Upload
trannhi
View
237
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ODRŽIVO GOSPODARENJE
OTPADOM
Marija Krišto
Voditelj programa otpad
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
Edukacija iz područja zaštite okoliša u sklopu projekta
„Inovativna škola za zelenu budućnost”
„Priča o stvarima” – Annie Leonard
https://www.youtube.com/watch?v=9GorqroigqM
Znate li?
80% proizvoda koristimo jednom i bacimo
Na otpadu moguća godišnja ušteda 72 milijuna eura
Prihodi recikliranjem porasli bi za 42 milijarde eura
Do 2020. godine stvorilo bi se 400 000 novih radnih mjesta
Održivo gospodarenje
otpadom
Cilj koji je izrazito osporavan (nemoguć, utopistički…)
Postoji više desetaka gradova kojima je „nula otpada” službena strategija.
Cilj je smanjiti količinu otpada po stanovniku na 50 kg/godišnje.
Pokrajina Treviso, regija Veneto, Italija
50 općina
Treviso – 85% recikliranog otpada
53 kg miješanog komunalnog otpada po stanovniku godišnje
Cilj do 2022. godine:
96,7% recikliranog otpada
10 kg miješanog komunalnog otpada po stanovniku godišnje
Otvorena nova radna mjesta
Naplata usluge: fiksna (prema broju članova kućanstva) + varijabilna (prema broju odvoza miješanog komunalnog otpada umanjena za 30% svima koji kompostiraju kod kuće)
Ljubljana, Slovenija
Glavni grad u EU sa najvećim udjelom odvojeno prikupljenog otpada -65%
Prva europska zero waste prijestolnica
Ciljevi do 2025. godine:
Najmanje 75% odvojeno prikupljenog otpada
Manje od 60 kg komunalnog otpada po stanovniku godišnje
Zabraniti odlaganje otpada za recikliranje
Smanjenje hrane u otpadu za 30%
Eko otok Krk
7 općina
U 2014. godini odvojeno prikupljeno 46% otpada
Smanjena nezaposlenost (zaposleno 50 radnika)
Plan do 2020. godine:
80% odvojeno prikupljenog otpada
Nastavak edukativnih aktivnosti
Nagrađivanje građana koji sami dovezu odvojeni otpad na odlagalište
Procjena ukupne stope oporabe komunalnog otpada u 2013. po županijama
Istočna Hrvatska
Vukovarsko-srijemska 9,8 %
Osječko-baranjska 13,1 %
Požeško-slavonska 12,4 %
Brodsko-posavska 14,5 %
Virovitičko-podravska 16,4 %
Koprivničko-križevačka 20,2 %
Sisačko-moslavačka 10,7 %
Bjelovarsko-bilogorska 11,8 %
Sjeverozapadna Hrvatska
Zagrebačka 18,7 %
Krapinsko-zagorska 20,4 %
Karlovačka 12,0 %
Varaždinska 22,1 %
Međimurska 36,2 %
Grad Zagreb
Grad Zagreb 17,4 %
Primorska i gorska Hrvatska
Primorsko-goranska 19,9 %
Istarska 14,4 %
Ličko-senjska 15,1 %
Dalmacija
Zadarska 10,2 %
Šibensko-kninska 10,9 %
Splitsko-dalmatinska 9,6 %
Dubrovačko-neretvanska 15,1 %
Ukupno 15,0 %
EU direktiva o otpadu propisuje 50%
do 2020. godine.
Temeljni principi cirkularne ekonomije
Hrana nije otpad
Obnovljivi izvori energije
Cirkularno razmišljanje
Industrijska ekologija
Eko dizajn
…Tek tada dolazimo do zadnjeg stupa, a to je gospodarenje otpadom, odnosno gospodarenje
resursima!
Zakonska regulativa u RH
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05
Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13
Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, NN - Međunarodni ugovori 3/1994
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05 • Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98
Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04
Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07
Pravilnik o odlagalištima u postupku donošenja
Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01
Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada 47/07
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05 2 2 Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine – Nacrt, str.3-4 Nula otpada –Zelena akcija 8 8
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06
Pravilnik o gospodarenju električkim i elektroničkim otpadom NN 74/07
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 72/07
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04
Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06
Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06
Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom, NN 95/04
Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06
Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2006., NN 64/06
Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2007., NN 37/07
Obveze JLS u postupanju s otpadom
Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada
Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog)
komunalnog otpada
Uklanjanje odbačenog otpada
Provođenje obrazovno-informativne aktivnosti na svom području
Donošenje i provedba PGO JLS, odnosno grada Zagreba
Provedba PGO RH
Provedba akcija prikupljanja otpada
Glavni ciljevi u RH u odnosu na lokalnu i
regionalnu samoupravu
Do srpnja 2014. godine sve JLS su imale obavezu uvesti
primarnu selekciju na kućnom pragu.
Do 2018. godine predviđeno otvaranje 13 regionalnih Centara
za gospodarenje otpadom
Necjeloviti i nekonzistentni zakonodavno-regulatorni okvir
gospodarenja otpadom nije ni mogao biti uspješno
implementiran, pa je stoga nadzor nad gospodarenjem
otpadom manjkav i neusklađen s EU regulativom i preuzetim
obvezama RH.
Hijerarhija gospodarenja otpadom
- EU izmjene iz 2008. godine
Prevencija nastanka otpada
Ponovna upotreba
Recikliranje
kompostiranje
Odlaganje
Oporaba, npr. energetska
Zašto to moramo?
Ako ne zbog poštenog odnosa prema okolišu, onda zbog
kazni:
Italija – jednokratno 56 million € i dnevna kazna u iznosu
256.819,20 €
Poljska – 67.000 € dnevno
Mađarska – 27.3166 € dnevno
Bugarska – 15.220 € dnevno
Nova vremena - druga pitanja
20. stoljeće
GOSPODARENJE
OTPADOM
“ Kako se riješiti
otpada sa
minimalnim
utjecajem po
zdravlje i okoliš?”
21 stoljeće
GOSPODARENJE
SIROVINAMA
“ Kako rasporediti i
preraditi odvojeno
prikupljene materijale
na način koji neće
ugroziti buduće
generacije?”
Pametna osoba rješava probleme,
genijalci izbjegavaju nastanak problema!(A. Einstein)
Stvarno stanje - idealno stanje
Što je prvo?
5 praktičnih koraka za
spas planeta Zemlje:
Promisliti (rethink)
Smanjiti (reduce)
Ponovno upotrijebiti (reuse)
Popraviti (repair)
Reciklirati (recycle)
Svijet nudi dovoljno za zadovoljenje svih
ljudskih potreba, ali ne i za svačiju
pohlepu. (Mahatma Gandhi)
Humana Nova
Socijalna zadruga Humana Nova potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i
drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i
inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i
inozemna tržišta.
tekstilni otpad-‐ sakupljanje, sortiranje,
oporaba, reciklaža -‐prodaja kroz Male dućane
lokalne rasprodaje i razmjene
usluge krojenja i šivanja
popravci odjeće, pranje i peglanje
radionice za lokalnu zajednicu
Jeste li znali
za proizvodnju jedne tone papira potrebno je četiri stabla, 200 000
litara vode i 4600 kWh energije
Za proizvodnju jedne tone recikliranog papira nije potrebno niti jedno
stablo, a potrebno je 160 litara vode i 2400 kWH energije
Prije nego li se raspadne, jedan list papira moguće je reciklirati do 7
puta
Recikliranjem papira čuvaju se šume, štedi energija, smanjuje
onečišćenje vode i zraka te štedi skupi deponijski prostor
Jeste li znali
U svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih
vrećica, odnosno milijun vrećica po minuti
Prosječan građanin troši oko 1.000 plastičnih vrećica
godišnje
Recikliranjem 5 PET boca od 2 litre dobiva se dovoljno
plastičnog materijala za proizvodnju jedne skijaške jakne!
Iz 1000 kg plastike može se proizvesti 25.000 boca
Jeste li znali
Staklo je jedini ambalažni materijal koji se može reciklirati 100%
Staro se staklo može pretaliti bezbroj puta, a da pritom ne izgubi
na kvaliteti
Od jedne tone starog stakla, dobit će se jedna tona novih
staklenih boca
Recikliranjem stakla troši se manje energije i sirovina, te se
smanjuju onečišćenja zraka
Jeste li znali
Aluminij se može beskonačno reciklirati
Reciklirati se može i alufolija, aluminijski tanjuri i sl.
Recikliranjem jedne limenke uštedi se energija potrebna za rad
računala u trajanju 2 sata
Od 500 recikliranih limenki može se izraditi 1 bicikl
Zašto kompostirati?
Više od 1/3 ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je biootpad ili organski
otpad
Kompostiranjem smanjujemo količinu otpada za odvoz i odlaganje
Kompostom vraćamo hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle
Kompostirati može svatko u svom domu, bez velikih financijskih troškova i sa
samo malo uloženog vremena
Što se sve može kompostirati?
KOMPOSTIRATI
Ostaci kruha
Ljuske od jaja
Talog kave i čaja
Kore od voća i povrća
Listovi salate, kelja…
Zemlja iz posuda za cvijeće
Lišće
Otkosi trave i živice
Korov, uvelo cvijeće
Opalo voće
Ostatci povrća
Papirnate kutije za jaja
Kamena prašina
Piljevina
Kora od drveta
Manje količine papira
Ostatci od orezivanja voćki i vinograda
NE KOMPOSTIRATI
Kuhani tekući ostatci hrane
Ostatci mesa i ribe
Kosti, koža
Mlijeko i mliječni proizvodi
Novinski papir i časopisi u boji
Plastika, metal, staklo
Lijekovi
Papirnate pelene
Pepeo od ugljena
Izmet pasa i mačaka
Osjemenjeni korov
Jako bolesne biljke
Lišće oraha
Drvo koje je bojano ili lakirano
Biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama, pesticidima…
Test zrelosti komposta – krese test
Sjeme krese ili salate posijati u prosijani kompost
Nakon 2-3 dana sjeme treba niknuti
Nakon 10-ak dana biljčice bi trebale biti zelene, snažne i uspravne, a
korijen bijele boje i dobro razvijen
Primjena komposta
Kao gnojivo ili
sredstvo
poboljšanja
kvalitete tla
Posipati po tlu i
pomiješati s
površinskim
slojem zemlje
Količina
komposta koja
će se dodati u
zemlju biljaka,
ovisi o vrsti
biljke
Izbjegavajmo kupovati proizvode sa
ovakvim oznakama
Ako ih baš moramo kupiti:
Koristiti prema priloženim uputama
Odložiti na za to predviđena mjesta
Sudjelovanje Udruge za zaštitu prirode i
okoliša Zeleni Osijek u održivom
gospodarenju otpadom
Ka zajednicama koje recikliraju u OBŽ i SBO (2011.-2013.)
Nabavljeno i postavljeno 5 Eko točaka za selektivno prikupljanje papira,
plastike, metala i stakla
Socio-ekonomska analiza izrađena
Tiskana knjiga “Razumjeti otpad“, 5 newslettera, izrađena web stranica
Proveden pilot projekt „Reciklaža u zajednici“-stambene zgrade dobile su
reciklažna dvorišta za selektivno prikupljanje otpada
Održana konferencija i 2 seminara o gospodarenju otpadom
Stvaranje društva bez otpada (2013.-2015.)
Nabavljeno i podijeljeno 1300 žutih posuda za selektivno prikupljanje otpada građanima u kolektivnom stanovanju
Nabavljeno 20 mini eko-otoka za selektivno prikupljanje papira, plastike, metala i bio-otpada te postavljeno na frekventne lokacije u gradu
Izgrađen ekološko-edukativni park u sklopu reciklažnog dvorišta JUG 2
Organizirana međunarodna konferencija o gospodarenju otpadom
Održana 4 međunarodna Foruma o gospodarenju otpadom
Osmišljena i održana radionica o razvrstavanju otpada za učenike osnovnih škola
Edukativne aktivnosti u Eko centru Zlatna Greda:
Od 2005. godine u Eko centru Zlatna Greda organiziraju se edukativne radionice za učenike, razne
manifestacije i obilježavanje važnih ekoloških datuma
Otpad nije smeće
Otpad
Ono što vlasniku više nije
potrebno, ali to želi odložiti na
posebno određena i označena
mjesta
Može se i prodati (npr. plastične
boce)
Pravilnim razvrstavanjem i
odlaganjem veliki dio otpada
postaje sirovina za proizvodnju
novih proizvoda
Smeće
Sve ono što je odbačeno i
nepotrebno, ali je nerazvrstano
Sadrži iskoristivi i neiskoristivi
otpad
Iskoristivi otpad (ako je dio smeća)
postaje neiskoristiv
Zbrinjava se na deponijama, što je
jako skupo i ima negative utjecaje
na biljke, životinje, zemlju, vodu i
zrak
Hvala na pažnji!
Marija Krišto
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek