1

Institucije i razvoj

RICHER AND POORER(Gross National Income per head, 2000, at purchasin g power parity)

$1,989

$4,582

$9,165

$27,443

$7,428

$0 $5,000 $10,000 $15,000 $20,000 $25,000 $30,000

Low income

Lower middle income

Upper middle income

High income

World

Source: World Bank

Izvori (ekonomskog) prosperitetaIzvori (ekonomskog) prosperiteta 11

� Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju:neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavistanovnika u svijetu

Izvori (ekonomskog) prosperitetaIzvori (ekonomskog) prosperiteta 22

� Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima

� Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno)

� Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno uobrazovanje i razvijanje vještina i znanja)

� “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D,organizacija proizvodnje je neefikasna)

Razlozi?Razlozi?

2

� Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzroke razlika u ekonomskom prosperitetu:� Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički

kapital?� Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju

proizvodnju učinkovitije?

� Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razlogerazloga u ekonomskom prosperitetu.

� Potencijalni odgovori:� Zemljopis – egzogene razlike u okolini� Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek

Zemljopisna hipoteza: Zemljopisna hipoteza: povijesni i suvremeni aspektipovijesni i suvremeni aspekti

1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt)

2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd.

3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti ’: Jeffrey Sachs (2000.): npr.malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

Održivost zemljopisne hipoteze: Održivost zemljopisne hipoteze: da ili ne?da ili ne?

� Suvremeni primjeri:

� Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...);

� Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša;

� Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’

� Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze?� Statistika dokazuje korelaciju između zemljopisa i prosperiteta, ali

ne i uzro čnost ; nekoliko povijesnih primjera.

3

Održivost zemljopisne hipoteze Održivost zemljopisne hipoteze 11

Teorija malarije Teorija malarije

� empirijska teorija malarije; komarac = propušten faktor

� Za svoje otkriće uzroka malarije, francuski vojni liječnik Charles Louis Alphonse Laveran dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju1907.

Komarac Anopheles

Održivost zemljopisne hipoteze Održivost zemljopisne hipoteze 2 2

Kolonizacija Kolonizacija

� veza između strategije kolonizacije i ishoda;

� tzv. obrat sudbine (eng. reversal of fortune)

Institucionalna hipotezaInstitucionalna hipoteza� Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim

i društvenim interakcijama: � određuju ‘društvenu organizaciju’

� D.C. North: “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”:

“Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije re čeno, ograni čenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”. (2003: str. 13)

� Ključne točke:� ‘proizvod’ su čovjeka;� skup ograničenja;� strukturiraju poticaje

Douglass C. North dobitnik jeNobelove nagrade za ekonomiju 1993. godine i utemeljitelj je nove institucionalne ekonomije (NIE).

4

� Institucije vs. organizacije: � Analogija s pravilima igre u određenom grupnom sportu: npr.

nogomet� Institucije:

formalna pravila: neformalna pravila:iskazana u pismenom obliku iskazana kroz ponašanja koja

dopunjuju formalna pravila� Organizacija - nogometni klub

I. Institucije prema stupnju formalnosti

� Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju:

� Formalne institucije : ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi

� politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd.

� ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd.

� sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje

Klasifikacija institucija Klasifikacija institucija 11

Klasifikacija institucija Klasifikacija institucija 22

� Neformalne institucije : tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena� utjelovljuju prevladavajuće

strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti

� dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura

� neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja

.

5

Nekoliko primjera neformalnih institucija u svijetu

� U saveznoj državi Karnataka u Indiji sukobi između seljaka rijetko završavaju na sudu ili policiji: panchayats (seoska vijeća) to samostalno rješavaju. U Rajastanu postoji slično tijelo jajams za rješavanje plemenskih pitanja.

� U pakistanskom Punjabu, neformalna seoski-bazirana vijeća akhats rješavaju lokalne sukobe,odlučuju tko će glasati na sljedećim izborima, a glavešine akhata – koji su obično najveći zemljoposjednici u selu redovito pregovaraju s formalnom državnom vlasti glede javnih usluga.

� Jirgas su važne neformalne institucije u lokalnoj vladi Afganistana. � Polu-formalne mesni zajednicis u Makedoniji i bashkesia locale na

Kosovu imaju važnu ulogu u pregovaranju s jedinicama lokalne samouprave vezano uz dobivanje određenih poslova/pružanje usluga.

� U Sierra Leoneu o’rbais, ili šefovi, dominiraju u životima ruralnih građana i niti jedna transakcija se ne može odigrati bez njihove dozvole.

Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su neformalne izraženije u ‘siromašnim’ jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje.

Čuveni Burr-Hamilton dvoboj: formalne vs. neformalne institucije

II. Institucije prema podru čju

� Razlika institucija prema područjima koja ‘uređuju’:

Ekonomske institucije : tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja …

Politi čke institucije : izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi…

Pravne institucije : pravni sustav, provedbe i prisile…

Društvene institucije : pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

Klasifikacija institucija Klasifikacija institucija 33

6

Institucionalna ekonomijaInstitucionalna ekonomija� Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i

njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. � Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe

posljedice nesavršenih informacija i ograni čene racionalnosti . � Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije):

pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija).

� Uloga institucija: � smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu;� institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima

zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija

� Zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije:� vlasnička prava� transakcijski troškovi

Institucionalna ekonomija: Institucionalna ekonomija: izabrani klju čni elementiizabrani klju čni elementi

� Vlasni čka (imovinska) prava:� odnosi pojedinaca koji nastaju

zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem;

� vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra;

� što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine

� Transakcijski troškovi:� nužni kod prijenosa vlasničkih

(imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi;

� uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl.)

� North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.

7

Institucije, poticaji i transakcijski troškoviInstitucije, poticaji i transakcijski troškovi

� Institucije imaju vlastite koristi i troškove :� Predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom

ponašanju (trošak):� zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište

tog ponašanja;� pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja

pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik;� ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za

iznajmljivanje privatnih stambenih objekata;� previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene

(npr. iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da sedugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražavana mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makrorazini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećavatransakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)

Institucionalne promjene i ekonomski u činciInstitucionalne promjene i ekonomski u činci

� Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila mora promijeniti igru.

� Institucionalne promjene se događaju kada se korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni:

� npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu� npr. ukidanje ropstva u SAD-u

� Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer:� postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost;

� nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti

Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje Slučaj Koreje � Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog

eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo).� Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj

ekonomiji.

� Slučaj Koreje: � ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata� Sjever industrijaliziraniji od Juga

� “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945.� Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s pratećim

institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.)

� Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.)

� Divergentni ekonomski razvoj:� Južna Koreja: 31.900$ BDP/per capita (2013.) � Sjeverna Koreja: 1.800$ BDP/per capita (2013.)

8

Sjeverna i Južna KorejaSjeverna i Južna Koreja

GDP per capita

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1950 1960 1970 1980 1990 1998

South Korea

North Korea

Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju

Disfunkcionalne institucije Sjevera nepromijenjene zbog interesa vladaju će elite.

Institucije vlasni čkih prava Institucije vlasni čkih prava vs.vs. ekstraktivne ekstraktivne institucije: institucije: zaklju čnozaklju čno

� Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije ’:

� provedba vlasni čkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu;

� ograni čenja akcija elite , političara i drugih moćnih grupa –onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…)

� izjedna čavanje mogu ćnosti za cijelo stanovništvo –omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

Kako institucije utje ču na rast/razvoj?Kako institucije utje ču na rast/razvoj?

Institucije

Dohodak i rast

InvesticijeIntegracija/ trgovina

Socijalni kapitalPolitička (ne)stabilnost

Upravljanje (etničkim) konfliktimaRazvoj javnih politika

Direktan utjecaj

Indirektan utjecaj

9

Suvremeni problemi i institucionalna rješenja: Suvremeni problemi i institucionalna rješenja: nezaposlenost i institucije na tržištu radanezaposlenost i institucije na tržištu rada

Problem

Simptomi

Potencijalni uzroci problema

Institucionalnookruženje

Institucionalnepromjene

nezaposlenost

veliki broj nezaposlenih, jačanje neslužbenog gospodarstva, itd.

dezintegracija šireg ekonomskog sustava (npr. privatizacija), loša makro-ekonomska politika i odgađanje strukturnih reformi, ‘zamka nezaposlenosti’,rigidno zakonodavstvo vezano uz tržište rada, itd.

sustav socijalne zaštite, zakonska zaštita zapošljavanja, provođenje aktivnih politika zapošljavanja, pasivne politike (sustav naknade za regionalna mobilnost radne snage, itd.

Zakon o radu (NN 38/95) izmijenjen 2004. godine;novi zakoni (npr. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti); Godišnji plan poticanja zapošljavanja (HZZ), itd.

Gusari i institucije: nekada vs. danas

Gusari i institucije: nekada

� Gusari ako racionalni ekonomski agenti� uhodana organizacija:

� formalne i neformalne institucije� ekonomska motivacija postati

gusarom: trgovački vs. gusarski brod

� pravni sustav: � demokracija (vijećanje), ‘zakonske’

odredbe, ugovori

� pravila borbe: � zastave, ‘pravilo milosti’

� ograničavanje zlouporabe moći:� položaj zapovjednika (borba) i

upravitelja (raspodjela) odnos gusara i vlade:

� suradnički vs. ograničavajući

Jolly Roger je naziv za tradicionalnu zastavu europskih i američkih pirata tijekom 18. stoljeća.

10

Gusari i institucije: danas

� Utjecaj institucija na razvoj modernog gusarstva:� Suvremena gusarska organizacija potpuno drugačija od one u 17.

stoljeću;� Ekonomski rezon: profit kao motivacija;� Manjak mogućnosti za zaradu kroz ribarenje za obalno stanovništvo;� Građanski sukobi, pravna nesigurnost, korupcija, neučinkovita birokracija,

nedovoljna učinkovitost međunarodnih zakona � ...

2003-2012:3,436 gusarskih pothvata

PoduzetnikPoduzetnik

InstitucijeInstitucije

Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj: institucionalna hipoteza

11

Veličina i sastav sektora malog gospodarstva u RH Veličina i sastav sektora malog gospodarstva u RH

� Broj subjekata: 169.000 subjekata malog gospodarstva, od čega: � 92% mikro poduzeća � 6,3% mala poduzeća

� 1,2% srednje velika poduzeća

� Preko 700.000 zaposlenih (2010.) odnosno 71,5% ukupne zaposlenosti, od čega:

� mikro poduzeća 30%, � mala poduzeća 25%, � srednje velika 16%

� Broj SME u RH od 2002. do 2010. godine povećan 23%

� Uslužne djelatnosti čine 52% ukupnog broja SME (trgovina 24%, ugostiteljstvo 10,7%)

Institucionalni okvir za razvoj poduzetništva

� Zakoni i propisi:� Ustav� ... iz nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta

� Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te njegove izmjene i dopune (provedbeni dokumenti);

� Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. � Strategija razvoja klastera u RH

� ... iz nadležnosti relevantnih ministarstava� ostali zakoni u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i Ministarstva

financija � Poduzetni čke potporne organizacije:

� Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG)� Poslovno inovacijska agencija RH (BICRO)� HBOR, regionalne razvojne agencije – poduzetnički centri/inkubatori � Institucije poduzetničkog obrazovanja

Poslovno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u RH (2015.)

RA

NG

U S

VIJ

ET

U:

RA

NG

U S

VIJ

ET

U:

(od

ukup

no 1

89 z

emal

ja)

(od

ukup

no 1

89 z

emal

ja) Dobivanje električne energije: 63

Registriranje imovine: 67

Dobivanje kredita: 61

Zaštita investitora: 27

Rješavanje insolventnosti: 57

UKUPNA OCJENA: 40

Ishođenje građevinske dozvole: 127

Otvaranje poduzeća: 86

Izvor: World Bank Group, http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia/#starting-a-business

1. Singapur2. Novi Zeland3. Danska4. Južna Korea5. Hong Kong6. Velika Britanija7. SAD8. Švedska9. Norveška10. Finska

TOP 10TOP 10

12

Što kažu stranci ...

...najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj slijedeći: neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija" .

World Economic Forum: Global Competitiveness Report

Global Entrepreneurship Monitor (GEM, 2010-2011)

� Uzroci niske poduzetni čke aktivnosti u Hrvatskoj :� Nedovoljna znanja i vještine za poduzetništvo

� Nekordiniranost vladinih politika� Administrativne prepreke

� Nerazvijenosti financijskih tržišta

� Prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj:� Obrazovanje� Vladine politike i programi

� Kultura i društvene norme

Prepreke Prepreke institucionalne prirodeinstitucionalne prirode