Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Akcijski plan energetske učinkovitosti
Šibensko-kninske županije
Ožujak 2015.
Naručitelj: Šibensko-kninska županija
Trg Pavla Šubića I. br. 2
22 000 Šibenik
Oznaka projekta: 14116200288
Oznaka ugovora: 14106900196
Energetski institut Hrvoje Požar
Savska cesta 163
10 001 Zagreb
Autori: Marko Matosović
Filip Prebeg
Vlatka Kos Grabar
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|3
Sadržaj
Popis kratica ....................................................................................................................................................... 5
Sažetak ................................................................................................................................................................ 7
Uvod ..................................................................................................................................................................... 9
Šibensko-kninska županija i temeljne postavke......................................................................................... 11
Opis metodologije izrade akcijskog plana ................................................................................................ 17
Način izračuna ............................................................................................................................................. 17
Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije ..................................................................... 20
Potrošnja energije u sektoru industrije ...................................................................................................... 21
Potrošnja energije u sektoru prometa ...................................................................................................... 22
Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje .......................................................................................... 23
Bilanca potrošnje energije Šibensko-kninske županije ............................................................................. 26
Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije ............................................................................... 28
Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima.................................................................... 30
Sektor industrije ............................................................................................................................................. 31
Sektor prometa ............................................................................................................................................. 33
Sektor opće potrošnje ................................................................................................................................. 35
Sumarni prikaz predloženih mjera ............................................................................................................. 39
Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja ......................................................................................... 41
Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera ............................................................... 42
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) .................................................................... 42
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ......................................................................................... 46
Fondovi Europske unije ............................................................................................................................... 47
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ............................................................................................ 48
Europska investicijska banka (EIB) ............................................................................................................ 49
ESCO tvrtke.................................................................................................................................................... 51
Poslovne banke ............................................................................................................................................ 51
Zaključak ........................................................................................................................................................... 52
Dodatak 1 – potencijal obnovljivih izvora energije .................................................................................. 53
Energija vjetra ............................................................................................................................................... 53
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|4
Energija Sunca .............................................................................................................................................. 54
Energija biomase ......................................................................................................................................... 57
Geotermalna energija ................................................................................................................................ 60
Hidroenergija ................................................................................................................................................ 62
Popis tablica ..................................................................................................................................................... 69
Popis slika .......................................................................................................................................................... 70
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|5
Popis kratica
APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
BAU engl. business-as-usual
BDP bruto društveni proizvod
BU odozdo-prema-gore (engl. bottom-up)
CEI Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija
CTS centralizirani toplinski sustavi
CVH centar za vozila Hrvatske
DIRH Državni inspektorat Republike Hrvatske
DZM Državni zavod za mjeriteljstvo
EBRD Europska banka za obnovu i razvoj
EE energetska učinkovitost (efikasnost)
EED Direktiva 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25.10.2012. o energetskoj
učinkovitosti
EIHP Energetski institut Hrvoje Požar
EK Europska komisija
EMEEES projekt “Evaluation and Monitoring for the EU Directive on En End-Use Efficiency
and En Services”
EnU energetska učinkovitost
EPBD Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performance
of Buildings Directive)
EPBD II Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performance
of Buildings Directive - RECAST)
ESCO pružatelj energetskih usluga (engl. Energy Service Company)
ESD Direktiva 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (engl.
Energy Service Directive)
ETS Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama
EU Europska unija
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|6
FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
HROTE Hrvatski operator tržišta energije
INA Industrija nafte
IPMVP Međunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju učinka (engl. International
Performance Measurement and Verification Protocol
JLP(R)S Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
MINGO Ministarstvo gospodarstva
MINT Ministarstvo turizma
MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti
OIE obnovljivi izvori energije
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|7
Sažetak
Izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije obveza je prema
Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14), a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u
neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije,
mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu
mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke.
Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisiju
u okoliš – prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o energetskoj
učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu
na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini.
Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u
neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske
komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.
Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih
energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade
energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na
„bottom-up” pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača, oblici
energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. „End-use” potrošnja
se dijeli na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode te
netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično.
U dodatku 1 dan je pregled potencijala obnovljivih izvora energije na području županije.
Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je vidljivo
u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor kućanstva.
SLIKA 1 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA
15%
42%
36%
7%
Industrija
Promet
Kućanstva
Usluge
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|8
Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu svih predloženih mjera
iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 191 milijun kuna godišnje.
TABLICA 1 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.
Uštede po
godinama (PJ) 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno
2014.
2015. 0,037 0,037
2016. 0,037 0,037 0,075
Kumulativno 0,112
Godišnje 0,037
Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose
0,112 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,104 PJ čime županija ispunjava zahtjeve
sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|9
Uvod
Akcijski plan energetske učinkovitosti županije predstavlja strateški dokument koji je ujedno i
obveza prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14). Akcijski plan se donosi za period
od 3 godine i njime se utvrđuje 3-godišnja provedbena politika za poboljšanje energetske
učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim
planom. U srpnju 2014. usvojen je 3. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje
2014. – 2016.
Akcijski plan županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije,
ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere za poboljšanje
energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja
energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijski plan predlaže izvršno tijelo, a donosi
predstavničko tijelo županije.
Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije prikazuje jasne smjernice
vezane za tehno-ekonomske i ekološke parametre s terminskim planom, a uključuje:
prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije;
ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije;
mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti;
nositelje aktivnosti i rokove provedbe;
izračun planiranih ušteda energije u skladu s pravilnikom za praćenje, mjerenje i
verifikaciju ušteda;
način praćenja izvršenja aktivnosti predviđenih akcijskim planom;
izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske
učinkovitosti;
druge potrebne podatke npr. prognozu energetskih potreba za razdoblje 2015. do 2017.,
vremenski plan i dinamiku provedbe identificiranih mjera itd.
Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisiju
u okoliš – prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o energetskoj
učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu
na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini.
Rezultat je jasan popis aktivnosti koje su korelirane sa smjernicama Zakona o energetskoj
učinkovitosti, 3. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za
razdoblje 2014. – 2016. i ostalim zakonskim podlogama i obvezama kao i financijskim okvirima (Plan
i program financiranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond),
Obzor 2020, domaće i strane institucije i sl.). Svaka aktivnost ima svoj broj i mjesto s definiranim
potencijalom uštede, dinamikom implementacije, odgovornim strukturama za provedbu,
financijskim okvirom i izvorima (su)financiranja te ostalim opisnim kriterijima za rangiranje prema
matrici prioriteta (neke mjere su ionako u obvezi JLS/županije, neke mjere su uobičajena praksa,
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|10
veliku većinu mjera moguće je financirati putem Fonda/APN-a, EU fondova i sl.). Fokus akcijskog
plana je na energetskoj učinkovitosti, a moguće je izračunati i prikazati posljedično smanjenje
emisija CO2.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|11
Šibensko-kninska županija i temeljne postavke
Šibensko-kninska županija nalazi se u primorskoj regiji Republike Hrvatske, u središnjem dijelu
sjeverne Dalmacije. Na sjeverozapadu graniči sa Zadarskom, a na jugoistoku sa Splitsko-
dalmatinskom županijom. Na sjeveroistoku se nalazi granica s Bosnom i Hercegovinom, dok na
jugozapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Šibensko-kninska županija obuhvaća
velik broj hrvatskih otoka, dio jadranske obale te Dalmatinsku zagoru. Ukupna površina županije je
5.670 km2 što predstavlja udio od 6,31% u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Promatrajući samo
kopnenu površinu, površina Šibensko-kninske županije iznosi 2.984 km2 što u ukupnoj kopnenoj
površini Republike Hrvatske predstavlja udio od 5,27%.
Ovaj kraj pretežno je krško područje, a ističe se bogatstvom i raznolikošću reljefnih oblika. Prema
prirodnim obilježjima, županija se može podijeliti na primorski dio, koji čine usko obalno područje,
zaobalni pojas te otoci, i Dalmatinsku zagoru, unutar koje se razlikuju Drniška i Kninska zagora.
Stvarna duljina obale Jadrana u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 805,9 km, a zračna 56,2 km, iz
čega je vidljiva vrlo velika razvedenost obale. Obuhvaća velik broj uvala i lučica, 285 otoka,
otočića i nadmorskih grebena, od kojih je 7 stalno naseljenih otoka. Na sjeveru županije smještena
je planina Dinara s istoimenim najvišim vrhom Republike Hrvatske (1.831 m). Prostor županije fizički
je razdvojen na dva dijela kanjonom rijeke Krke i Čikole te Prokljanskim jezerom i Šibenskim
kanalom, no, istodobno rijeka Krka je svojevrsna poveznica koja je integrirala dio prostora sjeverne
i srednje Dalmacije u jedinstveno šibensko područje. Osim navedenih rijeka, ovaj krajolik krase i
Krčić, Cetina, Orašnica, Kosovčica, Butižnica, te uz Prokljansko i jezera Visovačko, Golubićko,
Bjelober, Torak, Šarena jezera (Burum), Bobodolsko, Zmajevo te manjim dijelom Vransko jezero.
Neke od planina u ovom području uz Dinaru su i Promina, Kozjak, Svilaja i Moseć između kojih su
se smjestila brojna polja – Kosovo, Kninsko, Petrovo polje.
Šibensko-kninska županija nalazi se na značajnom prometnom položaju. Jadranskom magistralom
povezana je s priobaljem; magistralna cesta povezuje županiju sa Kninom i Bosnom i
Hercegovinom, a posebnu važnost ima autocesta prema unutrašnjosti Hrvatske. Područje
županije je sa Splitom i glavnim gradom RH, Zagrebom, povezano i željezničkom prugom. Što se
tiče pomorskog prometa, veliki značaj ima šibenska luka, kao i trajektne veze s Italijom. Dobru
zračnu vezu sa Zagrebom, Europom te svijetom, Šibensko-kninska županija ostvaruje preko zračne
luke Split u Kaštelima (45 km) i zadarske zračne luke u Zemuniku (50 km).
U Šibensko-kninskoj županiji nalaze se dva nacionalna parka, NP Krka i NP Kornati, te djelomično i
park prirode Vransko jezero. Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire
sjeveroistočno od Knina, teče kroz kanjon dug 75 km i tvori bočne slapove - Krčić, Risnjak, Miljacku,
Roški slap i Skradinski buk. U NP Krka ističu se franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir
Krka, te gradić Skradin, zaštićen kao spomenik kulture. Nacionalni park Kornati obuhvaća skupinu
od 125 otoka, otočića i nadmorskih grebena. Vransko jezero najveće je jezero u Hrvatskoj.
Posebnu vrijednost u pogledu biološke raznolikosti daju mu prostrani tršćaci te uski pojas poplavnih
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|12
travnjaka, koji se prostiru na području ornitološkog rezervata, a važna su staništa za ptice.
Navedene znamenitosti kao i specifični krajolici i panorame čine županiju posebno atraktivnom
za razvoj turizma.
SLIKA 2 PROMETNI POLOŽAJ ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Klimu na prostoru županije možemo podijeliti prema različitim klasifikacijama. Prema Köppenovoj
klasifikaciji, koja uvažava srednji godišnji hod temperature i razdiobu oborina, na promatranom
području postoje četiri tipa klime. Obala, otoci i dio Dalmatinske zagore koji su pod utjecajem
Jadranskog mora pripadaju sredozemnoj klimi obilježenoj blagom zimom i suhim i vrućim ljetom.
Najviše oborina ima u zimskim mjesecima, a sekundarni maksimum javlja se u proljeće (od ožujka
do lipnja). Drugi dio zaleđa ima umjereno toplu vlažnu klimu, koju karakteriziraju vruće i suho ljeto
i dva maksimuma oborina, proljetni i jesensko-zimski. Najsjeverniji dio županije nalazi se u području
umjereno tople vlažne klime s toplim, a ne vrućim, ljetom. Ljeta su svježija od prethodnih tipova
klime, sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka nižom od 22 °C. Najsvježije je na području
Dinare, gdje prevladava snježno-šumska klima. Temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C,
a najtoplijeg ljetnog mjeseca od 22 °C. Tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem.
Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsuši dio pada u toplo godišnje doba.
Sekundarni maksimum oborina izražen je u proljeće (u travnju), dok se glavni pojavljuje zimi (u
studenome).
Prema Thornthwaiteovoj klasifikaciji klime, baziranoj na odnosu količine vode potrebne za
potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, postoji pet tipova, od vlažne perhumidne do
suhe aridne klime. U Hrvatskoj se javljaju perhumidna, humidna i subhumidna klima. Sva ta tri
klimatska tipa postoje i na području Šibensko-kninske županije. Uz obalu i na otocima
prevladavaju subhumidni uvjeti, prema unutrašnjosti se javlja humidni tip, dok se perhumidni tip
javlja na krajnjem sjeveru županije na granici s ličkim područjem. Prema višegodišnjim mjerenjima
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|13
dobiveni su podaci o srednjoj godišnjoj temperaturi te maksimalnoj i minimalnoj godišnjoj
temperaturi u Šibensko-kninskoj županiji. Srednja godišnja temperatura za područje Šibenika iznosi
15,4 C, dok je za područje Drniša i Knina nešto manja i iznosi 13 °C. Maksimalna godišnja
temperatura za Šibenik iznosi 21,7 °C, za Knin 19 °C te za područje Drniša 18,5 °C. Minimalna
godišnja temperatura za Šibenik iznosi 8,9 °C, za Knin 7,8 °C i za Drniš 7,6 °C. Srednja godišnja
količina oborina na području županije kreće se između 490 i 2.440 mm. Najmanje oborina ima na
otocima i u obalnom pojasu. Količine oborina se povećavaju prema unutrašnjosti te postižu
maksimum na dinarskom području. Snijeg je u otočnom i priobalnom području rijetkost i ne
zadržava se duže od jednog dana. Slično je i u Dalmatinskoj zagori. Najviše snijega ima na višim
nadmorskim visinama i dublje na kontinentu, naročito na području Dinare.
SLIKA 3 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I OBUHVAT ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli, Šibensko-kninska županija obuhvaća pet upravnih
gradova, Šibenik, Knin, Skradin, Vodice i Drniš, te 15 općina, Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik,
Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić
te 199 naselja, a županijsko središte s 46.332 stanovnika je grad Šibenik.
Gospodarstvo Šibensko-kninske županije usmjereno je na djelatnosti trgovine, turizma i
građevinarstva te na djelatnosti prerađivačke industrije kao najznačajnije gospodarske grane.
Pored vodeće aluminijske industrije u županiji postoji brodograđevna i industrija građevnog
materijala, a izgrađeni su veći kapaciteti za finalizaciju proizvoda od mineralnih sirovina.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|14
TABLICA 2 ZAPOSLENI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI U 2011. GODINI PREMA DJELATNOSTI
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo 107
B Rudarstvo i vađenje kamena 57
C Prerađivačka industrija 3.312
D Opskrba el. energijom, plinom i parom i klimatizacija 557
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnost sanacije okoliša
739
F Građevinarstvo 1.040
G Trgovina na veliko i malo 3.286
H Prijevoz i skladištenje 1.354
I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.282
J Informacije i komunikacije 218
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 579
L Poslovanje nekretninama 220
M Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti 543
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 474
O Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje 3.088
P Obrazovanje 2.483
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2.074
R Umjetnost, zabava i rekreacija 718
S Ostale uslužne djelatnosti 308
Ukupno 22.439
U 2014. godini u Šibensko-kninskoj županiji bilo je registrirano ukupno 6.536 pravnih osoba, od čega
su 3.393 bile aktivne. Od ukupnog broja aktivnih, najveći broj bio ih je u području trgovine, njih 705.
Zatim slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (311 pravnih osoba),
građevinarstvo (304), prerađivačka industrija (292), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (233),
administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (217) te poslovanje nekretninama (170).
Bruto domaći proizvod Šibensko-kninske županije u 2011. godini prema podacima DZS-a iznosio je
6.433.793.000 kn, odnosno 865.431.000 EUR, što predstavlja udio od 1,96% u ukupnom BDP-u
Republike Hrvatske 2011. godine. U 2011. godini prema strukturi bruto dodane vrijednosti u
Šibensko-kninskoj županiji najveći udio zauzimalo je poslovanje nekretninama (20,6%), zatim
trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (19,7%),
javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17,1%) te
prerađivačka industrija (13,2%) i građevinarstvo (7,7%). S manjim udjelima sudjeluju stručne,
znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja, ostale uslužne djelatnosti, rudarstvo i vađenje te ostale industrije,
poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te informacije i komunikacije.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|15
SLIKA 4 STRUKTURA BDP-A ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U 2011. GODINI
Otvaranjem gospodarskih i poslovnih zona na području Šibensko-kninske županije, omogućen je
brži razvoj gospodarstva, što pozitivno utječe i na broj zaposlenih. Gospodarska zona Podi, koja je
proglašena gospodarskom zonom od županijskog značaja, predstavlja najvažniji prostor za
gospodarski rast. Osim zone Podi, važnije zone za poslovne aktivnosti nalaze se na području Drniša,
zona Drniš i zona Radonić, na području Grada Skradina, zona Kosa, na području Grada Knina,
poslovna zona Preparandija, te na području Grada Vodica, gospodarska zona Čista.
Važan utjecaj na gospodarstvo Šibensko-kninske županije također ima razvoj turizma. Glavnina
turističke ponude još je uvijek usredotočena na obalni pojas gdje se i ostvaruje najveći broj
noćenja godišnje te boravi najveći broj turista. No, i zaleđe ima veliki turistički potencijal kojim bi
se proširila turistička ponuda ove županije. Prema podacima DZS-a, smještajni kapaciteti na
području Šibensko-kninske županije u 2013. uključivali su preko 70 000 ležajeva, od čega preko 25
000 ležajeva u kolektivnim objektima. U 2013. godini zabilježen je dolazak oko 710 000 turista te je
ostvareno oko 4,5 milijuna noćenja.
TABLICA 3 SMJEŠTAJNI KAPACITETI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
HOTELI I APARTMANSKA NASELJA 8.670
Hoteli (12) 3.650
Apartmanska naselja (4) 1.070
Mali i obiteljski hoteli (27) 1.270
PRIVATNI SMJEŠTAJ 41.760
Sobe 8.200
Apartmani i studio 33.560
KAMPOVI
2%
17%
8%
20%
2%5%
20%
5%
17%
4% Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale
industrijeGrađevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje,
smještaj, priprema i usluživanje hraneInformacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i
pomoćne uslužne djelatnostiJavna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti
zdravstvene zaštite i socijalne skrbiOstale uslužne djelatnosti
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|16
Veliki kampovi (12) 13.140 mjesta
Kampirališta (78) 2.340
ODMARALIŠTA (14) 550
SVEUKUPNO SMJEŠTAJNIH JEDINICA 64.120
MARINE (12) 3.480 u moru
1.320 suhi vez
Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine u Šibensko-kninskoj županiji bilo je
ukupno 109.375 stanovnika, što čini 2,55% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Budući da
županija zauzima 2.984 km2 kopnene površine, prostorna gustoća stanovništva iznosi 36,65 st/km2,
što je znatno manje u odnosu na prosjek RH (75,78 st/km2).
SLIKA 5 BROJ KUĆANSTAVA PREMA BROJU ČLANOVA KUĆANSTVA U 2011. GODINI
Ukupno je u Šibensko-kninskoj županiji u 2011. godini 108.272 stanovnika živjelo u 41.237
kućanstava, iz čega proizlazi prosječan broj osoba po kućanstvu u iznosu od 2,65.
11.272 11.560
7.1146.694
2.876
1.103375 137 59 24 23
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više
Broj članova
kućanstva
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|17
Opis metodologije izrade akcijskog plana
Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u
neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske
komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.
Za potrebe analize trenutne potrošnje kontaktirani su poznati distributeri i opskrbljivači energije na
području županije sa značajnim udjelom u ukupnoj finalnoj potrošnji. Podaci koji nisu dostavljeni
na vrijeme, nisu bili potpuni ili su nedostajali nadomješteni su podacima iz vlastite baze
Energetskog instituta Hrvoje Požar te nadomjesnim modelima i normativima ili iskustvenim
procjenama stručnjaka za specifična područja.
Način izračuna
Nacionalni okvirni cilj ušteda energije izračunava se na sljedeći način:
Neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda
energije izračunava se prema sljedećem izrazu:
𝐸𝑛𝑒𝑝,𝑐𝑖𝑙𝑗 = 𝐸𝑛𝑒𝑝 − 𝐸𝑒𝑡𝑠
u kojem je:
Enep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja
ušteda energije za svaku godinu u petogodišnjem razdoblju koji prethodi razdoblju za koje se
donosi nacionalni program energetske učinkovitosti izražena u PJ,
Enep– neposredna potrošnja energije prema podacima iz energetske bilance za posljednjih pet
godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ. Podaci se
uzimaju u obliku u kojem su navedeni u bilanci i ne korigiraju se faktorima kao što su stupanj-dani,
strukturalne promjene, promjene bruto društvenog proizvoda ili promjene opsega proizvodnje,
Eets – neposredna potrošnja energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu
trgovanja emisijskim jedinicama u Planu raspodjele emisijskih kvota (Tablica 1. Popis postrojenja)
prema podacima Ministarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te
Državnog zavoda za statistiku za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi
nacionalni program izražena u PJ.
Prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog
okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu:
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|18
𝐸𝑠𝑟 =∑ 𝐸𝑛𝑒𝑝,𝑐𝑖𝑙𝑗𝐼5𝐼=1
5
u kojem je:
Esr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog
okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,
Enep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja
ušteda energije izražena u PJ,
I – godina na koju se potrošnja energije odnosi.
Dugoročni okvirni nacionalni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema
sljedećem izrazu:
𝐸𝑐𝑖𝑙𝑗,𝑑𝑢𝑔 =𝑝𝑑𝑢𝑔
100𝐸𝑠𝑟
u kojem je:
Ecilj,dug – dugoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ,
Esr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog
okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,
pdug – postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje
nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije.
Dugoročni nacionalni okvirni cilj ušteda energije ne smije biti manji od iznosa koji na kraju razdoblja
za koji se nacionalni program donosi odgovara kumulativnim uštedama od 1% prosječne godišnje
neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda
energije godišnje.
Kratkoročni nacionalni okvirni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema
sljedećem izrazu:
𝐸𝑐𝑖𝑙𝑗,𝑘𝑟𝑎𝑡 =𝑝𝑘𝑟𝑎𝑡100
𝐸𝑠𝑟
u kojem je:
Ecilj,krat – kratkoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ,
Esr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog
okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,
pkrat – postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje
nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije,
Dugoročni i kratkoročni okvirni nacionalni cilj (Ecilj) predstavljaju količinu energije iskazanu u
apsolutnom iznosu u PJ koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|19
nacionalni program odnosno nacionalni akcijski plan, a treba biti verificirana kao rezultat
poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema pravilniku o mjerenju i verifikaciji
energetskih ušteda.
Za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koriste se sumarne i detaljne tablice
sadržane u Prilogu 1. i 2. Pravilnika koje su njegov sastavni dio.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|20
Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije
Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih
energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade
energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na
„bottom-up” pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača, oblici
energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. „End-use” potrošnja
se dijeli na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode te
netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično.
Kako bi se provela prethodno opisana analiza, neophodno je prikupiti i analizirati niz podataka i
činjenica, kao npr. indikatore gospodarskog razvoja, raspoložive statističke podatke na
nacionalnoj i lokalnoj razini kao i podatke o potrošnji energije pojedinih kategorija potrošača koji
se prikupljaju iz tvrtki koje distribuiraju energiju.
Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je vidljivo
u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor kućanstva.
SLIKA 6 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA
15%
42%
36%
7%
Industrija
Promet
Kućanstva
Usluge
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|21
Potrošnja energije u sektoru industrije
Kako je vidljivo na slici, u sektoru industrije dominantan energent je električna energija s udjelom
od 50% u ukupnoj potrošnji energije sektora. Znatne udjele također imaju ukapljeni naftni plin (34%)
i loživo ulje (11%), pri čemu se pod loživo ulje podrazumijeva ekstra lako i specijalno loživo ulje te
nisko i visokosumporno loživo ulje. Udio od 5% u ukupnoj potrošnji energenata ima i dizelsko gorivo
koje se koristi u industrijskim pogonima.
SLIKA 7 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE
Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici.
TABLICA 4 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE
PJ
Električna energija 0,437
Prirodni plin 0,005
Loživo ulje 0,095
UNP 0,305
Ogrjevno drvo 0,000
Drvni peleti/briketi/sječka 0,000
Sunčeva energija 0,000
Benzin 0,001
Dizel 0,045
UKUPNO 0,887
49%
1%11%
34%
5%
Električna energija
Prirodni plin
Loživo ulje
UNP
Ogrjevno drvo
Drvni peleti/briketi/sječka
Sunčeva energija
Benzin
Dizel
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|22
Potrošnja energije u sektoru prometa
U sektoru prometa Šibensko-kninske županije dominiraju fosilna goriva pri čemu je dizelsko gorivo
najzastupljenije, s udjelom od 63%, a slijedi motorni benzin s udjelom od 32%. S malim udjelom
prisutni su ukapljeni naftni plin i tekuća biogoriva.
SLIKA 8 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU PROMETA
Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici.
TABLICA 5 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU PROMETA
PJ
Tekuća biogoriva 0,041
Ukapljeni plin 0,082
Motorni benzin 0,784
Dizelsko gorivo 1,546
UKUPNO 2,453
2% 3%
32%
63%
Tekuća biogoriva
Ukapljeni naftni plin (LPG)
Motorni benzin
Dizelsko gorivo
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|23
Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje
Sektor opće potrošnje dijeli se na podsektor kućanstva, usluga, poljoprivrede i graditeljstva. S
obzirom na relativno male iznose potrošnje u sektoru poljoprivrede i graditeljstva u odnosu na
ostale podsektore potrošnje u daljnjoj razradi će ta dva sektora biti obrađena kroz potrošnju
podsektora kućanstva i usluga te se neće iskazivati zasebno.
Potrošnja energije u podsektoru kućanstva
U podsektoru kućanstva dominantan energent na području Šibensko-kninske županije je ogrjevno
drvo s udjelom od 50%, potom električna energija s udjelom od 38%, UNP i ekstra lako loživo ulje s
udjelima od po 5%.
SLIKA 9 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU KUĆANSTVA
U tablici je prikazana potrošnje energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu.
TABLICA 6 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU KUĆANSTVA
PJ
Električna energija 0,786
Prirodni plin 0,000
Loživo ulje 0,098
UNP 0,097
Ogrjevno drvo 1,036
Drvni peleti/briketi/sječka 0,034
Sunčeva energija 0,012
UKUPNO 2,064
38%
5%5%
50%
2% 0%
Električna energija
Prirodni plin
Loživo ulje
UNP
Ogrjevno drvo
Drvni peleti/briketi/sječka
Sunčeva energija
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|24
Struktura korištenih energenata za potrebe grijanja prostora, pripremu tople vode te kuhanje
prikazana je na slikama u nastavku. Ogrjevno drvo značajan je energent za grijanje prostora s
udjelom u ukupnoj potrošnji od 84%, potom slijede ekstra lako loživo ulje s 7% i električna energija
s 6%. Zanimljivo je primijetiti i korištenje drvnih peleta/briketa/sječke za potrebe grijanja prostora u
iznosu od 3%.
SLIKA 10 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA GRIJANJE PROSTORA
Priprema tople vode uglavnom se oslanja na električne bojlere odnosno električnu energiju (75%)
te u manjoj mjeri na ogrjevna drva (14%) i ekstra lako loživo ulje (5%).
Za pripremu hrane, odnosno kuhanje, u najvećoj se mjeri koristi UNP (71%), a potom ogrjevno drvo
(15%) i električna energija (14%).
SLIKA 11 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA PRIPREMU
TOPLE VODE
SLIKA 12 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA
KUHANJE
6%7%
84%
3%
Električna energija
Prirodni plin
Loživo ulje
UNP
Ogrjevno drvo
Drvni peleti/briketi/sječka
Sunčeva energija
75%
5%
1%
14%
5%Električna energija
Prirodni plin
Loživo ulje
UNP
Ogrjevno drvo
Drvni peleti/briketi/sječka
Sunčeva energija
14%
71%
15%Električna energija
Prirodni plin
Loživo ulje
UNP
Ogrjevno drvo
Drvni peleti/briketi/sječka
Sunčeva energija
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|25
Potrošnja energije u podsektoru usluga
U podsektoru usluga, za razliku od kućanstva, u strukturi ukupne potrošnje energije dominira
električna energija s udjelom od 62%, a slijedi ekstra lako loživo ulje s udjelom od 32% i UNP s
udjelom od 4%.
SLIKA 13 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU USLUGA
U tablici je prikazana potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu. Ovdje je
zanimljivo primijetiti da većinu opće potrošnje energije odnosi podsektor kućanstva s više od 2 PJ,
a manjim dijelom podsektor usluga s 0.4 PJ.
TABLICA 7 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU USLUGA
PJ
Električna energija 0,243
Prirodni plin 0,006
Loživo ulje 0,123
UNP 0,017
Ogrjevno drvo 0,001
Drvni peleti/briketi/sječka 0
Sunčeva energija 0
UKUPNO 0,391
62%
2%
32%
4% 0%
Električna energija
Prirodni plin
Loživo ulje
UNP
Ogrjevno drvo
Drvni peleti/briketi/sječka
Sunčeva energija
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|26
Bilanca potrošnje energije Šibensko-kninske županije
Bilanca potrošnje finalne energije na području Šibensko-kninske županije dobiva se sumiranjem
iznosa pojedinih sektora potrošnje. Struktura, odnosno zastupljenost pojedinih energenata u
finalnoj potrošnji energije dana je na slici (Slika 14).
SLIKA 14 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Najveći udio u potrošnji energenata imaju dizelsko gorivo koje se koristi u prometu s udjelom od
27% te električna energija s udjelom od 25%. U strukturi potrošnje energenata slijede ogrjevno drvo
s udjelom od 18% te motorni benzin s udjelom od 14%. Od značajnijih energenata tu su UNP s
udjelom od 9% te ekstra lako loživo ulje s udjelom od 5%.
TABLICA 8 BILANCA ENERGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
mjerna jedinica - PJ Industrija Promet Kućanstva Usluge UKUPNO
Električna energija 0,437 0,786 0,243 1,466
Prirodni plin 0,005 0,000 0,006 0,012
Loživo ulje 0,095 0,098 0,123 0,316
UNP 0,305 0,082 0,097 0,017 0,501
Ogrjevno drvo 0,000 1,036 0,001 1,038
Drvni peleti/briketi/sječka 0,000 0,034 0,000 0,034
Sunčeva energija 0,000 0,012 0,000 0,012
Tekuća biogoriva 0,041 0,041
Motorni benzin 0,001 0,784 0,785
Dizelsko gorivo 0,045 1,546 1,591
UKUPNO 0,887 2,453 2,064 0,391 5,796
25%
5%
9%
18%1%1%
14%
27%
Električna energija
Prirodni plin
Loživo ulje
UNP
Ogrjevno drvo
Drvni peleti/briketi/sječka
Sunčeva energija
Tekuća biogoriva
Motorni benzin
Dizelsko gorivo
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|27
Apsolutni iznosi potrošnje pojedinih energenata prikazani po sektorima potrošnje mogu se vidjeti
u tablici – energetskoj bilanci Šibensko-kninske županije (Tablica 8). Najznačajniji sektor potrošnje
je promet s iznosom od 2,45 PJ godišnje, potom kućanstva s iznosom od 2,06 PJ godišnje i usluge s
0,39 PJ koji zajedno čine sektor opće potrošnje. U sektor opće potrošnje spadaju još i
građevinarstvo te poljoprivreda no zbog nedostatka preciznijih podataka ta dva podsektora
obuhvaćena su kroz potrošnju podsektora kućanstva i usluga.
U sektoru industrije računata je ukupna potrošnja svih industrijskih postrojenja, a za izračun okvirnog
cilja ušteda energetske učinkovitosti koji je prikazan kasnije izuzeta je potrošnja industrijskih
postrojenja u ETS sustavu.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|28
Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije
Sukladno Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u
neposrednoj potrošnji (NN 40/10) koji je u trenutku izrade ovog Akcijskog plana na snazi, županijski
cilj treba biti u skladu s postotkom koji se koristi za određivanje kratkoročnog nacionalnog okvirnog
cilja ušteda energije koji je iskazan u nacionalnom akcijskom planu, a korištenje manjeg postotka
županija mora opravdati u županijskom akcijskom planu.
Također, županijski cilj predstavlja količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu, iskazanom u PJ,
koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi akcijski plan. Preuzeti okvirni cilj
treba biti verificiran kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema
Pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda. U trenutku izrade ovog Akcijskog plana na
snazi je Pravilnik usvojen u NN 77/12.
Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je
zajedno s drugim državama članicama, a temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i
Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU
i stavljanju izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu povećanja energetske
učinkovitosti u EU radi ostvarivanja cilja uštede 20 posto potrošnje primarne energije na razini
Europske unije do 2020. u usporedbi s projekcijama (u odnosu na business-as-usual ili temeljni
scenarij potrošnje energije).
Direktiva propisuje da kumulativni cilj uštede energije u krajnjoj potrošnji mora biti barem jednak
ostvarivanju novih ušteda svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, u iznosu
od 1,5% godišnjeg opsega energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzeća za maloprodaju
energije prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013. godine.
Iz tog se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za
promet. Iz navedenog slijedi da se u izračunu ukupnog iznosa propisanih ušteda prvo određuje
godišnji opseg energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzeća za maloprodaju energije
prodali krajnjim kupcima (neposredna potrošnja energije) prema prosjeku za zadnje tri godine
prije 1. siječnja 2013. godine, tj. za 2010., 2011. i 2012. godinu. Za potrebe određivanja prosječne
ukupne neposredne potrošnje energije koriste se energetske bilance Republike Hrvatske za 2010.,
2011. i 2012. godinu prema IEA metodologiji.
Za ispunjenje navedenog cilja, Republika Hrvatska se odlučuje za kombinaciju dvaju pristupa
(sustav obveze energetske učinkovitosti i primjenu alternativnih mjera).
Sukladno metodologiji izračuna ciljeva uštede energije, opisanoj u 3. Nacionalnom akcijskom
planu energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016., nacionalni cilj uštede energije u
razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godišnje, odnosno
kumulativno 54,250 PJ.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|29
Prema prikazanom izračunu, prilikom određivanja okvirnog cilja, koristi se ukupna neposredna
potrošnja energije umanjena za potrošnju energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene
ETS-om i umanjena za potrošnju energije u prometu. Ujedno, u nacionalnom planu iskorištena je
mogućnost smanjenja zahtijevane godišnje stope smanjenja potrošnje od 1,5% za maksimalno
25% i time novi (kratkoročni) cilj za energetske uštede za razmatrano razdoblje iznosi 1,125% (pkrat%)
godišnje.
Sukladno nacionalnom cilju uštede energije u razdoblju 2014. – 2020. te izmjenama u načinu
izračuna za ovaj akcijski plan korištena je modificirana metodologija.
TABLICA 9 IZRAČUN ŽUPANIJSKOG OKVIRNOG CILJA UŠTEDA ENERGIJE
2011 2012 2013
PJ
Neposredna potrošnja energije (Enep) 5,958 5,933 5,793
Industrija 0,948 0,920 0,887
Izuzetak: potrošnja energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene ETS (Eets)
0,380 0,324 0,349
Industrija (bez Eets) 0,568 0,596 0,538
Promet 2,469 2,422 2,453
Ostali sektori 2,542 2,591 2,452
Kućanstva 2,141 2,200 2,064
Usluge 0,400 0,391 0,388
Neposredna potrošnja energije - industrija (ETS) 5,578 5,609 5,443
Neposredna potrošnja energije - industrija (ETS) – promet
3,109 3,187 2,990
Trogodišnji prosjek (Esr) 3,095
Cilj za energetske uštede do kraja razdoblja nacionalnog akcijskog plana (pkrat% Esr)
0,104
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|30
Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima
Shodno dostupnim podacima, analizama te u skladu s dobrom poslovnom i energetskom
praksom, a poštujući smjernice Zakona o energiji, Zakona o energetskoj učinkovitosti i trećeg
Nacionalnog akcijskog plana o energetskoj učinkovitosti (NAPEnU 3), nominirane su grupe mjera
prema bottom-up smjernicama (BU).
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NAPEnU) Republike Hrvatske donosi se sukladno
zahtjevima članka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama
(ESD), kojim se od država članica Europske unije (EU) zahtijeva da svake tri godine izrade i predaju
Europskoj komisiji (EK) planove koji sadrže mjere čijom će se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi
ušteda energije u neposrednoj potrošnji do 2016. godine. Treći Nacionalni akcijski plan energetske
učinkovitosti Republike Hrvatske donosi se do kraja 2016. godine kao preduvjet za ispunjenje EU
cilja 20 postotnog smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine u usporedbi s temeljnim
(business-as-usual - BaU) scenarijem koji je usklađen sa strateškim i zakonodavnim okvirom
Republike Hrvatske - Nacionalnim programom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske (RH)
za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09) i
Zakonom o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine br. 127/14).
Donošenjem 3. NAPEnU ispunjava se zahtjev EK u svezi s izvješćivanjem o aktivnostima provedenim
u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih ušteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u
prvom i drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost RH za razdoblje od 2008.
do 2010. godine te od 2011. do 2013. godine. Prema navedenom predlošku EK, u dokumentu se
ocjenjuje stanje provedbe politike energetske učinkovitosti te utvrđuju ostvarene uštede energije
zaključno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize akcijskih planova svih država
članica, uključujući i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini čitave EU.
Naglasak je u predstojećem razdoblju potrebno staviti na izradu i provedbu detaljnih i
sveobuhvatnih nacionalnih programa složenih obnova stambenih i nestambenih zgrada, a valja
istaknuti da je bez provedbe tih programa nacionalni cilj u 2016. (i 2020.) godini teško ostvariv.
U nastavku poglavlja dan je pregled predloženih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na
području Šibensko-kninske županije. Mjere se podijeljene prema podsektorima neposredne
potrošnje – industrija, promet i sektor opće potrošnje. Predložene mjere nalaze se i u 3.
Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, a iznosi pojedinačnih ušteda te
mogućnosti i potrebe penetracije pojedine mjere u svrhu dostizanja propisanih ciljeva izračunati
su prema specifičnostima Šibensko-kninske županije. U slučajevima kada nisu bili poznati svi
potrebni podaci za izračun uštede, izvršene su procjene temeljene na prethodno izvršenim
proračunima, stručnoj procjeni i studijama sličnih parametara.
Svaka predložena mjera sastoji se od:
naziva mjere,
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|31
oznake mjere prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti,
opsega provedbe, tj. broju objekata ili vozila temeljem kojeg je izvršen proračun ušteda,
opisa mjere kojim su pobliže opisane predviđene aktivnosti,
životnog vijeka pojedine mjere unutar kojeg se mogu očekivati predviđene uštede,
očekivani ukupni financijski iznos ulaganja pri čemu je naznačen eventualan udio FZOEU,
očekivane uštede u MWh ili tonama ekvivalenta nafte te količine ušteđene vode (ukoliko
postoji),
izvori financiranja, pri čemu je predviđene mjere moguće financirati i iz drugih izvora koji
nisu ovdje opisani,
predviđeni početak primjene mjere,
način praćenje provedbe pojedine mjere.
Sektor industrije
U sektoru industrije predviđene su dvije mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Jedna je
mjera uvođenja efikasnih elektromotornih pogona i mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE),
dok je druga predviđena mjera provođenje energetskih pregleda i gospodarenja energijom u
velikim poduzećima
Naziv mjere Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i Uvođenje
efikasnih elektromotornih pogona
Oznaka mjere I.1/I.3.
Kategorija mjere Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Opseg provedbe Industrija (postrojenja)
Opis Kroz MIEE će se provoditi čitav niz aktivnosti usmjerenih na
promoviranje energetske učinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj
poboljšati svijest i znanje vodstva industrijskih poduzeća i
zaposlenika kako bi se iskoristili cjelokupni potencijali ostvarivih
mjera energetskih ušteda. Na razini tvrtki kao i na razini industrijskih
grupacija potrebno je uspostaviti strukture za upravljanje
potrošnjom energije, te uvesti nadzor i analizu potrošnje energije uz
postavljanje ciljeva.
Koordinacija institucija: Ostvarenje suradnje između
državnih i strukovnih tijela koja se uključuju u razvoj MIEE
Snimka potrošnje: Pregled stanja potrošnje i korištenja
energije prema industrijskim granama
Razrada alata: SGE, M&T, energetski pregledi,
benchmarking, demo projekti
Odabir ključnih industrijskih grana i ciljanih tvrtki za demo
projekte, prema postavljenim kriterijima
Uspostava energetskog menadžmenta:
Prijedlog prikladnih mjera energetske učinkovitosti za svaku
industrijsku granu i plan provedbe
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|32
Određivanje financija: Razrada aspekata financiranja,
razmatranje mogućih tzv. "pipeline" projekata, razrada
moguće primjene ESCO principa.
Praćenje provedbe programa i rezultata
Životni vijek 10 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
10.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva
Očekivane uštede 900 MWh
Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP
Naziv mjere Energetski pregledi i gospodarenje energijom u poduzećima
Oznaka mjere I.4
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe Poslovni subjekti ŠKŽ (20 poslovnih subjekata godišnje)
Opis Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala
uštede energije u velikim poduzećima putem sufinanciranja
provedbe energetskog pregleda. U izradi Pravilnika za energetske
preglede velikih poduzeća, uzet će se u obzir standard ISO 50001 i
slične smjernice za kompletni energetski menadžment u
poduzećima
Životni vijek 5 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
2.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva
Očekivane uštede 500 MWh
Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|33
Sektor prometa
U sektoru prometa predviđene su tri mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti:
trening i promocija eko vožnje,
poticanje kupovine energetski učinkovitih vozila i vozila na alternativna goriva,
razvoj intermodalnog prijevoza tereta, promicanje integriranog prometa i razvoj
infrastrukture za promociju alternativnih goriva.
Naziv mjere Trening i promocija eko vožnje
Oznaka mjere T.1
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe 3.000 vozača godišnje (javna služba i privatne osobe)
Opis Ovom mjerom želi se postići maksimalna razina osviještenosti svih
građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima eko vožnje,
kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje te promotivnim
aktivnostima među vozačima koji su stekli licencu prije donošenja
Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače (NN 13/09).
Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posvećeni
edukaciji o eko vožnji za: vozače osobnih automobila, autobusa i
teretnih vozila > 3,5 tone.
Životni vijek 5 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
2.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) + gradovi i općine ŠKŽ-
učešće županije - samo za vlastiti vozni park)
Očekivane uštede 100 tona nafta(eq)
Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLS i županija za vlastita vozila/vozače vlastita
sredstva (privatna vozila)
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI – praćenje ostvarenih ušteda (SMIV)
Naziv mjere Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila
Oznaka mjere T.6
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe 50 elektro vozila, 50 hibridnih vozila i 200 CNG/LPG vozila (godišnje)
Opis FZOEU u svom radu sufinancira projekte čistijeg prometa. Sastavni
dio su linije sufinanciranja za kupnju električnih i hibridnih vozila te
linije sufinanciranja za pregradnju/kupnju vozila s pogonom na
ukapljeni naftni plin (UNP) i stlačeni prirodni plin (SPP)
Životni vijek 8 - 10 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
60.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40% / 70.000 kn po vozilu) +
gradovi i općine ŠKŽ - učešće županije - samo za vlastiti vozni park
Očekivane uštede 150 tona nafte(eq)
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|34
Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLS i Županije za vlastita vozila, vlastita sredstva i
krediti vlasnika (privatna vozila)
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI – praćenje ostvarenih ušteda (SMIV)
Naziv mjere Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog prometa;
Razvoj infrastrukture za alternativna goriva
Oznaka mjere T.2/ T.4/T.7
Kategorija mjere Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Opseg provedbe -
Opis Intermodalni prijevoz uključuje više načina prijevoza u teretnom
prometu. Ova se mjera fokusira samo na teretni promet i potencijal
koji on nudi za rasterećenje cestovnih pravaca i smanjenje
potrošnje goriva korištenjem željezničke infrastrukture i unutrašnjih
plovnih putova. Potrebno je promovirati održivi razvoj gradskih
prometnih sustava i to kroz:
optimiranje gradske logistike prijevoza tereta,
inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama,
pružanje potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih
bicikala,
uvođenju car-sharing sheme u gradovima.
Cilj T.7 mjere je olakšati prihvaćanje alternativnih goriva od strane
korisnika/potrošača jačanjem infrastrukture za distribuciju
alternativnih goriva i provedbom zajedničkih tehničkih specifikacija
za ovu infrastrukturu.
Životni vijek 10 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
10.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva
Očekivane uštede 100 tona nafte(eq)
Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika, sredstva JLS i županije
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI, MPPI, MZOIP
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|35
Sektor opće potrošnje
Mjere u sektoru opće potrošnje odnose se na zgrade i građevine, elektroničke uređaje, javnu
rasvjetu te procese i usluge. Osim toga, mjere su podijeljene na sektor kućanstva i sektor usluga,
pa je unutar usluga posebno izdvojen javni sektor.
Naziv mjere Program energetske obnove višestambenih zgrada
Oznaka mjere B.3
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe Višestambene zgrade ŠKŽ (100 godišnje)
Opis Planom se pozornost primarno usmjerava na višestambene zgrade
građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski
standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+.
Obnova zgrade minimalno uključuje toplinsku izolaciju vanjske
ovojnice, a prema preporukama energetskog pregleda i druge
mjere kojima se smanjuje potrošnja toplinske energije u zgradi.
Mjera uključuje:
1. Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada:
a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice;
b. Zamjena prozora;
c. Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja; OIE
Životni vijek 20 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
40.000.000 kn godišnje
Očekivane uštede 2.000 MWh godišnje
Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni JLS (bez obveze), vlastita
sredstva i krediti građana
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP –
praćenje ostvarenih ušteda
Naziv mjere Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada
Oznaka mjere B.4
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe Komercijalne nestambene zgrade ŠKŽ (10 godišnje)
Opis Energetska obnova postojećih komercijalnih nestambenih zgrada
usmjerena je na zgrade izgrađene prije 1987. godine te na njihovu
obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog
razreda B, A ili A+. Mjerom se predviđa izrada energetskih certifikata
zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.
Životni vijek 25 godina
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|36
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
30.000.000 kn godišnje (učešće županije - nije obvezno)
Očekivane uštede 1.700 MWh godišnje
Izvor financiranja FZOEU (minimalno - bez obveze za 2015.), vlastita sredstva i krediti
vlasnika
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP –
praćenje ostvarenih ušteda
Naziv mjere Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi
Oznaka mjere B.5
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe Građanstvo (500 kućanstava/uređaja godišnje)
Opis Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potrošnji
energije tog uređaja i odabir usmjerava prema učinkovitijima.
Životni vijek 10 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
2.500.000 kn godišnje (FZOEU do 800 kn/uređaju) - vlastita sredstva
Očekivane uštede 50 MWh električne energije + 1000 m3 vode
Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI
Naziv mjere Program energetske obnove obiteljskih kuća
Oznaka mjere B.6
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe Obiteljske kuće ŠKŽ (model 100 kuća godišnje)
Opis Obnova postojećih obiteljskih kuća.
Mjera uključuje:
1. Poticanje obnove vanjske ovojnice:
a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice
b. Zamjena prozora
2. Poticanje zamjene sustava grijanja:
a. Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste
električnu energiju ili fosilna goriva novim sustavima
(OIE)
Životni vijek 20 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
20.000.000 kn godišnje
Očekivane uštede 1.000 MWh godišnje
Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni JLS (minimalno - bez obveze
za 2015.), vlastita sredstva i krediti građana
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|37
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Razvoja agencija Šibensko-kninske
županije
Naziv mjere Program energetske obnove zgrada javnog sektora
Oznaka mjere P.2
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe Zgrade u vlasništvu ŠKŽ (3 objekta godišnje)
Opis Mjerom se predviđa osmišljavanje Programa energetske obnove
zgrada javnog sektora. Programom se pozornost primarno
usmjerava na zgrade javnog sektora građene prije 1987. godine te
na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje
energetskog razreda B, A ili A+.
Životni vijek 25 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
5.000.000 kn godišnje (učešće županije - 40-60% - manje su uz
učešće ministarstava i/ili ESCO/EPC model obnove)
Očekivane uštede 300 MWh godišnje
Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni ministarstava (MGIPU,
MZOIP, MZOS); ESCO/EPC
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP –
praćenje ostvarenih ušteda
Naziv mjere Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“
Oznaka mjere P.4
Kategorija mjere Financijski instrumenti
Opseg provedbe Javna rasvjeta JLS ŠKŽ (10% sustava JR godišnje)
Opis Ovom mjerom potiče se energetska učinkovitost u sustavima javne
rasvjete kroz različite financijske mehanizme: sufinanciranjem mjera
putem FZOEU-a i jedinica lokalne samouprave te energetskim
uslugama ESCO poduzeća
Životni vijek 15 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
9.000.000 kn godišnje (FZOEU do 1,4 milijuna kn po projektu +
gradovi i općine ŠKŽ)
Očekivane uštede 465 MWh električne energije godišnje
Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLS
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI – praćenje ostvarenih ušteda (SMIV)
Naziv mjere “Zelena” javna nabava
Oznaka mjere P.5
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|38
Kategorija mjere Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Opseg provedbe JLS/županija
Opis Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima će se osigurati pravna i
tehnička znanja i vještine javnih nabavljača za uključivanje i
vrednovanje zahtjeva za energetskom učinkovitosti u postupcima
javne nabave primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
Životni vijek 10 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
Očekivane uštede 100 MWh primarne energije
Izvor financiranja MZOIP MINGO
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI, MZOIP
Naziv mjere Promocija energetskih usluga i mjera EnU i OIE
Oznaka mjere H.8
Kategorija mjere Informacijske i obvezne informacijske mjere
Opseg provedbe Svi oblici i sustavi potrošnje energije u zgradarstvu i industriji
Opis Ovom mjerom nastoji se povećati svijest korisnika zgrada,
transformirati tržište prema sve učinkovitijim zgradama. Info
kampanjom podići svijest ciljanih skupina o koristima i
mogućnostima provedbe mjera energetske učinkovitosti kroz
energetske usluge. Informirati i educirati širu javnost o ESCO
tvrtkama, modelima i principu pružanja energetskih usluga.
Uspostava propisa kvalifikacija pružatelja energetskih usluga. Izrada
i vođenje evidencije o pružateljima energetskih usluga.
Životni vijek 10 godina
Očekivani ukupni
financijski iznos ulaganja
500.000 kn godišnje (40-60% županija)
Očekivane uštede 20 MWh primarne energije godišnje
Izvor financiranja FZOEU, JLS, županija
Rokovi provedbe Početak: 2015. godina
Tijela za praćenje
(nadzor)
Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Razvojna agencija
Šibensko-kninske županije; CEI, APN, MINGO, MGIPU.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|39
Sumarni prikaz predloženih mjera
Sumarni prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu predloženih mjera dan je u nastavku,
a podijeljen je na objekte koji su u vlasništvu županije te one koji to nisu.
Za objekte koji nisu u vlasništvu županije ukupan iznos potrebnih ulaganja je 183 milijuna kuna, od
čega predviđeno sufinanciranje od strane županije iznosi 290 tisuća kuna.
TABLICA 10 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI NISU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE
MJERA NOSITELJ TROŠAK MJERE
(godišnje)
SUFINANCIRANJE
ŽUPANIJE
Program energetske obnove obiteljskih
kuća Vlasnik 20.000.000,00 kn 50.000,00 kn
Program energetske obnove
višestambenih zgrada Vlasnik 40.000.000,00 kn 50.000,00 kn
Program energetske obnove
komercijalnih nestambenih zgrada Vlasnik 30.000.000,00 kn 20.000,00 kn
Program „Energetski učinkovita javna
rasvjeta“ JLS 9.000.000,00 kn 20.000,00 kn
Financijski poticaji za energetski
učinkovita vozila Vlasnik 59.500.000,00 kn 20.000,00 kn
Trening i promocija eko vožnje Vlasnik 1.800.000,00 kn 20.000,00 kn
Energetski pregledi i gospodarenje
energijom u poduzećima Vlasnik 2.000.000,00 kn 0,00 kn
Energetsko označavanje kućanskih
uređaja i energetski standardi Vlasnik 2.500.000,00 kn 10.000,00 kn
Mreža industrijske energetske efikasnosti
(MIEE) i Uvođenje efikasnih
elektromotornih pogona
Vlasnik 10.000.000,00 kn 0,00 kn
Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje
integriranog prometa; Razvoj
infrastrukture za alternativna goriva
Vlasnik 8.000.000,00 kn 50.000,00 kn
Promocija energetskih usluga i mjera
EnU i OIE JLS 400.000,00 kn 50.000,00 kn
UKUPNO 183.200.000,00 kn 290.00,00 kn
Ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu županije iznosi gotovo 8 milijuna kuna, pri čemu
potrebno financiranje od strane županije iznosi gotovo 2,4 milijuna kuna.
TABLICA 11 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI SU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE
MJERA NOSITELJ TROŠAK MJERE
(godišnje)
SUFINANCIRANJE
ŽUPANIJE
Program energetske obnove zgrada
javnog sektora Županija 5.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn
Financijski poticaji za energetski
učinkovita vozila Županija 500.000,00 kn 200.000,00 kn
Trening i promocija eko vožnje Županija 200.000,00 kn 100.000,00 kn
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|40
Promocija energetskih usluga i mjera EE i
OIE Županija 100.000,00 kn 50.000,00 kn
Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje
integriranog prometa; Razvoj
infrastrukture za alternativna goriva
Županija 2.000.000,00 kn 20.000,00 kn
“Zelena” javna nabava Županija
UKUPNO 7.800.000,00 kn 2.370.000,00 kn
Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu predloženih mjera
iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje.
Iako se ovaj akcijski plan donosi za razdoblje od 2014. do 2016. s obzirom da se implementacija
svih predloženih mjera predviđa za 2015. godinu uštede nastale provedbom aktivnosti županije u
2014. nisu ovdje prikazane i razmatrane. Rezultati aktivnosti provedenih u 2014. godini bit će
obrađene i analizirane u Izvješću o provedbi programa energetske učinkovitosti u neposrednoj
potrošnji energije u Šibensko-kninskoj županiji za 2014. godinu.
TABLICA 12 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.
Uštede po
godinama (PJ) 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno
2014.
2015. 0,037 0,037
2016. 0,037 0,037 0,075
Kumulativno 0,112
Godišnje 0,037
Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose
0,112 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,104 PJ čime županija ispunjava zahtjeve
sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|41
Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja
Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima
važan je segment provedbi Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Važnost praćenja ušteda
energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se prema članku 22. definira
Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni sustav za prikupljanje,
obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV).
Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom za praćenje,
mjerenje i verifikaciju ušteda energije.
Istim člankom određena je obaveza odgovornih osoba javnog sektora unositi sve potrebne
informacije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda.
Web aplikacija SMIV sustava puštena je u rad u lipnju 2014. godine, a cilj navedene aplikacije je
uspostava sustava praćenja, mjerenja i verifikacije kojim će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje
uspješnosti politika energetske učinkovitosti te ispunjenje zadanih ciljeva. Kontinuirano praćenje
aktivnosti također će omogućiti i olakšanu reviziju Nacionalnog akcijskog plana energetske
učinkovitosti te olakšati njegovu izradu.
Ostvarenje Akcijskog plana energetske učinkovitosti prati se i analizira na godišnjoj razini kroz
izradu Godišnjeg plana energetske učinkovitosti za pojedine godine unutar promatranog
razdoblja. Tako se u Godišnjem planu energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za 2015.
godinu analiziraju aktivnosti i ostvarenja ušteda temeljem provedenih aktivnosti u 2014. godini.
Ukoliko godišnje uštede predviđene Akcijskim planom nisu postignute, u narednoj godini se
predviđeni resursi i mjere korigiraju tako da na kraju razdoblja županijski okvirni cilj bude ispunjen.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|42
Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond s ciljem
sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu
postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda
se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na Internet
stranicama Fonda, te u javnim glasilima.
U nastavku je dan godišnji program javnih poziva i natječaja za 2015. godinu s pripadajućim
iznosima i namjenama koji pokrivaju područje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Naziv javnog
poziva/natječaja
Maksimalno
po
pojedinačnom
ugovoru
Namjena
PROVEDBA NACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA
Javni poziv za
sufinanciranje
energetskih pregleda
sustava javne rasvjete
50.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave (JLP(R)S). Sufinancirat će se
izrada energetskih pregleda sustava javne rasvjete u
skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti.
Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika
koji slijedi iz Zakona. Zakonska obveza mora se
ispoštovati do 1. srpnja 2015. do kada će i trajati ovaj
poziv.
Javni poziv za
sufinanciranje izrade
projektne
dokumentacije za
projekte energetski
učinkovite i ekološke
javne ili vanjske rasvjete
200.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave, javnim ustanovama i
ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima
koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete ,
a sufinancirat će se izrada glavnih/izvedbenih
projekata rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i
energetski učinkovitih sustava javne rasvjete u skladu
sa Zakonom o gradnji i tehničkim smjernicama Fonda.
Javni poziv za
sufinanciranje
projekata
rekonstrukcije/izgradnje
energetski učinkovite i
ekološke javne ili
vanjske rasvjete
1.400.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave, javnim ustanovama i
ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima
koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete,
a sufinancirat će se investicijski projekti
rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i energetski
učinkovitih sustava javne rasvjete koji zadovoljavaju
tehničke smjernice Fonda.
Javni natječaj za
sufinanciranje
projekata energetski
učinkovitih
1.400.000
*(13.000.000)
Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima i
obrtnicima, a sufinancirat će se investicijski projekti za
poboljšanje energetske učinkovitosti elektromotornih
pogona kao i druge mjere energetske učinkovitosti u
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|43
elektromotornih
pogona i ostalih mjera
energetske učinkovitosti
u proizvodnim
procesima
proizvodnim/ opskrbnim procesima kojima se
smanjuje potrošnja energije i prelazi na energetski i
okolišno povoljnije energente. Po javnom pozivu bit će
moguće dobiti subvencije investicije ili beskamatne
zajmove.
Javni poziv za
sufinanciranje kupnje
energetski učinkovitih
kućanskih uređaja
500 Poziv je namijenjen građanima, a moći će se ostvariti
bespovratna sredstva za kupnju energetski
najučinkovitijih uređaja na tržištu, prema tehničkim
smjernicama Fonda.
PROVEDBA ENERGETSKIH PREGLEDA I DEMONSTRACIJSKIH AKTIVNOSTI
Javni poziv za
sufinanciranje
energetskih pregleda i
uvođenja sustava
upravljanja energijom u
velikim poduzećima
50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima koja
pripadaju kategoriji velikih poduzeća , a sufinancirat
će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje
sustava upravljanja energijom u skladu s normom
ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj
učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon
usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska
obveza mora se ispoštovati do 5. prosinca 2015. do
kada će i trajati ovaj poziv.
Javni poziv za
sufinanciranje
energetskih pregleda i
uvođenja sustava
upravljanja energijom u
malim i srednjim
poduzećima
50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima
koji pripadaju kategoriji malih i srednjih poduzeća, a
sufinancirat će se izrada energetskih pregleda i/ili
uvođenje sustava upravljanja energijom u skladu s
normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj
učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon
usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona.
POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Javni poziv za
sufinanciranje
projekata obnovljivih
izvora energije u
turističkom sektoru
1.400.000
*(13.000.000)
Poziv je namijenjen vlasnicima kampova, hotela,
apartmana i drugih turističkih objekata koji žele
investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora
energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se
bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.
Javni natječaj za
sufinanciranje
projekata obnovljivih
izvora energije
1.400.000
*(13.000.000)
Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima,
obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora
(JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i
izvanproračunskim korisnicima) koji žele investirati u
projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po
javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna sredstva,
kao i beskamatni zajmovi.
POTICANJE ODRŽIVE GRADNJE
Javni natječaj za
sufinanciranje
energetske obnove
nestambenih zgrada
1.400.000
*(13.000.000)
Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima,
obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora
(jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave, javnim ustanovama i ostalim
proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) za
projekte energetske obnove zgrada u njihovom
vlasništvu. Projektima obnove moraju se zadovoljiti
tehnički uvjeti Fonda. Na natječaj se mogu prijaviti i
projekti izgradnje novih zgrada, koje su namijenjene za
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|44
vlastitu uporabu, a moraju biti najmanje energetskog
razreda A ili bolje. Po natječaju će se dodjeljivati
bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.
Javni poziv za
sufinanciranje
niskoenergetske
novogradnje
1.400.000 Poziv je namijenjen građanima za sufinanciranje
izgradnje novih zgrada, koje moraju biti energetskog
razreda A ili boljeg. Raspisivanje ovog javnog poziva
ovisit će o raspoloživim sredstvima Fonda.
POTICANJE ČISTIJEG TRANSPORTA
Javni poziv za
sufinanciranje
električnih, plug-in
hibridnih i hibridnih
vozila za građane
70.000 Poziv je namijenjen građanima, a sufinancira se
kupnja električnih, plug-in hibridnih i hibridnih osobnih
vozila.
Javni poziv za
sufinanciranje
električnih, plug-in
hibridnih i hibridnih
vozila za trgovačka
društva i obrtnike
70.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima,
a sufinancira se kupnja električnih, plug-in hibridnih i
hibridnih osobnih vozila.
Javni poziv za
sufinanciranje treninga
eko vožnje
200.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima
za sufinanciranje treninga eko-vožnje.
Javni poziv za
sufinanciranje ostalih
mjera energetske
učinkovitosti u prometu
1.400.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima
i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim
ustanovama i ostalim proračunskim i
izvanproračunskim korisnicima) za sufinanciranje
različitih mjera kojima se smanjuju emisije
onečišćujućih plinova te potrošnja goriva u prometu.
POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH SKTIVNOSTI U PODRUČJU ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI
Javni poziv za
provedbu obrazovnih,
istraživačkih i razvojnih
aktivnosti
200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima
koje provode obrazovne, istraživačke i razvojne
aktivnosti u području EnU i OIE. Poticat će se
provedba aktivnosti kojima se utječe na povećanje
razine svijesti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim
izvorima energije, razvoj novih tehnologija, analitičkih
modela i alata u ovom području.
Javni pozivi za izradu
programa i planova
energetske učinkovitosti
JLP(R)S
80.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave, a sufinancirat će se izrada
akcijskih planova u skladu sa Zakonom o energetskoj
učinkovitosti, izrada planova održivog energetskog
razvoja u sklopu inicijative Sporazum gradonačelnika
te izrada programa energetske učinkovitosti u
gradskom prometu.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|45
PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - PROVEDBA
Javni natječaj za
sufinanciranje
energetske obnove
višestambenih zgrada
1.400.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u ime
i za račun suvlasnika vode projekt energetske obnove.
Mjere koje se potiču su toplinska izolacija ovojnice,
zamjena stolarije, rekonstrukcija zajedničkih tehničkih
sustava zgrade (grijanje, ventilacija, rasvjeta).
Javni poziv za ugradnju
uređaja za mjerenje
potrošnje toplinske
energije u
višestambenim
zgradama
2.000.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u ime
i za račun suvlasnika organiziraju ugradnju uređaja za
mjerenje potrošnje energije u višestambenim
zgradama priključenima na centralne toplinske
sustave, u skladu sa Zakonom o tržištu toplinske
energije. Sufinancira se ugradnja uređaja za mjerenje,
termoregulacijskih ventila te balansiranje sustava.
PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - SUFINANCIRANJE IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA,
ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
Javni poziv za izradu
energetskih pregleda i
energetskih certifikata
višestambenih zgrada
200.000 Pozivi su namijenjeni upraviteljima zgrada, koji u ime i
za račun suvlasnika organiziraju provedbu energetskih
pregleda, izradu energetskih certifikata ili glavnih
projekata za energetsku obnovu.
Javni poziv za izradu
projektne
dokumentacije za
energetsku obnovu
višestambenih zgrada
200.000
PROGRAM OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA
Javni poziv za
sufinanciranje mjera
energetske učinkovitosti
u obiteljskim kućama
2.000.000 Poziv je namijenjen za sufinanciranje provedbe mjera
energetske učinkovitosti (toplinska izolacija vanjske
ovojnice, zamjena vanjske stolarije, zamjena sustava
grijanja) ili ugradnju sustava za korištenje obnovljivih
izvora energije (fotonaponski, sunčani toplinski sustavi,
kotlovi na biomasu, dizalice topline) u obiteljskim
kućama.
Javni poziv za
sufinanciranje sustava
obnovljivih izvora
energije u obiteljskim
kućama
2.000.000
ZAJEDNIČKI NATJEČAJ SEKTORA ZAŠTITE OKOLIŠA I SEKTORA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Javni natječaj za
sufinanciranje
projekata u području
zaštite okoliša i prirode,
energetske učinkovitosti
i obnovljivih izvora
energije
100.000 Natječaj je namijenjen organizacijama civilnog
društva za projekte iz područja zaštite okoliša i prirode
(biološka i krajobrazna raznolikost, ruralni razvoj,
obrazovne, istraživačke i razvojne studije, programi i
projekti), te projekte iz područja energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
MEĐUNARODNA SURADNJA
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|46
Javni poziv za
sufinanciranje
međunarodnih
projekata sufinanciranih
sredstvima EU
200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima,
koji sudjeluju u projektima sufinanciranim iz programa
EU, a sufinancirat će se domaća komponenta.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog
gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša,
energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uvedeni su posebni financijski
programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-
om.
Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA
Namjena programa adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata
oprema i uređaji
Korisnici programa pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju
uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora,
a koji su odabrani na javnom nadmetanju)
naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije, škole i
bolnice u njihovom vlasništvu),
sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost.
Vrsta sredstava kredit - putem poslovnih banaka1 ili izravnim kreditiranjem
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim
mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu,
kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, prihvatljivosti projekta
temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APN-
a, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih
instrumenata osiguranja
krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu.
HBOR može razmatrati kreditiranje do 50% predračunske vrijednosti
investicije bez PDV-a.
Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja
poček: 1 godina
rok otplate: do 14 godina uključujući i poček
1 Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb;
Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb;
Societe Generale - Splitska banka d.d., Split; Slatinska banka d.d., Slatina; Zagrebačka banka d.d., Zagreb
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|47
Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE OKOLIŠA, ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Namjena programa osnivačka ulaganja,
zemljište,
građevinski objekti,
oprema i uređaji
trajna obrtna sredstva - do 30% ukupnog iznosa kredita
Korisnici programa jedinice lokalne i regionalne samouprave
komunalna društva
trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe
Vrsta sredstava kredit - kreditiranje krajnjih korisnika putem poslovnih banaka 2 i
izravno kreditiranje
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
najveći iznos nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima
financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj
sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih
instrumenata osiguranja
HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-
a
zahtjevi manji od 100.000,00 kn u pravilu se neće razmatrati
Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja za projekte okoliša i
energetske učinkovitosti
poček: 3 godine
rok otplate: do 14 godina uključujući i poček
Fondovi Europske unije
Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike
Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je kohezijska politika, koja se
provodi kroz strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i
Kohezijski fond, ali i kroz druge strukturne fondove: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i
Europski fond za ribarstvo. Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti države članice i
regije bi trebalo poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi
potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.
Prema Operativnom programu - Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.), usvojenom u prosincu 2014.
godine, planirana je alokacija od 531.810.805 eura za prioritetnu os Promicanje energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tablici je dan
2 Banco Popolare Croatia d.d., Zagreb; Banka Kovanica d.d., Varaždin; BKS Bank d.d., Rijeka; Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische
bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb; Imex banka d.d., Split; Istarska Kreditna banka Umag
d.d., Umag; Kentbank d.d., Zagreb; Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Partner banka d.d., Zagreb; Podravska
banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb; Sberbank d.d., Zagreb; Slatinska banka d.d., Slatina;
Société Générale-Splitska banka d.d., Split; Štedbanka d.d., Zagreb; Zagrebačka banka d.d., Zagreb
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|48
pregled iznosa financiranja specifičnih ciljeva. Nositelj financiranja te način na koji će se
financijska sredstva distribuirati krajnjim korisnicima bit će određen naknadno.
Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i
obnovljivih izvora energije
Ukupna alokacija
za Prioritetnu os 4:
531.810.805 €
Investicijski prioritet 4b
Promicanje energetske
učinkovitosti i korištenja
obnovljivih izvora energije u
poduzećima
Specifični cilj 4b1
Povećanje energetske
učinkovitosti i korištenja OIE u
proizvodnim industrijama
60.000.000 €
Specifični cilj 4b2
Povećanje energetske
učinkovitosti i korištenja OIE u
privatnom uslužnom sektoru
(turizam, trgovina)
40.000.000 €
Investicijski prioritet 4c
Podupiranje energetske
učinkovitosti, pametnog
upravljanja energijom i
korištenje OIE u javnoj
infrastrukturi, uključujući
javne zgrade i u stambenom
sektoru
Specifični cilj 4c1
Smanjenje energetske
potrošnje u zgradama javnog
sektora
211.810.805 €
Specifični cilj 4c2
Smanjenje energetske
potrošnje u stambenim
zgradama
(u više stambenim zgradama i
obiteljskim kućama)
100.000.000 €
Specifični cilj 4c3
Povećanje učinkovitosti
sustava toplinarstva
80.000.000 €
Specifični cilj 4c4
Povećanje učinkovitosti javne
rasvjete
20.000.000 €
Investicijski prioritet 4d
Razvoj i provedba pametnih
sustava distribucije koji
djeluju pri niskim i srednjim
razinama napona
Specifični cilj 4d1
Uvođenje pametnih mreža na
pilot područjima
20.000.000 €
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Europska banka za obnovu i razvoj je najmlađa međunarodna financijska institucija, čija je misija
financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru koji ne mogu pronaći izvor financiranja na
tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom
društvu.
EBRD u Hrvatskoj ima mogućnost izravnog kreditiranja ili kreditiranja putem poslovnih banaka. U
pravilu, izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna eura), a sve
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|49
ostale projekte financira preko poslovnih banaka. Za prihvaćanje velikih projekata, EBRD razmatra
kreditnu sposobnost klijenta te isplativost projekta, a potom kredit i financiranje određuje putem
financijskog modela. EBRD u sklopu kredita nudi i bespovratna sredstva krajnjim korisnicima
(određen postotak od iznosa kredita) kojim se umanjuje glavnica kredita. Krajnji korisnik će imati
pravo na bespovratna sredstva ukoliko je zadovoljio određene uvjete (npr. ostvario određeno
postotno smanjenje CO2, smanjenje potrošnje energije).
U Hrvatskoj je trenutno aktualna jedna kreditna linija namijenjena financiranju projekata
energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije: Western Balkans Sustainable Energy
Financing Facility II (WEBSEFF II). Sredstva iz ovih kreditnih linija se distribuiraju putem sljedećih
poslovnih banaka koje samostalno određuju komercijalne uvjete:
Privredna banka Zagreb (budžet 20 milijuna eura)
Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura)
Erste & Steiermärkische banka (budžet 10 milijuna eura)
Naziv programa Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II)
Namjena programa energetska učinkovitost (energetska obnova zgrada, poboljšanje
energetske učinkovitosti)
obnovljivi izvori energije
Korisnici programa javni sektor
privatni sektor
Vrsta sredstava kredit
grant
besplatna tehnička pomoć
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
ukupan budžet za Hrvatsku iznosi 50 milijuna eura, maksimalnog
iznosa 2,5 milijuna eura po projektu za javni sektor te 2 milijuna eura
za privatni sektor
Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje banka sudionica pojedinačno za
svakog korisnika kreditne linije
Europska investicijska banka (EIB)
Europska investicijska banka je razvojna banka Europske unije čija je uloga doprinijeti integraciji i
uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU, a slične ciljeve
provodi i izvan teritorija EU. EIB i u Hrvatskoj sudjeluje u financiranju projekata javnog i privatnog
sektora, i to direktnim financiranjem ili preko poslovnih banaka partnera.
EIB direktno financira samo projekte ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna eura, a sve manje
projekte financira putem poslovnih banaka.
Kreditna sredstva te pripadajuća bespovratna sredstva namijenjena financiranju energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije plasira putem kreditnih linija preko Raiffeisen banke i Erste
& Steiermärkische banke.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|50
Naziv programa Raiffeisen banka
Namjena programa proširenja i modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture,
ekonomije znanja, obrazovanja, energije, okoliša i zdravstva
Korisnici programa mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika na konsolidiranoj
osnovi) i srednje kapitalizirana poduzeća (do 3000 zaposlenih)
Vrsta sredstava kredit
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
maksimalan iznos je 25 milijuna eura
za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća do
100 % ukupnog iznosa projekta (do 12,5 milijuna EUR)
za jedinice javne uprave i ostale subjekte do 50 % ukupnog troška
projekta (do 12,5 milijuna EUR za infrastrukturne projekte za pružanje
javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU bespovratnih
sredstava do 2,5 milijuna EUR)
Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka
u dogovoru s EIB-om, kamatna stopa je povoljnija od tržišne
kamatne stope
Naziv programa Erste & Steiermärkische banka
Namjena programa energetska učinkovitost
Korisnici programa mali i srednji poduzetnici
velika poduzeća
javni sektor i ostali poslovni subjekti
Vrsta sredstava kredit + dio bespovratnih sredstava
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
bespovratna sredstva u visini 15% glavnice kredit
minimalan trošak projekta je 40.000 eura, a maksimalan 2,5 milijuna
eura za modernizaciju proizvodnje (energetski učinkovitiju
tehnologiju) te 250.000 eura za poboljšanje energetske učinkovitosti
zgrade
Uvjeti financiranja povoljniji uvjeti financiranja (kamatna stopa) od komercijalnih
Hrvatskoj su dostupna i sredstva iz Green for Growth (GGF) Fonda koji je pokrenut kao javno-
privatno partnerstvo u prosincu 2009. od strane njemačke razvojne banke KfW i Europske
investicijske banke (EIB), uz financijsku potporu Europske komisije, njemačkog federalnog
ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za
sada su dvije poslovne banke, Privredna banka Zagreb (budžet 25 milijuna eura) i Zagrebačka
banka (budžet 20 milijuna eura) potpisale ugovore o financiranju s GGF-om.
Naziv programa Green for Growth (GGF)
Namjena programa energetska učinkovitost
obnovljivi izvori energije
Korisnici programa veliki korporativni klijenti
malo i srednje poduzetništvo
kućanstva
industrija
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|51
javni sektor
Vrsta sredstava kredit
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
mali projekti: do 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 15%-tnim
smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji
veliki projekti: više od 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 20%-
tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji
Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka
ESCO tvrtke
Primjena ESCO modela osigurava niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme
i optimiziranjem energetskih sustava. Što je veća potrošnja energije, to je i primjena ESCO modela
isplativija. ESCO model najčešće se primjenjuje na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija,
zamjena ili modernizacija), jer je na taj način moguće uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje
energije.
ESCO projekti garantiraju uštedu u potrošnji energije i troškovima za energiju te investiciju isplaćuju
iz postignutih ušteda, a obuhvaćaju razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja
energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje.
Poslovne banke
Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao
temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu
energije.
Neke od poslovnih banaka su već spomenute kao partneri HBOR-a te kao partneri na velikim
europskim kreditnim linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja.
Pregledom svih modela financiranje od strane poslovnih banaka uočava se širok spektar kreditnih
linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima otplate
prilagođenih svakoj pojedinoj namjeni financiranja.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|52
Zaključak
Ovim akcijskim planom analizirana je trenutna potrošnja energije na području Šibensko-kninske
županije te izračunat okvirni cilj uštede energetske učinkovitosti sukladno trenutno važećem
zakonu i pravilnicima. Uz to opisane su mjere energetske učinkovitosti koje se predlažu za
implementaciju u narednom razdoblju na području županije uz analizu potrebnih financijskih
sredstava za njihovu implementaciju. Način praćenja izvršenja plana i izvještavanje većim je
dijelom definirano zakonom te dosadašnjom praksom i aktivnostima županije i Regionalne
razvojne agencije Šibensko-kninske županije.
Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu svih predloženih mjera
iznosi 3,04 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 191 milijun kuna godišnje.
Za županiju je zanimljiva činjenica da ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu županije iznosi
gotovo 8 milijuna kuna, pri čemu potrebno financiranje od strane županije iznosi gotovo 2,4
milijuna kuna.
Županijski cilj ušteda energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016. prikazan je samo za
preostalo vrijeme unutar promatranog razdoblja.
TABLICA 13 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.
Uštede po
godinama (PJ) 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno
2014.
2015. 0,037 0,037
2016. 0,037 0,037 0,075
Kumulativno 0,112
Godišnje 0,037
Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose
0,112 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,104 PJ čime županija ispunjava zahtjeve
sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|53
Dodatak 1 – potencijal obnovljivih izvora energije
Smještaj Šibensko-kninske županije te klimatske i reljefne specifičnosti utječu i na potencijal
obnovljivih izvora energije, tj. na prirodni potencijal svih oblika obnovljivih izvora energije (OIE) -
energije vjetra, Sunca, biomase, geotermalnih izvora te hidroenergije. Obzirom da se efekti
energetske učinkovitosti često vežu na potencijale OIE, neki od njih, bazirani na projektu REPAM,
opisani su u nastavku.
Energija vjetra
Čimbenici koji u najvećoj mjeri utječu na vjetrovne prilike nekog području su zemljopisni položaj i
raspodjela baričkih sustava opće cirkulacije, a znatan utjecaj imaju i more, kopneno zaleđe,
izloženost terena te nadmorska visina. U najvećem dijelu Šibensko-kninske županije prevladavaju
bura (mahovit, relativno hladan i suh vjetar koji puše okomito s planina istočne obale Jadrana
prema moru) i jugo (vjetar koji puše uzdužnom osi Jadrana, najčešće je jugoistočnog smjera), a
ljeti uz obalni pojas osvježavajući maestral (sjeverozapadni vjetar koji u toplim danima puše s mora
na kopno). Raspoloživi prirodni potencijal energije vjetra u Šibensko-kninskoj županiji je, prema
dostupnim podacima, znatan. Pretpostavka je kako na vremenske prilike šireg područja najveći
utjecaj ima dinarsko kopneno zaleđe. Najbolji potencijal energije vjetra u županiji može se
očekivati na izloženim planinskim vrhuncima Dinare u krajnjim sjeveroistočnim dijelovima županije.
Prema dostupnoj karti vjetra na 10 m iznad razine tla, najvjetrovitija su područja u kontinentalnom
dijelu, na višim nadmorskim visinama. Karta vjetra je dobivena korištenjem modela ALADIN/HR
(mezoskalni model vremena koji koristi DHMZ, a ima rezoluciju 2 km).
SLIKA 15 KARTA VJETRA ZA PODRUČJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|54
Za iskorištavanje energije vjetra najpovoljnija je snaga koju nose stalni i umjereni vjetrovi. Budući
da je lokalna obalna cirkulacija pokretač takvih vjetrova koji noću pušu s kopna prema moru, a
danju s mora prema kopnu, u Šibensko-kninskoj županiji povoljni utjecaji mogu se očekivati za
lokacije koje se nalaze u široj okolici obalne linije. Mogući ograničavajući čimbenik je nepovoljni
utjecaj bure, koji može uzrokovati gubitke u proizvodnji, o čemu se mora voditi računa pri
planiranju i izgradnji postrojenja.
Tehnički potencijal vjetra određen je kapacitetom lokacija koje su pogodne za iskorištavanje
njegove energije. Takve lokacije moraju zadovoljavati niz zahtjeva, a najvažniji su vjetropotencijal,
mogućnost evakuacije snage, prihvatljivost s obzirom na utjecaje na okoliš, zaštita prirode, pristup.
Raspoloživi tehnički potencijal u Šibensko-kninskoj županiji procijenjen je na 250 MW, a mogao bi
se i povećati ukoliko se promijeni zakonska odredba prema kojoj je zabranjena gradnja
vjetroelektrana unutar zaštićenog obalnog pojasa (ZOP), jer je raspoloživi potencijal energije
vjetra na otocima znatan, osobito ako se uzme u obzir veličina otoka.
Energija Sunca
Većina dostupnih energetskih oblika u prirodi nastala je djelovanjem energije Sunca, jedne od
osnovnih komponenti za razvoj života na Zemlji. Iako je Sunčeva energija dostupan i besplatan
oblik energije, sustavi za korištenje Sunčeve energije nerijetko predstavljaju značajnu investiciju. Iz
tog razloga potrebno je unaprijed izračunati i procijeniti koliko bi se energije moglo proizvesti iz
Sunčevog zračenja.
Godišnja ozračenost vodoravne plohe osnovni je parametar kojim se može procijeniti prirodni
potencijal energije Sunca na nekoj lokaciji ili širem području. Ozračenost vodoravne plohe na
širem području (poput područja županije) je prostorno distribuirana ovisno o zemljopisnoj dužini
(povećava se u smjeru sjever-jug), topografiji terena (smanjuje se u smjeru od mora prema kopnu)
te klimatološkim značajkama samog prostora. Šibensko-kninska županija geografski se proteže od
obale Jadranskog mora s otocima do padina Dinare u zaleđu u smjeru jugozapad-sjeveroistok.
Taj smjer prati i prostorna razdioba Sunčevog zračenja, koja se pod utjecajem obalne linije i
rasporeda planina smanjuje u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Srednja godišnja ozračenost
vodoravne plohe kreće se između nešto više od 1,55 MWh/m2 za područje otoka i obale, do 1,30
MWh/m2 za područje zaleđa, odnosno Dinare. Ipak, na najvećem prostoru županije godišnja
ozračenost iznosi do 1,45 MW/m2. Na slici (Slika 16) prikazana je prostorna raspodjela srednje
godišnje ozračenosti na području Šibensko-kninske županije.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|55
SLIKA 16 KARTA SREDNJE GODIŠNJE OZRAČENOSTI VODORAVNE PLOHE NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE
ŽUPANIJE
Detaljni podaci o Sunčevom zračenju na području Šibensko-kninske županije dostupni su za dvije
lokacije na kojima se provode meteorološka mjerenja: Šibenik i Knin. U tablici (Tablica 14)
prikazane su srednje dnevne ozračenosti vodoravne plohe po mjesecima, a tablici ozračenosti
(Tablica 15) srednje dnevne ozračenosti prema jugu nagnute plohe za godišnje optimalne kutove
nagiba za lokaciju Šibenik, kao tipičnog predstavnika područja Šibensko-kninske županije.
TABLICA 14 SREDNJE DNEVNE OZRAČENOSTI VODORAVNE PLOHE PO MJESECIMA (KWH/M2)
Lokacija Šibenik
Mjesec Ukupno Raspršeno Izravno
Siječanj 1,62 0,82 0,80
Veljača 2,61 1,12 1,49
Ožujak 3,92 1,64 2,28
Travanj 5,21 2,09 3,12
Svibanj 6,22 2,49 3,73
Lipanj 6,90 2,54 4,36
Srpanj 6,90 2,39 4,51
Kolovoz 5,92 2,18 3,74
Rujan 4,68 1,68 3,00
Listopad 3,33 1,26 2,07
Studeni 1,89 0,91 0,98
Prosinac 1,40 0,73 0,67
Uk. god.
(MWh/m2)
1,54 0,60 0,94
TABLICA 15 SREDNJE DNEVNE VRIJEDNOSTI OZRAČENOSTI PREMA JUGU NAGNUTE PLOHE ZA OPTIMALNE KUTOVE
NAGIBA (KWH/M2)
Lokacija Šibenik
Optimalni kut 31˚
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|56
Mjesec Ukupno Raspršeno Izravno Odbijeno
Siječanj 2,57 0,77 1,78 0,02
Veljača 3,74 1,04 2,67 0,04
Ožujak 4,77 1,53 3,19 0,05
Travanj 5,53 1,94 3,52 0,07
Svibanj 6,02 2,31 3,62 0,09
Lipanj 6,42 2,36 3,96 0,10
Srpanj 6,54 2,22 4,22 0,10
Kolovoz 6,06 2,03 3,95 0,08
Rujan 5,47 1,57 3,84 0,07
Listopad 4,57 1,17 3,36 0,05
Studeni 2,92 0,84 2,05 0,03
Prosinac 2,32 0,68 1,63 0,02
Uk. god.
(MWh/m2)
1,73 0,56 1,15 0,02
Energiju Sunčevog zračenja moguće je koristiti na dva načina – korištenjem sunčanih toplinskih
sustava za zagrijavanje potrošne tople vode i podršku grijanju te korištenjem fotonaponskih
sustava za proizvodnju električne energije.
Uobičajena primjena sunčanih toplinskih sustava je u objektima koji se koriste kroz cijelu godinu,
poput obiteljskih kuća, bolnica ili domova umirovljenika, ali i u objektima koji se koriste sezonski,
poput hotela ili apartmana za iznajmljivanje. U obiteljskim kućama se najčešće koristi relativno
mali sustav koji se sastoji od sunčanih kolektora površine oko 4 m2 i spremnika tople vode volumena
300 l. Takav sustav, na području Šibenika, može zadovoljiti nešto manje od 90% energetskih
potreba za zagrijavanje potrošne tople vode u slučaju kućanstva od četiri člana. Na slici (Slika 17)
prikazana je procjena pokrivanja energetskih potreba kroz godinu, kao i stupanj korisnosti
sunčanog toplinskog sustava.
SLIKA 17 GODIŠNJI TIJEK SUNČANOG STUPNJA POKRIVANJA POTREBA ZA TOPLOM VODOM I STUPNJA KORISNOSTI
SUNČANOG TOPLINSKOG SUSTAVA
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|57
Fotonaponski sustavi tradicionalno se koriste za opskrbu električnom energijom objekata udaljenih
od elektroenergetske mreže, a u novije vrijeme i za proizvodnju električne energije u mrežno
vezanim sustavima, posebice radi poticajnih cijena otkupa takve energije (tzv. feed-in tarifa).
Fotonaponske sustave moguće je instalirati na stambenim objektima, objektima komercijalne ili
proizvodne namjene kojima proizvodnja električne energije nije osnovna zadaća. Uobičajeno je
da se fotonaponski moduli u ovim slučajevima postavljaju na krovove objekata (ravne ili kose), ali
se u posljednje vrijeme sve češće primjenjuju specijalni fotonaponski moduli kao elementi fasade.
Proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu, osim o dozračenoj energiji na lokaciji,
ovisi o cijelom nizu čimbenika poput zasjenjenja, kuta nagiba i orijentacije fotonaponskih modula,
tehničkim karakteristikama modula, temperaturi okoline, karakteristikama izmjenjivača, gubicima
u kabelima. Fotonaponski sustav snage 10 kW postavljen pod optimalnim kutom, bez zasjenjenja
na području Šibenika može proizvesti oko 14 000 kWh električne energije godišnje.
TABLICA 16 PROCJENA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA FN SUSTAV SNAGE 10 KW NA PODRUČJU
ŠIBENIKA
Mjesec Generirana
električna energija
u FN modulima
(kWh)
Električna energija
isporučena u mrežu
(kWh)
Siječanj 695 665
Veljača 916 881
Ožujak 1.268 1.221
Travanj 1.340 1.288
Svibanj 1.442 1.382
Lipanj 1.428 1.368
Srpanj 1.485 1.423
Kolovoz 1.405 1.348
Rujan 1.281 1.231
Listopad 1.184 1.139
Studeni 730 700
Prosinac 608 581
Ukupno 13.782 13.226
Proizvodnost fotonaponskog sustava je količina električne energije koju može proizvesti sustav
jedinične snage. Za Šibenik bi ona iznosila oko 1.320 kWh/kW godišnje. Za različite lokacije na
području Šibensko-kninske županije proizvodnost bi iznosila između 1.200 kWh/kW (područje
Dinare) do 1.400 kWh/kW za područje otoka.
Energija biomase
Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije iz 2010. godine, poljoprivredne površine
zauzimaju 178.886 ha, od čega na obradive površine otpada 46.875 ha. Prema podacima iz
digitalne baze podataka CORINE Land Cover Hrvatska, poljoprivredne površine u županiji
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|58
zauzimaju površinu nešto manju od 152.691 ha. Na slici je prikazana karta zemljišnog pokrova i
namjene korištenja zemljišta Šibensko-kninske županije.
SLIKA 18 KARTA ZEMLJIŠNOG POKROVA I NAMJENE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Područje županije većim je djelom marginalno pogodno ili nepovoljno za poljoprivredu, a osnovu
tla čini vapnenački reljef. Zemljište građeno od mekših stijena (lapora) značajno je za poljoprivredu,
ali su njegove površine male, uglavnom na područjima polja.
Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije na području županije nalazi se 73.000 ha
obraslog i 65.112 ha neobraslog šumskog zemljišta. Prema CORINE Land Cover Hrvatska, šumske
površine zauzimaju 39.091 ha. Primarno se gospodari šumskom sječom i prodajom drva.
Cjelokupno područje (osim šume pograničnog kontinentalnog dijela koje su i proizvodne šume)
pripada području tzv. degradiranih oblika šuma u kojem one imaju pretežito zaštitnu funkciju.
Ovisno o primijenjenoj tehnologiji, iz poljoprivredne biomase je moguće proizvoditi toplinsku,
električnu i mehaničku energiju (motorna goriva), kao i derivate iz kojih se dobiva korisna energija.
Najčešći primjeri derivata poljoprivredne biomase su briketi, peleti, bioplin te biogoriva.
TABLICA 17 ENERGETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE BIOPLINA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI NA GODIŠNJOJ
RAZINI
Sirovina Raspoloživost stajskog
gnoja (t/god)*
Teoretski energetski
potencijal (MWh/god)
Teoretski energetski
potencijal (TJ/god)
Proizvodnja bioplina u monodigestiji
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|59
Goveđi stajski gnoj 52.457 28.851 104
Svinjski stajski gnoj 6.095 1.015 4
Gnoj peradi 3.411 3.377 12
Sirovina Površina potrebna za
uzgoj kukuruzne silaže
(ha)
Teoretski energetski
potencijal (MWh/god)
Teoretski energetski
potencijal (TJ/god)
Proizvodnja bioplina u kodigestiji s kukuruznom silažom (maseni udio silaže 30%)
Goveđi stajski gnoj +
silaža
669 52.160 188
Svinjski stajski gnoj +
silaža
78 3.724 13
Gnoj peradi + silaža 43 4.893 18
*Izračun se temelji na podacima o broju životinja iz Statističkih ljetopisa Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2009. godine
Najčešći oblici drvne biomase koji se koriste u energetske svrhe su ogrjevno drvo, sječka, kora,
piljevina, blanjevina, briketi i peleti. Drvnu biomasu moguće je pretvoriti u toplinsku i električnu
energiju te u tekuća i plinovita goriva koristeći različite termokemijske i biokemijske tehnologije.
Ovisno o karakteristikama drvne biomase, tj. veličini, distribuciji veličine, vlažnosti, udjelu pepela i
onečišćenja (npr. kamenje, zemlja i pijesak) ovisi i tehnologija njezinog iskorištavanja. Izgaranje je
najrazvijenija i najčešće korištena tehnologija za energetsko iskorištavanje drvne biomase.
SLIKA 19 PRIKAZ RASPODJELE UKUPNIH DRVNIH ZALIHA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Teoretski potencijal je ukupni raspoloživi energetski potencijal drvne biomase na određenom
području koji se izračunava kao umnožak ukupne drvne biomase (kg) i ogrjevne vrijednosti
biomase (MJ/kg). Podaci za Šibensko-kninsku županiju prikazani su u tablici (Tablica 18).
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|60
TABLICA 18 TEORETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE ENERGIJE IZ DRVNE BIOMASE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Ukupna
drvna
zaliha
(m3)
Ukupni
godišnji
prirast
(m3)
Godišnji etat
prostornog drva
(uključujući
četinjače) (m3)
Teoretski energetski potencijal
godišnjeg etata prostornog drva
(uključujući četinjače)
Planirana sječa Ostvarena
sječa
1.906.926 45.884 Planirana
sječa
Ostvarena
sječa
GWh TJ GWh TJ
769 22 2 7 0 0
Iz tablice je vidljivo da energetski potencijal prostornog drva (industrijsko i ogrjevno drvo), koji je
moguće iskorištavati za energetske potrebe iznosi 7 TJ godišnje. U 2007. godini ostvarena sječa
prostornog drva iznosila je 22 m3 (0 TJ) što čini oko 3% godišnjeg etata (dopuštene sječe). Iz tablice
je vidljivo da su potencijali korištenja drvne mase za dobivanje energije mali, uglavnom zbog
strukture šumskog fonda u kojoj prevladavaju degradirani oblici. Potrebno je napomenuti da
prikazani energetski potencijal predstavlja teoretski potencijal. Tehnički potencijal, odnosno razina
praktičnog iskorištavanja ovog potencijala ovisit će o učinkovitosti postrojenja za proizvodnju
korisne energije (peći, toplane, elektrane, kogeneracijska postrojenja).
Otpad iz drvno-prerađivačke industrije uključuje otpad od prerade drva, proizvoda od drva i pluta
(osim namještaja), proizvodnje namještaja od slame i pletarskih materijala. Proces izgaranja se
najčešće koristi za iskorištavanje ovakve sirovine. Pri izračunu potencijala iz drvnog otpada uzeta
je relativna mokrina materijala od 10%.
TABLICA 19 TEORETSKI ENERGETSKI POTENCIJALI DOBIVENI IZ OTPADA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE
ŽUPANIJE
Vrsta otpada Raspoloživost otpada
(t/god)*
Teoretski energetski
potencijal (MWh/god)
Teoretski energetski
potencijal (TJ/god)
Klaonički otpad 271 1.355 4,9**
Ostaci iz drvne
industrije
0,7 3,3 0,01
Biorazgradiva
komponenta
komunalnog otpada
22.105 14.921 51,7
*izvor: Registri otpada za razdoblje 2008-2010 (Agencija za zaštitu okoliša), **dobiven tehnologijom proizvodnje bioplina
Geotermalna energija
Šibensko-kninska županija pripada području jadranskog priobalja i otoka (području Dinarida) koje
karakterizira niski geotermalni gradijent i niske vrijednosti gustoće toplinskog toka. Županija
pripada geološkoj jedinici vanjskih Dinarida oblikovanoj najvećim dijelom mezozojskim i tercijarnim
karbonatima te tercijarnim klastičnim naslagama. Priobalno područje oblikovano je uskim i
dugačkim, uspravnim, kosim i poleglim borama dinarskog smjera pružanja te nizom reversnih
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|61
rasjeda koji tvore ljuskave strukture izgrađene od gornjokrednih i paleogenskih naslaga. Središnji
dio obuhvaća prostor tercijarnih i boranih, tzv. Promina naslaga koje predstavljaju debelu
karbonatno-klastičnu sukcesiju okopnjavanja. Istočni dio pripada područjima Svilaje i Dinare, a
karakteriziran je mezozojskim karbonatima te složenom strukturnom građom koja je rezultat
poremećaja duž navlačnih ploha i regionalnih rasjeda. Mjestimično su prisutna područja jezerskih,
barskih i aluvijalnih kvartarnih naslaga uz prirodne vodotoke i jezera, crvenica i erozijske kvartarne
naslage.
U Republici Hrvatskoj je geotermalni gradijent pod najvećim utjecajem dubine Mohorovičićevog
diskontinuiteta (koji predstavlja granicu između Zemljine kore i plašta), odnosno debljine
kontinentalne kore. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Šibensko-kninskoj županiji
odražava podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i u izravnoj je vezi s
geološkim postankom tog prostora. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Šibensko-kninskoj
županiji je između 30 i 35 km. U skladu s time je i niska gustoća toplinskog toka te geotermalni
gradijent. Na nisku gustoću toplinskog toka utječe i sastav stijena. Naime, karbonatne stijene
(vapnenci i dolomiti) imaju nisku prirodnu radioaktivnost, koja također predstavlja jedan od izvora
geotermalne energije.
SLIKA 20 KARTA DUBINA MOHOROVIČIĆEVOG DISKONTINUITETA U JUGOISTOČNOJ EUROPI
Najveći dio županije ima gustoću toplinskog toka između 20 i 30 mW/m2, što odgovara prosjeku
za obalno područje Hrvatske koji iznosi 29 mW/m2.
Na području Šibensko-kninske županije nisu pronađeni izvori termalnih voda. Geotermalna
energija se u Šibensko-kninskoj županiji može koristiti putem dizalica topline koje su pogodne za
nisko temperaturne sustave grijanja i/ili hlađenja te zagrijavanja potrošne tople vode.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|62
Hidroenergija
Na području Šibensko-kninske županije detektiran je određeni energetski potencijal unutar skupine
energetskih izdašnijih vodotoka, što je prikazano u tablici (Tablica 20). Kako se radi o skupini
vodotoka nad kojima su provedene detaljnije analize, prezentirani numerički podaci odnose se
na neto energetski potencijal. Ovdje je potrebno naglasiti da se neki vodotoci dijelom nalaze u
drugim županijama, a s obzirom na nedostupnost odgovarajućih podloga temeljem kojih bi se
mogao razgraničiti potencijal između Šibensko-kninske i drugih županije, nije bilo moguće odrediti
koliki je dio tog potencijala prostorno lociran na području Šibensko-kninske županije. Iz tog razloga
je podatke o instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji za takve vodotoke kao i podatke o
ukupnoj instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji potrebno uzeti s rezervom.
TABLICA 20 NETO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE S DEFINIRANIM POTEZIMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Redni
broj
Ime
vodotoka
Ukupni
broj
poteza
korištenja
na
vodotoku
Instalirana
snaga
(kW)
Moguća
godišnja
proizvodnja
(GWh)
Primjedba
1. Butišnica 38 5.398 26,26 *Dijelom u Zadarskoj županiji
2. Cetina 8 2.287 8,10 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj
županiji
3. Čikola 41 38.582 105,02
4. Goduča
(Guduča)
12 2.228 6,94
5. Radljevac 10 662 2,13
UKUPNO 109 49.157 148,45 *Dijelom u drugim županijama
*Dijelom u drugim županijama
Što se tiče druge spomenute skupine vodotoka (vodotoci sa skromnijim mogućnostima
energetskog korištenja), na području Šibensko-kninske županije detektiran je energetski potencijal
koji je prikazan u tablici (Tablica 21). Ovdje je potrebno naglasiti da se dio vodotoka Vrba nalazi
u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, a s obzirom na nedostupnost odgovarajućih podloga
temeljem kojih bi se mogao razgraničiti potencijal između Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske
županije za spomenuti vodotok, nije bilo moguće odrediti koliki dio tog potencijala je prostorno
lociran na području Šibensko-kninske županije. Iz tog razloga je podatke o instaliranoj snazi i
mogućoj godišnjoj proizvodnji za vodotok Vrba, kao i o ukupnoj instaliranoj snazi i mogućoj
godišnjoj proizvodnji potrebno uzeti s rezervom.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|63
TABLICA 21 BRUTO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE BEZ DEFINIRANIH POTEZA KORIŠTENJA NA PODRUČJU
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Redni
broj
Ime vodotoka Instalirana snaga
(kW)
Moguća
godišnja
proizvodnja
(GWh)
Primjedba
1. Vrba 309 2,71 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj
županiji
UKUPNO 309 2,71 *Dijelom u Splitsko-dalmatinskoj
županiji
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku
učinkovitost vodi Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) koji su u sustavu poticanja odnosno u
procesu stjecanja statusa povlaštenog proizvođača. Registar OIEKPP je jedinstvena i aktualna
evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Republici Hrvatskoj,
postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te
povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske.
U Registru OIEKPP vodi se evidencija o nositelju projekta, povlaštenom proizvođaču električne
energije i postrojenju. Sadrži podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničko-tehnološkim
značajkama i uvjetima korištenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji, osnovnim pogonskim
podacima (instalirana snaga postrojenja, planirana proizvodnja električne energije i toplinske
energije) te drugim podacima iz prethodnog energetskog odobrenja i energetskog odobrenja,
prethodnog rješenja i rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije
(lokacija, geodetske točke, rokovi, dužnosti). Registar je javno objavljen na stranicama
Ministarstva u obliku strukturiranih izvještaja-tablica i grafičkom obliku kako bi se mogli generirati
izvještaji za potrebe Ministarstva, ali i šire javnosti, te za prikaz sumarnih podataka i lokacija
postrojenja na interaktivnoj karti na javnom web portalu.
Ukupno je u Registru evidentirano 810 projekata u Republici Hrvatskoj. Ukupna električna snaga
svih postrojenja je 4.126,8469 MW, dok toplinska snaga iznosi 111,4250 MW.
Od ukupnog broja projekata, njih 37 je na području Šibensko-kninske županije, što u ukupnom
broju projekata u RH predstavlja udio od 4,57%. 28 postrojenja je u planu, dok je njih 9 u pogonu.
Ukupna električna snaga je 436,5133 MW, što predstavlja udio od 10,58% u ukupnoj električnoj
snazi na području Republike Hrvatske.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|64
SLIKA 21 BROJ PROJEKATA UPISANIH U REGISTAR OIEKPP
Od 37 projekata, ako se promatraju prema vrsti OIE, na području Šibensko-kninske županije nalaze
se 22 sunčane elektrane, jedna hidroelektrana, 12 vjetroelektrana, te jedna elektrana na biomasu
i jedna elektrana na bioplin. U nastavku je tablično i grafički prikazan bro j projekata iz Registra
OIEKPP prema vrsti postrojenja, te udjeli u ukupnom broju projekata i prema električnoj snazi.
TABLICA 22 BROJ PROJEKATA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PREMA REGISTRU OIEKPP
Vrsta postrojenja Broj projekata Električna snaga, MW
Sunčana elektrana 22 8,97
Hidroelektrana 1 1,76
Vjetroelektrana 12 423,80
Elektrana na
biomasu
1 0,99
Elektrana na bioplin 1 0,99
Ukupno 37 436,51
37; 4,57%
773; 95,43%
Šibensko-kninska županija
Ostalo u RH
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|65
SLIKA 22 BROJ PROJEKATA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PREMA VRSTI ELEKTRANE
SLIKA 23 UDJELI POJEDINIH VRSTA ELEKTRANA PREMA ELEKTRIČNOJ SNAZI
Iz navedenih podataka vidljivo je da najveći udio u broju projekata imaju sunčane elektrane, 22
projekta predstavljaju udio od 59,46% u uklupnom broju svih projekata OIE na području Šibensko-
kninske županije. Najmanji je udio elektrana na biomasu i bioplin te hidroelektrana, budući da se
u županiji nalazi po jedna takva elektrana.
Kako je već spomenuto, od svih projekata upisanih u Registar OIEKPP samo je dio u pogonu, dok
je dio u fazi planiranja. Prema podacima na dan 2.3.2015. na području Šibensko-kninske županije
u pogonu je bila jedna mala hidroelektrana, 4 sunčane elektrane te 4 vjetrolektrane ukupne
električne snage 120,66 MW. Elektrane Šibensko-kninske županije koje su u pogonu prikazane su u
tablici (Tablica 23).
22; 59,46%1; 2,70%
12; 32,43%
1; 2,70%1; 2,70%
Sunčana elektrana
Hidroelektrana
Vjetroelektrana
Elektrana na biomasu
Elektrana na bioplin
8,97; 2,05%
1,76; 0,40%
423,80; 97,09%
0,99; 0,23%0,99; 0,23%
Sunčana elektrana
Hidroelektrana
Vjetroelektrana
Elektrana na biomasu
Elektrana na bioplin
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|66
TABLICA 23 ELEKTRANE U POGONU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Redni
broj
Elektrana Električna snaga,
MW
1. Mala hidroelektrana ROŠKI SLAP 1,76
2. Fotonaponska elektrana 30 kW 0,03
3. Fotonaponska elektrana 30 kW Drinovci 2 0,03
4. Fotonaponske elektrane 30 kW Drinovci 3 0,03
5. Fotonaponska elektrana na krovu Tehničke škole
Šibenik
0,01
6. VE Trtar-Krtolin 11,20
7. VE Crno Brdo 10,00
8. VE Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh 88,00
9. VE Orlice 9,60
Ukupno 120,66
Ukupna instalirana električna snaga elektrana u pogonu u iznosu od 120,6640 MW čini udio od
27,64% u ukupnoj električnoj snazi svih elektrana (planiranih i u pogonu) u županiji.
Elektrane upisane u Registar OIEKPP koje su u pogonu u Šibensko-kninskoj županiji prikazane su na
karti na slici (Slika 24).
SLIKA 24 ELEKTRANE U POGONU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|67
VE Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh je elektrana najveće električne snage (88 MW) na području
Šibensko-kninske županije, a službeno je u pogon ušla 2014. godine.
Planirane elektrane u Šibensko-kninskoj županiji prema Registru OIEKPP prikazane su u tablici
(Tablica 24) te na karti na slici (Slika 25).
TABLICA 24 ELEKTRANE U PLANU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Redni
broj
Elektrana Električna snaga,
MW
1. Solarni krov Kadina Glavica 0,0061
2. Fotonaponska elektrana Promina PS 1 0,9500
3. Fotonaponska elektrana Promina PS-2 0,9500
4. Fotonaponska elektrana Karalić - Bogatić 1 0,9500
5. Fotonaponska elektrana Karalić - Bogatić 2 0,9500
6. Sunčana elektrana Kaočin 1 0,9990
7. Sunčana elektrana Kaočin 2 0,9990
8. Sunčana elektrana Etnolend 1 0,0296
9. Fotonaponska elektrana Drniš 0,9900
10. Fotonaponska elektrana Radonić 0,9900
11. Fotonaponska elektrana Radonić 2 0,9900
12. Sunčana elektrana Krnić 1 0,0100
13. Solarni krov Radačić 0,0089
14. Sunčana elektrana Tomting 2 0,0080
15. Sunčana elektrana Adria Vlahov 1 0,0090
16. Solarni sustav na krovu Općine Primošten 0,0100
17. Fotonaponska elektrana BOSNA 1 0,0099
18. Solarna elektrana Murter solar 1 0,0098
19. VE Krš Pađene (KPA) 1. faza 80,0000
20. VE Pađene 20,0000
21. VE Krš-Pađene Proširenje 42,0000
22. VE Ljubač faza 1 10,0000
23. VE Svilaja 64,0000
24. VE Mideno brdo 21,0000
25. VE Glunča 23,0000
26. VE Boraja II 45,0000
27. Energetsko postrojenje na drvni plin Podi Šibenik 0,9900
28. Energetsko postrojenje na bioplin Podi Šibenik 0,9900
Ukupno 315,8493
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|68
SLIKA 25 ELEKTRANE U PLANU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Iz podataka je vidljivo da je VE Krš Pađene (KPA) 1. faza prema planiranoj električnoj snazi od 80
MW najveći planirani projekt na području Šibensko-kninske županije. Zatim slijede VE Svilaja (64
MW), VE Boraja II (45 MW) te proširenje VE Krš Pađene (42 MW).
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|69
Popis tablica
Tablica 1 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ......................................................................... 8
Tablica 2 Zaposleni u Šibensko-kninskoj županiji u 2011. godini prema djelatnosti ............................ 14
Tablica 3 Smještajni kapaciteti Šibensko-kninske županije ..................................................................... 15
Tablica 4 Potrošnja energenata u sektoru industrije ................................................................................ 21
Tablica 5 Potrošnja energenata u sektoru prometa ................................................................................ 22
Tablica 6 Potrošnja energenata u sektoru kućanstva ............................................................................. 23
Tablica 7 Potrošnja energenata u sektoru usluga .................................................................................... 25
Tablica 8 Bilanca energije Šibensko-kninske županije ............................................................................. 26
Tablica 9 Izračun županijskog okvirnog cilja ušteda energije ................................................................ 29
Tablica 10 Pregled mjera za objekte koji nisu u vlasništvu županije ...................................................... 39
Tablica 11 Pregled mjera za objekte koji su u vlasništvu županije ......................................................... 39
Tablica 12 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ..................................................................... 40
Tablica 13 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ..................................................................... 52
Tablica 14 Srednje dnevne ozračenosti vodoravne plohe po mjesecima (kWh/m2) ....................... 55
Tablica 15 Srednje dnevne vrijednosti ozračenosti prema jugu nagnute plohe za optimalne kutove
nagiba (kWh/m2) ............................................................................................................................................. 55
Tablica 16 Procjena proizvodnje električne energije za FN sustav snage 10 kW na području Šibenika
............................................................................................................................................................................ 57
Tablica 17 Energetski potencijal proizvodnje bioplina u Šibensko-kninskoj županiji na godišnjoj razini
............................................................................................................................................................................ 58
Tablica 18 Teoretski potencijal proizvodnje energije iz drvne biomase u Šibensko-kninskoj županiji
............................................................................................................................................................................ 60
Tablica 19 Teoretski energetski potencijali dobiveni iz otpada na području Šibensko-kninske
županije ............................................................................................................................................................. 60
Tablica 20 Neto energetski potencijal za vodotoke s definiranim potezima korištenja na području
Šibensko-kninske županije .............................................................................................................................. 62
Tablica 21 Bruto energetski potencijal za vodotoke bez definiranih poteza korištenja na području
Šibensko-kninske županije .............................................................................................................................. 63
Tablica 22 Broj projekata u Šibensko-kninskoj županiji prema Registru OIEKPP .................................. 64
Tablica 23 Elektrane u pogonu u Šibensko-kninskoj županiji .................................................................. 66
Tablica 24 Elektrane u planu u Šibensko-kninskoj županiji ....................................................................... 67
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2014. – 2016.|70
Popis slika
Slika 1 Struktura potrošnje energije po sektorima........................................................................................ 7
Slika 2 Prometni položaj Šibensko-kninske županije .................................................................................. 12
Slika 3 Geografski položaj i obuhvat šibensko-kninske županije ............................................................ 13
Slika 4 Struktura BDP-a Šibensko-kninske županije u 2011. godini .......................................................... 15
Slika 5 Broj kućanstava prema broju članova kućanstva u 2011. godini ............................................. 16
Slika 6 Struktura potrošnje energije po sektorima...................................................................................... 20
Slika 7 Struktura potrošnje energenata u sektoru industrije ..................................................................... 21
Slika 8 Struktura potrošnje energenata u sektoru prometa..................................................................... 22
Slika 9 Struktura potrošnje energenata u podsektoru kućanstva .......................................................... 23
Slika 10 Struktura potrošnje energenata za grijanje prostora ................................................................. 24
Slika 11 Struktura potrošnje energenata za pripremu tople vode ......................................................... 24
Slika 12 Struktura potrošnje energenata za kuhanje ................................................................................ 24
Slika 13 Struktura potrošnje energenata u podsektoru usluga ............................................................... 25
Slika 14 Struktura potrošnje energije u Šibensko-kninskoj županiji .......................................................... 26
Slika 15 Karta vjetra za područje Šibensko-kninske županije .................................................................. 53
Slika 16 Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Šibensko-kninske
županije ............................................................................................................................................................. 55
Slika 17 Godišnji tijek sunčanog stupnja pokrivanja potreba za toplom vodom i stupnja korisnosti
sunčanog toplinskog sustava ....................................................................................................................... 56
Slika 18 Karta zemljišnog pokrova i namjene korištenja zemljišta Šibensko-kninske županije ........... 58
Slika 19 Prikaz raspodjele ukupnih drvnih zaliha na području Šibensko-kninske županije ................. 59
Slika 20 Karta dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u jugoistočnoj Europi .................................. 61
Slika 21 Broj projekata upisanih u Registar OIEKPP .................................................................................... 64
Slika 22 Broj projekata u Šibensko-kninskoj županiji prema vrsti elektrane ........................................... 65
Slika 23 Udjeli pojedinih vrsta elektrana prema električnoj snazi ........................................................... 65
Slika 24 Elektrane u pogonu u Šibensko-kninskoj županiji ........................................................................ 66
Slika 25 Elektrane u planu u Šibensko-kninskoj županiji ............................................................................ 68