INSEKTI STABLA I GRANA ØEMPRESA CUPRESSUS …...JUL–DECEMBAR, 2007. 55 UDK 630*453:582. 477(497. 16) Originalni nauøni rad INSEKTI STABLA I GRANA ØEMPRESA (CUPRESSUS SEMPERVIRENS

JUL–DECEMBAR, 2007. 55

UDK 630*453:582. 477(497. 16)Originalni nauøni rad

INSEKTI STABLA I GRANA ØEMPRESA (CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.) U CRNOJ GORI

DRAGAN ROGANOVIÕ

Izvod: Istaÿivañe ekonomski znaøajnih åtetoøina koje napadaju stablo i graneøempresa obavçeno je u periodu 2001 – 2004 godine u centralnom i juÿnom dijeluCrne Gore tj. na podruøju na kome egzistira øempres. Istraÿivaña su obavçena na43 lokaliteta u åirem podruøju Podgorice, Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve,Petrovca, Bara i Ulciña. Na terenu je prikupçan materijal neposrednim sasjeca-ñem kore stabala i sakupçañem materijala za odgajivañe. Djelovi stabla: prida-nak, srediåñi i vråni dio, zatim grane prve treõine stabla, grane na sredinikroåñe i vråne grane su posebno odvajane i stavçane u fotoeklektore iz kojih jeobavçeno odgajivañe insekata. Tokom istraÿivaña entomofaune stabla i granaøempresa u Crnoj Gori, konstatovano je ukupno 13 vrsta insekata. Od ukupnog brojakonstatovanih vrsta insekata na øempresu, 11 vrsta ili 85% se tokom ovih istraÿi-vaña prvi put konstatuje u Crnoj Gori.

Kçuøne rijeøi: Insekti, stablo, grane, øempres, Crna Gora

INSECTS ON TRUNK AND BRANCHES OF CYPRESS (CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.) IN MONTENEGRO

Abstract: Research of economically important pests attacking trunk and branches of cypresshas been published in the period from 2001 to 2004, in the central and south part of Montene-gro, at the area of cypress existence. Researches have been performed at 43 localities in widerarea of Podgorica, Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, Petrovac, Bar and Ulciñ. Material at thefield was collected by direct triming of trunk’s bark and collecting material for raising. Trunkparts: lower part of the trunk, middle and upper part, branches of the first third of the trunk,branches in the middle of treetop and upper ones were specially separated and put into photo-eclectors where insects have been raised. During these researches of entomofauna on trunkand branches of cypress in Montenegro, 13 species of insects has been concluded, and 11 spe-cies or 85%, for the first time, has been registered in Montenegro.

Key words: Insects, trunk, branches, cypress, Montenegro

1. UVOD

U juÿnom dijelu Crne Gore øempres se øesto srijeõe u borovim kultu-rama, drvoredima, zatim konstatujemo pojedinaøna ukrasna stabla i grupeukrasnih stabala u dvoriåtima manastira i drugih monumentalnih spo-menika. Moÿe se reõi da øempres na jugu Crne Gore predstavça jednu odnajznaøajnijih ukrasnih vrsta. Znaøajno mjesto u dendroflori juÿne CrneGore øempres zauzima od osnivaña Drÿavne ogledne stanice za juÿne kul-ture u Baru 1937. godine kada su na rubovima zasada suptropskog voõa u Ba-

Rad je Izvod iz doktorske disertacije «Entomofauna øempresa (Cupressussempervirens L.) u mediteranskom dijelu Crne Gore (Srbija i Crna Gora)»Åumarski fakultet. Beograd.

Dr Dragan Roganoviõ – Republiøki zavod za zaåtitu prirode, Podgorica

56 „[UMARSTVO” 3-4

ru podignuti vjetrozaåtitni pojasevi uvodeõi øempres kao vrstu najpo-godniju za tu namjenu (MIJUÅKOVIÕ, 1984).

Osim pojedinaønih nalaza Acarina na øempresu koje je konstatovalaPetanoviõ (usmjeno saopåteñe), prva sistematska istraÿivaña entomo-faune øempresa obavçena su od strane Roganoviõa (2005, 2007) kada jekonstatovano 19 fitofagnih vrsta insekata, 17 vrsta parazitoida i 3 vr-ste predatora. Pored toga konstatovana je i gçiva Seiridium cardinale kojaje uzroønik raka i izaziva izumirañe øempresa. Fitopatoloåka istra-ÿivaña su vråena od strane Mijuåkoviõa, 1984 kada je konstovan i izo-lovan uzroønik izumiraña i raka kore øempresa, Seiridium cardinale (Wa-gener) Sutton & Gibson. Zatim od strane Karaœiõa, Milijaåeviõ i Keøe(2000) kada je na øempresu konstatovana vrsta Botryoshaeria dothidea(Mang. ex Fr.) Cesat & Notaris. Najnovija fitopatoloåka istraÿivaña suobavçena od strane Milijaåeviõ (2003) kada je na øempresu konstatovanoøetiri vrste i jedan rod fitopatogenih gçiva: Sphaeropsis sapinea (Fr.)Dyko & Sutton, Pestalotiopsis funerea (Desm.) Stey, Seiridium cardinale (Wage-ner) Sutton & Gibson, Botryoshaeria dothidea (Mang. ex Fr.) Cesat & Notaris iDothiorella sp. Gçiva Seiridium cardinale je uzroønik raka kore i dovodi sosuåeña øempresa.

Dosadaåña istraÿivaña øempresovih sastojina, plantaÿa, rasadni-ka i gradskih drvoreda øempresa na podruøju øitavog mediterana pokaza-la su da je za øempres vezano oko 60 vrsta insekata i griña koje ÿive i oå-teõuju razliøite djelove stabla i grana øempresa (ROQUES & BATTISTI,1999). Konstatovani insekti napadaju zdrava stabla, fizioloåki oslab-jela, svjeÿe uginula kao i sjeme i åiåarke øempresa.

2. MATERIJAL I METOD

Istaÿivañe ekonomski znaøajnih åtetoøina koje napadaju stablo igrane øempresa obavçeno je u periodu 2001 – 2004 godine u centralnom ijuÿnom dijelu Crne Gore tj. na podruøju na kome egzistira øempres. Pri-kupçañe materijala vråeno je tokom øitave godine. Na terenu je prikup-çan materijal neposrednim sasjecañem kore stabala (sakupçañe je vråe-no øetkicom, ekshaustorom ili koåeñem), i sakupçañem materijala zaodgajivañe, (grane i djelovi stabala na kojem su vidçivi ubuåni otvoriksilofagnih grupa insekata). Djelovi stabla: pridanak, srediåñi i vrå-ni dio, zatim grane prve treõine stabla, grane na sredini kroåñe i vrå-ne grane su posebno odvajane i stavçane u fotoeklektore iz kojih je obav-çeno odgajivañe insekata. U laboratoriji je obavçen detaçan pregledmaterijala zapremine V = 0, 0408 m3. Izlazak insekata iz fotoeklektoraje praõen svakodnevno. U nedostatku drvenih fotoeklektora improvizo-vani su kartonski fotoeklektori od kutija jednakih dimenzija. Umjestoepruveta koriåõene su medicinske boøice. Osim fotoeklektora za odga-jivañe insekata koriåõeni su stakleni cilindri. Materijal je u fotoek-lektorima i staklenim cilindrima øuvan sve vrijeme trajaña istraÿiva-ña.

Istraÿivaña su obavçena na 43 lokaliteta u åirem podruøju Podgo-rice, Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve, Petrovca, Bara i Ulciña.


Sakupçeni insekti su konzervirani, obiçeÿavani i preparovanistandardnim metodama. Kolekcija preparovanih vrsta se nalazi u ZbirciZavoda za zaåtitu prirode u Podgorici.

Determinaciju vrsta familije Buprestidae je uradio dr Gianfranco Cur-letti. Determinaciju vrsta familije Cerambycidae je uradio Dragan Pavi-õeviõ. Determinaciju vrste familije Miridae uradila je dr Çiçana Pro-tiõ. Determinaciju vrste familije Curculionidae uradila je dr SneÿanaPeåiõ. Koristim priliku da im se srdaøno zahvalim na pomoõi tokomizrade ovog rada.

3. REZULTATI RADA

Tokom istraÿivaña entomofaune stabla i grana konstatovane susçedeõe vrste:

Buprestis cupressi Germar, 1817 (Coleoptera, Buprestidae) je crne boje saslabim plavkastim metalnim sjajem. Na bazi pokrioca ima sa svake stra-ne po jednu ÿutu mrçu (slika 1). Duÿina tijela iznosi 2 – 2, 5 cm, ÿenka jeneåto veõa od muÿjaka. Larva je blijedoÿute boje i u najveõoj svojoj veli-øini dostigne duÿinu oko 4 cm.

Buprestis cupressi Germ. je tipiøna primarna åtetoøina u naåim pri-morskim krajevima gdje napada primarno øempres, zatim kedar, tuju i bor(Kovaøeviõ, 1956). On je vrlo øesta pojava na tim vrstama a naroøito napiramidalnom øempresu dok mañe strada horizontalni varijetet. Ova vr-sta se smatra najopasnijom åtetoøinom øempresa i kedra, jer ugroÿava uz-goj tog drveõa koje se u naåim krajevima uzgaja pojedinaøno ili u mañimgrupama.

Buprestis cupressi u prvom redu polaÿe svoja jaja na oåteõenim, a poredtoga i na potpuno zdravim stablima. Napad ove vrste rjeæe se dogaæa nafizioloåki oslabçelim stablima veõ u prvom redu na onim stablima ko-ja su pri osnovi mehaniøki oåteõena.

Najøeåõe larva ulazi u stablo na mjestu gdje je odrezana grana ili gdjeje ozlijeæena kora åto znaøi napada stabla u potpuno dobroj fizioloå-koj kondiciji ali sa izvjesnim oåteõeñima. Ustanovçeno je, takoæe, danapada i potpuno zdrava i neozlijeæena mlaæa stabla (Ko va øe viõ,1956). Ulazni otvori su ovalnog oblika prosjeønog promjera 0, 6 X 0, 8 cm.(Slika 2.). Fizioloåki oslabjela stabla mañe napada, a isto tako radijenapada starija i stara zdrava stabla, rjeæe mlaæa.

Larva ÿivi u samom drvetu dvije godine i tu najprije buåi hodnikprema sredini drveta a zatim nastavça buåeñe u vertikalnom pravcu(slika 3). Buduõi da larva buåi svoje hodnike vertikalno, posçedice na-pada se kasno primjeõuju, jer do suåeña dolazi tek kada je veõi broj jedin-ki (larvi) napao stablo i kada su imaga pri izlazu iz drveta prekinulaprovodni sistem. Djelovañe napada B. cupressi primjeõuje se najprije posuåeñu vrhova stabala (Ko va øe viõ, 1956) a na mjestu ulaza odnosno iz-laza hodnici su ispuñeni crvotoøinom (slika 4.).


Vrsta je dobijena odgajivañem iz stabala øempresa (V=0, 0408 m3) salokaliteta: Virpazar Õemovsko Poçe, Ulciñ, Øañ, Golubovci, Ulciñ(Krute), Tuzi, Rose, Herceg Novi (Savinska Dubrava), Bioøe

Vrsta je nova za podruøje Crne Gore. Anthaxia passerini Pecchioli, 1837 (Coleoptera, Buprestidae) Jedinke su

duÿine 6 – 7 mm sa viåebojnim elitrama (slika 5). Øelo je ravno, sa jasnovidçivim rijetkim dlaøicama. Pronotum je sa dva jasna ispupøeña tamni-je boje. Punktacije na scutelumu sa vidçivim udubçeñima koje su meæusob-no nejasno razgraniøene.

Vrsta A. passerini napada grane oslabelih ili uginulih stabala (Roqu-es & Battisti, 1999) i pripada grupi sekundarnih åtetoøina. Larva je duÿi-

Slika 1 - Buprestis cupressi

Figure 1 - Adult of Bupres-tis cupressi

Slika 2 - Otvori na stablu Buprestis cupressiFigure 2 - Holes on the trunk from Buprestis cupressi

Slika 3 - Hodnici ispuñeni crvotoøi-nom B. cupressi

Figure 3 - Holes fulfile with sowdust by B. cupressi

Slika 4 - Vertikalni hodnici B. cupressi

Figure 4 - Verticall holes B. cupressi


ne od 5 do 8 mm i u grani koju napada pod korom formira izuvijane kanalesa ovalnim izlaznim otvorom veliøine 3 – 5 mm åirine (slika 6.). Biçkehraniteçke su primarno vrste roda Cupressus i Pinus pinea (Curletti et al.,2003.)

Rasprostrañenost: Istoøno pontski i sjeverno mediteranski ele-ment.

Vrsta je konstatovana na lokalitetu Õemovsko Poçe. Vrsta je tokom ovih istraÿivaña prvi put konstatovana u Crnoj

Gori.

Slika 5 - Imago Anthaxia passerini Slika 6 - Izlazni otvor A. passeriniFigure 5 - Adult of Anthaxia passerini Figure 6 - Exit hole of A. passerini

Anthaxia istriana Rosenhauer, 1847. (Coleoptera, Buprestidae) Jedinke suduÿine od 5-7 mm tamno smeæe boje metalnog sjaja. Øelo je neåto svjetlijesa vidçivim dlaøicama. Na pronotumu nema ispupøeña. Elitre tamnosmeæe sa blagim ispupøeñima pri osnovi (slika 7).

Vrsta napada grane i deblo oslabjelih ili uginulih stabala. Pripadagrupi sekundarnih åtetoøina. Larve su duÿine 4 do 10 mm i buåe hodni-ke sa ovalnim izlaznim otvorom 2, 5 do 5 mm åirine (slika 8). Biçkehraniteçke su vrste: Juniperus communis, Pinus uncinata i Pinus silvestris(Cur let t i et all., 2003).

Rasprostrañenost: Istoøna i zapadna oblast Mediterana. Na lokalitetu Petrovac (Kruåevica), Podgorica (Doña Gorica),

Podgorica (Õemovsko Poçe), Ulciñ (Lido), Petrovcu (Õur øiõ, B. S. etal. 2001)

Anthaxia discicollis Gory & Laporte de Castelnau, 1839. (Coleoptera, Bu-prestidae) Jedinke su velicine 4-6 mm tamnozelene boje. Pronotum je ta-koæe tamnozelene boje sa svjetlosmeæom do tamnosmeæom bojom na boønimstranama iduõi od proksimalnog ka distalnom kraju pronotuma (slika 9).Elitralna brazda se formira na zadñem kraju tijela tj. na mjestu gdje seelitre spajaju.

Vrsta je sekundarna åtetoøina i napada grane oslabjelih i uginulihstabala. Biçke hraniteçke su razliøite vrste roda Juniperus.


Rasprostrañenost: Bugarska, Grøka, Bosna, Makedonija, Turska, Gru-zija, Armenija, Azerbeiœan, Zapadna Turska, Italija.

Konstatovana je na lokalitetu Budva (Miloøer), Virpazar (Lesen-dro) Budva (Drobni Pijesak), Tivat (Radanoviõi), Petrovac (Reÿeviõi).Vrsta se prvi put konstatuje u Crnoj Gori.

Slika 7 - Imago Anthaxia istrianaFigure 7 - Adult of Anthaxia istriana

Slika 8 - Izlazni otvor A. istrianaFigure 8 - Exit hole of A. istriana

Slika 9 - Imago Anthaxia discicollis Figure 9 - Adult of Anthaxia discicollis

Slika 10 - Imago Agrilus cfr. roscidus (po CURLETTI et al. 2003)

Figure 10 - Adult of Agrilus cfr. roscidus (according to CURLETTI et al. 2003)


Agrilus cfr. roscidus Kiesenwetter, 1857. (Coleoptera, Buprestidae)Jedinkesu veliøine 5 – 7 mm tamnozelene boje do smeæe. Glava je na temenu ravnasa oøima koje se nalaze u gorñem dijelu. Na pronotunu jasno udubçeñetamnije nijanse. Elitre su ravne i samo pri osnovi sa jedva vidçivim dla-øicama (slika 10).

Vrsta je sekundarna åtetoøina i napada grane oslabjelih ili uginu-lih stabala. Biçke hraniteçke su listopadne vrste drveõa: Ceratonia sili-qua, Crataegus oxyacantha, Cydonia oblonga (= vulgaris), Malus domestica,Mespilus germanica, Prunus armeniaca, P. avium, P. domestica, P. dulcis, P.mahaleb, P. persica, P. vulgaris, Populus sp., Pyrus amygdaliformis, P. commu-nis, Salix sp., Sorbus aria, Ulmus sp. Imajuõi u vidu da vrsta primarno napa-da listopadne vrste drveõa i da nije konstatovana na øetinarskim vrsta-ma ñen znaøaj na øempresu je minoran. Na lokalitetu Petrovac (Kruåe-vica) sakupçene su grane na drugoj treõini stabla (R grana = 2, 0 cm; deb-çina kore 1,1 mm) 24. 02. 2002. iz kojih su izaåle 3 jedinke 10. 06. 2002.

Rasprostrañenost: Turanska oblast, Evropa, Mediteran. Vrsta se ovim istraÿivañima prvi put konstatuje na podruøju Crne

Gore. Chrysobothris solieri Gory & Laporte, 1893 (Coleoptera, Buprestidae) Je-

dinke su tamnosmeæe do crne boje, veliøine 5 – 7 mm. Na elitrama 4 jasnaokrugla udubçeña svijetlobraon boje. Izmeæu rebara na elitrama nalazese 2 para jasno vidçivih udubçeña koja idu paralelno sa elitralnim re-brima (slika 11).

Na lokalitetu Rijeka Crnojeviõa ulovçen je 1 primjerak 04. 05. 2002.Iako je tokom naåih istraÿivaña ulovçen samo jedan primjerak koåe-ñem øempresa, vrsta Chrysobothris solieri G. & L. je karakteristiøna zaøempres. Posebna paÿña ovoj vrsti je posveõena u Grøkoj na opoÿarenimpovråinama pod øempresom (Roques, 1999). Vrsta je sekundarna jer nase-çava grane oslabjelih ili uginulih stabala. Larve ove vrste imaju neåtoåiri protoraks od drugih larvi ove familije (Roques & Battisti, 1999).

Biçke hraniteçke su: Pinus halepensis, Pinus laricio, Pinus nigra, Pinuspinaster, Pinus salzmanni, Pinus sylvestris.

Rasprostrañeñe: Istoøni dio Mediterana, Turanska oblast. Ovim istraÿivañima se prvi put konstatuje u Crnoj Gori. Nathrius brevipennis (Mulsant, 1839) (Coleoptera, Cerambycidae) – Duÿi-

na tijela je 4 do 7 mm, boje tamnokafene, noge i antene ponekad neåtoblijeæe (slika 12). Pokrioca ne doseÿu do kraja trbuha. Antene doseÿuneåto viåe od polovine ukupne duÿine tijela. Larva najprije ÿivi ispodkore a zatim prelazi u drvo tankih grana i granøica. Ÿivotni ciklustraje 2 godine. Uøaurivañe se javça u proçeõe i odigrava se u drvetu. Pe-riod imaga traje od IV do VIII mjeseca.

Vrsta je polifagna i napada kako listopadno drveõe tako i øetinare.Spada u grupu sekundarnih åtetoøina. Naseçava grane mañeg preønikaoslabjelih stabala biçke domaõina. Nalazili smo je na stablima øije sugrane pojedinaøno suve, zajedno sa Phloeosinus thujae. Grane koje su pret-hodno oåteõene dopunskom ishranom P. thujae bivaju nakon toga napadnu-te od strane N. brevipennis. Prije svih, biçke hraniteçke su vrste rodova:Alnus, Rosa, Fraxinus, Corylus, Ficus, Castanea, Salix, Juglans, Quercus, Mo-


rus, Cornus, Ceratonia, Pistacia, Ziziphus, Robinia, Ostrya; od øetinara prijesvih preferira vrste rodova Pinus i Cupressus (Bense, 1995).

Veoma je åiroko rasprostrañena i ñen areal obuhvata Evropu, Kav-kaz, Zakavkazje, zatim Kinu, Iran, sjevernu Afriku, juÿnu Ameriku itd.Vrstu smo dobili odgajivañem sa veõeg broja lokaliteta:Sveti Stefan(Budva), Budva (Miloøer), Drobni pijesak (Budva), Ulciñ (Lido) Budva(Rafailoviõi), Sveti Stefan (Budva).

Vrsta je ovim istraÿivañima prvi put konstatovana u Crnoj Gori. Icosium tomentosum Lucas, 1854 (Coleoptera, Cerambycidae) je medite-

ranska vrsta predstavçena sa svoje dvije podvrste: podvrsta tomentosumLucas, 1854 i podvrsta atticum Ganglbauer, 1881, koju smo mi konstatovali.Duÿina tijela je 8 -16 mm, smeæe boje. Pronotum je sa 3 glatke crne i uz-duÿne pruge. Osnova elitri je sa neravnim (hrapavim) punktacijama. Po-nekad svaka od elitri sa 1 ili 2 uzduÿne brazde, veoma rijetko sa crnimåavom i humeralnim prugama. Antene doseÿu do polovine tijela (Slika13.).

Vrsta je bivoltina tj. ñen ÿivotni ciklus traje dvije godine., imagase javçaju od juna do avgusta. Obije podvrste napadaju razliøite vrste fa-milije Cupresaceae (Juniperus, Cupressus, Thuja, Callitrix, Tetraclinis itd.).Vrsta pripada grupi tercijernih åtetoøina i napada grane veõeg preøni-ka i deblo uginulog stabla øije larve najprije ÿive i hrane se pod koromdrveta, zatim ulaze u drvo (slike 14 i 15). Imaga ove vrste izlaze noõu ijedinke su fotofilne.

Slika 11 - Imago Chrysobothris solieri (po CURLETTI et all 2003)

Figure 11 - Adult of Chrysobothris solieri (according to CURLETTI et al. 2003)

Slika 12 - Imago Nathrius brevipennis (po Z.Ø.2003)

Figure 12 - Adult of Nathrius brevipennis (according to Z.Ø.2003)


Vrsta je rasprostrañena u jugoistoønoj Evropi i sjevernoj Africi(Bense, 1995).

Vrstu smo dobili odgajivañem iz stabala i grana (V=0, 0408 m3) sa ne-koliko lokaliteta: Golubovci, Õemovsko poçe, Virpazar (Sotoniõi),Virpazar (grad), Perast, Ulciñ (Krute), Tuzi, Herceg Novi (Ñivice),Rijeka Crnojeviõa, Herceg Novi (Rose).

Slika 13 - Imago Icosium tomentosumFigure 13 - Adult of Icosium tomentosum

Slika 14 - Larva Icosium tomentosumFigure 14 - Larva of Icosium tomentosum

Slika 15 - Imago i larveni kanal Icosium tomentosum

Figure 15 - Adult and larval hole of Icosium tomentosum


Vrsta je konstatovana u Crnoj Gori (Bense, 1995) i veoma je rijetka(Iliõ, 2005).

Clytus arietis (Linnaeus, 1758) (Coleoptera, Cerambycidae) Vrsta je duÿi-ne 6 – 15 mm. Glava je crne boje, pronotum je takoæe crne boje, na ivicamapredñeg i zadñeg dijela je ÿute boje, elitra je crne boje sa ravnomjernopostavçenim prugama ÿute boje. Noge su preteÿno ÿuto smeæe boje tam-nije na predñem i sredñem dijelu femura. Antene su kraõe u odnosu nadruge grupe striÿibuba.

Vrsta je polifagna i biçke hraniteçke su listopadne vrste (Quercus,Fagus, Carpinus, Castanea, Corylus, Juglans, Crataegus, Sarothamnus, Robi-nia, Rosa, Ficus, Ostrya, Salix, Morus, Amlanchier, Vitis, Fraxinus, Prunus, Ul-mus, Ilex) veoma rijetko se javça na øetinarima (Juniperus sp.) (Bense,1995). Vrsta napada uginula stabla tj. pripada grupi tercijernih åteto-øina. Larve ÿive i hrane se najprije pod korom a kasnije prelaze u drvostabla ili grana. Ÿivotni ciklus traje dvije godine u toku kojeg se u je-sen ili proçeõe duboko u drvetu deåava hrizalidacija larve. Vrsta seprvi put konstatuje na Cupressus sempervirens i nema poseban znaøaj kadaje u pitañu øempres. Adulti se javçaju od V do VIII mjeseca i mogu se naõina biçkama domaõinima ili cvjetovima drugih biçaka.

Konstatovana je u Srbiji na Kopaoniku (Heyrovský, 1967; Jankoviõ,1972) Rasprostrañenost: Evropa, Kavkaz, Sjeverni Iran, Jermenija.

Iz grana (R grana = 2 cm, debçina kore =1. 3mm) koje su sakupçene na pr-voj treõini stabla 17. 05. 2003. na lokalitetu Drobni Pijesak, izaåla je 1jedinka 16. 06. 2004.

U Crnoj Gori se prvi put konstatuje ovim istraÿivañima. Phloeosinus thujae Perris 1855 (Coleoptera, Scolytidae) Veliøine 1, 5 do 2,

2 mm. Tamnokafene ili crne boje. Pokriven sa svijetlim dlaøicama. Okoje jednim usjekom koji prelazi polovinu oka podijeçeno na dva nejednakadijela tako da u usjeku ostaju samo 2 do 3 omatidije. Kod muÿjaka se na øelunalazi plitko i åiroko udubçeñe a u visini klipeusa kratak greben, kodÿenke je ravno i nema grebena. Glavica antene je izduÿeno ovalna. Pro-notum je sjajan i na ñemu su punktacije øija je meæusobna udaçenost veõaod ñihovog preønika. Elitre su mañe sjajne sa kratkim dlaøicama koje suguåõe na samoj kosini. Kod muÿjaka je treõa meæulinija izdignuta i imanekoliko zubaca koji su paralelni sa ivicom. Na petom meæulinijskomprostoru zupci su malobrojniji i paralelni sa treõim meæulinijskimprostorom. Kod ÿenke se zupci jedva primjeõuju.

Biçka hraniteçka je u prvom redu Juniperus communis, zatim Juniperussabina, Juniperus excelsa, Thuja spp. Picea excelsa, Cupressus spp. (Karaman,1971). Naseçava grane mañeg preønika oslabjelih stabala biçke domaõi-na.

Materinski hodnik je dvokrak, vertikalan sa braønom komorom u sre-dini koja nalijeÿe na drvo. Dopunska ishrana obavça se u osnovi mladihgranøica gdje pravi kratke hodnike. To je ujedno i mjesto prezimçavaña,åto govori da je vrsta primarna åtetoøina prilikom svoje dopunskeishrane. U osuåenim mladim granama se mogu pronaõi kratki hodniciili jedinke ove vrste (slika 16). Ima dvije generacije godiåñe. Prvo ro-jeñe je u maju a drugo u julu (Karaman, 1971).


Rasprostrañeñe: Centralna i juÿna Evropa, do Kavkaza.

Ovim istraÿivañima vrsta se prvi put konstatuje u Crnoj Gori.

Vrstu smo dobijali iz materijala koji je sakupçen na sçedeõim loka-litetima: na lokalitetu

Podgorica (Bioøe), Perast, Petrovac (Blizikuõe), Kotor (LastvaGrbaçska), Doña Gorica (Podgorica), Slovenskoj plaÿi u Budvi, Virpa-zar (Lesendro), Ulciñ (grad), Podgorica (Gorña Gorica) Budva (Drobnipijesak), Bar (Sutomore), Budva (Miloøer), Rafailoviõi (Budva), Virpa-zar (Sotoniõi), Ulciñ (grad), Velika ulciñska plaÿa u Ulciñu, Kotor(grad), Petrovac (Reÿeviõi), (Rafailoviõi), Petrovac (Luøice).

Phloeosinus aubei Perris 1855 (Coleoptera, Scolytidae) Veliøine 2, 2 -2. 8mm. Tamnokafene boje, sa svetlijim pokriocima, antenama i nogama. Øe-lo je kod muÿjaka glatko sa jasnim grebenom u sredini dok se kod ÿenke nasredini øela nalazi udubçeñe i greben je veoma slabo izraÿen. Oko jeblago urezano i ne prelazi polovinu svoje åirine. Kod muÿjaka se naobronku elitri nalazi blago podignuti prvi, treõi, peti i sedmi meæuli-nijski prostor na kojima se nalaze zupci (slika 17.). Prvi meæulinijskiprostor sa zupcima je pod izvjesnim uglom u odnosu na ostale i konvergen-tan sa treõim meæulinijskim prostorom. . Zupci su na petom i sedmom me-æulinijskom prostoru mañi i rjeæi. Kod ÿenke su svi zupci mañi i øestopokriveni dlaøicama.

Drugi i treõi ølan tarzusa su jednake åirine.

Slika 16 - Osuåena grana øempresa prilikom dopunske ishrane Phloeosinus thujaeFigure 16 - Drying cypress branch during the supplement feeding Phloeosinus thujae


Biçke hraniteçke su: Juniperus communis, Juniperus excelsa, Cupressussempervirens, Napada oslabjela stabla i grane oslabjelih stabala. Pripa-da grupi poligamnih vrsta. Prvo rojeñe je u maju a drugo u junu. Materin-ski hodnik je dvokrak vertikalan, i priliøno nalijeÿe na drvo (Slike 18i 19). Prezimçava i dopunski se hrani pod korom najmlaæih granøica tujei øempresa, praveõi kratke hodnike i oåteõujuõi mlade grane, jer prijenego åto naæe granøicu za prezimçavañe oåteti viåe istih mladihgranøica (Karaman, 1971).

Rasprostrañenost: Juÿna Evropa, Juÿna Francuska, Rumunija, Maæar-ska, Sjeverna Afrika, Liban i Mala Azija. Konstatovana je u Crnoj Gori(Spaiõ & Stevanoviõ, 1991).

Vrsta je dobijena odgajivañem iz grana i stabala (V=0, 0408 m3) sakup-çenih na sçedeõim lokalitetima: Virpazar, Herceg Novi (Savinska Du-brava), Podgorica (Bioøe) Petrovac (Luøice), Podgorica (ÕemovskoPoçe).

Sipci koji napuåtaju stablo koje je zaraÿeno gçivom S. cardinalemogu doõi u kontakt sa fruktifikacijama gçive. Kada napuste stablo ra-di dopunske ishrane, naseçavaju mlade granøice kada mogu prenijeti ko-nidije gçive sa zaraÿenog stabla. Tako se gçiva sipcima moÿe prenijetisa jednog na drugo stablo i moÿe biti direktno prenesena na floem pri-likom dopunske ishrane. Hodnici koje su napravili sipci i u kojima senalaze konidije gçive moÿe biti inicijalno mjesto odakle õe se åiritiinfekcija na ostali dio stabla. Istraÿivaña koja su obavçena u Italiji(Roques & Battisti, 1999) pokazala su da, u zavisnosti od sezone i generacijevrste, 13 do 44 % jedinki P. aubei nose sa sobom spore napuåtajuõi zara-

Slika 17 - Obronak elitri P.aubei (m)Figure 17 - Slope of the elitrae of P. aubei (m)


ÿena stabla. Hodnici u kojima je obavçena dopunska ishrana sadrÿe spo-re gçiva u 6 do 18 % sluøajeva sa najveõim vrijednostima u septembru ioktobru mjesecu. Brojnost i rasprostrañenost vrste P. thujae je na pro-storu mediterana Crne Gore znacajna. Imajuci u vidu ulogu vrste Scolytusintricatus u prenoåeñu gçive (Ophiostoma sp.) koja izaziva suåeñe hrasta(Markoviõ, 1999) i ulogu vrsta roda Scolytus u prenoåeñu gçive Ceratoc-ystis ulmi koja izaziva suåeñe brijesta, narednim istraÿivañima bi biloznaøajno ispitati ulogu i znaøaj vrsta P. thujae i P. aubei u prenoåeñugçive S. cardinale a time i na intenzitet suåeña cempresa u Crnoj Gori.

Mecinus circulatus Marsham, 1802 (Coleoptera, Curculionidae) Konstato-vana na lokalitetu Ulciñ (Lido), Podgorica (Gorña Gorica), Budva(Slovenska Plaÿa). Jedinke ove vrste su do sada nalaÿene na vrstamaPlantago roda tako da je ovo prvi put da se Cupressus sempervirens L. kon-statuje kao biçka hraniteçka.

Vrsta je konstatovana u Herceg Novom (Novak, 1952)

4. DISKUSIJA I ZAKÇUØAK

Tokom istraÿivaña entomofaune stabla i grana øempresa u CrnojGori, konstatovano je ukupno 13 vrsta insekata. Od ukupnog broja konsta-tovanih vrsta insekata na øempresu, 11 vrsta ili 85% se tokom ovihistraÿivaña prvi put konstatuje u Crnoj Gori.

Na osnovu åtetnosti tj. napada na zdrava, fizioloåki oslabjela ilimrtva stabla konstatovane vrste insekata smo podijelili u tri grupe:primarne, sekundarne i tercijarne.

U primarne åtetoøine spada vrsta Buprestis cupressi Germ. (Coleop-tera, Buprestidae) koja je tipiøna primarna åtetoøina u primorskim kra-jevima gdje napada zdravi øempres. On je relativno øesta pojava na øem-

Slika 18 - Materinski hodnici P. aubeiFigure 18 - Maternal galeries of P.aubei

Slika 19 - Materinski hodnici P. aubeiFigure 18 - Maternal galeries of P.aubei


presu u Crnoj Gori. Od ukupno 120 stabala koja su praõena u periodu osma-traña ukupno 19 stabala (14%) je napadnuto od strane Buprestis cupressi(Roganovic, 2005). Ova vrsta u prvom redu polaÿe jaja na zdravim stabli-ma s tim åto je moguõnost napada veõa ukoliko su stabla mehaniøki oåte-õena (mehaniøka oåteõeña razliøitog karaktera, orezivañe, sjeøa granaitd.). Na kori stabla ili na mjestima gdje je skinuta kora ili orezane gra-ne jasno se uoøavaju ovalni otvori Buprestis cupressi prosjeønog promjera0, 8 X 0, 6. Vrstu smo dobili odgajivañem sa 10 lokaliteta u Crnoj Gori.Sa lokaliteta Golubovci, Krute i Tuzi odgajivañam iz stabala je dobije-na zajedno sa vrstom Icosium tomentosum Lucas (Coleoptera, Cerambycidae)dok je sa lokaliteta Virpazar i Herceg Novi (Savinska Dubrava) odgaje-na iz djelova stabala iz kojih je odgajan i Phloeosinus aubei Perris. Na loka-litetu Ulciñ (Lido) vrsta je odgajena zajedno sa Anthaxia istriana Rosenh.(Coleoptera, Buprestidae). Odgajivañe je obavçeno iz srediåñeg odnosnoprizemnog dijela stabala u rasponu preønika od 6 cm sa debçinom kore 3mm do stabla preønika 17 cm sa debçinom kore 5, 5 mm. Simptome napadasmo konstatovali na mnogo veõem broju lokaliteta tj. ubuåne otvore nazdravim i oåteõenim stablima.

U grupu sekundarnih tj. åtetoøina koje napadaju fizioloåki oslabje-la ili uginula stabala spadaju:

Vrsta Mecinus circulatus Marsham, 1802 (Coleoptera, Curculionidae)odga-jena je iz grana mañeg preønika sa lokaliteta Ulciñ (Lido), Podgorica(Gorña Gorica) i Budva (Slovenska Plaÿa). Do sada nije zabiçeÿena naøempresu jer su biçke hraniteçke primarno vrste Plantago roda. Vrsta jeovim istraÿivañima prvi put konstatovana u Crnoj Gori.

Vrsta Anthaxia passerini Pec. (Coleoptera, Buprestidae) Biçke hrani-teçke su primarno vrste roda Cupressus i Pinus pinea. Dobijena je metodomodgajivaña sa veõeg broja lokaliteta u okolini Podgorice iz debla i gra-na i prvi put se konstatuje za podruøje Crne Gore.

Vrsta Anthaxia istriana Rosenh. (Coleoptera, Buprestidae) Biçke hrani-teçke su vrste: Juniperus communis, Pinus uncinata i Pinus silvestris. Tokomnaåih istraÿivaña dobijena je sa 5 lokaliteta metodom odgajivaña izdebla i grana øempresa i nova je za podruøje Crne Gore.

Vrsta Anthaxia discicollis G. & L. (Coleoptera, Buprestidae) je tokom na-åih istraÿivaña dobijena odgajivañem sa 5 istraÿivanih lokaliteta.Vrsta je nova za podruøje Crne Gore.

Vrsta Agrilus cfr. roscidus Kiesenw. (Coleoptera, Buprestidae) primarnonapada listopadne vrste drveõa: Naåim istraÿivañima vrsta je prvi putkonstatovana na Cupressus sempervirens kao biçki hraniteçki. Imajuõi uvidu da vrsta primarno napada listopadne vrste drveõa i da nije konsta-tovana na øetinarskim vrstama ñen znaøaj na øempresu je minoran. Tri je-dinke ove vrste su odgajene sa lokaliteta Petrovac (Kruåevica). Vrstaje nova za podruøje Crne Gore.

Vrsta Chrysobothris solieri G. & L. (Coleoptera, Buprestidae) Iako je to-kom naåih istraÿivaña ulovçen samo jedan primjerak koåeñem øempre-sa, na lokalitetu Rijeka Crnojeviõa, vrsta Chrysobothris solieri G. & L. jekarakteristiøna za øempres (Roques, 1999; Curletti et all., 2003.) i nova je zapodruøje Crne Gore.


Vrsta Nathrius brevipennis (Coleoptera, Cerambycidae) je konstatovanana 6 istraÿivañih lokaliteta. Vrsta Nathrius brevipennis primarno pre-ferira liåõarske vrste mediteranskog podruøja a od øetinarskih vrstapreferira vrste Pinus roda i vrste Cupressus roda. Naseçava grane mañegpreønika oslabjelih stabala biçke domaõina. Na lokalitetima Budva(Drobni Pijesak), Budva (Rafailoviõi) i Ulciñ (Lido) vrstu smo odgaji-li zajedno sa vrstom Phloeosinus thujae (Coleoptera, Scolytidae). Grane kojesu oåteõene dopunskom ishranom Phloeosinus thujae bivaju nakon toga na-padnute od strane Nathrius brevipennis. Odgajivañe je vråeno iz grana kojesu sakupçene na prvoj i drugoj treõini stabla. Preønik grana iz kojih jevråeno odgajivañe je bilo od 0, 4 cm sa debçinom kore 0, 4mm odnosno 0,5mm na lokalitetima Drobni Pijesak i Ulciñ (Lido) do grana preønika1, 5 cm sa debçinom kore 1mm na lokalitetu Budva (Sveti Stefan). Ovimistraÿivañim vrsta se prvi put konstatuje u Crnoj Gori.

Vrsta Phloeosinis thujae (Coleoptera, Scolytidae) je konstatovana na 18istraÿivanih lokaliteta. Naseçava grane mañeg preønika oslabjelihstabala biçke domaõina. Dopunska ishrana obavça se u osnovi mladihgranøica gdje pravi kratke hodnike. To je ujedno i mjesto prezimçavaña.Kako se dopunska ishrana vrste obavça u osnovi mladih granøica to dovo-di do ñihovog oåteõeña i izaziva ñihovo suåeñe åto u osnovi predstav-ça primarnu åtetoøinu. Preønik grana iz kojih je odgajivañem dobijenaova vrsta kretao se izmeæu o, 3 cm sa debçinom kore 0, 3 mm do preønika1, 7 cm i debçinom kore 1, 1 mm. Ovim istraÿivañima vrsta se prvi putkonstatuje u Crnoj Gori.

Vrsta Phloeosinus aubei Perris (Coleoptera, Scolytidae) je dobijena odga-jivañem sa 5 lokaliteta. Biçke hraniteçke su vrste Juniperus roda i Cu-pressus sempervirens, Napada oslabjela stabla i grane oslabjelih stabala.Prezimçava i dopunski se hrani pod korom najmlaæih granøica tuje iøempresa, praveõi kratke hodnike i oåteõujuõi mlade grane, jer prije ne-go åto naæe granøicu za prezimçavañe oåteti viåe istih mladih gran-øica åto govori da je u toj fazi razvoja primarna åtetoøina. Jedinke suodgajivane iz stabala i grana. Najveõi preønik stabla iz koga je dobijenaodgajivañem je 15 cm sa debçinom kore 5 mm. Najveõi preønik grana na ko-jima je vrsta dobijena odgajivañem je o, 8 cm sa debçinom kore 0, 6 mm.Dok je najmañi preønik grana iznosio 0, 5 cm sa debçinom kore 0, 4 mm.Vrsta je dobijena iz grana koje su sakupçene na vrånom i srediåñem dije-lu stabla, dok su djelovi stabala za odgajivañe bili pridanak i srediåñidio. Na lokalitetima Virpazar (grad) i Herceg Novi (Savinska Dubrava)jedinke ove vrste su odgajene sa vrstom Buprestis cupressi (Buprestidae, Co-leoptera).

Åtetna uloga vrsta P. thujae i P. aubei je posebno znaøajna kada jedinkedoæu u kontakt sa fruktifikacijama gçiva Seiridium cardinale koje se na-laze na spoçaåñoj strani stabla pri øemu mogu biti prenosioci bolestina veõe distance åto su potvrdila istraÿivaña koja su obavçena u Ita-liji kada je zabiçeÿeno da 13 do 44% jedinki P. aubei nose sa sobom sporenapuåtajuõi zaraÿena stabla (Roques & Battisti, 1999). Brojnost jedinkivrste P. thujae i ñihova znaøajna rasprostrañenost na prostoru gdje egzi-stira øempres u Crnoj Gori kao i moguõnost prenoåeña spora Seiridium


cardinale ukazuje na ñegov moguõi znaøaj kao vektora u åireñu pojave su-åeña øempresa u Crnoj Gori.

U grupu tercijarnih åtetoøina spadaju:Vrsta Icosium tomentosum Lucas (Coleoptera, Cerambycidae) je konsta-

tovana na 10 istraÿivanih lokaliteta. To je mediteranska vrsta pred-stavçena sa dvije podvrste. Naåim istraÿivañima konstatovana je pod-vrsta atticum Ganglbauer 1881. Vrsta napada uginula stabla razliøitih vr-sta familije Cupresaceae. Na istraÿivanim lokalitetima odgajena je izgrana, na kojima su pod korom jasno bili uoøçivi larveni hodnici kojeova vrsta pravi prolaskom i ishranom pod korom, najmañeg preønika gra-na 1, 7 cm i debçinom kore 1mm i najveõeg preønika grana 5 cm sa debçi-nom kore 2, 2 mm. Preønik stabala iz kojeg je odgajena ova vrsta je 8, 0 cmsa debçinom kore 3, 5 mm. Vrstu smo odgajivali iz stablala i grana koje susakupçene na prvoj i drugoj treõini dubeõih ili uginulih leÿeõih staba-la.

Vrsta Clytus arietis (Coleoptera, Cerambycidae,) je polifagna i prefe-rira uginula stabla listopadnih vrsta drveõa. Dobijena je odgajivañemiz grana preønika 2 cm sa debçinom kore 1, 3 mm sa lokaliteta DrobniPijesak. Poåto vrsta primarno preferira listopadne vrste drveõa iuzimajuõi u obzir da je tokom istraÿivaña naæena samo na jednom lokali-tetu, ona nema znaøaj za Cupressus sempervirens. Ovim istraÿivañima vr-sta se prvi put konstatuje u Crnoj Gori

LITERATURA

Bense, U. (1995): Longhorn beetles. Illustrated key to the Cerambycidae and Vesperidae ofEurope.

Curletti, G., Rastelli, M., Rastelli, S. & Tassi, F. (2003): Coleotteri Buprestidi d Italia. MuseoCivico di Storia Naturale. Carmagnola (Torino). Progetto Biodiversita Comitato parchi –Centro studi (Roma) CD-ROM.

Õurøiõ, B. S., Muhle, H., Sakalian V. P., Brajkoviõ, M. M., Mihajlova Branislava & Õurøiõ, M.P. B. (2001): Contribution to the knoledge of the Buprestid Beetles (Buprestidae, Coleop-tera) from Serbia, Montenegro and Macedonia. Arch. Biol. Sci., Belgrade 53 (3-4), 45p-46p.

Heyrovský, L. (1967): Ergebnisse der Albanien Expedition 1961 des Deutschen Entomologi-schen Institutes. Beitr. Ent. Band 17. H 3/4 S. 573-621. Berlin.

Iliõ, N. (2005): Striÿibube (Coleoptera, Cerambycidae) Srbije. Faunistiøki prikaz.SZGR „Joksimoviõ“. Beograd. Strana 180.

Jankoviõ, Ç. (1972): Visokoplaninska fauna Coleoptera na Kopaoniku. SANU.Posebna izdaña. Kñiga CDXLIX. Odeçeñe Prirodno-matematiøkih nauka.Kñiga 38. 43-46.

Karaman, Z., (1971): Fauna na Makedonija I. Potkornici – Scolytoidea (Coleoptera – Insecta).Prirodonauøen muzej. Skopje.

Karaœiõ, D., Milijaåeviõ, T. & Keøa N. (2000): Prilog prouøavañu parazitske gçiveBotryoshaeria dothidea uzroønika raka i suåeña stabala. Glasnik åumarskogfakulteta br. 83. str. 87-97. Beograd.

Kovaøeviõ, Ÿ. (1956): Primijeñena entomologija. III kñiga. Åumski åtetnici.Zagreb.


Markoviõ, Ø. (1999): Biologija hrastovog potkorñaka Scolytus intricatus Ratz. (Coleop-tera, Scolytidae) u Srbiji i moguõnost ñegovog suzbijaña. Doktorska disertacija.184 pp.

Mijuåkoviõ, M. (1984): Seiridium (Coryneum) cardinale, nov parazit øempresa u CrnojGori. Poçoprivreda i åumarstvo, 2-3, 27-38. Titograd.

Roganovic, D. (2005): Cypress Enthomophauna (Cupressus sempervirens l.) in the Mediterra-nean part of Montenegro (Serbia and Montenegro). Faculty of Forestry. University in Bel-grade Ph. D. 152 pp.

Roganovic, D (2007): Insects of cypress cones (Cupressus sempervirens L.) in Montenegro.FORESTRY. Journal for Forestry, Wood Processing, Landscape Architecture and Horticul-ture, and Ecological Engineering in Soil and Water Resources Protection. 1-2. Belgrade. Pp67-79.

Roques, A. & Battisti, A. (1999): Cypres pests. In: Cypress. A practical handbook. Studio Leo-nardo, Florence, Italy.

Novak, P. (1952): Korñaåi Jadranskog primorja (Coleoptera). Izdavaøki zavod Jugo-slavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. Zagreb. 523 pp.

Spaiõ, I. & Stevanoviõ, M. (1991): Scolytidae (Insecta, Coleoptera). CANU. Posebna izdaña:Fauna Durmitora, Sveska 4. pp 161-179. Titograd

INSECTS ON TRUNK AND BRANCHES OF CYPRESS (CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.) IN MONTENEGRO

Dragan Roganoviõ

Summary

Research of economically important pests attacking trunk and branches of cypress has been published inthe period from 2001 to 2004, in the central and south part of Montenegro, at the area of cypress existence.Material has been collected during the whole year. Material at the field was collected by direct triming oftrunk’s bark (collecting was perforemed by brush, exhaustor or reaping), and by collecting material for raising(branches and trunk parts where punched holes of xylophag groups of insects are visible). Trunk parts: lowerpart of the trunk, middle and upper part, branches of the first third of the trunk, branches in the middle of tree-top and upper ones were specially separated and put into photoeclectors where insects have been raised. Resea-rches have been performed at 43 localities in wider area of Podgorica, Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva,Petrovac, Bar and Ulciñ.

During these researches, from the total number, 13 species of insects has been concluded at cypress, and11 species or 85%, for the first time, has been registered in Montenegro. According to harmfulness or attack onhealthy, physiologically weakened or dead trunks, we divided concluded species of insects in three groups: pri-mary, secondary and tertiary. .

Primary pests include species Buprestis cupressi Germ. (Coleoptera, Buprestidae) that is typical primarypest in the coastal regions where it attacks healthy cypress. It appears relativelly often on cypress in Montene-gro. From the total number of 120 trunks that have been followed in the period of observation, 19 trunks (14%)was attacked by Buprestis cupressi (Roganovic, 2005).

The group of secundary pests attacking physiologically weakened dead trunks include: Mecinus circula-tus Marsham, 1802 (Coleoptera, Curculionidae), Anthaxia passerini Pec. (Coleoptera, Buprestidae), Antha-xia discicollis G. & L. (Coleoptera, Buprestidae), Anthaxia istriana Rosenh. (Coleoptera, Buprestidae),Anthaxia discicollis G. & L. (Coleoptera, Buprestidae) Agrilus cfr. roscidus Kiesenw. (Coleoptera, Bupresti-dae), Chrysobothris solieri G. & L. (Coleoptera, Buprestidae), Nathrius brevipennis (Coleoptera, Ceram-bycidae), Phloeosinis thujae (Coleoptera, Scolytidae), Phloeosinus aubei Perris (Coleoptera, Scolytidae)

Tertiary pests include species Icosium tomentosum Lucas (Coleoptera, Cerambycidae) and Clytus arie-tis (Coleoptera, Cerambycidae)

Harmful effect of species P. thujae and P. aubei is specially important when individuals make contactwith fructification of fungi Seiridium cardinale existing on the external side of the trunk and they can be carri-ers of a disease at bigger distances. It was confirmed by researches performed in Italy when it has been confir-med that 13 to 44% individuals of P. aubei leave infected trunks bearing spores (Roques & Battisti, 1999). Bignumber of individuals of the species P. thujae and their important diffusion at the area of cypress existance inMontenegro and possibility of carrying spores of Seiridium cardinale points to its possible importance as vec-tor in spreading phenomenon of cypress drying in Montenegro.


Documents

INSEKTI STABLA I GRANA ØEMPRESA CUPRESSUS …...JUL–DECEMBAR, 2007. 55 UDK 630*453:582. 477(497. 16) Originalni nauøni rad INSEKTI STABLA I GRANA ØEMPRESA (CUPRESSUS SEMPERVIRENS