Informatika i Statistika Za Javnu Upravu

7/22/2019 Informatika i Statistika Za Javnu Upravu

1/29

00


2/29

1

......................... ............................ ................... ......................

...................................................................................................................................

................................................................................................................... 11

, ......................... ....................... ................. 1

....................................................................................................................................... 1

............................................................................................... 1

.................................................................................................................... 1

......................................................................................................

....................................................................................................................................

............................................................................................................................

.............................................................................................................................

.......................................................................................................................................

..................................................................................................................

.......................................................................................................

........................... ....................... ........................... .

............................ ........................ .....................

...................... .......................... .........................


3/29

Osnovni koncepti informatike tehnologije

Informacijska tehnologija odnosi se na obradu informacija uporabom elektronikih raunala,

raunalnih ureaja i raunalnih programa. Obrada informacija ukljuuje pretvorbu, pohranu,

zatitu, izmjenu, prijenos i dobavu podataka pri emu vanu ulogu imaju komunikacijske

tehnologije. Raunalno sklopovlje (hardware) sainjavaju elektromehanike komponente

raunala. Raunalni programi (software) omoguuje izvoenje obrade na podacima primjenom

raunalnog sklopovlja. Komunikacijske tehnologije povezuju raunala radi breg i uinkovitijeg

prijenosa podataka.

Po snazi obrade razlikujemo sljedea raunala: osobna raunala PC, Mac, radna stanica vea raunalna snaga, velika raunala (mainframe) raunala najvee snage (superraunala).

Prema prenosivosti razlikujemo:

stolna raunala, prijenosna raunala laptop, notebook, runa raunala PDA, palmtop.

Glavni dijelovi raunala su:

sredinja jedinica za obradu (CPU) - prihvaa binarne podatke, obrauje ih i prosljeujeokolini; drugi naziv je mikroprocesor ili procesor,

memorija - sposobnost pohrane ili uvanje odreene koliine podataka, primjeri su RAM iROM memorije,

sabirnice - unutarnje (PCI, AGP) i vanjske (USB), ulazni ureaji - unos podataka ili programa, izlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okolini , ulazno-izlazni ureaji omoguuju unos podataka i programa te njihovu pohranu (primjer

je tvrdi disk),

vanjski ureaji pisa, monitor, skener.


4/29

Na rad raunala utjee:

brzina obrade podataka vea snaga mikroprocesora i vei radni takt ubrzavaju izvoenjeprogramskih instrukcija,

raspoloiva memorija vea radna memorija omoguuje pohranu vee koliine podatakai programa ime se izbjegava potreba za estim prijenosom podataka izmeu memorije i

jedinica za vanjsku pohranu (tvrdi disk, CD ROM) te ubrzava rad raunala.

Sredinja jedinica za obradu (CPU) omoguuje kontrolu rada raunala i izvoenje aritmetiko-

logikih operacija nad podacima. Brzina rada sredinje jedinice za obradu podataka odreena jesa:

raunalnom snagom koliinom podataka obradivih u jedinici vremena, frekvencijom takta odreuje vrijeme izvoenja programskih instrukcija, a mjeri se u

gigaherzima GHz,

brojem bitova za istovremenu obradu vei broj bitova omoguuje veu koliinupodataka za obradu,

arhitekturom procesora internom graom procesora (koritenje odreenih poluvodikihelemenata, ugradnja cache memorije itd.).

Memorija omoguuje pohranu podataka i programa za vrijeme rada raunala. Vrste memorije su:

RAM, ROM, SRAM, CMOS, DRAM.

Memorija moe biti izraena u obliku:

memorijskih modula - SIMM, DIMM, SODIMM, RIMM, FLASH memorija prenosiva memorija (USB stik), PC Card memorijske kartice za proirivanje kapaciteta pohrane podataka (fotografski

aparati, mobiteli),

brza priruna memorija (cache) omoguuje privremenu pohranu podataka, a odlikuje sevelikom brzinom i malim kapacitetom.


5/29

Kapacitet memorije on najmanje prema najveoj:

1B (bajt) - 8 bita (osam memorijskih lokacija koje mogu poprimiti vrijednost 0 ili 1) 1KB (kilobajt ) 1024 bajta 1 MB (megabajt) 1024 KB 1 GB (gigabajt) 1024 MB 1 TB (terabajt) 1024 GB

Ulazni ureaji omoguuju unos podataka za obradu. Primjeri ulaznih ureaja:

Tipkovnica Mi Grafika ploa Palica Zaslon osjetljiv na dodir (touch screen) Osjetilna ploha Skener Digitalni fotoaparat Webcam web kamera italo crtnikog koda

Izlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okolini. Primjeri izlaznih ureaja

su:

Monitor

Pisa

Crtalo (plotter) Sklopovi za stvaranje zvuka Ulazno-izlazni ureaji Ureaji za pohranu disk, disketa, magnetska vrpca, magnetska kartica, optiki disk


6/29

Raunalni programi dijele se u sistemske i korisnike programe. Sistemski programi su

operacijski sustav i BIOS (Basic Input-Output System smjeten u ROM-u; to je program koji

se pokree pri pokretanju raunala).

Operacijski sustavi:o Skup programa koji povezuje sve dijelove raunala i omoguuju rad korisnicima

na raunalu.

o Primjeri operativnog sustava su: Windows, Linux, Unix, OS/2.o Viekorisniki operacijski sustavi omoguuje rad za vie korisnika putem prijave

uporabom korisnikog imena (user name) i lozinke (password).

o Sistem operater osoba zaduena za odravanje funkcionalnosti i sigurnostioperacijskog sustava.

Operacijski sustav komunikaciju sa korisnikom ostvaruje primjenom korisnikog suelja.

Korisniko suelje moe biti:

GUI grafiko korisniko sueljeo Korisniko suelje je dio programa za komunikaciju s korisnikom.o Karakterizira ga uporaba sliica ikona.o Grafiki mod ili nain rada pokazivaem selektiramo elemente radne povrine i

poduzimamo odreene aktivnosti sa ciljem izvoenja naredbi operacijskog

sustava.

Znakovno korisniko sueljeo Tekstualni mod ili nain rada upis naredbi operacijskog sustava u naredbenom

retku (command prompt).

Korisniki programi omoguuju obradu podataka prilagoenu zahtjevima korisnika. Primjeri

korisnikih programa su:

obrada teksta, stolno izdavatvo prireivanje teksta za tisak, obrada slika, obrada zvuka,


7/29

baze podataka obrada velike koliine istovrsnih podataka, tablino raunanje raunanje s mnogo podataka, prezentacije, inenjerski programi,

o projektiranje pomou raunala CAD,o proizvodnja pomou raunala CAM.

Razvoj raunalnih programa ukljuuje sljedee razvojne faze:

Planiranje Analiza prikupljanje i obrada zahtjeva korisnika. Algoritam simboliki prikaz aktivnosti kojima se izvodi obrada podataka. Dijagram toka grafiki prikaz programa, slikovni prikaz algoritma. Pseudokod skup izraza na govornom jeziku koji pojanjavaju to program treba raditi. Programiranje pisanje programskog koda.

o Sintaksao Provjera

Potpora kupcima pruanje dodatnih uputa korisnicima i odravanje programa premanovonastalim zahtjevima poslovnog okruenja.

Dokumentacija tehniki zapis programa.

Poslovi u kojima je raunalo djelomino zamijenilo ovjeka su:

administrativni poslovi, banke, osiguravateljske tvrtke, rezervacija i prodaja zrakoplovnih karata, poslovi dravne uprave, zdravstvu, obrazovanju.


8/29

Uporaba informacijske tehnologije u svakodnevnom ivotu ukljuuje:

Raunala na poslu:o Rad na daljinuo Rad na daljinu za drugog poslodavcao Voenje vlastitog posla kod kue

Elektroniki svijeto Elektronika pota (e-mail)

[email protected] Besplatna elektronika adresa (WWW adresa)o Elektroniko poslovanje i elektronika trgovina

Elektroniko poslovanje i elektronika trgovina odnosi se na:

Web commerce poslovanje putem Interneta. www stranice oglaavanje i kupnja putem Interneta. SSL protokoli protokoli za ifriranje osobnih podataka pri prijenosu raunalnom

mreom.

Obiljeja fizika odvojenost kupca i prodavaa, niska cijena poslovanja, mogunostvelike brzine prilagodbe promjenama na tritu.

Prednosti jednostavnost oglaavanja, dostupnost informacija, detaljnost informacija,trenutna auriranost promjena, smanjenje trokova poslovanja.

Potekoe ovisnost o pristupu Internetu, nedostatak fizikog kontakta sa prodavaem,veliki trokovi distribucije za robe sa niskom cijenom.

Robe pogodne za elektroniko poslovanje sve robe iji trokovi ne utjeu znaajno napoveanje osnovne cijene robe te su prikladne za prijenos potom.

Zdravlje, sigurnost i okoli.

Ergonomija se odnosi na poloaj tijela pri radu sa raunalom. Preporuku se odnose na:

ureenje radnog mjesta,


9/29

razgibavanje, sjedenje u uspravnom poloaju, razgibavanje aka i zglobova ruku, odmaranje oiju elektromagnetska zraenja. Mjere opreza za izbjegavanje nezgoda (polijevanje vodom raunala, dodirivanje

oteenje izolacije)

Okoli ureenje radne okoline.

Zdravstvene posljedice rada s raunalom su:

poremeaji vida, bolovi u leima. RSI repetetive strain injury ozljede uzrokovane mnogobrojnim pokretima prstiju, ake

i zglobova

Autorska prava:

Kraa neovlateno kopiranje i prodaja programa. Haker osobe koje se bave nedoputenim aktivnostima vezanim za raunala. Vrste i distribucije programa s gledita autorskih prava.

o Komercijalni programi koritenje se naplaujeo Shareware programi imaju limitirano vrije rada ili smanjen opseg funkcija u

odnosu na komercijalnu verziju programa

o Freeware programi koriste se bez novane naknade Licenca ugovor izmeu proizvoaa i korisnika programa (EULA).

o Serijski broj broj kojim se potvruje dozvola koritenja komercijalnogprograma.


10/29

Operacijski sustavi

Dananja raunala sadre jedan ili vie procesora, radnu memoriju, disk, pisa,

tipkovnicu, display, mrena suelja i druge ulazno-izlazne ureaje. Pisanje programa koji koriste

sve navedene komponente i omoguuju optimalan rad je teak posao. Raunala su opremljena

slojem sofvera operacijski sustav, koji upravlja svim ureajima raunala i izvodi korisnike

programe. Operacijski sustav je skup programa koji povezuju aplikativni softver sa hardverom

raunala, pruajui korisnicima jednostavno suelje za upotrebu raunala.

Osnovni pojmovi operacijskih sustava su:

Procesi (process) skup aktivnosti koje nastaju pri izvoenju programa. Zastoji (deadlocks) situacija u kojoj dolazi do blokiranja izvoenja dva ili vie procesa

zbog meusobne raspodjele resursa za obradu

Upravljanje memorijom (memory management) Ulaz/izlaz (Input/Output) Datoteni sustav (file system) Sigurnost (security) provjera dozvola pristupa podacima od strane korisnika Tumanaredbi (shell, command interpreter) program za prihvat zahtjeva korisnika za

obradom

Sistemski pozivi (system call) nain pozivanje dijelova operacijskog sustava sa ciljemizvoenja zahtjeva korisnikih programa.

Funkcije operacijskih sustava su:

upravljanje procesima, upravljanje memorijom, upravljanje datotenim sustavom, upravljanje U/I obradom, sigurnost i zatita.


11/29

10

Vrste operacijskih sustava su:

mainframe operativni sustavi, server operativni sustavi, multiprocesorski operativni sustavi, operativni sustavi za osobna raunala, real-time operativni sustavi, operativni sustavi za minijaturne ureaje, operativni sustavi pametnih kartica.

Suelje Windows operacijskog sustava je grafiko suelje GUI i ukljuuje:

rad sa prozorima, uporaba ikona, rad sa miem, uporaba izbornika.


12/29

11

Programski paket MS Office

Skup aplikativnih programa za uredsko poslovanje:

MS Word obrada teksta. MS Excel tabline kalkulacije. MS Access rad s bazama podataka. MS PowerPoint izrada prezentacija.

MS word oblikovanje izgleda dokumenta, veliina, margine, orijentacija, oblikovanje teksta, font,

prored, poravnanje, rad s tablicama, umetanje slika, simbola, grafikih elemenata, provjera pravopisa i gramatike, izrada krunih pisama, omotnica izrada sadraja, indeksa ispis dokumenta.

MS Excel

obrada podataka u tablicama, uporaba korisnikih formula, uporaba ugraenih funkcija, izrada grafikona,


13/29

1

sortiranje, grupiranje podataka, provjera unosa, ispis podataka.

MS Access

rad s bazama podataka, obrada vee koliine podataka identine strukture.

Programski paket MS Office

MS PowerPoint, izrada korisnikih aplikacija dodavanjem slajdova, unos teksta, tablica, slika i animacija, dodavanje efekata na elementima slajdova, rad sa master pogledom, ispis prezentacije.


14/29

1

Umreena raunala, sigurnosni aspekti informacijskih mrea

Raunalna mrea povezan sustav raunala sa namjenom razmjene podataka korisnika i

racionalnije uporabe resursa.

LAN lokalna mrea (sustav raunala jedne zgrade)o Kontrolu izvodi nadzorno raunalo mree (server)o Veze se ostvaruju bakrenim icama, optikim kablovima ili beino

WAN rasprostranjene mree koja sadri vie LAN mrea

Beine mree WLAN ili Wi-Fi

o Raunala se spajaju na pristupnu toku (hot spot)o Princip rada mree je klijent server komunikacija

Internet skup meusobno povezanih raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem svijeta.

Pojmovi povezani sa Internetom:

korisniki servisi (WWW, elektronika pota, tribine i drugo), davatelji internetske usluge (ISP, provajderi), WWW sustav koji omoguuje prijenos i prikaz WWW stranica, veza ili link tekst ili slika kojom se povezujemo sa www stranicom, WWW preglednik (browser) program za prikaz i manipulaciju sa www stranicom, primjena hipermedije, URL jedinstvena adresa za pristup nekom dokumentu putem Interneta.

Internet

Protokol propisani nain kojim se podaci prenose mreomIntranet

Privatna mrea zasnovana na Internet tehnologiji bez pristupa na ostatak Interneta. Ako jedozvoljen pristup izvan privatne mree koristi se posebno raunalo za filtriranje protoka

podataka (vatrozid ili firewall)

Extranet

Dio Intranet mree koji je dostupan vanjskim korisnicima uz odreena ogranienja


15/29

1

Telefonska mrea u raunalstvu ostvaruje se:

Iznajmljeni komunikacijski kanali neprekidna veza sa Internetom Javna telefonska mrea spajanje putem modema, veza je uspostavljena odreeno

vrijeme

ISDN digitalna mrea integriranih uslugao Bre biranjeo Vea brzina prijenosa podatakao Prijenos zvuka i digitalnih podataka iz raunala

DSL i ADSL - iskoritenje raspoloivog frekvencijskog podruja telefonske linijeo Velika brzina prijenosa podatakao Korisnik moe biti cijelo vrijeme online

Razmjena digitalnih podataka ostvaruje se:

Analogno Digitalno Prijenosni kanal, brzina prijenosa digitalnih signala, saimanje podataka

Modem ureaj koji omogu

uje prijenos digitalnih podataka putem telefonske linije

Upravljenje informacijskom sigurnou

Tajnost zatita uvida i dostupnosti povjerljivih podataka neovlatenim osobama Integritet podataka konzistentnost podataka i sprjeavanje promjena mimo ovlatenih

procedura

Sigurnost podataka odnosi se na:

Iskrivljenje podataka neeljena promjena podataka Sigurnost sprjeava iskrivljenje podataka i kontrolu pristupa podacima

Sigurnosna politika ukljuuje:

Organizacija upravljanja sigurnou Skupine osoba koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom


16/29

1

Korisnici Davatelji informatikih usluga Osobe zaduene za provjeru sigurnog sustava

Fizika sigurnost informacijskog sustava ukljuuje:

nadzor informacijskog sustava, izradu sigurnosnih kopije (backup), prijavu korisnika

o Korisniko imeo Lozinka pravila za odreivanje lozinke: este promjene, kombiniranje brojeva i

slova, najmanje 6 znakova.

Sigurnosne mjere pri radu s elektronikom potom Postupanje u sluaju naruavanja sigurnosti podataka

Tajnost podataka odreena je sa:

sigurnosnom politikom, Zakonom o zatiti tajnosti podataka.

Raunalni virusi su programi koji ometaju korisnika u radu.

irenje virusa mogue je:

Mailom Instalacijom programa i kopiranjem datoteka

Vrste virusa:

Virusi koji mijenjaju datoteke Makro virusi Virusi koji se ire elektronikom potom Trojanski konj Crv Lani virus (hoax) Spam


17/29

1

Zatita od virusa postie se:

ogranienje pristupa raunalu, zatita lozinkama, provjera izvora podataka, izrada sigurnosnih kopija, antivirusni programi, redovito auriranje.

Postupak u sluaju otkrivanja virusa ustanoviti vrsta virusa, ukloniti virus koritenjem antivirusnog programa te zamijeniti inficirane datoteke

originalnim datotekama.


18/29

1

Baze podataka

Baza podataka je skup podataka nekog informacijskog sustava. Koriste se za obradu velikekoliine podataka istovrsne strukture.

Vrste baza podataka:

Baze neformatiranih podataka

Baze formatiranih podataka

Baze znanja.

Baze neformatiranih podataka sadre tekstualne ili razliite multimedijske podatke. Zovemo ih ibazom 'dokumenata' jer sadre tekstove novinskih, strunih ili znanstvenih lanaka, slika,videozapisa, zvukovnih podataka i slino. Pretraivanje se izvodi navoenjem kljunih rijei zakoje se oekuje da su sadrane u tekstu.

Baze formatiranih podataka koriste definiranu strukturu podataka i uglavnom se koriste uposlovnom okruenju. Razlikujemo starije baze podataka graene po hijerarhijskom ili mrenommodelu i novije baze podataka graene po relacijskom, objektom ili dimenzijskom modelu.Podaci takvih baza podataka se prikazuju u tabelama.

Baza znanja sadri znanje prikazano u razliitim oblicima (pravila, semantike mree i drugo).Znanje se moe koristiti uporabom razliitih mehanizama zakljuivanja. Primjenjuju se uekspertnim sustavima (dijagnoza greaka, financijska predvianja, planiranje akcija i slino).

Prema nainu pohrane podataka razlikujemo:

Hijerarhijske baze podataka

Mrene baze podataka

Relacijske baze podataka

Hijerarhijske baze podataka zasniva se od slogova koji se sastoje od polja. Skup slogova uhijerarhijskom modelu se zove stablo. Stablo ima jedan glavni slog i vie podreenih slogova.Nii slogovi mogu biti povezani samo sa jednim viim slogom, dok vii slogovi mogu imati vieniih slogova. Koncept hijerarhijskih baza podataka danas je naputen.


19/29

1

Mrene baze podataka je proirenje hijerarhijskog modela podataka jer dozvoljava da niislogovi mogu biti povezani sa vie od jednim viim slojem tvorei mreu. Pretraivanje podataka

izvodi se po unaprijed definiranim i tono utvr

enim putevima pretraivanja.

Relacijske baze sastoji se od skupa relacija odnosno tablica. Definicija jedne relacije(tablice) zove se relacijska shema. Ona se sastoji od naziva relacije, popisa atributa kojimaopisujemo relaciju (naziva stupaca tablice) i definicije primarnog i stranog kljua. Primarni kljuje atribut koji jednoznano identificira svaki redak tablice (relacije). Strani kljuje atribut relacijekoji se referencira na primarni kljuneke druge relacije, a omoguuje povezivanje dviju relacija.Skup svih relacijskih shema ini relacijsku shemu baze podataka. Pri oblikovanju baze podatakapotrebno je izraditi:

Konceptualni model podataka Logiki model podataka Fiziki model podataka.

Konceptualni model podataka sadri opise objekata, njihovih atributa i meusobnih odnosa(veza) objekata. U pravilu se koristi grafiki prikaz u obliku dijagrama entiteta i veza. Entiteti sustvari, objekti, ive ili neive pojave o kojima prikupljamo podatke. Atributima opisujemosvojstva entiteta, a vezama odreujemo njihov meusobni odnos.

Logiki model podataka koristi konceptualni model podataka za definiranje rasporeda podataka udatotekama, odnosno tablicama. Za tablice se odreuju nazivi, atributi, primarni i strani kljuevi.

Fiziki model podataka je implementacija logikog modela podataka na fizikom mediju.

Manipulacija podacima u bazi podataka izvodi se uporabom strukturiranog jezika za izvoenjeupita (SQL Structured Query Language). Osnovne operacije se odnose na manipulacijupodacima (unos, izmjena i brisanje) i izluivanje podataka (selektiranje podataka zasnovano naupitima, spajanje tablica i projekcija na relaciji).

Manipulacija podacima pohranjenim u bazi podataka izvodi se primjenom sustava za upravljanjebazom podataka (SUBP ili DBMS DataBase Management System). SUBP je programski sustavsa zadacima:


20/29

1

Obavljanje svih operacija na bazi podataka Kontrola i nadgledanje rada Razliiti oblici zatite baze podataka.

Sustav za upravljanje bazom podataka omoguuje:

Definiciju podataka koji se pohranjuju u bazi podataka Obavljanje razliitih operacija na podacima

Zatitu podataka Zatita integriteta Zatita podataka od neovlatenog koritenja. Kontrolu istovremenog pristupa podacima Obnovu baze podataka u sluaju oteenja ili prekida rada Nadgledanje i kontrolu baze podataka.

Aktivnosti nad bazom podataka SUBP izvodi pomou:

Rjenika podataka Podsustava zatite Podsustava za upravljanje transakcijama Podsustav za upravljanje upitima.


21/29

0

Rjenik podataka sadri opis podataka pohranjenih u bazi podataka. Rjenik podataka sadriinformacije o bazi podataka:

Opis svih podataka Popis korisnika baze podataka i njihova ovlatenja Deklarativna pravila i okidai Pohranjene procedure

Podsustav zatite osigurava nadzor i kontrolu na aktivnostima korisnika u skladu sa njihovim

ovlastima.

Podsustav za upravljanje transakcijama nadgleda ispravnost izvoenja transakcija i osiguravanjihovo cjelovito izvoenje.

Podsustav za upravljanje upitima omoguuje odabir skupa podataka koji zadovoljavaju kriterijeza pretraivanje koje odreuje korisnik.


22/29

1

Ostvaruje se dodjelom ovlatenja korisnicima baze podataka i kontrolom istovremenog pristupapodacima. Svaki korisnik baze podataka za pristup u SUBP-a koristi korisniko ime i zaporku.Prilikom dodjele pristupa korisnicima baze podataka koristi se:

diskrecijski pristup pri kojem svaki korisnik ima posebna prava za pristup objektima u bazipodataka

mandatorni pristup gdje se objekti rasporeuju u kategorije, a korisnici u grupe te se svakoj grupikorisnika odreuju pravila za pristup kategoriji objekata.

Za pohranu podataka o korisnikim pravima koritenja objekata u bazi podataka koriste seautorizacijske matrice u obliku tablica (redci matrice pripadaju korisnicima, stupci objektima, a upresjeku retka i stupca definirana su pravila za koritenje).

U sluaju oteenja baze podataka potrebno je obnoviti sadraj podataka pohranjenim u bazipodataka. Obnova podataka izvodi se na osnovi rezervnih kopija podataka (backup). Uestalostizrada rezervnih kopija je ovisna o vanosti podataka. Nakon izrade rezervne kopije svakaizmjena sadraja u bazi podataka se evidentira u dnevniku izmjena (logical log) koji omoguujepovrat stanja podataka i nakon trenutka izrade rezervne kopije.

Kako bi se osigurala ispravnost izvoenje operacija na podacima u bazi podataka izvode se akcijezakljuavanja jednog ili vie zapisa (redaka tablica) ili cijele tablice. Zakljuavanje se izvodi zavrijeme operaciju izmjene podataka u bazi podataka ime se onemoguuje drugim transakcijamaizmjena tih podataka. Zakljuavanje moe biti:

zakljuavanje radi itanja za vrijeme itanja podataka nije dozvoljena izmjena podataka

zakljuavanje radi izmjene onemoguuje druge transakcije da itaju ili mijenjaju podatke.


23/29

Informatizacija uredskog poslovanja

Suvremeni ured je mjesto rad osoba koje se bave informacijama i znanjem u smislu njihovakreiranja i primjene.

Uloga ureda u poslovnom sustavu:

organizacija i upravljanje radom zaposlenih, 0bjedinjavanje poslova koji se odvijaju po drugim poslovnim funkcijama i razinama

upravljanja,

predstavljanje poslovnog sustava prema njegovoj okolini.

Aktivnosti suvremenog ureda:

upravljanje dokumentacijom kreiranje, pohranjivanje, pretraivanje i razmjena razliitihdokumenata,

rasporeivanje grupa i pojedinaca usklaivanje kalendara i satnica, poslovno komuniciranje pismeno, glasovno ili digitalno, obrada podataka izrada prorauna i obrauna, upravljanje projektima.

Automatizacija uredskog poslovanja (Office Automation System OAS)

Uvoenje informacijske tehnologije za podrku uredskim aktivnostima. Prvi oblici orijentirani naobradu i razmjenu pisanih dokumenata.

Osnovni naini automatizacije uredskog poslovanja primjenom informacijske tehnologije su:

obrada teksta, faks skeniranje teksta i ispis kopije, elektronika pota, glasovna pota prijenos glasovnih poruka pohranjenih u digitalnom obliku na raunalu,


24/29

videotekst elektroniko publiciranje tekstualnih dokumenata, audio konferencije istovremeno sudjelovanje vie osoba u telefonskom razgovoru.

Groupware

Groupware je novi pristup u informatizaciji uredskog poslovanja. Groupware je informatizacijauredskog poslovanja posebno kao podrka timskom radu.

Groupware mora sadravati:

timski rad, razvoj aplikacija, upravljanje dokumentacijom.

Timski rad podrazumijeva sastanke i druge oblike komunikacije grupe ljudi koji rade nazajednikim poslovima u cilju poveanja produktivnosti.

Vrste informatike podrke za groupware:

elektronika pota, elektronika oglasna ploa mogunost izravne promjene dokumenata za vie korisnika, elektronika konferencija razmjena pisanih poruka izmeu vie korisnika, video konferencija.

Razvoj aplikacija

Odnosi se na izradu softverskih proizvoda zasnovanih na integraciji zasebnih modula koji seprilagoavaju potrebama korisnika. Najpoznatija aplikacija je namijenjena upravljanjudokumentima.

Upravljanje dokumentacijom

Koristi grupnu bazu dokumenata. Grupna baza podataka je neformatizirana multimedijska bazapodataka s odgovarajuim SUBP-a (sustavom za upravljanje bazom podataka). Dokumenti mogu


25/29

biti tekstualni, tablini, grafiki, video zapisi i drugo. SUBP osigurava kontrolu pristupapodacima i zatitu dokumenata

Unos podataka omoguen izravno iz drugih aplikacija. Mogue pretraivanje na raziniidentifikacije i sadraja, praenje starijih verzija dokumenata i praenje tijeka dokumenta

Najea uporaba raunala u uredskom poslovanju odnosi se na obradu teksta. Program zaobradu teksta je raunalni program za kreiranje i manipulaciju dokumenta koji osim teksta moe

sadravati tablice, slike, grafikone i drugo. Prednosti programa za obradu teksta odnose se naizmjenu, ureivanje, manipulaciju, viestruku uporabu i pohranu teksta.

Prema namjeni i mogunostima programe za obradu teksta dijelimo na:

editori osnovne radnje na unosu i editiranju teksta, tekst procesori unos, oblikovanje, ureivanje i priprema dokumenta za ispis, stolno izdavatvo priprema za tisak asopisa, knjiga i drugo. Poslovi prijeloma teksta.

Funkcije programa za obradu teksta su:

unos, izmjena, pretraivanje, odabiranje.

Ureivanje teksta odnosi se na:

veliina stranice dimenzije lista papira i margina, oznaavanje dodavanje brojeva stranica ili drugih elemenata u zaglavlje i podnoje

dokumenta,

ulomak,


26/29

uvlaenje, prored odreivanje razmaka izmeu redova, poravnavanje, obrub, oznaavanje simbolima, vrsta pisama ili fonta, veliina slova, fusnote pojanjenja dijelova teksta pri dnu stranice ili na kraju dokumenta.

Programi za rad sa proraunskim tablicama omoguuju unos podataka u tablice i izvoenjeobrada nad upisanim podacima. Dokument je organiziran u vie radnih listova. U pravilu sustupci oznaeni slovima engleske abecede, a redci brojevima. Obrada na podacima izvodi seprimjenom ugraenih funkcija ili korisniki definiranih formula.

Osnovni tipovi podataka koji se unose u elije su:

tekst, brojevi, datumi, obrada.

Formule povezuju vrijednost elija u pojedinim redcima i stupcima sa algebarskim izrazimatvorei novu vrijednost izraunavanjem formule.

Grafikoni omoguuju prikaz podataka iz tablica u obliku grafikona. Izrada grafikona je najeepotpuno automatizovana primjenom arobnjaka (wizard) za izradu grafikona.


27/29

Grafikim dokumentima omoguuje se vizualizacija podataka pohranjenih u tablicama ilidrugim strukturama. Grafiki dokumenti se odnose na:

proraunske tablice i grafikoni, organizacijske strukture, planiranje i praenje projekata.

Prezentacija je suvremeni nain prezentiranja ideja, koncepata, rezultata putem nizanjaslajdova sa tekstualnim i grafikim sadrajima. Za fokusiranja panje auditorija na pojedineelemente prezantacije koriste se razliiti animacijski efekti.

Elektronika komunikacija je neizostavan segment uredskog poslovanja suvremenogureda. Sredstva elektronike komunikacije koja se koriste u suvremenom uredu su:

elektronika pota ukljuuje tri bitna imbenika: Korisnika, poruku i pretince zaelektroniku potu,

telekonferencije uporaba raunala, video i audio opreme za odravanja sastanakaizmeu fiziki udaljenih osoba.

poslovni web portali portali poslovnih sustava sa ciljem pruanja specifinih usluga iostvarivanja poslovne dobiti; zasnivaju se na Internet tehnologiji povezanoj sa bazamapodataka,

virtualna radna mjesta poetna Internet stranica zaposlenika nekog poslovnog sustavakoja mu prua sve potrebne informacije, aplikacije i usluge potrebne za obavljanjesvakodnevnog profesionalnog rada.


28/29

Primjena raunala u bibliotekarstvu

Klasine biblioteke aurirale su podatke prema odreenim indeksima kao na primjer karticeautora i kartice naslova. Kataloki ormarije baza podataka jer svaka kartica ima uniforman zapis(slog) i skup meusobno povezanih podataka (field, atributi). Kriterij za pretraivanje naziva sepogled (view). Skup podataka koji koristimo za pretragu je upit (query), a pojam po kojemtraimo naziva se kljuna rije(keyword). Nedostatak takvog auriranja je nemogunost dohvatapodataka prema nekim drugim kriterijima. Primjenom baza podataka omogueno je pretraivanjepo proizvoljno odreenim kriterijima. Osim pretraivanja podataka pohranjenim u tablicemogue je pretraivati i sadraje dokumenata pohranjenih u bazi podataka. Svaki znaajan dioteksta oznaava se kljunim rijeima. Kljune rijei trebaju biti to krae, ali moraju suvislo i

smisleno oznaavati sadraj na koji se odnose. Dozvoljena je upotreba samo kljunih rijei kojese nalaze u pojmovniku (tezaurusi). Izrada i izmjena tezaurusa je u nadlenosti administratorabaze podataka.

Metode pretraivanja koje koristimo su:

metoda kljunih rijei sa zatvorenim pojmovnikom koristi se tezaurusi,

metoda pretraivanja slobodnog teksta pretraivanje se izvodi trenutno na cijelom tekstu.

Koritenje informatike tehnologije u javnoj upravi:

Primjena informacijske tehnologije u javnoj upravi odnosi se na:

projektiranje unutranje organizacije, voenje informaciono-dokumentacijskih sustava, voenje upravljakih sustava.

Kancelarijsko poslovanje obuhvaa:

primanje i pregledanje pote, zavoenje akata, dostavljanje akata,


29/29

otpremanje pote, razvoenje akata i predmeta.

Primjena informacijskih modela u upravnom postupku:

bolje i adekvatnije informiranje o pravu, automatizirano izvoenje pojedinih operacija i radnji u upravnom postupku, predstavljanje informacijskih tokova (informacije o postupku od poetka do kraja), automatizacija odluivanja o pravima, obvezama i pravnim interesima uesnika u

postupku.

Informacijski modeli mogu se koristiti kao sredstvo informiranja o pravu, odnosno materijalno-pravnim i procesno pravnim odredbama propisa, te za automatizaciju postupka odluivanja upravnom postupku.

Primjena informacijske tehnologije u izu

avanja prava:

Izrada datoteka pohranjenih na CD-u ili drugim medijima koje se konstantno auriraju satrenutnim stanjem u pravosuu (narodne novine). Osigurati ulazak u datoteke u okvirubiblioteno-informacijskih sustava ili drugih institucija. Odgovarajui registri koji omoguujuprimjenom izbornika jednostavniji pristup potrebnim podacima.

Documents

Informatika i Statistika Za Javnu Upravu