Dizajn

Fotografije

Pečat

Pad

Želje

zne

zavj

ese 1

989. godine

www.europeangreenbelt.org www.europeangreenbelt.org Granice odvajaju. Priroda ujedinjuje!

Europski zeleni pojasGranice odvajaju. Priroda ujedinjuje!Na području bivše Željezne zavje-se, koja je skoro 40 godina odvajala europski kontinent na istočni i zapadni dio, razvila se iznimna ekološka mreža i živi spomen krajobraz. Usprkos svojoj neljudskosti, granica blokova je osigu-rala prirodi nesmetan razvoj duž više od 12,500 kilometara od Barentsovog mora i rusko-norveške granice, duž obale Baltičkog mora, preko središnje Europe i Balkana do Crnog mora. Nekoć podijeljena Europa nesvjesno je podržavala očuva-nje i razvoj vrijednih staništa. Granično je područje služi-lo kao utočište za mnoge ugrožene vrste. Već su tijekom 1970-ih godina konzervacijski biolozi iz raznih područja Europe skretali pozornost na bujnu prirodu, a životinje su se nesmetano kretale u divljini.Osnivanje inicijative Europski Zeleni pojas ostvareno je 2003. godine spajanjem raznih postojećih regionalnih ini-cijativa u jednu europsku inicijativu. Danas Zeleni pojas povezuje 24 države, okosnica je pan-europske ekološke mreže i čini značajan doprinos europskoj „zelenoj infra-strukturi“. To je simbol prekogranične suradnje i zajedničke europske prirodne i kulturne baštine. Iznimna važnost eko-loškog koridora je očita: 40 nacionalnih parkova smješteno je duž Europskog zelenog pojasa, a više od 3,200 zaštiće-nih područja nalazi se unutar zone od 50 km s obje strane Zelenog pojasa. Zeleni pojas prolazi kroz gotovo sve eu-ropske biogeografske regije.

Regionalni koordinatori

Fenoskandinavski Zeleni pojasBaltic Fund for Naturebfn@bfn.org.ru • www.bfn.org.ru

NorveškaBjørn Arne Næss, Miljødirektoratetbjorn.arne.nass@miljodir.no

FinskaTapio Lindholm, SykeTapio.lindholm@ymparisto.fi

Aimo Saano, Metsähallitusaimo.saano@metsa.fi

Baltički Zeleni pojasBUND Mecklenburg-Western Pomerania coordinator@balticgreenbelt.dewww.balticgreenbelt.de

Srednjoeuropski Zeleni pojasBUND Project Office Green Beltgreenbelt@bund-naturschutz.de www.gruenesband.info

Balkanski Zeleni pojasEuroNaturgreenbelt@euronatur.org • www.euronatur.org

Uz potporu njemačke Savezne agencije za zaštitu prirode (BfN) / njemačkog Saveznog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost.www.bfn.de

Prvo izdanje, 2013. godina • Tiskano na 100% recikliranom papiru

HGS5 gmbh, Fürth/Germany • www.hgs5.net

Z. Brajanoski, J. Flachs, F. Henkel, E. Körner, J. Peltomäki, Macedonian Ecological Society, Museum Mödlareuth/A. Schaffner, H. Schlump-recht, J. Schmiedel, W. Sollberger, Ch. Übl, W. Willner.

Europski zeleni pojas

Informacije o Zelenom pojasu Europe mogu se dobiti od:

Leptir kiseličin vatreni plavac i b

ivši g

rani

čni t

oran

j

6. Pan-europska Green Belt konferencija 2012. godine

Kroatisch

Europski Zeleni pojas obuhvaća četiri organizacijske regije: Fenoskandinavsku, Baltičku, Srednjoeuropsku i Balkansku regiju. Za sveukupno upravljanje zadužena je koordinacijska skupina s članovima iz svih regija. Za koordinaciju pojedinih odjeljenja zaduženi su regionlani koordinatori, a u svakoj državi odgovorne osobe su tzv. Nacionalna žarišna točka.

Fenoskandinavski Zeleni pojas – Lanac prirodnih rezervata od milijun hektaraFenoskandinavski Zeleni pojas teritorij je koji se proteže duž 1,350 kilometara norveške granice, Rusije i Finske od Barent-sovog mora do Baltičkog mora. Ovo je divlji pojas. Sjevernim dijelom dominiraju lišajevi, mahovine i patuljasti grmovi. Sre-dišnji i južni dio sastoji se od prostranih crnogoričnih šuma – tajga, koje služe kao utočište brojnim sisavcima kao što su smeđi medvjed i los. Bezbrojne močvare, bare i jezera ka-rakteriziraju krajolik i pružaju staništa za razmnožavanje za finsku nacionalnu pticu, žutokljunog labuda. Ministarstva zaštite okoliša ovih triju država potpisala su u veljači 2010. godine Memorandum o razumijevanju o su-radnji u razvoju Fenoskandinavskog Zelenog poja-sa koji olakšava ekološku, ekonomsku i socijanu prekograničnu suradnju.

Baltički Zeleni pojas – Obalni pojasBaltički Zeleni pojas proteže se duž obale Baltičkog mora. Raznovrsna morska pod-vodna staništa i bogato obalno područje s prostranim dinama, dugačkim plažama, impresivnim liticama i osamljenim uvala-ma jedinstveni su za ovaj dio Europskog

Vidra

Gatalinka

Zelenog pojasa. Opsežna vojna pod-ručja služila su kao rezervat za miliju-ne migratornih ptica i mnoge morske životinje kao što su čunjasti i prstenasti tuljan. Međutim, od ranih 1990-ih godi-na obalno je područje doživjelo veliki pritisak za razvoj i eksploataciju. Očuvanje vrijedne prirodne i kulturne imovine ovog atraktivnog i izuzetno tra-ženog krajolika predstavlja glavni izazov za Zeleni pojas.

Srednjoeuropski Zeleni pojas – Raznovrsni krajoliciSrednjoeuropski Zeleni pojas obuhvaća razne kultivirane krajobraze, koji se djelomično intenzivno koriste u pojopri-vredne svrhe. Proteže se na području Češkog masiva i obu-hvaća prekogranične šumovite nacionalne parkove kao što su Bavarska šuma/Šumava, te prati gotovo prirodne tokove

rijeka kao npr. na poplavnom području Mure i Dra-ve. Prolazi kroz dugi planinski masiv Karavan-

ke i Julijske Alpe, a završava u Jadranskom moru. Uz potporu susjednih država na regionalnoj i nacionalnoj razini te financi-ranja od strane EU, dionici duž Zelenog pojasa implementirali su dva multinaci-onalna projekta. Glavni ciljevi su zaštita Zelenog pojasa kao ekološkog koridora i

spomen krajobraza, razvoj prekogranične suradnje i poticanje održivog regionalnog

razvoja.

Balkanski Zeleni pojas – Planinski pojasNajjužniji dio Europskog Zelenog pojasa domaćin je izuzet-

ne biološke raznolikosti i endemizma. Obuhvaća pre-težito planinsko područe Balkanskog poluotoka i

čini izniman heterogeni mozaik prirodnih krajolika uključujući netaknute alpske ekosustave, šume i stepska staništa kao i jezera i obalna područja. Uz iznimne kultivirane krajolike razvilo se mno-

štvo ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Iznad planine Sakar, duž bugaske i turske granice kruži

orao krstaš. Udaljena granična područja i prostrane šume dom su sramežljivih životinja kao što je balkanski ris.

Hrvatski Zeleni pojas – Snažna veza čovjeka i rijekeHrvatski zeleni pojas obuhvaća rijeke Muru, Dravu i Du-nav i proteže se pretežito duž granice Republike Hrvatske i Republike Mađarske. Na Jadranskoj obali uključuje otočje Brijuni. Rijeke i njihove aluvijalne ravnice obilježavaju oču-vana vlažna staništa poput poplavnih šuma, mrtvica, str-mih obala i sprudova. Fauna ptica je od međunarodnog značenja, a ističe se i bogatstvo riba, vretenaca i sisavaca kao i bogata flora. Regionalni park Mura Drava obuhvaća cijeli tok ovih rijeka, a na ušću Drave u Dunav smješten je Park prirode Kopački rit koji je i Ramsarsko područje. Hr-vatski zeleni pojas dio je Europske ekološke mreže Natura 2000 te UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura Drava Dunav. Otočje Brijuni na Jadranu zaštićeno je kao nacionalni park. Uz prirodnu baštinu Hrvatski zeleni pojas obilježavaju krajobrazne vrijednosti te kulturna bašti-na i posebna povezanost čovjeka i prirode.R

is

Kamp

mladih Zelenog pojasa “Maltsch/M

alše”,

Aust

rija

-Češ

ka

www.europeangreenbelt.org

Smeđi medvjed, Finska-Rusija

Obala Baltičkog mora Lilium albanicum, Makedonija-Albanija

Kroatisch