REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

INFORMACIJA O STANJU I PROBLEMATICI BILJNE

PROIZVODNJE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, travnja 2008.

Materijal pripremili: - Upravni odjel za poljoprivredu i

gospodarstvo Osječko-baranjske županije - HZPSS Podružnica Osječko-baranjske

županije - HGK Županijska komora Osijek

INFORMACIJA O STANJU I PROBLEMATICI BILJNE

PROIZVODNJE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

UVOD

Osnovni zadatak suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih i kvalitetnih prinosa gajenih biljaka. Time, s jedne strane, poljoprivredni proizvođač ostvaruje rentabilnu proizvodnju i dobar dohodak, a s druge strane to pridonosi povećanju ukupnog fonda hrane koja sve više postaje strategijska sirovina današnjeg svijeta.

Područje Osječko-baranjske županije predstavlja jedno od najintenzivnijih područja biljne poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Prema podacima iz publikacije (Županija u brojkama, prosinac 2007. godine) Republika Hrvatska ima 1.216.000 ha poljoprivrednih površina, a Osječko-baranjska županija 212.013 ha poljoprivrednih površina. 1. STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

Od ukupnih poljoprivrednih površina Osječko-baranjske županije najveći udio predstavljaju oranice i vrtovi kojih ima 95,1% , zatim voćnjaci sa 1,7% , livade 1,2% , pašnjaci 1,0% i vinogradi 1,0%. Grafikon 1.

Poljoprivredne površine po kategorijama korištenja

95,1%

1,2%1,0%

1,0% 1,7%

oranice i vrtivivoćnjacilivadepašnjacivinogradi

Uvidom u podatke o strukturi poljoprivrednog zemljišta s cjelokupnog područja Osječko-

baranjske županije objavljenih u statističkom izvješću Ureda za statistiku (Županija u brojkama, prosinac 2007 .godine, str. 24), razvidno je kako je ukupna poljoprivredna površina Osječko-baranjske županije 212.013 hektara i sastoji se od:

1

Oranica i vrtova 201.705 ha Voćnjaka 3.564 ha Vinograda 2.083 ha Livada 2.641 ha Pašnjaka 2.020 ha

Od 212.013 hektara poljoprivrednih površina u Osječko-baranjskoj županiji u privatnom

vlasništvu nalazi se 141.440 hektara i sastoji se od:

Oranica i vrtova 133.208 ha Voćnjaka 3.177 ha Vinograda 675 ha Livada 2.617 ha Pašnjaci 1.763 ha

Temeljem učešća obradivih površina pojedinih područja Baranje, Donjeg Miholjca, Đakova,

Našica, Osijeka i Valpova definirana je zastupljenost obradivih površina u ukupnoj obradivoj površini županije i to kako slijedi. Tablica 1.

Područje Obradiva površina u (ha) Učešće (%) Baranje 50.568,00 23.85 Donjeg Miholjca 24.726,00 11,66 Đakova 45.991,00 21,69 Našica 29.648,00 13,98 Osijeka 40.539,00 19,12 Valpova 20.541,00 9,70 Ukupno 212.013,00 100,00

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Obrada podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Grafikon 2.

Obradiva površina po područjima u (ha)

0,00

50.000,00

100.000,00

150.000,00

200.000,00

250.000,00

Baranje

Donjeg

Miho

ljca

Osijek

a

Valpov

a

Ukupn

o

Obradiva površina u (ha)

2

2. KLIMATSKO - EDAFSKI UVJETI PROIZVODNJE 2007. GODINE

Klimatske prilike su jedan od dominantnih faktora biljne proizvodnje. Klima je prosječno stanje atmosfere nekog mjesta ili kraja koja se ustanovljava na temelju višegodišnjih meteoroloških podataka. Na klimu nije moguće izravno utjecati i ona je jedan od ograničavajućih faktora u biljnoj proizvodnji i postizanju visokih i stabilnih prinosa. Karakteristika klime Osječko-baranjske županije su topla i duga ljeta, hladne i snježne zime s glavnim oborinskim maksimumom krajem proljeća i početkom ljeta i sporednim u jesen. Primjenom odgovarajuće agrotehnike moguće je do određene granice ublažiti pojedine klimatske elemente.

Tablica 2.

Klimatsko edafski uvjeti proizvodnje u 2007. godini

Temperatura tla na 5cm (°C)

Oborine mm

Temperatura zraka na 200 cm (°C) Mjesec Dekada

min max min max srednja

Relativna vlažnost zraka (%)

Travanj I 6,4 20,5 0,0 2,0 23,1 11,4 55 II 10,8 23,4 0,0 1,8 25,1 14,3 51 III 12,2 26,1 0,7 4,8 27,2 15,3 51 6,4 26,1 0,7 1,8 27,2 13,7 53Svibanj I 12,8 25,0 28,8 2,1 26,7 15,7 66 II 15,3 30,9 4,1 10,1 31,6 19,1 60 III 13,7 32,6 15,6 7,6 31,0 20,3 65 12,8 32,6 48,5 2,1 31,6 18,4 64Lipanj I 16,3 31,7 27,0 9,1 31,2 21,0 66 II 19,4 31,4 20,1 15,2 33,3 23,4 65 III 18,7 34,1 13,5 12,3 36,4 23,6 54 16,3 34,1 60,6 9,1 36,4 22,7 62Srpanj I 17,4 31,7 20,7 11,1 34,8 21,8 61 II 15,8 36,0 10,4 11,0 40,2 25,2 50 III 19,8 35,9 0,6 12,6 40,6 24,9 47 15,8 36,0 31,7 11,0 40,6 24,0 53Kolovoz I 12,1 32,2 33,9 10,2 32,8 21,6 60 II 19,7 30,4 35,0 15,7 35,0 23,0 65 III 19,8 30,8 20,1 14,7 36,7 23,4 63 12,1 32,2 89,0 10,2 36,7 22,7 62Rujan I 11,7 25,5 22,2 8,0 26,0 14,2 73 II 12,3 22,7 40,8 7,3 29,6 15,7 69 III 12,0 19,3 8,2 4,7 25,3 14,4 71 11,7 25,5 71,2 4,7 29,6 14,7 71Ukupno 301,7

Izvor podataka: DHZ Meteo postaja Zračna luka Osijek

U tablici 2. prikazani su podaci za 2007. godinu o temperaturama tla na 5 cm, količini oborina, temperaturi zraka i relativnoj vlažnosti zraka. Obilježje vegetacijske 2007. godine je mala količina oborina i nad prosječno visoke temperature zraka.

U mjesecu travnju bilo je samo 0,7 mm oborina po m2, a u svibnju 48,5 mm oborina. Toplo i sušno proljeće omogućilo je ranu sjetvu jarih usjeva. Vrlo mala količina oborina odrazila se na usjeve kukuruza, soje i suncokreta koji su zbog nedostatka vlage slabije ponikli, te je došlo do prorjeđivanja sklopa biljaka. Dodatne poteškoće predstavljali su korovi, jer primjena sredstava za zaštitu protiv korova (herbicida) koja je obavljana zajedno sa sjetvom, zbog suše nije bila učinkovita.

Mala količina oborina i visoke temperature zraka negativno su utjecale i na ozime kulture.

3

Ozime kulture (pšenica, ozimi ječam) ušle su u sušni period dosta prorjeđene zbog intenzivnijeg napada lisnih ušiju koje prenose bolest žućenja lista, te su biljke koje su napale lisne uši zakržljale i propale. Prihrana mineralnim gnojivom koja je obavljena u veljaći nije bila učinkovita, jer je zbog nedostatka vlage mineralno gnojivo ostalo nerazgrađeno. Nedostatak vlage i visoke temperature u travnju, svibnju i lipnju skratile su vegetaciju pšenice i ozimog ječma, kulture su naglo prošle određene faze razvoja (organogeneze), intenzivirala se zrioba, te ovisno o razini agrotehnike, plodnosti tla, očuvanju usjeva od bolesti u određenoj mjeri smanjen je urod.

Suša je negativno utjecala i na usjeve uljane repice smanjenjem habitusa biljaka koje su zbog nedostatka raspoložive vode u tlu ostale niže tridesetak centimetara, te smanjenjem boćnih grana i smanjenom oplodnjom.

Sušno razdoblje nastavilo se i tijekom srpnja, kolovoza i rujna. Ovi negativni klimatsko-edafski uvjeti tijekom vegetacije 2007. godine znatno su umanjili prinos svih kultura. Izuzetak je jedino suncokret, čije su biljke uz pravilnu agrotehniku najbolje podnjele nedostatak vlage tijekom vegetacije. 3. PROLJETNA SJETVA 2007. GODINE NA POVRŠINAMA OSJEČKO-BARANJSKE

ŽUPANIJE

Sjetva pripada među najvažnije agrotehničke mjere u biljnoj proizvodnji. Greške koje se naprave u sjetvi su nenadoknadive i kasnije se ne mogu ispraviti. Prilikom sjetve treba obratiti pozornost na izbor sorte, kvalitetu sjemena, vrijeme, način i dubinu sjetve, količinu sjemena za sjetvu i sklop. 3.1. Pregled proljetne sjetve po kulturama

Tablica 3. Poljoprivredna kultura Sjetvena površina u ha

Šećerna repa 14.000 Kukuruz merkantilni 80.000 Kukuruz sjemenski 2.400 Soja 12.000 Suncokret 10.000 Ostalo 5.482

UKUPNO 123.882 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Obrada podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Kako je vidljivo iz tablice 3. proljetna sjetva je obavljena na 123.882 ha, pa možemo reći da je proljetna sjetva 2007. godine uspješno obavljena.

U strukturi plana proljetne sjetve i dalje najviše učešća ima kukuruz sa 64,6%, zatim šećerna repa sa 11,3%, soja sa 9,7%, te suncokret sa 8,1%. 3.2. Materijalne pretpostavke za realizaciju proljetne sjetve 2007. godine 3.2.1. Tržište sjemena

Proizvođači i dorađivači sjemena s naše Županije i drugih dijelova Hrvatske, kao i uvoznici osigurali su za potrebe domaćeg tržišta dovoljne količine sortnog sjemena kukuruza (OSSK, BC, Pioneer), jarog ječma, zobi, sjemena soje, suncokreta, šećerne repe, lucerke, djetelinsko - travnih smjesa i povrća. Kao ilustraciju kretanja cijena sjemenske robe donosimo cjenik Poljoprivrednog instituta Osijek, našeg najvećeg dorađivača i kreatora sortnog sjemena.

4

Tablica 4. Sjeme Maloprodajna cijena

Jari ječam 2,80 kn/kg Jari grašak 5,20 kn/kg Soja 4,80 kn/kg Zob 3,00 kn/kg Lucerna 45,00 kn/kg Suncokret 365,00 kn/70 MK

Cjenik sortnog sjemena Poljoprivrednog instituta Osijek (Cijene su maloprodajne, PDV uključen u cijenu)

Tablica 5.

Sjeme Količina Maloprodajna cijena Hibridi kukuruza (I grupa) 40.000 zrna 340,00 kn/paket Hibridi kukuruza (I grupa) 25.000 zrna 220,00 kn/paket Hibridi kukuruza (II grupa) 40.000 zrna 310,00 kn/paket Hibridi kukuruza (II grupa) 25.000 zrna 195,00 kn/paket Hibridi kukuruza (III grupa) 40.000 zrna 290,00 kn/paket Hibridi kukuruza (III grupa) 25.000 zrna 185,00 kn/paket

Cjenik sortnog sjemena Poljoprivrednog instituta Osijek (Cijene su maloprodajne, PDV uključen u cijenu)

Uvjet za ostvarivanje poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji je korištenje deklariranog

sjemena i sadnog materijala u biljnoj proizvodnji čime se ujedno postižu veći prinosi i sprečava širenje biljnih bolesti koje se prenose sjemenom. 3.2.2. Tržište mineralnim gnojivom

Tvornica gnojiva "Petrokemija" d.d. Kutina proizvela je dovoljne količine mineralnog gnojiva za potrebe proljetne sjetve i prihranu ozimih kultura.

U tablici broj 6. prikazane su cijene mineralnih gnojiva u "Petrokemiji" d.d. Kutina za razdoblje od 1. veljače do 28. veljače 2007. godine.

Tablica 6.

Asortiman Proizvođačka cijena (1.000 kg) PDV 22% Prodajna cijena

UREA 46% N 1.576,24 346,77 1.923,01KAN 27% N 1.359,96 299,19 1.659,15UAN 30% N 1.188,39 261,45 1.449,84NPK 15:15:15 1.674,01 368,28 2.042,30NPK 8:26:26+Fe+Zn 2.306,99 507,54 2,814,52NPK 7:20:30+Fe+Zn 2.080,443 457,70 2.538,13Izvor podataka: Petrokemija d.d., Kutina 3.3. Uvjeti ugovaranja proizvodnje ratarskih kultura 3.3.1. Jari pivarski ječam

Slavonija slad d.o.o. Nova Gradiška jedina je tvrtka u Republici Hrvatskoj koja proizvodi pivarski slad, te za potrebe jednogodišnje proizvodnje s domaćim proizvođačima ugovara proizvodnju ozimog pivarskog ječma na površini od 6.000-8.000 ha, te proizvodnju jarog pivarskog ječma na površini od 4.000-5.000 ha. Na području Osječko-baranjske županije proizvodnja ozimog pivarskog ječma ugovorena je na 3.272, a proizvodnja jarog pivarskog ječma ugovorena je na 300 hektara. Cijena jarog ječma, prema ugovoru za 2007. godinu iznosila je 1,08 kn/kg + PDV fco silos u Novoj

5

Gradiški, odnosno 1,00 kn/kg + PDV fco silos u Vukovaru, za robu koja je odgovarala međunarodnim normama kvalitete. Isplata za ugovorenu količinu robe obavljala se u cijelosti u roku od 15 dana od dana isporuke. Slavonija slad d.o.o. kreditirala je beskamatno kvalitetno deklarirano sjeme najboljih pivarskih sorti, te zaštitna sredstva, dok je kamata za kreditiranje mineralnih gnojiva iznosila 1% mjesečno. 3.3.2. Šećerna repa

"KANDIT PREMIJER" d.d. Osijek za potrebe proizvodnje šećera ugovarao je proizvodnju korijena šećerne repe, te su u 2007. godini ugovorili proizvodnju u Osječko-baranjskoj županiji na površini od 10.000 ha. "KANDIT PREMIJER" d.d. Osijek u sjetvi je kreditirala sjeme i zaštitna sredstva beskamatno, a kamate na mineralna gnojiva iznose 7%. Tvornica je otkupila korijen šećerne repe po cijeni od 250 kn/t uz 16% digestije. Tvornica šećera snosila je trošak utovara repe po cijeni od 5 kn/t i troškove prijevoza korijena repe od piste do tvornice. Ukoliko je prijevoz u vlastitom angažmanu Tvornica je plaćala troškove prijevoza na bazi udaljenosti. 3.3.3. Suncokret

Na području Osječko-baranjske županije sjetvu suncokreta za proizvodnju ulja ugovaraju IPK Tvornica ulja Čepin i tvornica ulja "Zvijezda" d.d. Zagreb. IPK Tvornica ulja Čepin u Osječko-baranjskoj županiji ugovorila je proizvodnju suncokreta u 2007. godini na površini od 9.000 ha. Tvornica je osigurala deklarirano sjeme suncokreta , zaštitna sredstva, mineralno gnojivo, te uslugu avio tretiranja usjeva protiv bolesti i štetnika. Beskamatno se kreditiralo sjeme i zaštitna sredstva, dok je kamata za kreditiranje mineralnih gnojiva iznosila 8%. Tvornica se obvezala ugovorom da će isplatiti suncokret po tržišnoj cijeni. 3.3.4. Soja

Na području Osječko-baranjske županije proizvodnju zrna soje uglavnom ugovara "Agrokor"d.d. Zagreb. Organizator proizvodnje kreditirao je sjetvu soje u iznosu od 2.200 kuna po hektaru. Cijene repromaterijala bile su proizvođačke prema važećim cjenicima dobavljača. Organizator proizvodnje se obvezao da će otkupiti proizvedeno zrno soje po tržišnoj cijeni i obaviti isplatu u tri jednake mjesečne rate. 4. PROGLAŠENJE ELEMENTARNE NEPOGODE

Zakon o zaštiti od elementarne nepogode ("Narodne novine" broj 73/95.), utvrdio je pojam elementarne nepogode, propisao mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjenu nastale štete i način pružanja pomoći stradalim područjima.

Prema članku 2. Zakona, elementarnom nepogodom pored iznenadnih velikih nesreća smatraju se požari, poplave, suše, tuča, jaki mrazovi, te druge pojave koje ovisno o mjesnim prilikama uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

U skladu s opsegom mogućih posljedica elementarnu nepogodu proglašava župan na temelju članka 6. Zakona, a na prijedlog županijskog povjerenstva za procjenu štete od elementarne nepogode. Procjena štete se vrši za svaku općinu, grad, županiju i Republiku Hrvatsku u skladu s Metodologijom procjene štete od elementarnih nepogoda ("Narodne novine" broj 96/98.). Visina pomoći iz državnog proračuna utvrđuje se na temelju sljedećih mjerila:

- jačina, opseg i posljedice nepogode moraju prelaziti mogućnosti lokalne i područne samouprave da ih otkloni ili ublaži,

- da je poremećeno obavljanje gospodarskih djelatnosti i odvijanje života, - da je nepogoda umanjila prinose za preko 30% po hektaru prema trogodišnjem prinosu u

dotičnoj županiji, - da je potvrđena šteta veća od 20% od vrijednosti proračuna za prethodnu godinu općina,

gradova i županije,

6

- da je vrijednost štete potvrđena, a potvrđuje ju Državno povjerenstvo na prijedlog nadležnog ministarstva.

Šteta se utvrđuje u skladu s Metodologijom, a pomoć za ublažavanje i otklanjanje posljedica

od elementarne nepogode može se dodijeliti samo za izravnu štetu. Tokom A.4. Metodologije propisano je da se prilikom utvrđivanja štete primjenjuju jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske na temelju statističkih i tržnih pokazatelja prethodne godine, a Državno povjerenstvo vodi brigu o dostavi informacije o cijenama županijskim povjerenstvima. Ukoliko neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene iz prethodne godine uz potvrdu Državnog povjerenstva, a koje utvrđuje i prosječni trogodišnji prirod po hektaru, stablu za pojedinu kulturu.

Štetu su dužne prijaviti fizičke i prave osobe u roku od 8 dana od početka elementarne nepogode. Obrađene podatke općinska i gradska povjerenstva dostavljaju županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od početka elementarne nepogode, a županijsko povjerenstvo obrađene podatke dostavlja Državnom povjerenstvu u roku od 60 dana od dana proglašenja elementarne nepogode.

S obzirom na razmjer nastale štete od suše, a koje su prouzročila znatnije poremećaje u mjeri koja prelaze normalnu sposobnost jedinica lokalne samouprave da je same otklone bez pomoći, na prijedlog Županijskog povjerenstva župan Osječko-baranjske županije, Krešimir Bubalo proglasio je Rješenjem, klasa: 920-11/07-01/2, urbroj: 2158/1-01-02-07-62 od 4. lipnja 2007. godine, elementarnu nepogodu za područje Osječko-baranjske županije od suše, te od tuče za jedinice loklane samopuprave navedene u Rješenju, a Rješenjem, klasa: 920-11/07-01/3, urbroj: 2158/1-01-02-07-6 od 12. lipnja 2007. godine, elementarnu nepogodu od tuče za Grad Donji Miholjac i Općinu Čeminac.

Županijsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda Osječko-baranjske županije, sukladno članku 38. točka 2. podtočka 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda ("Narodne novine" broj 73/95.) utvrdilo je ukupnu štetu od suše na području Osječko-baranjske županije, kao i od suše i tuče na području sljedećih jedinica loklane samouprave: gradova Donjeg Miholjca, Đakova i Osijeka, te općina Antunovac, Čeminac, Erdut, Viškovci, Gorjani, Kneževi Vinogradi, Podravska Moslavina, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viljevo.

Sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda ("Narodne novine" broj 96/98.), gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete navedenih jedinica lokalne samouprave s područja Osječko-baranjske županije, prikupile su prijave od fizičkih i pravnih osoba i izvršile konačni obračun štete na području Osječko-baranjske županije.

Sagledavajući trenutno stanje i opseg posljedica nastalih djelovanjem nepovoljnih vremenskih uvjeta na području Osječko-baranjske županije, što je izazvalo štete kod fizičkih i pravnih osoba na poljoprivrednim kulturama zasijanim u proljetnoj sjetvi 2007. godine, dugogodišnjim nasadima, kao i ostalim poljoprivrednim kulturama, a povodom prijedloga Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, klasa: 920-11/07-01/2, urbroj: 2158/1-01-06-07-137 od 3. kolovoza 2007. godine, proglašeno je stanje elementarne nepogode suše na području Osječko-baranjske županije za sve poljoprivredne kulture zasijane u proljetnoj sjetvi 2007. godine, dugogodišnje nasade, leguminoze i travnate smjese, povrtlarske kulture, ljekovito bilje, pašnjake i livade, kao i ostale poljoprivredne kulture.

Rješenjem od 10. rujna 2007. godine, klasa: 920-11/07-01/2, urbroj: 2158/1-01-02-07-160 Rješenje o proglašenju elementarne nepogode, klasa: 920-11/07-01/2, urbroj: 2158/1-01-02-07-138 od 3. kolovoza 2007. godine dopunjuje se na način da se u točki I. iza riječi "ostale poljoprivredne kulture" briše točka i dodaju se riječi "te ribnjake i proizvodnju meda".

Ukupna šteta na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini na poljoprivrednim kulturama, dugogodišnjim nasadima, leguminozama, travnatim smjesama, povrtlarskim kulturama, pašnjacima, livadama, ljekovitom bilju, ribnjacima i proizvodnji meda iznosila je 716.946.676,02 kune.

7

Tablica 7. UKUPNO UTVRĐENA ŠTETA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U

2007. GODINI

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA ŠTETA U KN

1. Beli Manastir 10.846.831,352. Belišće 12.693.650,353. Donji Miholjac 30.581.685,444. Đakovo 37.907.252,895. Našice 18.927.412,006. Osijek 23.414.455,497. Valpovo 16.814.048,528. Antunovac 12.603.135,579. Bilje 14.958.756,56

10. Bizovac 19.793.296,4611. Čeminac 15.458.322,8612. Čepin 45.490.600,9313. Darda 9.853.137,4314. Donja Motičina 1.638.170,6515. Draž 19.959.220,8816. Drenje 22.532.362,3517. Đurđenovac 22.935.488,8718. Erdut 37.979.904,0819. Ernestinovo 4.224.557,9320. Feričanci 5.777.742,3221. Gorjani 11.541.877,8322. Jagodnjak 22.679.132,2923. Kneževi Vinogradi 52.429.985,4824. Koška 24.803.165,0625. Levanjska Varoš 3.196.561,6426. Magadenovac 16.998.450,5127. Marijanci 18.115.028,5228. Petlovac 17.644.051,2929. Petrijevci 9.487.545,1730. Podgorač 33.652.691,6631. Podravska Moslavina 7.866.333,0632. Popovac 13.291.202,9133. Punitovci 12.525.028,6934. Satnica Đakovačka 8.582.303,3835. Semeljci 22.192.826,2036. Strizivojna 3.710.965,2337. Šodolovci 6.962.894,2838. Trnava 9.331.954,2939. Viljevo 15.539.582,8040. Viškovci 10.015.232,6541. Vladislavci 5.975.349,7942. Vuka 6.014.480,36

UKUPNO 716.946.676,02Izvor podataka: Općinska i gradska povjerenstva za procjenu štete Obrada podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

8

5. ŽETVA I OTKUP PŠENICE RODA 2007. GODINE

Ovogodišnja žetva pšenice bila je u mnogo čemu specifična. Zbog iznimno male količine oborina, te nad prosječno visokih temperatura tijekom cijele vegetacije pšenice prinosi su bili manji od očekivanih. Zbog dugotrajne suše i visokih temperatura došlo je do ranijeg sazrijevanja pšenice, a time i žetve koja je počela 2-3 tjedna ranije nego prijašnjih godina.

Planiran je bio prosječan prinos od oko 5,0 tona po hektaru, međutim s obzirom na nepovoljne klimatske prilike koje su pratile vegetativno razdoblje pšenice prinos je manji i u prosijeku iznosi 4,30 tone po hektaru. Prinos pšenice roda 2007. godine bio je dosta raznolik, te se kretao od 3,5 do 6,0 tona po hektaru. Osobito mali prinosi bili su na tlima nepovoljne pedološke strukture gdje se nije mogla zadržati voda, te je prinos znatno podbacio. Tablica 8.

Žetvena površina % od žet. Prinos Proizvodnja KULTURA (hektara)

Požeto (hektara) površine (t/ha) (tona)

PŠENICA

57.499 57.499 100% 4,30 247.246

JEČAM OZIMI

9.739 9.739 100% 5,50 53.565

ZOB OZIMA

1.671 1.671 100%

ULJANA REPICA 1.104 1.104 100% 3,50 3.864

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Obrada podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Iz tablice 8. vidljivo je da je prosječni prinos pšenice roda 2007. godine 4,30 t/ha. Ukupno je u Osječko-baranjskoj županiji u 2007. godini proizvedeno 247.246 tona pšenice.

U tablici 9. prikazan je za pšenicu, ječam, zob i uljanu repicu usporedni pregled žetvenih površina, prinosa i proizvodnje za razdoblje od 2003. do 2007. godine.

Tablica 9.

godina

KULTURA

Žetvene površine u hektarima, prinosi

i proizvodnja u tonama

2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Žetvene površine 52.163 53.931 49.367 49.206 57.499 PŠENICA Prinos 3,60 5,55 4,65 4,80 4,30

Proizvedeno 160.858 299.317 229.556 236.188 247.245 Žetvene površine 7.994 9.512 9.446 9.739

JEČAM Prinos 3,30 5,00 4,50 5,50 Proizvedeno 26.380 47.560 42.507 53.565 Žetvene površine 52

ZOB Prinos 3,00 Proizvedeno 156

9

Žetvene površine 2.997 2.768 965 1.104 ULJANA REPICA Prinos 1,60 2,65 2,70 3,50

Proizvedeno 4.795 7.335 2.605 3.864 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Obrada podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

U 2004., 2005., 2006. i 2007. godini požeta je pšenica u 100% iznosu dok je u 2003. godini zbog elementarne nepogode suše od ukupne žetvene površine pšenice koja je iznosila 52.163 ha požeto 44.683 ha odnosno 85,7%, te je u 2003. godini uz prosječan prinos od 3,6 t/ha proizvedeno samo 160.858 t pšenice 5.1. Završno izvješće o prijemu pšenice u silose

U tablici 10. prikazano je izvješće o prijemu pšenice roda 2007. godine u silose Osječko-baranjske županije.

Tablica 10. NAZIV SILOSA UKUPNO (tona)

AGROCVITA d.o.o. ERNESTINOVO 3.800CROATIA ŽITO d.o.o 27000PZ OSATINA SEMELJCI 17.000BELJE d.d. Darda 31.000FERMOPROMET d.o.o Majške Međe 13.200PPK VALPOVO d.d. Valpovo 21.808PAPUK d.d. NAŠICE 10.000ĐAKOVŠTINA d.d. ĐAKOVO 24.000KLAS d.o.o BENIČANCI 4.000PZ SILAŠ 1.200NOVI ŽITAR d.d. DONJI MIHOLJAC 23.107PZ NAŠE SELO JAGODNJAK. 2.000ZLATNO ZRNO d.o.o ĐAKOVO 4.000FERMOPROMET SUZA 3.600PRODUKTIVNO ZAJEDNIŠTVO d.o.o DARDA

3.500

UKUPNO 189.215Izvor podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Obrada podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

U silose na području Osječko-baranjske županije u 2007. godine primljeno je 189.215 tona pšenice. 5.2. Otkup pšenice na području Osječko-baranjske županije roda 2007. godine

Na području Osječko-baranjske županije žetva pšenice je obavljena na ukupnoj površini od 57.499 hektara, a požeto je ukupno 247.245 tona pšenice uz prosječni prinos od 4,30 t/ha. U 15 silosa na području Županije, zaprimljeno je 189.215 tone pšenice.

Otkup pšenice roda 2007. godine obavljao se po tržišnom modelu, a otkup su obavljale pravne osobe - organizatori otkupa. Cijena jednog kilograma pšenice na domaćem tržištu iznosila je 1,00 do 1,05 kuna, što je za oko 20% više nego u 2006. godini kada je cijena 1 kg pšenice iznosila od 0,81 do 0,85 kuna. Poticaj za pšenicu iznosio je 2.250,00 kuna po hektaru. Cijena troškova silosa iznosila je od 30,00 do 50,00 kuna po toni, a isplata pšenice počela je u roku 15 dana.

10

Eventualni višak pšenice roda 2007. godine koji se ne otkupi na tržištu otkupit će država intervencijskim otkupom, te je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. lipnja 2007. godine donijela Uredbu o tržnom redu za pšenicu u 2007. godini kojom se utvrđuje zajamčena cijena, mjere intervencijskog otkupa i prodaje i kakvoća pšenice koja je predmet intervencijskog otkupa. Zajamčena cijena za pšenicu standardne kakvoće roda 2007. godine je 0,75 kuna po kilogramu i po njoj Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - Ravnateljstvo za robne zalihe provodi intervencijski otkup. Zajamčena cijena koju Ravnateljstvo plaća proizvođaču odnosi se na neto količinu pšenice standardne kakvoće s 2% primjesa, 13% vlage i 76 kg hektolitarske mase. Eventualne troškove sušenja snosi vlasnik pšenice. Proizvođači koji ne mogu prodati pšenicu roda 2007. godine tržnim otkupljivačima mogu neprodane količine ponuditi Ravnateljstvu za robne zalihe, a intervencijski otkup se obavlja od 1. do 30. rujna tekuće godine. Predmet intervencijskog otkupa može biti samo pšenica koja je proizvedena u tekućoj proizvodnoj godini u Republici Hrvatskoj i koja ispunjava uvjete minimalne kakvoće. 5.3. Šteta na pšenici uzrokovana elementarnom nepogodom sušom i tučom

Šteta na pšenici u 2007. godini iznosila je 95.297.936,56 kuna na površini od 54.058,01 hektara. Od tog iznosa fizičke osobe su imale štetu od 59.396.977,59 kuna na površini od 34.925,6317 ha, a pravne osobe štetu od 35.900.958,97 kuna na površini od 19.132,3815 ha. Ukupna šteta na području Osječko-baranjske županije na jesenskim poljoprivrednim kulturama (suša i tuča) iznosila 168.802.826,99 kuna na površini od 86.203,1797 hektara. Fizičke osobe su na površini od 53.391,3979 hektara imale štetu od 103.272.574,15 kuna, a pravne osobe na površini od 32.811,7818 hektara štetu od 65.530.252,84 kune.

Tablica 11. Štete na pšenici u 2007. godini

Osječko-baranjska županija

Kultura pšenica

fizičke osobe pravne osobe Red.broj Grad/općina

površina-ha šteta-kn površina-ha šteta-kn 1. Beli Manastir 697,0300 900.566,50 62,7600 90.741,55 2. Belišće 710,0235 1.309.638,35 402,6651 831.704,76 3. Donji Miholjac 1.594,8090 2.353.300,16 504,1162 833.001,61 4. Đakovo 2.437,5500 4.496.060,98 530,0200 1.094.756,31 5. Našice 430,6943 635.996,34 394,3348 529.879,65 6. Osijek 475,5319 628.415,82 1.289,6385 1.864.623,83 7. Valpovo 1.103,6310 1.760.834,98 1.016,5806 1.787.724,79 8. Antunovac 450,1796 654.645,12 69,9704 1.143.411,89 9. Bilje 970,7400 1.790.529,93 751,9500 1.553.152,73

10. Bizovac 847,8546 1.251.881,10 744,9432 1.230.944,14 11. Čeminac 557,0431 732.107,54 579,6458 908.594,20 12. Čepin 798,3100 1.472.482,80 1.061,0980 2.191.697,92 13. Darda 818,1085 1.531.334,34 542,4769 1.012.695,28 14. Donja Motičina 58,7000 75.990,00 198,9500 287.648,50 15. Draž 1489,2998 3.848.349,50 773,2993 2.234.829,00 16. Drenje 1052,1004 1.552.482,50 213,4734 352.741,50 17. Đurđenovac 762,7076 984.769,92 558,3495 807.289,62 18. Erdut 584,5198 754.702,74 1.722,7126 2.490.784,01 19. Ernestinovo 314,5885 464.206,79 95,7300 158.184,25 20. Feričanci 69,2400 89.403,00 21. Gorjani 1221,9300 2.482.350,80 339,1400 769.678,23 22. Jagodnjak 928,4101 1.712.452,43 939,6530 1.979.670,34

11

23. Kneževi Vinogradi 2030,7064 3.745.635,50 1.538,5840 3.177.946,00 24. Koška 945,6529 1.220.979,74 483,6738 699.319,76 25. Levanjska Varoš 102,1800 131.928,50 102,1500 147.696,00 26. Magadenovac 1221,8660 2.028.358,65 348,9915 648.757,75 27. Marijanci 639,5900 943.779,00 444,2997 734.160,82 28. Petlovac 626,0663 1.385.735,15 159,6959 395.822,26 29. Petrijevci 201,6848 297.606,09 597,0359 986.542,12 30. Podravska

Moslavina 481,7015 799.648,58 2,9679 5.517,18

31. Podgorač 1043,7700 1.540.187,01 977,3400 1.614.956,62 32. Popovac 596,3252 901.935,90 247,6690 409.248,26 33. Punitovci 892,9500 1.976.454,00 325,7600 807.432,00 34. Satnica Đakovačka 1035,4600 2.100.896,57 287,5400 653.305,26 35. Semeljci 2063,9845 3.045.615,53 175,1433 289.406,79 36. Strizivojna 364,3300 403.204,01 8,0000 9.914,40 37. Šodolovci 691,0312 1.274.607,05 7,6252 15.749,85 38. Trnava 347,4360 512.676,56 39. Viljevo 1101,8757 2.032.409,73 215,0000 310.862,00 40. Viškovci 1145,0382 1.689.618,37 62,2096 102.795,14 41. Vladislavci 485,8000 896.058,10 174,2500 359.913,38 42. Vuka 535,1813 987.141,91 182,9384 377.859,27

Ukupno 34.925,6317 59.396.977,59 19.132,3815 35.900.958,97

Ukupno 54.058,01 ha 95.297.936,56 kn Izvor podataka: Općinska i gradska povjerenstva za procjenu štete Obrada podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Elementarna nepogoda suša obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave. Napomena: Elementarna nepogoda tuča dana 22.05.2007. obuhvatila je sljedeće jedinice lokalne samouprave: gradove Đakovo i Osijek, općine Antunovac, Erdut, Viškovci, Gorjani, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna i Viljevo. Dana 28. i 29.05.2007. tuča je obuhvatila sljedeća područja: Grad Osijek, te općine Semeljci, Kneževi Vinogradi, Antunovac, Trnava i Podravska Moslavina. Dana 04.06.2007. tuča je obuhvatila područje Grada Donjeg Miholjca i Općine Čeminac, a 27.06.2007. područje Općine Bizovac.

U Osječko-baranjskoj županiji u proizvodnoj godine 2006/2007. ukupno je zasijano 57.449 hektara pšenice. Sjetva ozimih kultura u 2006. godini obavljena je najvećim dijelom u agrotehničkim rokovima. Dug, suh i topao vremenski period omogućio je obavljanje jesenske sjetve u optimalnim rokovima, a proizvođačima je najveći problem u sjetvi predstavljala otežana obrada tla zbog nedostatka kiše. Zima je bila izuzetno blaga te su usjevi pšenice dobro nikli i ukorijenili se, te postigli optimalni sklob biljaka što je obećavalo visoke prinose. Međutim, zbog nezapamćeno blage zime, došlo je do jače pojave lisnih ušiju na usjevima pšenice koje prenose bolesti žućenja lista, te su biljke koje su napale lisne uši zakržljale i propale. Lisne uši uglavnom napadaju ječam i ta bolest se naziva patuljasto žućenje ječma, ali je ove godine zbog blage zime napala i pšenicu. To se moglo spriječiti tretiranjem pšenice u jesen protiv lisnih ušiju.

U proljeće se pojavila još jedna nova bolest koja se pojavila na stranim sortama pšenice i koja je izazvala također određene štete, tako da su dobre prinose mogli očekivati proizvođači koji su sijali domaće sorte i tretirali pšenicu protiv lisnih ušiju. Zbog dugotrajne suše neke nabusale pšenice odbacile su vlati što je prorijedilo sklop, klasanje je nastupilo vrlo rano (oko 20. travnja), a visoke temperature utjecale su na smanjenu oplodnju. Nastale su znatne štete na usjevima, te je s obzirom na

12

razmjer nastale štete na prijedlog Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda župan Osječko-baranjske županije proglasio elementarnu nepogodu za područje Osječko-baranjske županije za jesenske poljoprivredne kulture. Šteta na pšenici na površini od 54.058,01 hektara iznosila je 95.297.936,56 kuna. Prosječni prinos pšenice roda 2007. godine iznosio 4,30 t/ha., a ukupno je u Osječko-baranjskoj županiji proizvedeno 247.245 tona pšenice. U silose Osječko-baranjske županije ukupno je smješteno 189.215 tona pšenice roda 2007. godine. 6. PROGRAMI UNAPRJEĐENJA POLJOPRIVREDE

Poglavarstvo Osječko-baranjske županije pokrenulo je niz projekata putem Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo sa ciljem razvoja i unapređenja poljoprivrede i gospodarstva na području naše Županije. Županija je potrebna financijska sredstva za provedbu razvojnih projekata u poljoprivredi osigurala iz prihoda od prodaje i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države ("Narodne novine" broj 102/02.). 6.1. Poticanje biljne proizvodnje 6.1.1. Sufinanciranje projekta "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima"

(jednogodišnji nasadi) za unapređenje poljoprivredne proizvodnje na području Osječko-baranjske županije

Na prijedlog Osječko-baranjske županije, a u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom Osijek,

Zavodom za tlo Osijek, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu Osijek i jedinicama lokalne samuprave (gradovima i općinama) u 2007. godini provodio se Projekt sufinanciranja "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" na području Osječko-baranjske županije.

Rast, razvitak i tvorbu visokih prinosa usjeva uz dobru kvalitetu osigurava tlo kao supstrat biljne ishrane i izvor većine od 16 neophodnih elemenata. To je vrlo kompleksan sustav koji čine kruta, tekuća, plinovita i živa faza od kojih svaka utječe na raspoloživost biljnih hraniva. Uz to, tlo nije nipošto nepresušan resurs i ne osigurava prirodnim procesima dovoljnu količinu hraniva za visoke prinose pa je potrebno vratiti iznesene elemente urodom, ili drugim načinima prevedenih u nepristupačne ili izgubljenih za ishranu bilja (kemijska, biološka, fizička fiksacija, erozija, ispiranje, denitrifikacija i dr.). Prema tome, bez vraćanja elemenata ishrane u tlo, odnosno gnojidbe, tlo siromaši i prinos pada.

Pokrenuti projekt utemeljen je na aktualnim problemima u poljoprivredi: a) Stagniranje prinosa ratarskih kultura, b) Uzak plodored i loša struktura sjetve, c) Neusuglašenost ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tok razmjene tvari i

energije), d) Problem prenamjene zemljišta, e) Niska prosječna potrošnja gnojiva, f) Gnojidba bez poznavanja svojstava tla (neizbalansirana, preniska ili previsoka), g) Uvoz gnojiva (često nekvalitetno) i problemi vlastite proizvodnje u Petrokemiji, h) Heterogenost poljoprivrednih površina i i) Različita potencijalna i efektivna plodnost tala.

Precizan proračun iznošenja i unošenja hraniva u tlo, praćenje visine prinosa i redovite analize tla mogu pomoći u planiranju i proračunu potrebne gnojidbe pa organizacija jedinstvenog sustava kontrole plodnosti tla mora biti u funkciji agrarne politike na svim razinama, od jedinica lokalne uprave i samouprave do resornog ministarstva.

13

6.1.1.1. Korisnici Projekta "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima"

U Projekt "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" u 2007. godini uključilo se pet gradova i dvadeset jedna općina. Predviđeno je da u sufinanciranju uzoraka analiza tla Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 40%, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) sa 40% i obiteljska gospodarstva sa 20% od ukupne cijene uzorka.

Neposredni korisnici rezultata analize tla i preporuke za gnojidbu usjeva su obiteljska gospodarstva, poljoprivredni proizvođači, obrtnici i zadruge s ciljem optimizacije gnojidbe i postizanja visokih i stabilnih prinosa u granicama ekonomičnosti/profitabilnosti za dati usjev i tip proizvodnje, uz smanjivanje ekološkog opterećenja okoliša (posebice podzemnih voda).

Baza podataka o stanju plodnosti tla interesantna je i za jedinice lokalne samouprave zbog sagledavanja potencijala poljoprivredne proizvodnje i potrošnje gnojiva, kao i planiranja infrastrukturnih objekata za skladištenje i preradu dobivenih proizvoda. Podaci su neophodni za procjenu vrijednosti zemljišta kod prenamjene, prodaje ili davanja u zakup i koncesiju.

Korisnici baze podataka mogu lakše planirati proizvodnju, razinu ulaganja i predvidjeti dobit.

Veliki broj obiteljskih gospodarstva vidi perspektivu u organskoj (ekološkoj) proizvodnji, koja se također ne može planirati bez poznavanja kemijskih svojstava tla. Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda obvezuje proizvođača da obavi analizu tla , te pravilno primjenjuje gnojiva i kondicionere u tlu.

Pokrenuti Projekt "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" uvažava i potrebe tako orijentiranih gospodarstava za kontrolom plodnosti.

Nositelj znanstvenog dijela bila je znanstveno-istraživačka institucija, što je u našoj Županiji Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekologiju.

U operativnom i savjetodavnom dijelu projekta sudjelovali su: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Osijek i Zavod za tlo Osijek.

Baza podataka nalazi se u Zavodu za tlo, a korisnici su: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Poljoprivredni fakulteti, Županijski odjeli za poljoprivredu i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Svaka pojedina jedinica lokalne samouprave (pet gradova i dvadeset općina) sklopila je ugovor sa Zavodom za tlo Osijek, Poljoprivrednim fakultetom Osijek i Osječko-baranjskom županijom u kojem je preciziran model provedbe projekta.

Zadatak jedinica lokalne samouprave je bio obavijestiti obiteljska gospodarstva o Projektu "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" i animirati ih da učestvuju u Projektu, a ostale segmente projekta obavljali su: a) Operativni rad na terenu (Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Zavod za

tlo) b) Analitički dio (Zavod za tlo i Poljoprivredni fakultet) c) Savjetodavni dio (Poljoprivredni fakultet i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu

službu) d) Povratne informacije (Zavod za tlo i Poljoprivredni fakultet).

Najdelikatniji dio projekta je interpretacija rezultata analize tla i davanje preporuka za gnojidbu i tu se najviše angažirao Zavod za agroekologiju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku sa već razrađenim sistemom baze podataka i kompjuterskog izračuna gnojidbe.

14

6.1.1.2. Model financiranja Projekta "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima"

U Projekt "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" u 2007. godini uključilo se pet gradova i dvadeset jedna općina.

Cijena jednog uzorka iznosi 302,30 kuna s PDV-om. U cijenu je uračunato (uzimanje uzoraka na terenu, dostava uzoraka u laboratorij, laboratorijska analiza uzorka tla, interpretacija rezultata i preporuka gnojidbe).

Od ukupne cijene 302,30 kuna za obavljene poslove prilikom analize jednog uzorka tla Zavodu za tlo Osijek pripast će 257,30 kuna (85,1%), a Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 45,00 kuna (14,9%).

Informiranje krajnjih korisnika o Projektu na području jedinica lokalne samouprave koje su se uključile u ovaj Projekt, te animiranje istih da sudjeluju u Projektu, izbor korisnika usluga i naplaćivanje iznosa od 60,46 kuna od krajnjih korisnika usluge analize tla, obavljat će same općine odnosno gradovi.

Zbog svoje specifičnosti ( nedostatak kadra, velika površina) navedene obveze na području grada Osijeka obavljat će Zavod za tlo.

U tablici 12. prikazani su podaci s kolikim brojem uzoraka analiza tla sudjeluju pojedini gradovi/općine, te iznos financijskih sredstva koje je izdvojila Osječko-baranjska županija, gradovi/općine i krajnji korisnici u zajedničkom Projektu "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" u 2007. godini.

Tablica 12. FINANCIJSKA SREDSTVA (kn)

GRADOVI/OPĆINE BROJ

UZORAKA ANALIZE TLA

Osječko-baranjska

županija (40%)

Gradovi/Općine (40%)

Krajnji korisnici (20%)

Osijek 150 18.138,00 18.138,00 9.069,00Belišće 150 18.138,00 18.138,00 9.069,00Đakovo 496 59.976,32 59.976,32 29.988,16Valpovo 200 24.184,00 24.184,00 12.092,00Donji Miholjac 125 15.115,00 15.115,00 7.557,50Antunovac 100 12.092,00 12.092,00 6.046,00Darda 30 3.627,60 3.627,60 1.813,80Čeminac 200 24.184,00 24.184,00 12.092,00Bilje 100 12.092,00 12.092,00 6.046,00Drenje 130 15.719,60 15.719,60 7.859,80Draž 240 29.020,80 29.020,80 14.510,40Čepin 165 19.951,80 19.951,80 9.975,90Ernestinovo 240 29.020,80 29.020,80 14.510,40Erdut 150 18.138,00 18.138,00 9.069,00Feričanci 20 2.418,40 2.418,40 1.209,20Magadenovac 165 19.951,80 19.951,80 9.975,90Jagodnjak 60 7.255,20 7.255,20 3.627,60Semeljci 150 18.138,00 18.138,00 9.069,00Podravska Moslavina 50 6.046,00 6.046,00 3.023,00Podgorač 40 4.836,80 4.836,80 2.418,40Petlovac 15 1.813,80 1.813,80 906,90Trnava 40 4.836,80 4.836,80 2.418,40Gorjani 50 6.046,00 6.046,00 3.023,00

15

Bizovac 100 12.092,00 12.092,00 6.046,00Petrijevci 90 10.882,80 10.882,80 5.441,40Marijanci 50 6.046,00 6.046,00 3.023,00Ukupno 3.306 399.761,52 399.761,52 199.880,76Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Osječko-baranjska županija sufinancirala je Projekt "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" s ukupno 399.761,52 kune, jedinice lokalne samouprave s ukupno 399.761,52 kune, a krajnji korisnici s ukupno 199.880,76 kuna.

Predviđeno je da se ukupno analizira 3.116 uzoraka tla, a jedan prosječan uzorak analize tla uzima se s površine od 1 ha do 5 ha. Na taj bi se način Projektom "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" obuhvatilo 9.000 do 10.000 ha, što predstavlja oko 10% obradivih poljoprivrednih površina obiteljskih gospodarstava Osječko-baranjske županije.

U tablici 13. prikazan je usporedni pregled o sudjelovanju gradova/općina u zajedničkom projektu "Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima" (2003., 2004. i 2005.) Tablica 13.

GODINA BROJ GRADOVA/OPĆINA BROJ UZORAKA VRIJEDNOST

PROJEKTA (kn) 2003. 12 2.307 450.000,00 2004. 23 2.965 896.319,50 2005. 25 3.290 994.567,00 2006. 27 3.305 999.101,50 2007. 26 3.306 999.403,80

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije 6.1.2. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu

poljoprivrednih proizvda

Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo je na 52. sjednici održanoj 25. travnja 2007. godine Zaključak o sufinanciranju kapitalnih ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini i Pravilnik o investicijskoj potpori za kapitalna ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvodna na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini.

Investicijsku potporu mogla su ostvariti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a imaju status obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta, zadruge ili trgovačkog društva.

Investicijska potpora odobravala se za sljedeća kapitalna ulaganja, a čija najmanja vrijednost iznosila 5.000,00 kuna: - nabavka mehanizacije i opreme u proizvodnji voća, povrća i cvijeća, - izgradnja, dogradnja, adaptacija i opremanje pogona za preradu voća i povrća, - izgradnja i opremanje hladnjače, - nabavka opreme za kalibriranje i pakiranje voća i povrća, - nabavka trajne ambalaže za čuvanje i skladištenje voća i povrća, - nabavka i postavljanje plastenika, - nabavka opreme i matica za proizvodnju meda, - proizvodnja i prerada ljekovitog bilja i - mreža za protugradnu obranu.

16

Udio investicijske potpore mogao je iznositi do 25% od ukupne vrijednosti investicije, a najviši iznos investicijske potpore u jednoj kalendarskoj godini za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt iznosio je 10.000,00 kuna, te za zadrugu i trgovačko društvo 30.000,00 kuna.

Javni poziv za dodjelu investicijske potpore za kapitalna ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini objavljen je 4. lipnja 2007. godine. Na sjednicama je razmatrano 116 zahtjeva s ukupnom vrijednosti ulaganja u iznosu od 12.607.641,57 kuna. Uvidom u podnesenu dokumentaciju Povjerenstvo je utvrdilo da 113 zahtjeva ispunjava uvjete iz Pravilnika o investicijskoj potpori za kapitalna ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini. Ukupna sredstva odobrenih investicijskih potpora za kapitalna ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda iznosila su 1.245.000,00 kuna.

U tablici 14. prikazano je sufinanciranje kapitalnih ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda na području Osječko-baranjska županije od 2004. do 2007. godine.

17

Tablica 14. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda na području Osječko-baranjske županije

2004. godina 2005. godina 2006. godina 2007. godina Ukupno Kapitalno ulaganje Broj

zahtjeva m2 Broj zahtjeva m2 Broj

zahtjeva m2 Broj zahtjeva m2 Broj

zahtjeva m2

Nabavka mehanizacije i opreme u proizvodnji povrća i cvijeća 9 - 2 - 33 - 46 - 90 -

Izgradnja, dogradnja i opremanje pogona za preradu voća i povrća - - - - 1 - 18 - 19 -

Nabavka i postavljanje plastenika 11 5.691 17 14.088 16 58.632 11 6.220 55 84.631Izgradnja i opremanje hladnjače - - 4 - 1 - 1 - 6 -

Oprema za kalibriranje i pakiranje voća i povrća 2 - 1 - 3 - - - 6 -

Trajna ambalaža za čuvanje i skladištenje voća i povrća - - - - 2 - 1 - 3 -

Proizvodnja meda 10 - 18 - 14 - 24 - 66 -Proizvodnja i prerada ljekovitog bilja - - 5 - 13 - 6 - 24 - Mreža za protugradnu obranu - - 2 - 4 - 6 - 12 - Proizvodnja gljiva 2 - 1 - - - - - 3 - Proizvodnja puževa 4 - 8 - - - - - 12 -

Ukupno 38 5.691 58 14.088 87 58.632 113 2966.220 84.631

Iznos izvršenog ulaganja (u kunama) 3.291.404,05 5.867.229,89 8.695.158,90 12.607.641,57 30.461.434,41

Iznos isplaćene investicijske potpore (u kunama) 394.810,00 700.000,00 1.000.000,00 1.245.000,00 3.339.810,00

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

18

6.1.3. Plan navodnjavanja na području Osječko-baranjske županije

Plan navodnjavanja na području Osječko-baranjske županije ima za cilj definirati smjernice, kriterije i ograničenja za planski razvoj navodnjavanja područja, prijedlog plana i njegove faze realizacije, prijedlog izvora financiranja, te osnove upravljanja i gospodarenja vodnim resursima u svrhu navodnjavanja. Plan je baziran na potrebama za uvođenje navodnjavanja kao osnovom za daljnji opstanak i razvoj poljoprivrede.

Osječko-baranjska županije i Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Osijek zaključili su 18. listopada 2004. godine Ugovor o izradi plana navodnjavanja za područje Osječko-baranjske županije u iznosu od 1.319.430,00 kuna.

Za obavljanje poslova konzultacije i recenzije izrade Plana navodnjavanja, Županija je sa Sveučilištem u Zagrebu, Građevinski fakultet Zagreb, 17. studenog 2004. godine zaključila Ugovor o obavljanju poslova konzultacije i recenzije Plana navodnjavanja za područje Osječko-baranjske županije iznosu od 156.992,00 kuna.

Županije je 10. prosinca 2004. godine s Hrvatskim vodama Zagreb zaključila Ugovor o sufinanciranju izrade Plana navodnjavanja za područje Osječko-baranjske županije. Navedenim Ugovorom ugovorena su sredstva za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i obavljanje poslova konzultacije i recenzije u 2004. i 2005. godini u iznosu od 1.476.422,00 kuna. Hrvatske vode iz Plana upravljanja vodama u 2004. godini osigurala su sredstva u iznosu od 800.000,00 kuna, a Županija je u svom Proračunu osigurala razliku potrebnih sredstava u iznosu od 676.422,00 kuna.

Plan navodnjavanja, kao temeljni planski dokument Županije za definiranje prioriteta navodnjavanja na području Županije, izrađen je u 2005. godini na temelju raspoloživih podloga, uvažavajući resurse vode i tla i sadašnje i planirano stanje razvitka Županije.

U izradi Plana navodnjavanja osim nositelja izrade Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Osijek, u radu su sudjelovali i Agronomski fakultet Zagreb i Rudarsko geološko naftni fakultet Zagreb.

Plan navodnjavanja donijela je Skupština Županije 11. ožujka 2006. godine. Plan navodnjavanja sadrži devet poglavlja i predstavlja opsežan i sustavno izrađen planski dokument koji je odlična osnova za daljnje detaljnije rješavanje konkretnih projekata navodnjavanja na pojedinim lokacijama Županije, a izrađen je sukladno projektnom zadatku i utemeljen u postojećoj zakonskoj regulativi. Sustavno su sagledane i analizirane sve karakteristike područja relevantne za provedbu navodnjavanja.

Predložena koncepcijska rješenja utemeljena su u postojećim uvjetima i zasnovana na ostalim važnim studijskim i dokumentacijskim elaboratima kao što su Nacionalni plan navodnjavanja Republike Hrvatske i Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske s kojima su u potpunosti kompatibilni, a razmotrena je i mogućnost utjecaja izgradnje vodne stepenice Osijek.

Jedna od karakteristika područja bitna za navodnjavanje je kvaliteta raspoloživih voda za navodnjavanje - podzemnih i površinskih. Osim prirodnih karakteristika za primjenu navodnjavanja bitni su poljoprivredno-gospodarski i infrastrukturni uvjeti.

Najvažniji element ocjene mogućnosti navodnjavanja su raspoloživi vodni resursi. Proračunske očekivane potrebe za vodom kreću se od 20-25 milijuna m3/god. za površinu od ukupno 8.000 hektara koja se procjenjuje da bi do 2010. godine mogla biti pod sustavima za navodnjavanje.

19

6.1.3.1. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u Projekte navodnjavanja na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini

Županija je u Proračunu za 2007. godinu, osigurala sredstva za dodjelu investicijske potpore za

kapitalna ulaganja u projektima navodnjavanja u poljoprivredi u iznosu 750.000,00 kuna.

Na objavljeni javni poziv za dodjelu investicijske potpore za kapitalna ulaganja u projekte navodnjavanja na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini od 4. lipnja 2007. godine, na sjednicama je razmatrano 49 zahtjeva, a ukupna vrijednost ulaganja podnositelja zahtjeva iznosila je 3.736.896,63 kuna. Povjerenstvo je, uvidom u dokumentaciju utvrdilo da 48 zahtjeva ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o investicijskoj potpori za kapitalna ulaganja u projekte navodnjavanja na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini, te im je odobrilo investicijsku potporu za kapitalna ulaganja u projekte navodnjavanja u iznosu od 750.000,00 kuna. Ulaganja su uložena u navodnjavanje oko 170 hektara.

Investicijsku potporu može ostvariti poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ima status obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta, zadruge ili trgovačkog društva.

Investicijska potpora odobrava se za sljedeća kapitalna ulaganja: za kopanje bunara (bušeni ili kopani bunar - broj bunara ovisi o površini, načinu zalijevanja i kulturi), za izradu akumulacija (otvorene lagune - zemlja iz iskopa koristi se za nasip, a obloga je od specijalne folije koja se ukopa na obodu iskopa), nabavku sustava za navodnjavanje (ovisi da li se koristi za voćnjak ili povrće, te da li je u zaštićenom ili otvorenom prostoru) i izradu potrebne infrastrukture za navodnjavanje (iskopi, vodna stanica u zaštićenom prostoru, priključne instalacije - protupožarni hidranti za veća obiteljska gospodarstva koja se bave biljnom i stočarskom proizvodnjom).

Investicijska potpora odobrava se za kapitalna ulaganja čija najmanja vrijednost iznosi 2.000,00 kuna. Udio investicijske potpore može iznositi do 25% od ukupne vrijednosti investicije.

Najviši iznos investicijske potpore u jednoj kalendarskoj godini za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt može iznositi 20.000,00 kuna, zadrugu 30.000,00 kuna, a trgovačko društvo 50.000,00 kuna.

U tablici 15. prikazano je Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u projekte navodnjavanja na području Osječko-baranjske županije od 2004. do 2007. godine. Tablica 15. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u projekte navodnjavanja na području

Osječko-baranjske županije 2004. godina 2005. godina 2006. godina 2007. godina Ukupno

Kapitalno ulaganje Broj zahtjeva ha Broj

zahtjeva ha Broj zahtjeva ha Broj

zahtjeva ha Broj zahtjeva ha

Nabavka sustava za navodnjavanje, kopanje bunara

29 280 20 70 39 160 48 170 136 680

Iznos izvršenog ulaganja (u kunama) 3.116.879,90 1.456.080,59 3.409.740,93 3.736.896,63 11.719.598,05

Iznos isplaćene investicijske potpore (u kunama)

517.262,00 300.000,00 730.358,00 750.000,00 2.297.620,00

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

20

6.1.4. Mjere za unaprjeđenje obrane od tuče

Iako postoji višegodišnja neizvjesnost oko rada obrane od tuče, za našu Županiju provođenje sustava obrane od tuče je neupitno, obzirom na nužnost djelotvorne zaštite poljoprivredne proizvodnje, kao i drugih materijalnih dobara od tuče, a posebice stoga što je to i obveza sukladna Zakonu o sustavu obrane od tuče.

Osječko-baranjska županija se aktivno uključila u provedbu mjera obrane od tuče i to: - financiranjem obrane od tuče raketama - sufinanciranjem nabave mreža za obranu od tuče - sufinanciranjem obrane od tuče avionskim generatorima. - sufinanciranjem osiguranja od mogućih šteta.

Zakon o sustavu obrane od tuče omogućio je redovitije i stabilnije financiranje djelatnosti, a Osječko-baranjska županija izvršava svoju zakonsku obvezu i izdvaja 1% od sredstava proračuna županije, no unatoč tome provođenje sustava nije djelotvorno zaštitilo poljoprivrednu proizvodnju, te su nastale značajne štete u voćarskoj, vinogradarskoj, povrtlarskoj i ratarskoj proizvodnji. Državni hidrometeorološki zavod isticao je da je razlog nastaloj šteti nepokrivenost cijelog područja naše Županije (Baranja i Hrvatsko Podunavlje) sustavom obrane od tuče, ali se Planom rada za 2005. godinu, još uvijek nije predviđala obnova sustava obrane od tuče u Baranji i Hrvatskom Podunavlju. Ukupna prijavljena šteta od tuče u 2004. godini je 33.336.142,24 kune.

Problem u akcijama obrane od tuče stvarale su, kako zabrane djelovanja raketama u pograničnim područjima, tako i zabrane kontrole letenja. Sve veće probleme i ograničenja u radu stvara i zastarjeli sustav radio veze.

Istovremeno Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 25. siječnja 2001. godine Klasa: 920-07/01-02/01, Urbroj: 5030115-01-1, u točki 3. se navodi: "Zadužuje se Državni hidrometeorološki zavod da paralelno s operativnim radom i neovisno o rezultatima izvješća o učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče, provede znanstveno istraživački eksperiment u trajanju od 5 godina (s početkom 2001. godine) kako bi se odredila znanstvena ocjena efikasnosti sukladno odredbama Svjetske meteorološke organizacije". Provedba eksperimentalnog istraživanja učinaka obrane od tuče u 2004. godini nastavljena je radom poligona tučomjera.

Dugoročno gledano zakonsko financiranje, rješavanje problema mreže postaja i zabrana djelovanja, realnije planiranje, isporuka sredstava djelovanja i poboljšanje njihove kvalitete rezultiralo bi stvaranjem preduvjeta za homogenije prostorno i vremensko djelovanje na cijelom branjenom području, a time i djelotvorniji sustav obrane od tuče. 6.1.4.1. Sufinanciranje Projekta pokusna obrana od tuče avionskim generatorima na području

Osječko-baranjske županije u 2007. godini

Obzirom na neučinkovitost sustava obrane od tuče koji se provodi, Osječko-baranjska županija pokrenula je 2005. godine projekt obrane od tuče avionskim generatorima.

Na području Baranje i Istočne Slavonije od Domovinskog rata ne postoji nikakva obrana od tuče, čak ni prizemnim generatorima. To je ukazalo na nužnu potrebu za promjenom takvog stanja. Okolnost da je u Osijeku razvijen jedan od najnaprednijih zrakoplovnih generatora za umjetno djelovanje na vrijeme u koje spada i obrana od tuče, te da na našem području postoji "Aero klub Osijek" koji raspolaže potrebnim zrakoplovima i zrakoplovnim osobljem i tvrtka "Galvo" d.o.o koja proizvodi potrebnu otopinu srebro jodida daje posebnu priliku da se upravno na našem području ustroji pokusna obrana od tuče zrakoplovnim generatorima. Generator je pod komercijalnim nazivom GS-001 razvijen u okvirima Osječkih tvrtki AVOS d.o.o. i KRONOS d.o.o. do razine serijskog proizvoda. Visoke ocjene prosudbenih sudova na svjetski poznatim salonima inovacija (Ženeva 2000 i INPEX- Pittsburgh 2002. u SAD), te Njemačkih stručnjaka za obranu od tuče koji su upravo ove generatore uveli u sustav obrane od tuče u Njemačkoj govore o izvanrednoj kvaliteti ovih avio generatora.

21

Kako je poljoprivredna proizvodnja od izuzetnog značaja za Osječko-baranjsku županiju, za nas je neupitan nastavak zaštite usjeva od elementarnih nepogoda, kao i osiguranje novčane zaštite proizvođača. Svakako je nužno u tom smislu otvoriti nove mogućnosti, odnosno modele, kako u tehnološkom i inovativnom smislu, tako i u načinu financiranja gdje je nužno uključiti sve zainteresirane sudionike (resorno ministarstvo, lokalna zajednica, osiguravajuća društva i sami poljoprivredni proizvođači).

Na području Županije u 2007. godini, provodila se obrana od tuče i aviogeneratorima, budući je tako organizirana obrana od tuče pokazala dobre rezultate što je vidljivo iz iznosa šteta od tuče. Na području Županije u 2004. godini, štete su iznosile 33.336.142,24 kuna, u 2005.godini 12.410.207,51 kuna., a u 2006. godini štete od tuče su neznatne, te su uvrštene u kompletan iznos šteta od elementarne nepogode u 2006. godini, iz čega se može zaključiti da se obrana od tuče avionskim generatorima na području Osječko-baranjske županije provodi izuzetno uspješno.

Osječko-baranjska županija obavijestila je jedinice lokalne samouprave na području Županije i osiguravajuća društva koja djeluju na njenom području, o Projektu obrane od tuče avionskim generatorima u 2007. godini i pozvala ih da se uključe u realizaciju istog.

U realizaciji Projekta obrane od tuče, Županija je sudjelovala s iznosom od 200.000,00 kuna, a uz Županiju u sufinanciranje projekta uključile su se sve jedinice lokalne samouprave na području Županije (ukupno 42), te je svaka jedinica lokalne samouprave osiguravala 5.000,00 kuna, što ukupno iznosi 210.000,00 kuna.

Također su se u Projekt uključila četiri osiguravajuća društva koja djeluju na našem području, a bave se osiguranjima poljoprivredne proizvodnje s ukupnim iznosom od 65.000,00 kuna, (Croatia osiguranje d.d. sa 45.000,00 kuna, Allianz Zagreb d.d. s 5.000,00 kuna, Euroherc osiguranje d.d. s 5.000,00 kuna i Jadransko osiguranje d.d. s 10.000,00 kuna). Aeroklub "Osijek za provedbu navedenog Projekta osigurao je 25.000,00 kuna vlastitih sredstava.

U tablici 16. prikazani su sudionici u Projektu obrane od tuče avionskim generatorima u 2007. godini i s koliko financijskih sredstava sudjeluju u Projektu.

Tablica 16. Sudionici u Projektu i financijska sredstva s PDV-om u 2007. godini

Iznos sredstava

Jedinice lokalne

samouprave

Iznos sredstava

Iznos sredstava

Osiguravajuća društva

Iznos sredstava

Croatia osiguranje 45.000,00

Allianz Zagreb 5.000,00Euroherc

osiguranje 5.000,00

Osječko-baranjska županija 200.000,00 Ukupno 42 5.000,00

Aeroklub Osijek

25.000,00

Jadransko osiguranje 10.000,00

Ukupno 200.000,00 Ukupno 210.000,00 Ukupno 25.000,00 Ukupno 65.000,00

Ukupno 500.000,00 Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Iskustva Županije u provođenju obrane od tuče avionima u 2005., 2006. i u 2007. godini, pokazuju da je potrebno nastaviti s obranom od tuče na navedeni način i na drugim područjima s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, ali kao dopunu postojećem sustavu raketa i prizemnih generatora.

22

Na području Županije u 2008. godini, provoditi će se obrana od tuče i aviogeneratorima, budući je tako organizirana obrana od tuče pokazala dobre rezultate.

U tablici 17. prikazani su sudionici u Projektu obrane od tuče avionskim generatorima od 2005. do 2007. godine i s koliko financijskih sredstava su sudjelovali u Projektu. Tablica 17.

Osječko-baranjska županija

Gradovi Općine

Osiguravajuća društva

Aeroklub Osijek Godina

Iznos sredstava (kn)

Vrijednost Projekta (kn)

2005. 116.500,00 210.000,00 70.000,00 396.500,00 2006. 200.000,00 210.000,00 65.000,00 25.000,00 500.000,00 2007. 200.000,00 210.000,00 65.000,00 25.000,00 500.000,00

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije 6.1.4.2. Sufinanciranje osiguranja usjeva od mogućih šteta poljoprivrednim proizvođačima na

području Osječko-baranjske županije

Uz sve komparativne prednosti koje u našoj Županiji postoje (zemlja, vode, ljudi) za razvitak poljoprivrede i ekonomski prosperitet proizvođača potrebno je uz uvođenje novih tehnologija, novog načina organiziranja rada, unaprijediti i zaštitu proizvodnje, gdje je osiguranje od mogućih šteta u proizvodnji izuzetno važan segment.

Obzirom da poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o klimatskim uvjetima, a zbog globalnih klimatskih promjena česta su razdoblja nepovoljnog vremena, a što je trajna nestabilnost i nesigurnost u smislu proizvodnih rezultata u poljoprivredi. Ovo je potrebno istaći posebice zbog iskustava koje smo imali ovih godina, a vezano uz sušu, poplave, tuču i mraz zbog čega su nastale značajne štete u poljoprivredi, što je najviše u ekonomskom smislu pogodilo proizvođače, ali i zaustavilo predviđenu dinamiku razvitka poljoprivrede, odnosno proizvodnju hrane.

Unatoč sustavu obrane od tuče koji se provodi na područje naše Županije učestale su i štete koje izaziva tuča, kao i štete nastaju zbog mraza, kao i zbog nepovoljnog rasporeda padalina. Zbog svega navedenog dolazi do znatnog poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji s negativnim posljedicama za sveukupni gospodarski život, a posebno za poslovanje i razvitak poljoprivrede.

Temeljem Pravilnika o ostvarivanju potpora za osiguranje usjeva od mogućih šteta poljoprivrednim proizvođačima na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini, objavljen je u Glasu Slavonije javni poziv za podnošenje zahtjeva, te je u razdoblju 01.10.2007. do 15.11.2007. godine zaprimljeno ukupno 576 zahtjeva za ostvarivanje prava na potporu osiguranju.

Na temelju uvida u podnesenu dokumentaciju za ostvarivanje potpore za osiguranje usjeva, Povjerenstvo je donijelo odluku da se sredstva isplate za 575 podnesenih zahtjeva (375 pojedinačnih zahtjeva te 200 kooperanata koji su podnijeli zahtjeve preko poljoprivrednih zadruga) i to u iznosu od 8,90% od vrijednosti plaćene premije, a što ukupno iznosi 400.000,00 kuna, dok jedan podnositelj nije ispunjavao uvjete iz Pravilnika i Javnog poziva

Sredstva za dodjelu potpore osigurana su u Proračunu Osječko-baranjske županije za 2007. godinu u iznosu od 400.000,00 kuna. Minimalni iznos potpore po pojedinom korisniku je 100,00 kuna, a maksimalni 10.000,00 kuna.

Potporu osiguranju može ostvariti poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ima status obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta i zadruge, te trgovačkog društva i da ispunjava sljedeće uvjete:

23

- da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, - da se prebivalište, odnosno sjedište, te mjesto osigurane proizvodnje nalazi na području

Županije, - da je polica osiguranja usjeva od mogućih šteta zaključena za tekuće razdoblje.

Tablica 18. Prikaz podataka vezanih uz sufinanciranje osiguranja usjeva u razdoblju 2004.-2007. godine

Sufinanciranje osiguranja usjeva 2004. 2005. 2006. 2007.

Broj podnesenih zahtjeva 290 326 314 376 1.306

Odobreni zahtjevi 276 310 311 375 1.272

Ukupan broj korisnika 350 449 483 575 1.857

Ukupan iznos odobrenih sredstava (kn)

454.526,00 500.000,00 500.000,00 400.000,00 1.854.526,00

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije 7. BERBA KASNIH USJEVA RODA 2007. GODINE

Na poljima Osječko-baranjske županije berba kasnih usjeva obavljena je na 123.882 ha.

Tablica 19. Struktura površina jesenske berbe po kulturama Poljoprivredna kultura Sjetvena površina u ha

Šećerna repa 14.000 Kukuruz merkantilni 80.000 Kukuruz sjemenski 2.400 Soja 12.000 Suncokret 10.000 Ostalo 5.482

UKUPNO 123.882 Izvor podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

U strukturi jesenske berbe prevladavao je merkantilni i sjemenski kukuruz na 82.400 ha ili na 66,5%. Industrijsko bilje (šećerna repa, soja, suncokret ) obran je s 36.000 ha ili 29,1% dok su ostale kulture obrane s 5.482 ha ili 4,4%. 7.1. Ostvareni prirodi kasnih usjeva roda 2007. godine

U berbi kasnih usjeva 2007. godine ostvareni su sljedeći prinosi: Tablica 20. Prinosi kasnih usjeva roda 2007. godine

Kultura Zasijane površine (ha) Prosječni prinos (t/ha) Ukupno tona

Kukuruz merkantilni 80.000 5,39 431.200Šećerna repa 14.000 47,22 661.080Suncokret 10.000 2,98 29.800Soja 12.000 2,10 25.200

Izvor podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

24

Zbog nepovoljnih klimatskih prilika (suša, tuča) tijekom vegetacijskog perioda kasni usjevi dali su manji urod od očekivanog. Uz prosječan prinos 5,39 t/ha ostvarena je proizvodnja od 431.200 tona kukuruza, 661.080 tona šećerne repe, 29.800 tona suncokreta i 25.200 tona soje. 8. SJEMENARSTVO

Sadržaj ovoga poglavlja sačinjen je prema izvorniku: Pregledni znanstveni rad "Stanje i perspektive hrvatske industrije sjemena" (B. Šimić, L. Andrić, R. Popović, H. Plavšić i T. Čupić), Poljoprivredni institut Osijek. 8.1. Povijest proizvodnje sjemena

Na temelju zapažanja i stečenih iskustava u prirodi čovjek je počeo odabirom plodova i koristio sjeme "boljih" upotrebnih svojstava. Tako su stvorene prve populacije koje su u daljnjoj fazi kultiviranja dovele do stvaranja prvih izvornih eko tipova i sorti. Iz toga se razvila moderna selekcija i oplemenjivanje bilja te nastala posebna gospodarska grana koju nazivamo sjemenarstvo (Đurkić, 2004).

Proizvodnja sjemena na hrvatskim prostorima ima stogodišnju tradiciju i s gospodarskog i sociološkog gledišta ima veliki značaj. Sjemenarstvo podrazumijeva proizvodnju, doradu i promet sjemena te biološko-tehnološke postupke i zakonske propise u svrhu proizvodnje sjemena visoke genetske čistoće i kakvoće (Šimić, 2004.).

U vremenu između dva svjetska rata proizvodnja sjemena u Hrvatskoj provodila se na znanstvenim osnovama na području: Zagreba, Osijeka i Križevaca (znanstvene institucije). Ubrzani razvoj sjemenarstva na području istočne Hrvatske uslijedio je nakon drugog svjetskog rata, kada je 1946. godine u Zagrebu osnovana sjemenska centrala i prva sjemenska poduzeća; Vrt-Zagreb, Oranica-Osijek, Klas-Vukovar, Livada-Koprivnica… Od tada je taj rad neprekidan i intenzivna proizvodnja sjemena odvija se na relaciji; Zagreb-Križevci-Osijek (Đurkić, 2004).

Usporedno se povezuju znanost i praksa, formirana su poljoprivredna dobra (kombinati) u čiji sastav su ušli i već formirani doradbeni centri. Kasnije se izgrađuju novi doradbeni kapaciteti na: PIKU-u Belje, Vupik Vukovar, PPK Kutjevo, IPK-Oranica, PIK-Virovitica, PIK-Đakovo, PIK-Vinkovci, Klasje Slatina, P.G.-Koprivnica, Ratarstvo-Hercegovac, Agrariacoop Zagreb, Poljoprivredni institut Osijek, BC Institut Zagreb, Žitar-Donji Miholjac… Tada je stvorena važna grana poljoprivrede koja je kasnije prerasla u hrvatsku industriju sjemena.

Značajan doprinos razvoju sjemenarstva u Hrvatskoj i njegovog podizanja na najvišu tehničku i tehnološku razinu dale su domaće selekcije i oplemenjivačke kuće (Zagreb i Osijek). Domaći instituti su pratili svjetske trendove i ciljeve što je rezultiralo intergriranošću domaćih oplemenjivačkih projekata u međunarodne selekcijske projekte kao i uključivanje hrvatske industrije sjemena u izvozu i proizvodnji sjemena na međunarodnom tržištu. 8.2. Organizacija proizvodnje sjemena

Proizvodnja sjemena odvija se na razne načine ovisno o vlasniku (kreatoru) Kultivara. Oplemenjivački instituti (Bc i Os), sjemenarstvo organiziraju sami i to na društvenom sektoru (bivši kombinati). Strane kompanije kombiniraju proizvodnju na obiteljskim gospodarstvima i na društvenom sektoru. Veliku pomoć u ovom poslu dalo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (sada: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja) formiranjem Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

25

Krajnji korisnici, prometnici sjemena i vlasnici kreacija do podataka o proizvodnji i količinama deklariranog sjemena mogu doći preko izvješća koje objavljuje Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Prema ovim informacijama se planira slijedeća godišnja proizvodnja sjemena (ponuda i potražnja). 8.3. Proizvodnje sjemena

Proizvodne površine i prinosi su varirali ovisno o agrotehnici i agroklimatskim uvjetima. U svim razdobljima sjemenarstvo je pratila organizirana hrvatska industrija sjemena. Da bi se potakla upotreba deklariranog sjemena soje i žitarica uvedeno je korištenje poticaja uz obvezno kupovanje certificiranog sjemena. Tako se danas koristi deklarirano sjeme na više od 90% površina. povećanjem sjetve uljarica povećava se proizvodnja sjemena soje dok je sjeme suncokreta i uljane repice uglavnom iz uvoza.

Proizvodnja sjemena krmnih kultura, trava, cvijeća, povrća i krumpira je nedostatna, pa se najveći dio sjemena uvozi. U cilju maksimalnog iskorištenja agrotehnike i klimatskih uvjeta potrebno je proizvesti dostatne količine visoko kvalitetnog sjemena. Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj danas je u smanjenom obimu u odnosu na razdoblje prije domovinskog rata. Ovako smanjenje uzrokovano je raspadom ex. Jugoslavije (Domovinski rat-smanjenja tržišta), smanjenju izvoza, ulazak stranih kompanija, velikom broju neobrađenih površina i površinama pod minama.

Sjemenski usjevi se uzgajaju na oko 30.000 hektara. Najviše površina zauzimaju kukuruz i pšenica no poduzimaju se mjere kojima bi se trebale povećati površine pod uljaricama (sojom i suncokretom), ali i drugim profitabilnijim kulturama.

Proizvodnja sjemena kukuruza po obimu i značaju zauzima vodeće mjesto, zadnjih pet godina u Hrvatskoj je na oko 5.500 ha. Karakteristika ove proizvodnje je to što je cijela proizvodnja (100%), od sjetve do prodaje sjemena "u rukama" oplemenjivačkih kuća.

Proizvodnja sjemena pšenice i ječma je najvećim djelom za potrebe tržišta RH, dok se manji dio sjemena izvozi u Mađarsku, Austriju, Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo. Ova proizvodnja je organizirana tako da oplemenjivačke kuće osiguravaju sjeme visokih kategorija za daljnju reprodukciju, a sjemenske kuće (proizvođači, dorađivači sjemena i distributeri) proizvode i plasiraju sjeme do krajnjeg korisnika.

Tablica 21. Proizvodnja sjemena i ekonomska dobit nekih kultura u Osječko-baranjskoj županiji (2006-2007)

Vrsta proizvodnje ha kg sjemena Kn/kg Ukupno kn

Kukuruz 2.000 5.000.000 50,0 250.000.000 Pšenica 7.000 35.000.000 2,0 70.000.000 Ječam 1.000 10.000.000 2,0 20.000.000 Soja 1.500 4.500.000 5,0 20.000.000 Ostalo 1.000 1.000.000 10,0 10.000.000

UKUPNO 370.000.000 Izvor podataka: Dr. sc. Branimir Šimić, Poljoprivredni institut Osijek

Prema dobivenim podacima o sjemenarstvu u Republici Hrvatskoj možemo zaključiti: - U Republici Hrvatskoj postoji dugogodišnja tradicija proizvodnje sjemena, - Veliki značaj proizvodnje sjemena u poljoprivredi i privredi Republike Hrvatske, - Smanjenje proizvodnje sjemena u zadnjih 15-tak godina spram mogućnosti (50%), - Proizvodnju sjemena na 30.000 ha godišnje,

26

- Doradu i deklariranje 200.000 tona sjemena, - Ukupni izvoz sjemena oko 3.000 tona, - Potrebu izrade strategije povećanja proizvodnje sjemena s ciljem većeg izvoza, - Veliki značaj izvoza sjemena u programu razvoja poljoprivrede i privrede Republike

Hrvatske. 9. JESENSKA SJETVA 2007. GODINE

Sjetva ozimih kultura u 2007. godini obavljala se u otežanim uvjetima. Zbog suše koja je vladala u vegetativnom razdoblju 2007. godine, došlo je do ranijeg sazrijevanja suncokreta, soje, kukuruza, te je i berba završila ranije. Očekivalo se da će se jesenska sjetva obaviti u agrotehničkim rokovima, međutim nakon što su počeli teći optimalni rokovi za sjetvu došlo je do zahlađenja i dužeg kišnog perioda što je onemogućilo sjetvu, tako da je samo dio usjeva zasijan u optimalnim rokovima.

Kao ilustraciju možemo navesti podatke o količini oborina kroz ovogodišnji vegetacijski period intenzivnog rasta i razvoja poljoprivrednih kultura. Tablica 22.

Mjesec u godini 2007. Količina oborina u mm/m² Travanj 0,7 Svibanj 48,5 Lipanj 60,6 Srpanj 31,7

Kolovoz 89,0 Rujan 71,2

UKUPNO 301,7 Izvor podataka: DHZ Meteo postaja Zračna luka Osijek 9.1. Procjena jesenska sjetva 2007. godine za ozime kulture u Osječko-baranjskoj županiji Tablica 23.

KULTURA Zasijano Pšenica 55.000 Ječam 10.000 Zob 2.000 Ostale ozime žitarice 500 Uljana repica 5.000 Krmno bilje (novo) 1.200

UKUPNO 73.700 Izvor podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Na poljima Osječko-baranjske županije jesenska sjetva obavljena je na površini od 72.400 ha. Pšenicom je zasijano 55.000 ha, ječmom 10.000 ha, a uljanom repicom 5.000 ha. 9.2. Očekivana proizvodnja važnijih ozimih kultura na poljima Osječko-baranjske županije

Obzirom na procjenu zasijanih površina u jesenskoj sjetvi 2007. godine na području Osječko-baranjske županije, može se očekivati slijedeća proizvodnja važnijih ozimih kultura pod pretpostavkom da će slijedeća vegetativna godina biti klimatsko edafski prosječna, uz primjenu potrebnih agrotehničkih mjera.

27

Tablica 24.

KULTURA Sjetvena površina (ha) Očekivani prinos t/ha Očekivana ukupna

proizvodnja tona Pšenica 55.000 5,0 275.000Ječam 10.000 4,5 45.000Zob 2.000 4,0 8.000Uljana repica 5.000 2,2 11.000UKUPNO 72.000Izvor podataka: Županijska komora Osijek, Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Uz planirani prinos od 5,0 t/ha planira se proizvesti 275.000 tona zrna pšenice. Osim pšenice koja je najviše zastupljena, na zasijanim površinama planira se proizvesti 11.000 tona uljane repice, 45.000 tona ječma i 8.000 tona zobi. 9.3. Materijalne pretpostavke za realizaciju jesenske sjetve 9.3.1. Tržište sjemena

Dorađivači sjemena u suradnji sa Poljoprivrednim institutom Osijek, Agrigenitics d.o.o i BC Institut Zagreb osigurali su za potrebe domaćeg tržišta dovoljno kvalitetnog sortnog sjemena ozimih kultura.

Prema cjeniku Poljoprivrednog instituta Osijek maloprodajne cijene ozimih kultura s PDV-om bile su sljedeće:

Tablica 25. Maloprodajne cijene sjemena (PDV je uključen u cijenu)

NAZIV KULTURE CIJENA kn/kg

Pšenica 2,40 Ječam 2,30 Lucerna 45,00 Ozimi grašak 5,00 9.3.2. Mineralna gnojiva

Tvornica mineralnih gnojiva "Petrokemija" d.d. Kutina osigurala je dovoljne količine gnojiva za jesensku sjetvu, te je proizvedeno 120.000 tona gnojiva koje je prvenstveno usmjereno za potrebe domaće proizvodnje. 9.3.3. Gorivo

Za sjetvu ozimih kultura plavog dizela kojeg koriste poljoprivredni proizvođači kao pogonsko gorivo bilo je u dovoljnim količinama, ali mu je cijena zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu značajno porasla. 10. VOĆARSTVO I VINOGRADARSTVO

Na osnovu podataka iz publikacije Županija u brojkama (prosinac 2007. godine) prikazana je proizvodnja voća u Osječko-baranjskoj županiji.

28

Tablica 26. KULTURA Vlasništvo Rodna stabla Prinosi po stablu Proizvedeno tona

Ukupno 25.379 11,8 300Trešnje Privatno 25.379 11,8 300Ukupno 91.408 10,9 995Višnje Privatno 79.908 11,0 877Ukupno 19.038 11,6 220Marelice Privatno 19.038 11,6 220Ukupno 599.248 11,2 6.700Jabuke Privatno 355.460 11,5 4.088Ukupno 108.529 12,2 1.324Kruške Privatno 106.791 12,4 1.324Ukupno 502.132 19,7 9.891Šljive Privatno 501.494 19,7 9.879Ukupno 67.316 7,5 503Breskve Privatno 65.476 7,6 498Ukupno 59.384 9,4 556Orasi Privatno 59.182 9,4 556

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

U Osječko-baranjskoj županiji od višegodišnjih nasada najviše ima rodnih stabala jabuka 599.248. Od tog ukupnog broja u vlasništvu obiteljskih gospodarstva nalazi se rodnih stabala 355.460, što predstavlja 59,32%. Prosječan prirod po rodnom stablu je iznosio 11,2 kg. Na drugom mjestu po zastupljenosti su šljive. Rodnih stabala šljiva ima ukupno 502.132, a od tog ukupnog broja 501.494 ili 99,87% nalazi se u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. 10.1. Pregled zahtjeva za poticaje Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za

zasnivanje novih dugogodišnjih nasada voća i vinove loze (2004., 2005., 2006. i 2007. godina) u Osječko-baranjskoj županiji

Tablica 27. VOĆNA VRSTA Zahtjeva 2004. (ha) Zahtjeva 2005. (ha) Zahtjeva 2006. (ha) Zahtjeva 2007. (ha)

Jabuka 116,77 73.23 60,26 101,18Šljiva 63,97 92.85 116,85 43,68Orah 19,24 11.49 99,84 77,23Višnja 67,06 37,36 155,99 157,05Trešnja 5,15 4,28 5,52 3,41Lijeska 36,51 75,12 71,82 43,83Kruška 21,22 7,60 15,21 19,03Breskva 28,88 13,70 66,70 18,82Marelica 4,17 2,03 35,17 12,29Kupina 11,26 8,63 4,19 4,14Malina 1,00 0,5 Vinova loza 127,47 140,84 27,13 134,62

UKUPNO 502,70 467,63 487,03 749,90Izvor podataka: Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, Odsjek Osječko-baranjske županije

U Osječko-baranjskoj županiji 2004. godine Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja podneseno je zahtjeva za poticaje za zasnivanje novih nasada voćnjaka i vinograda u površini od 502,70 ha, u 2005. godini u površini od 467,63 ha, u 2006. godini u površini od 487,03 ha, a u 2007. godini u površini od 749,90 ha.

29

10.2. Pregled zahtjeva za poticaje Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u 2007. godini za zasnivanje novih dugogodišnjih nasada voća i vinove loze u Osječko-baranjskoj županiji po vrstama voća

Tablica 28.

VOĆNA VRSTA BROJ ZAHTJEVA POVRŠINA (ha) Jabuka 23 101,18 Šljiva 39 43,68 Orah 24 77,23 Višnja 30 157,05 Trešnja 3 3,41 Lijeska 28 43,83 Kruška 12 19,03 Breskva 12 18,82 Marelica 13 12,29 Kupina 6 4,14 Malina Vinova loza 41 134,62 UKUPNO 231 749,90

Izvor podataka: Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, Odsjek Osječko-baranjske županije

Na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu ("Narodne

novine", br. 87/02., 117/03., 82/04. i 12/05), poticaj za vinograde isplaćuju se jednom godišnje osim u godini sadnje za vinograde upisane u Vinogradarski katastar koji vodi Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.

Pravo na poticaj za podizanje vinograda ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade vinograda na površini od 0,25 ha , odnosno koja podižu nove matične nasade vinove loze na površini od najmanje 0,1 ha sa certificiranim i višim kategorijama sadnog materijala.

Poticaj se isplaćuje jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Poticaj za podizanje 1,00 ha vinograda iznosi 33.600 kn, a za područja s težim uvjetima gospodarenja 45.400 kn. Godišnja plaćanja po 1,00 ha vinograda iznose 2.500 kn, a za područja s težim uvjetima gospodarenja 3.400 kn.

Poticaj za voćne vrste I. skupine i II. skupine te jagode isplaćuje se jednom godišnje osim u godini sadnje. Pravo na poticaj za podizanje nasada voćnjaka te matičnih nasada voćnih vrsta ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove voćnjake na površini od 0,5 ha , odnosno koja podižu nove matične nasade voćnih vrsta na površini od najmanje 0,1 ha sa certificiranim i višim kategorijama sadnog materijala.

Poticaj se isplaćuje jednokratno, nakon podizanja voćnjaka, ako korisnik podigne voćnjak u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Poticaj za podizanje nasada 1,00 ha voćnjaka I. skupine iznosi 24.000 kn, a za područja s težim uvjetima gospodarenja 32.400 kn. Poticaj za podizanje nasada 1,00 ha voćnjaka II. skupine iznosi 16.800 kn, a za područja s težim uvjetima gospodarenja 22.700 kn. Godišnja plaćanja po 1,00 ha voćnjaka iznose 2.500 kn. Poticaj sadnog materijala višegodišnjih nasada iznosi 2,00 kn po komadu.

30

10.3. Sufinanciranje nabave voćnih sadnica i loznih cijepova za unapređenje voćarske i vinogradarske proizvodnje na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini

Osječko-baranjska županija aktivno se uključila u Operativni program podizanja novih nasada

voćnjaka i vinograda, te je od 2004. godini Poglavarstvo Županije donosilo Zaključak o sufinanciranju nabave voćnih sadnica i loznih cijepova za unapređenje voćarske i vinogradarske proizvodnje na području Županije, kao i Zaključak o financiranju Projekta "Analiza tla kao temelj gnojidbe i povećanja poljoprivredne proizvodnje kod podizanja višegodišnjih nasada" za unapređenje poljoprivredne proizvodnje na području Osječko-baranjske županije.

Podizanje novih nasada voćnjaka (jabuka, krušaka, šljiva, breskva, marelica, višnja, trešnja, lijeska, orah, kupina, malina, jagoda) sufinancira se u iznosu 25% od određene cijene za pojedinu vrstu voćnih sadnica.

Cijene su određene prema stanju na tržištu u Republici Hrvatskoj i za pojedine voćne vrste iznose: - 1 sadnica jabuke 15,00 kn - 1 sadnica kruške 18,00 kn - 1 sadnica šljive 17,00 kn - 1 sadnica breskve 18,00 kn - 1 sadnica marelice 18,00 kn - 1 sadnica višnje 18,00 kn - 1 sadnica trešnje 18,00 kn - 1 sadnica oraha 80,00 kn - 1 sadnica kupine 10,00 kn - 1 sadnica maline 10,00 kn - 1 sadnica jagode 2,00 kn.

Najviši iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje voćnih sadnica po jednom poljoprivrednom gospodarstvu može iznositi: - za zasađene površine od 0,50 ha do 5,00 ha - 12.000,00 kn - za zasađene površine od 5,01 ha do 10,00 ha - 15.000,00 kn - za zasađene površine od 10,01 ha do 20,00 ha - 20.000,00 kn - za zasađene površine veće od 20,00 ha - 30.000,00 kn.

Uvjet za ostvarivanje sufinanciranja voćnih sadnica i loznih cijepova jest: 1. Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednog gospodarstva 2. Ispunjavanje minimalno poticanih količina (za podizanje vinograda najmanje površina je 0,25

ha; za podizanje voćnjaka najmanje površina je 0,5 ha) 3. Sadnja deklariranog sadnog materijala 4. Da se prebivalište, odnosno sjedište te mjesto ulaganja nalaze na području Županije.

Rok za podnošenje zahtjeva za sufinanciranje voćnih sadnica je 30. studeni tekuće godine, a za sufinanciranje loznih cijepova 1. lipanj tekuće godine, a potrebno je uz zahtjev priložiti posjedovni list iz katastarske evidencije za zemljište na kojem će se obaviti sadnja koji glasi na podnositelja zahtjeva, original ili presliku računa o kupovini sadnog materijala, otpremnicu, deklaraciju sadnog materijala, potvrdu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu o izvršenoj sadnji naziv i broj računa banke i broj računa podnositelja žiro-račun), dokaz da nema dugovanja po osnovi zakupa ili koncesije državnog poljoprivrednog zemljišta i dokaz da su podmirene sve obveze za vodnu naknadu.

U tablici 27. prikazano je s kolikim novčanim sredstvima je Osječko-baranjska županija sufinancirala nabavu voćnih sadnica i loznih cijepova u razdoblju od 2004. do 2007. godine.

31

Tablica 29. Sufinanciranje voćnih sadnica i loznih cijepova

2004. 2005. 2006. 2007. Ukupno

Voćne sadnice 450.000,00 786.000,00 800.000,00 1.199.975,00 3.235.975,00

Lozni cijepovi 450.000,00 714.000,00 700.000,00 205.432,00 2.069.432,00

Ukupno (kn) 900.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.405.407,00 5.305.407,00Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

U tablici 30. prikazane su zasađene površine (ha) voćnjaka i vinograda u razdoblju od 2003. do 2007. sufinancirane od Osječko-baranjske županije. Tablica 30. Površine zasađenih voćnjaka i vinograda sufinanciranih od strane Županije u razdoblju

od 2003.-2007. godine Godina Voćnjaci (ha) Vinogradi (ha)

2003. 70 18 2004. 182 70 2005. 229 185 2006. 342 147 2007. 484 47 Ukupno 1.307 467

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije Tablica 31. Zasađene površine s obzirom na voćnu vrstu 2003.-2007. godine

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Ukupno Voćna vrsta Zasađeno (ha) Zasađeno (ha) Zasađeno (ha) Zasađeno (ha) Zasađeno (ha) Zasađeno (ha)

Jabuka 36ha82a83 m² 71ha93a77m2 41ha22a57m² 79ha93a73m2 56ha36a29m2 286ha34a59m²

Šljiva 10ha39a59 m² 36ha33a45m2 48ha12a60m² 67ha54a11m2 84ha90a24m2 247ha29a99m²

Višnja 1ha84a55 m² 10ha60a55m2 43ha40a80m² 42ha16a36m2 93ha93a28m2 191ha94a54 m²

Trešnja 0ha00a00m2 0ha00a00m2 3ha46a00m² 03ha55a00m2 3ha50a29m2 10ha51a29 m²

Kruška 3ha49a02 m² 7ha11a20m2 10ha30a10m² 09ha95a06m2 20ha05a64m2 50ha91a02 m²

Breskva 7ha40a35 m² 14ha27a65m2 5ha82a91m² 18ha13a91m2 36ha18a19m2 81ha83a01m²

Marelica 1ha65a50 m² 4ha73a00m2 5ha31a69m² 09ha73a36m2 11ha57a49m2 33ha00a55m²

Lijeska 0ha00a00m2 21ha07a77m2 54ha25a81m² 57ha52a09m2 77ha28a48m2 210ha00a15m²

Orah 0ha60a00 m² 1ha50a99m2 10ha60a65m² 39ha12a18m2 70ha28a19m2 122ha12a01m²

Kupine 6ha67a80 m² 12ha84a46m2 4ha74a43m² 14ha84a46m2 3ha89a66m2 43ha00a71 m²

Jagode 0ha00a00m2 0ha00a00m2 2ha24a00m² 0ha00a00m2 0ha63a59m2 2ha87a59 m²Vinova loza 19ha51a62 m² 70ha72a66m2 185ha46a69m² 147ha19a67m² 46ha94a08m2 469ha84a72 m²

Ukupno 88ha41a26 m² 251ha15a50m2 414ha98a25m² 489ha69a93 m² 530ha65a98m2 1.774ha90a92m²Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Podaci o podnesenih zahtjevima i zasađenim površinama s obzirom na vrstu voćne sadnice i vinovu lozu, a koji su sufinancirani od Osječko-baranjske županije u razdoblju 2003.-2007. godine, prikazane su u tablici 32.

32

Tablica 32. Podneseni zahtjevi i zasađene površine trajnih nasada na području Osječko-baranjske županije

Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

2004. 2005. 2006. 2007.Vrsta

Zahtjevi Zasađeno (ha) Zahtjevi Zasađeno (ha) Zahtjevi Zasađeno (ha) Zahtjevi Zasađeno (ha)

Jabuka 37 71ha93a77m2 32 41ha22a57 m2 37 79ha93a73 m2 21 56ha36a29 m2

Šljiva 29 36ha33a45m2 41 48ha40a80 m2 30 67ha54a11 m2 48 84ha90a24 m2

Višnja 5 10ha60a55m2 20 43ha40a80 m2 6 42ha16a36 m2 45 93ha93a28 m2

Trešnja 0 0ha00a00 m2 2 3ha46a10 m2 1 03ha55a00 m2 2 3ha50a00 m2

Kruška 7 7ha11a20 m2 4 10ha30a10 m2 8 09ha95a06 m2 13 20ha05a64 m2

Breskva 9 14ha27a65m2 8 5ha82a91 m2 9 18ha13a91 m2 12 36ha18a19 m2

Marelica 3 4ha73a00 m2 7 5ha31a69 m2 5 09ha73a36 m2 7 11ha57a49 m2

Lijeska 12 21ha07a77m2 54ha25a81 m2 14 57ha52a09 m2 31 77ha28a48 m2

Orah 3 1ha50a99 m2 7 10ha60a65 m2 10 39ha12a18 m2 29 70ha28a19 m2

Kupine 12 12ha84a46m2 4 4ha74a43m2 12 14ha84a46 m2 6 3ha89a66 m2

Maline 0 0ha00a00 m2 0 0ha00a00 m2 0 0ha00a00 m2 0 0ha00a00 m2

Jagode 0 0ha00a00 m2 2 2ha24a00 m2 0 0ha00a00 m2 7 3ha63a08 m2

Vinova loza 51 70ha72a66m2 76 185ha46a69 m2 63 147ha19a67m2 35 46ha94a0 m2

Ukupno 168 251ha15a5m2 236 414ha98a25 m2 195 489ha69a93m2 220 530ha71a93 m2

33

Tablica 33. Zasađene površine s obzirnom broj zahtjeva i voćnu vrstu u 2007. godini

Voćna vrsta Broj zahtjeva Zasađeno (ha) Zasađeno (kom)

Jabuka 20 56ha36a29m2 64.189Šljiva 56 84ha90a24m2 43.514Višnja 46 93ha93a28m2 66.410Trešnja 3 3ha50a29m2 2.360Kruška 19 20ha05a64m2 37.314Breskva 18 36ha18a19m2 27.918Marelica 12 11ha57a49m2 5.858Lijeska 33 77ha28a48m2 40.255Orah 29 70ha28a19m2 9.454Kupine 5 3ha89a66m2 8.170Jagode 7 0ha63a59m2 87.700Vinova loza 35 46ha94a08m2 205.432

UKUPNO 283 530ha65a98m2 598.574Izvor podataka: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

U 2007. godini ukupno je podneseno 283 zahtjeva za sufinanciranje voćnih sadnica i loznih cijepova. Od tog ukupnog broja podneseno je 248 zahtjeva za sufinanciranje voćnih sadnica, a 35 zahtjeva podneseno je za sufinanciranje loznih cijepova.

U 2007. godini Županija sufinancirala je voćne sadnice u ukupnom iznosu od 1.199.995,75 kn, a lozne cijepove u ukupnom iznosu od 205.432,00 kn. 10.4. Operativni program podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i

ruralnog razvoja

Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju nameće se potreba za povećanjem površina zasađenim dugogodišnjim nasadima. Zbog svega navedenog Vlada Republike Hrvatske donijela je Operativni program podizanja novih nasada voćnjaka i vinograda. Ciljevi Programa su da se u razdoblju od četiri godine (od 2004. do 2007.) zasadi najmanje 15.000 ha novih voćnjaka i 13.000 ha novih nasada vinograda. Realizacijom Operativnog programa podizanja trajnih nasada Republika Hrvatska će bitno pokrenuti razvoj poljoprivrede, promijeniti njezinu ekstenzivnu strukturu, povećati zaposlenost, proizvodnju i izvoz te pokrenuti razvoj i drugih pratećih grana gospodarstva.

Cilj Programa je kreditiranje podizanja novih dugogodišnjih nasada (voćnjaci, vinogradi) i oživljavanje postojećih u svrhu povećanja kvalitete i konkurentnosti domaćih proizvođača te usklađivanje s europskim pravilima proizvodnje.

U provedbi programa kreditiranja uz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR), sudjeluju i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG). Pri županijama osnovana su Županijska stručna povjerenstva za provedbu programa, te Središnje stručno povjerenstvo u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Podnositelji zahtjeva za kredit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trgovačka društva, poljoprivredne zadruge i obrtnici koji namjeravaju kreditnim sredstvima podići (zasaditi) novi nasad i obnoviti postojeći nasad.

Kreditnim sredstvima može se financirati: a) kupnja poljoprivrednog zemljišta u svrhu sadnje dugogodišnjih nasada b) kupnja poljoprivrednog zemljišta sa postojećim nasadom

34

c) podizanje dugogodišnjih nasada što uključuje: sadni materijal, stupovi, armatura, kemijska analiza tla, priprema i uređenje zemljišta, obrada tla, mineralno i ostalo gnojivo, zaštitna sredstva, troškovi rada i usluga, te svi ostali troškovi prilikom podizanja dugogodišnjih nasada koji se mogu dokazati računima, kupoprodajnim ugovorima ili ugovorima o djelu

d) podizanje matičnih nasada (podloge i plemke) što uključuje: troškove materijala, troškove rada i usluga, te sve ostale troškove prilikom podizanja matičnih nasada koji se mogu dokazati računima, kupoprodajnim ugovorima ili ugovorima o djelu

e) kupnja poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata f) kupnja opreme za sustav za navodnjavanje uz izgradnju akumulacije ili kopanje bunara g) kupnja opreme za sustav zaštite od mraza h) kupnja sustava za zaštitu od tuče.

Visina kredita određuje se u zavisnosti od svrhe ulaganja i određena je: - za fizičke osobe 80.000,00 - 1.500.000,00 kuna - za pravne osobe 100.000,00 - 3.500.000,00 kuna.

Rok otplate kredita je do 12 godina uz poček do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg korisnika od 4%. Za 50% odobrenog iznosa kredita garancija je HAMAG-a, a 50% iznosa kredita garancija je krajnjeg korisnika kredita.

Program kreditiranja podizanja dugogodišnjih nasada usvojen je na sjednici Uprave HBOR-a održanoj dana 8. veljače 2005. godine. Provedba Programa započela je u travnju 2005. godine te je do 31. prosinca 2007. godine temeljem pozitivnih odluka SSP-a ukupno zaprimljeno 265 kreditnih zahtjeva. Tablica 34. Zaprimljeni zahtjevi u HBOR-u za kreditiranje dugogodišnjih nasada 2005. 2006. 2007. Ukupno zaprimljeni zahtjevi (kom) 131 76 58

Ukupan iznos zaprimljenih zahtjeva (u HRK) 45.575.673,00 50.642.033,00 43.391.003,00

Zaprimljeni zahtjevi OBŽ (kom) 29 11 7

Ukupan iznos zaprimljenih zahtjeva (u HRK) OBŽ 5.786.736,00 3.319.249,00 3.100.000,00

Ukupan broj odobrenih zahtjeva (kom) 54 70 28

Ukupan iznos odobrenih zahtjeva (u HRK) 15.475.415,00 39.216.235,00 29.637.304,00

Ukupan broj odobrenih zahtjeva (kom) OBŽ 15 7 4

Ukupan iznos odobrenih zahtjeva (u HRK) OBŽ 2.501.116,00 3.014.675,00 1.264.737,00

Potpisani ugovori ukupno (kom) 48 70 27

Iznos potpisanih ugovora 13.745.165,00 33.104.750,00 31.650.109,00

Potpisani ugovori OBŽ (kom) 13 8 5

Iznos potpisanih ugovora OBŽ 2.119.000,00 2.818.360,00 1.833.000,00

Izvor podataka: Hrvatska banka za obnovu i razvitak

35

10.5. Financiranje Projekta "Analiza tla kao temelj gnojidbe i povećanja poljoprivredne proizvodnje kod podizanja dugogodišnjih nasada" na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini

Do 1990. godine u Republici Hrvatskoj kotrolom plodnosti tla bilo je obuhvaćeno oko 50%

ukupnih društvenih površina, a zanemarivo malo površina privatnog sektora. Analize su pokazale da je na velikom dijelu površina došlo do zakiseljavanja tla i potrebe za kalcizacijom. Utvrđeno je opadanje sadržaja humusa i mobilnih rezervi dušika na velikom dijelu površina, uz pogoršane vodo-zračne odnose, narušavanjem strukture i pad mikrobiološke aktivnosti.

Projekt je utemeljen na aktualnim problemima u poljoprivredi: a) Stagniranje prinosa ratarskih kultura b) Uzak plodored i loša struktura sjetve c) Neusuglašenost ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tok razmjene tvari i

energije) d) Problem prenamjene zemljišta e) Niska prosječna potrošnja gnojiva f) Gnojidba bez poznavanja svojstava tla (neizbalansirana, preniska ili previsoka) g) Uvoz gnojiva (često nekvalitetno) i problemi vlastite proizvodnje u Petrokemiji h) Heterogenost poljoprivrednih površina i) Različita potencijalna i efektivna plodnost tla.

Precizan proračun iznošenja i unošenja hraniva u tlo, praćenje visine prinosa i redovite analize tla mogu pomoći u planiranju i proračunu potrebne gnojidbe pa organizacija jedinstvenog sustava kontrole plodnosti tla mora biti u funkciji agrarne politike na svim razinama, od jedinica lokalne uprave i samouprave do resornog ministarstva.

Pod analizom tla podrazumjevaju se postupci uzimanja uzoraka tla, laboratorijska analiza uzoraka i interpretacija rezultata. U užem smislu analiza tla je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje, kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova kemijsko-fizikalno-biološka svojstva značajna za ishranu bilja, odnosno njegovo zdravlje. Stoga rezultati analize tla omogućuju procjenu vrste i doze gnojiva za nadoknadu pojedinog hranjivog elementa u tlu, obzirom na njegovu raspoloživost, stanje i fenofazu usjeva, te planirani prinos usjeva.

Svrha analize tla: - odrediti razinu (indeks) raspoloživosti hraniva ili potrebu njegovog unošenja (kod kemijskih

metoda uvijek iz ekstrakta tla), - predvidjeti povećanje prinosa i profitabilnost gnojidbe (loša tla ne daju uvijek povećanje

prinosa gnojidbom zbog mogućih drugih limitirajućih faktora, premda je kod detaljne analize tla vjerovatnoća reakcije na gnojidbu visoka),

- osigurati temelj za proračun potrebne gnojidbe pojedinog usjeva i - procjeniti status (opskrbe) pojedinog hranjivog elementa i utvrditi plan nadoknade

(management hraniva).

Zapravo, analize tla počivaju na konceptu da usjev reagira na gnojidbu sukladno količini raspoloživih hraniva u tlu. Stoga dobru analizu tla čine tri komponente: a) dobar, reprezentativni uzorak, b) odgovarajuća laboratorijska metoda kojom se može detreminirati najtočnije sadržaj

raspoloživog hraniva i c) višegodišnji eksperimentalni rad na utvrđivanju korelacije između rezultata analize tla i

potrebne količine nekog hraniva za neki usjev pod određenim agroekološkim uvjetima.

Interpretacija analize tla, utvrđivanje potrebe u gnojidbi i preporuke za gnojidbu su: - definicija raspoloživosti hraniva, opskrbljenost tla i zadaci gnojidbe, - klasifikacija raspoloživosti, granične vrijednosti ili rangovi vrijednosti,

36

- linearne i nelinearne skor funkcije, - izrada preporuka za gnojidbu (obzirom na sustav biljne proizvodnje-konvecionalna,

intenzivna, alternativna), - procjena produktivnosti tla (bonitet, kvantifikacija produktivnosti tla) i - matematičko-kompjutorski simulacijski i prognozni modeli.

Na osnovu agrokemijskih pokazatelja izdane su preporuke za gnojidbu, kao i potrebne agromelioracijske mjere za podizanje višegodišnjih nasada. Svaki je proizvođač dobio popunjen i ovjeren Obrazac-3, potreban za ishođenje poticaja kod nadležnog ministarstva.

Tablica 35. Broj izvršenih analiza tla od 2003.-2007. godine

Godina Broj uzoraka Površina (ha) Vrijednost projekta (kn)

2003. 95 95 50.000,002004. 666 929 350.000,002005. 666 997 350.000,002006. 750 1.150 400.000,002007. 580 800 300.000,00Ukupno 2.767 3.971 1.450.000,00Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Uslugu analize tla u cijelosti financira Osječko-baranjska županija, a do iskorištenje sredstava osiguranih za ovu namjenu. Korisnici usluge analize tla su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i zadruge, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Uslugu analize tla obavlja Zavod za tlo Osijek i Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekologiju.

Budući da je bilo zahtjeva da proizvođači samostalno donose uzorke, Županija je iste uzela u obzir, te je predvidjela dvije mogućnosti: - samostalno uzimanje uzoraka (cijena uzorka 400,00 kuna oslobođeno od PDV-a temeljem

članka 11. stavak 1. točka 8. Zakona o PDV-u, uslugu analize obavlja Zavod za agroekologiju Poljoprivrednog fakultet u Osijeku;

- uzimanje uzoraka od strane djelatnika Zavoda za tlo (cijena uzorka 600,00 kuna u cijenu je uključen i PDV).

Analiza tla koja se obavlja u Zavodu za tlo Osijek sadrži:

- uzimanje uzoraka na terenu, - laboratorijsku analizu dva uzorka tla (0-0,30 m i 0,30-0,60 m) i - izradu preporuka za gnojidbu krajnjem korisniku.

Analiza tla koja se obavlja na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Zavod za agroekologiju sadrži: - samostalno uzimanje uzoraka od strane korisnika usluge i dostava Poljoprivrednom fakultetu

u Osijeku, - laboratorijsku analizu dva uzorka tla (0-0,30m i 0,30-0,60 m) i - izradu preporuka za gnojidbu krajnjem korisniku.

37

11. EKOLOŠKA PROIZVODNJA

Ekološka proizvodnja ("organska", "biološka") po svojoj definiciji jest poseban sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.

Svojevrsni rodonačelnik ovakvog načina proizvodnje u nas jest "BIOPA", Udruga za organsko-biološku proizvodnju, osnovana 1997. god. u Osijeku, od strane skupine entuzijasta, farmera-proizvođača te pravnih osoba (Poljoprivredi fakultet Osijek, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek i PPS d.o.o.). Temeljni cilj Udruge bio je pokretanje programa "Osnivanje i razvoj organsko - biološke proizvodnje", na području Slavonije i Baranje. 11.1. Sufinanciranje savjetovanja i potvrđivanja ekoloških proizvođača i prerađivača na

području Osječko-baranjske županije

Program je usmjeren ka udruživanju fizičkih i pravnih osoba koje su spremne u njemu sudjelovati kao proizvođači, prerađivači ili potrošači te pružanju informacija zainteresiranim građanima o prednostima ovakvog načina proizvodnje kroz prodajne izložbe, specijalizirane sajmove i medije. Područje kojem je u ovom programu posvećena posebna pozornost jest edukacija proizvođača za pravilnu pripremu gospodarstva za stjecanje certifikata u ekološkoj proizvodnji i upis u Upisnik ekoloških proizvođača. Sve navedene mjere imaju za cilj kroz razvoj ekološke proizvodnje doprinijeti: zaštiti zdravlja ljudi i životinja, očuvanju plodnosti tla i biološke raznolikosti, zaštiti okoliša i samozapošljavanju na obiteljskim gospodarstvima.

Predanim radom na realizaciji navedenog programa "BIOPA" je dala nemjerljiv doprinos afirmaciji ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, koja se u proteklih desetak godina, prometnula u jedan od najperspektivnijih segmenata gospodarstva kako Osječko-baranjske županije tako i čitave Republike Hrvatske. Potvrda ovoj tezi vidljiva je i iz podataka prikazanih u sljedećim tablicama:

Tablica 36. Proizvođači upisani u Upisnik

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Ekološki proizvođačiupisani u Upisnik 0 26 44 50 61 77

Izvor: BIOPA, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije Tablica 37. Površine pod ekološkom proizvodnjom u ha 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Ukupno (u ha) 0 1.146 1.523,7 1.723,16 1.827 2.187 Izvor: BIOPA, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Iz gore navedenog jasno je vidljivo kontinuirano povećanje kako broja ekoloških proizvođača tako i površina pod ekološkom proizvodnjom, čemu su upravo aktivnosti "BIOPA"-e dale značajan doprinos.

38

To se prvenstveno odnosi na aktivnosti koje "BIOPA" provodi na području sustavne edukacije ekoloških proizvođača kroz održavanje niza predavanja ( uvodnih, stručnih i dr.), o ekološkoj poljoprivredi koje je do danas pohađalo više od 2000 sudionika, kako s područja Osječko-baranjske županije tako i s prostora cijele Republike Hrvatske.

Kruna dosadašnjeg stručnog i profesionalnog rada "BIOPA"-e na ovom području stigla je u studenom prošle godine, kada su "BIOPA" i "BIOINSPEKT" stekli Potvrdu o akreditaciji (kao prvi i za sada jedini u Republici Hrvatskoj). "BIOPA" je ovaj uspjeh polučila u području certifikacije proizvoda u ekološkoj proizvodnji, dok je "BIOINSPEKT" u tome uspio u području nadzora u ekološkoj proizvodnji i preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla, te nadzoru uvoznika ekoloških proizvoda. Ovome uspjehu značajan obol dala je i Osječko-baranjska županija koja je, prepoznavši kvalitetu njezina rada, "BIOPA"-i pružila značajnu financijsku podršku (pokrivanje 50% troškova edukacije, nadzora i certifikacije članova-proizvođača "BIOPA"-e te 70.000,00 kn za troškove same akreditacije).

Značajan segment "BIOPA"-ina rada jest i ostvarivanje suradnje sa znanstvenim institucijama poput: Poljoprivrednog instituta, Poljoprivrednog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta osječkog sveučilišta, (s kojima su potpisani ugovori o suradnji) te srodnim udrugama i institucijama u okviru saveza BIOS putem kojeg je i članicom svjetske federacije IFOAM.

Ambiciozni planovi "BIOPA"-e vidljivi su i iz podataka obuhvaćenih izvješćem o radu koji govore da je u 2007. godini putem interesnih skupina održano ukupno 99 uvodnih i stručnih predavanja Održano je također i 34 specijaliziranih radionica u okviru kojih su obrađene teme iz različitih područja ekološke proizvodnje.

Izuzetno značajno područje rada jesu i individualna savjetovanja na gospodarstvima, koja provodi "BIOPA"-ina Služba za edukaciju (u 2007. godini održano je 179 ovakvih savjetovanja). Uz sve navedeno, ne smiju se zanemariti "BIOPA"-ine aktivnosti na području daljnje popularizacije ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.

Obzirom da ekološka poljoprivreda ima svrhu zaštite zdravlja i života ljudi, te zaštite prirode i okoliša, neophodna je daljnja potpora Projektima koji potiču ekološku proizvodnju.

Svaka potpora, koja potiče povećanje ekološke proizvodnje je od višestruke koristi za poljoprivredna gospodarstva naše Županije, kroz zapošljavanje članova obitelji, ostvarenje dostatnih prihoda, te podizanja razine potrebnih znanja i iskustava proizvođača.

Prikaz osiguranih sredstava u Proračunu Osječko-baranjske županije usmjerenih za ekološku proizvodnju kroz godine: - u 2004. godini osigurana su sredstva u iznosu: 200.000,00 kuna - u 2005. godini osigurana su sredstava u iznosu: 200.000,00 kuna - u 2006. godini osigurana su sredstva u iznosu: 200.000,00 kuna - u 2007. godini osigurana su sredstva u iznosu: 120.000,00 kuna. 12. ZAKLJUČAK

Biljnu proizvodnu u 2007. godini obilježili su ekstremni klimatski uvjeti, količina oborina znatno manja od višegodišnjeg prosjeka. U vegetativnom razdoblju od mjeseca travnja do rujna ukupno je bilo 301,7 mm2 oborina. U mjesecu travnju bilo je samo 0,7 mm oborina po m2, a u svibnju 48,5 mm oborina. Toplo i sušno proljeće omogućilo je ranu sjetvu jarih usjeva. Vrlo mala količina oborina odrazila se na usjeve kukuruza, soje i suncokreta koji su zbog nedostatka vlage slabije ponikli, te je došlo do prorjeđivanja sklopa biljaka. Dodatne poteškoće predstavljali su korovi, jer primjena sredstava za zaštitu protiv korova (herbicida) koja je obavljana zajedno sa sjetvom, zbog suše nije bila učinkovita.

39

Mala količina oborina i visoke temperature zraka negativno su utjecali i na ozime kulture. Ozime kulture (pšenica, ozimi ječam) ušle su u sušni period dosta prorijeđene zbog intenzivnijeg napada lisnih ušiju koje prenose bolest žućenja lista, te su biljke koje su napale lisne uši zakržljale i propale. Prihrana mineralnim gnojivom koja je obavljena u veljači nije bila učinkovita, jer je zbog nedostatka vlage mineralno gnojivo ostalo nerazgrađeno. Nedostatak vlage i visoke temperature u travnju, svibnju i lipnju skratile su vegetaciju pšenice i ozimog ječma, kulture su naglo prošle određene faze razvoja (organogeneze), intenzivirala se zrioba, te ovisno o razini agrotehnike, plodnosti tla, očuvanju usjeva od bolesti u određenoj mjeri smanjen je urod.

Suša je negativno utjecala i na usjeve uljane repice smanjenjem habitusa biljaka koje su zbog nedostatka raspoložive vode u tlu ostale niže , te smanjenjem bočnih grana i smanjenom oplodnjom.

Sušno razdoblje nastavilo se i tijekom srpnja, kolovoza i rujna. Ovi negativni klimatsko-edafski uvjeti tijekom vegetacije 2007. godine znatno su umanjili prinos svih kultura. Izuzetak je jedino suncokret, čije su biljke uz pravilnu agrotehniku najbolje podnijele nedostatak vlage tijekom vegetacije.

Iz tog razloga Župan Osječko-baranjske županije proglasio je elementarnu nepogodu za proljetne i jesenske kulture za cijelo područje Županije. Elementarna nepogoda u 2007. godini proglašavana je za štete od suše, tuče i olujnog vjetra, a ukupno utvrđena šteta na području Osječko-baranjske županije u 2007. godini na poljoprivrednim kulturama, dugogodišnjim nasadima, leguminozama, travnatim smjesama, povrtlarskim kulturama, pašnjacima, livadama, ljekovitom bilju, ribnjacima i proizvodnji meda iznosila je 716.946.676,02 kune.

Budući da je proizvodnja voća i grožđa znatno profitabilnija u odnosu na ratarsku proizvodnju, te da još uvijek prevladava usitnjenost seljačkih gospodarstava sa malim poljoprivrednim površinama nedostatnim za profitabilnu ratarsku proizvodnju, nameće se potreba za povećanjem površina zasađenih voćnjacima i vinogradima. Uz navedeno Republika Hrvatska ima veoma povoljne prirodne uvjete te dugu tradiciju za gajenje dugogodišnjih nasada (voćnjaka i vinograda). Raznolikost prirodnih čimbenika, autohtonost pojedinih vrsta i sorata, posebno sorata vinove loze čine ovu proizvodnju posebnom i prepoznatljivom te u svijetu moguće konkurentnom. Na žalost zbog niza različitih čimbenika površine zasađene voćnjacima i vinogradima ne zadovoljavaju potrebe Republike Hrvatske za proizvodnjom voća i grožđa. Nedostatak površina zasađenih voćnjacima i vinogradima te time nedovoljna proizvodnja voća i grožđa rezultira sve većim uvozom dok je izvoz gotovo izostao, posebno na tržištu zapadno europskih zemalja.

Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju nameće se potreba za povećanjem površina zasađenim dugogodišnjim nasadima. Zbog svega navedenog Vlada Republike Hrvatske donijela je Operativni program podizanja novih nasada voćnjaka i vinograda. Ciljevi Programa su da se u razdoblju od četiri godine ( od 2004. do 2007.) zasadi najmanje 15.000 ha novih voćnjaka i 13.000 ha novih nasada vinograda. Realizacijom Operativnog programa podizanja trajnih nasada Republika Hrvatska će bitno pokrenuti razvoj poljoprivrede, promijeniti njezinu ekstenzivnu strukturu, povećati zaposlenost, proizvodnju i izvoz te pokrenuti razvoj i drugih pratećih grana gospodarstva.

Osječko-baranjska županija se aktivno uključila u Operativni program podizanja novih nasada voćnjaka i vinograda, te je u 2007. godini Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo Zaključak o sufinanciranju nabave voćnih sadnica i loznih cijepova za unapređenje voćarske i vinogradarske proizvodnje na području Županije u 2007 godini, te Zaključak o financiranju Projekta "Analiza tla kao temelj gnojidbe i povećanja poljoprivredne proizvodnje kod podizanja višegodišnjih nasada" za unapređenje poljoprivredne proizvodnje na području Osječko-baranjske županije. Na osnovu agrokemijskih pokazatelja analize tla izdane su preporuke za gnojidbu, kao i potrebne agromelioracijske mjere za podizanje višegodišnjih nasada, te je svaki proizvođač dobio popunjen i ovjeren Obrazac 3 potreban za ishođenje poticaja kod Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Također je Poglavarstvo Županije donijelo Zaključak o sufinanciranju kapitalnih ulaganja u projekte navodnjavanja, osiguranja usjeva i projekte za proizvodnju, skladištenje i preradu

40

poljoprivrednih proizvoda, kojima je obuhvaćena izgradnja i opremanje pogona za preradu voća, nabavka opreme za kalibriranje i pakiranje voća, mreža za protugradnu obranu, te izgradnja i opremanje hladnjača. Ukupno je za ove namjene iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2007. godinu izdvojeno 4.295.000,00 kuna.

Globalni trendovi tržišta šire se i u Republiku Hrvatsku, stoga je potrebno prilagoditi se trendovima koji nalaze tržište. Kako bismo se diverzificirali na tržištu i u svijesti potrošača, Osječko-baranjska županija u suradnji s partnerima (Regia Veneto, Autonomna pokrajina Vojvodina, Informest i Hrvatska agencija za hranu) pokrenula je Projekt "Jabuka. net: umrežavanjem i marketingom prema ekonomskom razvoju" u okviru kojeg je osnovan klaster "Slavonska jabuka". Klaster ima za cilj povezivanje cijelog proizvodnog lanca kojeg čine dobavljači, proizvođači, kupci i znanstvene institucije, da bi se između njih ostvario protok informacija i razmjena znanja i na taj način omogućio pristup tržištima, razvoj novih proizvoda, transfer novih tehnologija i jačanje konkurentnosti. Takođe se u okviru navedenog Projekta planira izgraditi brand (Slavonska jabuka). Brandingom ćemo se čvršće pozicionirati, osigurati ciljaniju i efektivniju komunikaciju, potencirati svijest i lojalnost prema brandu. Dugoročni cilj je kreiranje tržišne vrijednosti, te dodane vrijednosti na proizvod, čija je posljedica povećanje udjela na tržištu i potenciranje financijske vrijednosti određenog brenda.

Cilj projekata Osječko-baranjske županije je podizanje poljoprivredne proizvodnje na viši stupanj do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kako bi domaći proizvođači bili u ravnopravnim odnosima s poljoprivrednim proizvođačima zemalja Europske unije. Jačanjem poljoprivrednih proizvođača i razvojem poljoprivrede stvaramo sve potrebne uvijete za značajan razvoj Županije, jer je poljoprivredna proizvodnja prioritet Županije.

41