Embed Size (px)
Citation preview
REPUBLIKA HRVATSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo
i razvitak seoskoga prostora
INFORMACIJA O OSTVARENJIMA BILJNE PROIZVODNJE U 2009.
GODINI NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
INFORMACIJA O STANJU
STOČARSTVA U 2009. GODINI NA PODRUČJU VUKOVARSKO-
SRIJEMSKE ŽUPANIJE
2
INFORMACIJA O OSTVARENJIMA BILJNE PROIZVODNJE U 2009. GODINI
NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE 1. S A D R Ž A J
1. Sadržaj 2
2. Uvod 3 3. Ratarska proizvodnja 3 4. Voćarska proizvodnja 6 5. Vinogradarska proizvodnja 8 6. Jesenska sjetva 2009. godine 10 7. Elementarne nepogode u 2009. godini 11
3
1. U V O D
Prirodni resursi poput obradivih poljoprivrednih površina, šuma, nalazišta nafte i plina,
pijeska i šljunka, vodnih tokova i zemljopisnog položaja predstavljaju glavne gospodarske potencijale Vukovarsko-srijemske županije.
Blaga kontinentalna klima i relativno povoljan godišnji raspored oborina uz kvalitetno tlo stvaraju vrlo dobre preduvjete za visokoprinosnu poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivredne površine zauzimaju 150.354 ha ili 61,4 % površine Županije od kojih se 93,6 % odnosi na oranice, dok ostatak otpada na pašnjake, livade, vinograde i voćnjake. Prema zastupljenosti u poljoprivrednoj proizvodnji, glavni proizvodi su: kukuruz, pšenica, soja, šećerna repa, suncokret, ječmovi, duhan i povrće. Ovi odnosi u strukturi sjetve i plodoreda ovise o više čimbenika, a prvenstveno o prinosima, cijeni, mogućnostima otkupa i rokovima plaćanja.
2. RATARSKA PROIZVODNJA
U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Vukovarsko srijemskoj županiji, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto i to do 75 % površina dok na preostale kulture kao što su uljarice, šećerna repa i krmno bilje otpada 25 % površina. Ovi odnosi u strukturi sjetve i plodoreda ovise o više čimbenika, a prvenstveno o prinosima, cijeni, mogućnostima otkupa i rokovima plaćanja.
Od ukupno 190 tisuća registriranih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, 10,5 tisuća otpada na Vukovarsko-srijemsku županiju. U strukturi gospodarstava prevladavaju mala i srednja gospodarstva do 20 hektara kojih ima 9.121, a posjeduju svega 33.141 hektar i proizvode uglavnom za vlastite potrebe. Njihov udio u tržnoj proizvodnji je vrlo mali. Zadnjih desetak godina je u porastu snaga srednje velikih gospodarstava 20-100 hektara kojih ima 1.218 , a posjeduju 49.047 hektara, čije je značenje u tržnoj proizvodnji u porastu.
Iz podataka, predočenih u tablicama koje slijede, može se zaključiti da se ukupna biljna proizvodnja zasniva na cca 114.000-138.000 hektara koji se nalaze u sustavu poticaja, a temelje se na podatcima Ureda državne uprave - Službe za gospodarstvo odnosno Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Odstupanja u pojedinim godinama nastaju uslijed elementarnih nepogoda poput suše ili prekomjernih količina oborina što utječe na prinose, a samim tim i na zasnivanje proizvodnje u slijedećoj godini. Kao odlučujući faktor pojavljuje se i tržište, često sa značajnim oscilacijama cijena i odnosa ponuda : potražnja.
Jedan od najvećih problema ratarske proizvodnje, a isto tako i cjelokupne poljoprivredne proizvodnje je taj da ne postoji planska proizvodnja odnosno ne postoje bilance potreba iz kojih bi trebale proizaći i kvote koje će se ujedno i poticati ako postoji potreba za njihovom proizvodnjom. Uz prethodno navedeno potrebno je kroz sustave poticaja rajonizirati pojedine poljoprivredne proizvodnje kako bi se utjecalo na stabiliziranje tržišta i dugotrajnija opredjeljenja specijaliziranih proizvodnji koja teže finalnom proizvodu koji može ići na domaće i strano tržište. To znači da i ratarska proizvodnja mora biti planska i to za poznatog kupca (ugovaranje) koji će ju utrošiti u finalni proizvod.
Prikaz strukture proljetne i jesenske sjetve u sustavu poticaja Tablica 1.
R. br.
Kulture
Zasijano
2004. godina 2005. godina 2006. godina 2007. godina 2008. godina 2009. godina
ha % %u uk.
ha % %u uk.
ha % %u uk.
ha % % u uk.
ha % % u uk.
ha % %u uk.
1. Kukuruz 49.626 54,92 39,53 37.306 41,47 28,94 40.370 44,63 29,34 24.778 32,95 21,63 30.595 37,53 24,47 24.908 33,62 20,08
2. Šećerna repa 9.324 10,32 7,43 11.244 12,50 8,72 10.780 11,92 7,83 13.134 17,46 11,47 9.203 11,29 7,36 10.400 14,04 8,39
3. Suncokret 10..231 11,32 8,15 16.090 17,89 12,48 9.800 10,83 7,12 6.029 8,02 5,26 12.521 15,36 10,01 8.235 11,11 6,64
4. Soja 9.258 10,25 7,37 12.486 13,88 9,69 17.200 19,02 12,50 14.188 18,87 12,39 13.407 16,44 10,72 13.500 18,22 10,89
5. Zob 565 0,63 0,45 672 0,69 0,52 550 0,61 0,40 484 0,64 0,42 531 0,65 0,42 485 0,75 0,45
6. Krumpir 871 0,96 0,69 250 0,27 0,19 500 0,55 0,36 550 0,73 0,48 166 0,20 0,13 102 0,14 0,08
7. Ostalo /krmno bilje, povrće, voće, vinog. i dr. /
10.482 11,60 8,35 11.948 13,28 9,27 11.250 12,44 8,18 16.044 21,33 14,00 15.105 18,53 12,08 16.377 22,12 13,21
UKUPNO proljetne
90.357 100 89.951 100 90.450 100 75.207 100 81.528 100 74.007 100
1. Pšenica 26.881 76,39 21,41 32.331 82,97 25,07 39.703 84,22 28,86 29.958 76,14 26,15 34.000 78,12 27,19 40.905 81,94 32,99
2. Pivski ječam 781 2,22 0,62 1.421 3,65 1,10 893 1,89 0,65 1.521 3,87 1,33 1.200 2,76 0,96 1.608 3,22 1,30
3. Stočni ječam 2.831 8,04 2,25 3.000 7,7 2,32 2.772 5,88 2,02 2.981 7,58 2,60 3.100 7,12 2,48 2.258 4,52 1,82
4. Raž 3 0,01 0,0 - - - - - - - - - - - - - - -
5. Triticalle 18 0,05 0,01 8 0,02 0,0 73 0,16 0,05 74 0,19 0,07 20 0,05 0,02 100 0,21 0,08
6. Zob 626 1,78 0,50 500 1,28 0,38 484 1,03 0,35 531 1,35 0,46 400 0,92 0,32 559 0,97 0,39
7. Uljana repica 4.050 11,51 3,23 1.706 4,38 1,32 3.216 6,82 2,34 4.278 10,87 3,74 4.800 11,03 3,84 4.563 9,14 3,68
UKUPNO jesenske
35.190 100 100 38.966 100 100 47.141 100 100 39.343 100 100 43.520 100 100 49.993 100
SVEUKUPNO 125.547 128.917 137.591 114.550 125.048 124.000
Pregled proizvodnje jesenskih i proljetnih usjeva te njihova vrijednost
Tablica 2. (u mil. kuna)
r. br.
Kultura
2006. godina 2007. godina 2008. godina 2009. godina preuzeta proizvo-dnja ( u t ) t/ ha
cijena (kn/t)
vrijednost preuzete proizvo-dnje (bez poticaja)
preuzeta proizvodnja ( u t ) t/ ha
cijena (kn/t)
vrijednost preuzete proizvodnje (bez poticaja)
preuzeta proizvo- dnja ( u t ) t/ha
cijena (kn/t)
vrijednost preuzete proizvo- dnje (bez poticaja)
preuzeta proizvo- dnja (u t) t/ha
cijena (kn/t)
vrijednost preuzete proizvo- dnje (bez poticaja)
1. Pšenica 157.218 4,86
780 122,630 185.829 4,68
1050 195,121 209.706 7,0
1510 316,656 278.154 6,8
800 222.523
2. Stočni ječam 3.300
800 2,640 3.200
950 3,040 19.377 6,5
1300 25,190 13.548 6,0
730 9.890
3. Pivski ječam 5.286
900 4,757 4.456
930 4,144 9.126 6,0
1650 15,057 9.648 6,0
920 8.876
4. Uljana repica 3.590 2,10
1650 5,923 9.388 2,91
1680 15,772 13.690 3,2
3500 47,915 13.233 2,9
2000 26.466
Ukupno 169.395 135,950 202.875 218,077 251.899 404,818 314.583 267.755
1. Kukuruz 262.405 6,5
780 204,675 136.279 5,5
1680 228,948 229.463 7,5
690 158,329 186.810 7,5
760 141.976
2. Šećerna Repa
547.085 50,75
250 136,771 692.687 52,74
250 173,171 562.947 61,17
250 140,736 540.800 52,00
250 135.200
3. Suncokret 14.210 1,45
1320 18,757 13.263 2,2
2800 37,136 35.059 2,8
2200 77,129 22.235 2,7
1500 33.353
4. Soja 43.000 2,5
1520 65,360 36.888 2,6
2500 92,220 40.221 3,0
2560 32,855 31.050 2,3
2000 62.100
Ukupno 866.700 425,563 879.117 531,475 867.690 409,049 780.895 372.629
SVEUKUPNO 561,513 749,552 813,867 640.384 Napomena: Za izračun vrijednosti preuzete proizvodnje za 2009.godinu korištene su aktualne cijene u studenom 2009. godine Tržišno informacijskog sustava u poljoprivredi ( TISUP )
6
4. VOĆARSKA PROIZVODNJA
Prema podacima MPRRR – Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi i HZPSS-a u Vukovarsko – srijemskoj županiji pod dugogodišnjim nasadima voća u 2009. godini nalazi se 1.630,37 ha, a od toga 1352,79 ha dugogodišnjih nasada za koje su ostvareni poticaji po površini i u podizanju 277,58 ha. Tablica 3. Površine dugogodišnjih nasada za koje su ostvareni poticaji po površini
u ha
voćna vrsta
jabuka
kruška
breskva
i nektari-
na
višnja
trešnja
šljiva
mare-lica orah
lijeska
kupina
ostalo voće ukupno
ha
501,22
38,37
93,13
272,66
4,23
251,92
33,04
71,10
73,15
4,48
8,91
1.352,79
%
37,05
2,84
6,88
20,16
0,31
18,62
2,44
5,26
5,41
0,33
0,70
100
Izvor: MPRRR- Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi
Nasadi voća po tehnološkoj razvijenosti i primjeni suvremenih dostignuća još uvijek ne udovoljavaju visokim kriterijima. Procesi proizvodnje odvijaju se uglavnom bez melioracijskih zahvata odvodnje i navodnjavanja, te zaštite od mraza i tuče, bez kojih nije moguće ostvariti stabilne i u prosjeku visoke urode potrebne kvalitete.
Tablica 4. Pregled dugogodišnjih nasada po voćnim vrstama i godini sadnje
u ha
Vrsta Nasadi u
rodu do 2007.
( MPRRR )
Nasadi u podizanju ( HZPSS ) Sveukupno
2008. 2009. Ukupno
jabuka
501,22
50,31
48,17
98,48
599,70 kruška 38,37 4,46 - 4,46 42,83 breskva 93,13 11,33 3,75 15,08 108,21 višnja 272,66 44,03 11,19 55,22 327,88 trešnja 4,23 - 1,32 1,32 5,55 šljiva 251,92 24,45 9,37 33,82 285,74 marelica 33,04 5,75 1,34 7,09 40,13 orah 71,10 13,12 12,66 25,78 96,88 lijeska 73,15 34,61 0,70 35,31 108,46 kupina 4,48 0,52 - 0,52 5,00 bajam 0,58 0,50 - - 1,08 ostalo voće
8,91 - - - 8,91
Ukupno voćnjaci 1.352,79 189,08 88,50 277,58 1.630,37
Izvor: MPRRR- Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi i HZPSS
7
4.1. Proizvodnja voća
Proizvodnja voća odvija se na OPG - ima kao dio mješovite i dopunske proizvodnje na oko 70% od ukupnih površina, te na 30 % preostalih površina kod trgovačkih društava kao specijalizirana i osnovna djelatnost.
4.2. Skladištenje - čuvanje - prodaja
U Vukovarsko – srijemskoj županiji za sadašnje proizvedeno voće, a očekivati je u narednim godinama i značajno povećanje, ne postoje adekvatne hladnjače tzv. ULO-hladnjače za čuvanje, te oprema za pripremu i doradu voća za tržište.
Proizvedeno voće u kojem prije svega prevladava jabuka, skladišti se i čuva jednim djelom u neodgovarajućim prostorima ( obične prostorije i podrumi), a gotovo zanemarivi dio u mini hladnjačama tzv. NA-hladnjačama, u kojima se kontrolira samo temperatura . Te i tako čuvane količine voća proizvođači nisu u stanju pripremiti u skladu sa standardom, već ju na ručni način pripremljenu prodaju malim trgovcima, prekupcima ili izravnom prodajom (pred kućom,...).
Takvim načinom čuvanja i pripreme, količinski kalo doseže i do 30% od spremljenih
odnosno čuvanih količina. Koliki je to gubitak, možemo vidjeti po tome, što u korištenju suvremene tehnologije koju pružaju ULO hladnjače kalo ne prelazi 1%, a jabuka se napr. može čuvati sve do iduće berbe. Dio voća proizvođači niti skladište, niti čuvaju, već ga izravno prodaju veletrgovcima, pri čemu za sebe ostvare najnižu moguću cijenu.
Po opsegu proizvodnje prevladavaju mali proizvođači čije su površine voćnjaka od 0,5 – 2,0 ha. Svojim proizvodima na tržište izlaze uglavnom neorganizirano i individualno. Manji broj voćara organiziran je na lokalnoj razini kroz nekoliko udruga od kojih tek jedna aktivno radi. Za sada nemamo registrirano društvo kapitala, odnosno organiziranu grupu proizvođača (marketinške zadruge), koje bi bilo u skladu s EU regulativom, jer kod naših proizvođača, u odnosu na europske, predodžba o zadrugama je sasvim drugačija.
Tržište i nemilosrdna konkurencija koja na njemu vlada, nameće žurno organiziranje malih proizvođača voća kroz oblik pravnog subjekta, kako bi zajednički nastupili na tržištu nabave i prodaje. Na to nas obvezuju i nastojanja Vlade RH, ali i EU propisi, pa stoga koristimo navode iz IPARD programa - Plana za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007. – 2013. gdje u točki 5.1.2.7. naslovljenoj kao Specifični kriteriji prihvatljivosti, stoji: „Sektor voća i povrća. Neće biti odobrena ulaganja kroz IPARD program u ovom sektoru dok nacionalna mjera za uspostavu proizvođačkih organizacija u skladu s Tržnim redom za voće i povrće u EU ne bude potpuno funkcionalna. Korisnici u razini mikro poduzeća nisu prihvatljivi.“
8
5. VINOGRADARSKA PROIZVODNJA
Prema podacima MPRRR – Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi i HZPSS-a u Vukovarsko – srijemskoj županiji pod dugogodišnjim nasadima vinove loze u 2009. godini nalazi se 2.062,54 ha, a od toga 1625,04 ha dugogodišnjih nasada za koje su ostvareni poticaji po površini i u podizanju 437,50 ha.
Tablica 5. Pregled dugogodišnjih nasada vinove loze u ha
Vrsta
Nasadi u rodu do 2007.god ( MPRRR )
Nasadi u podizanju ( HZPSS )
Sveukupno
2008. 2009. Ukupno
Vinova loza
1.625,04
285,00
152,50
437,50
2.062,54
Izvor: MPRRR- Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi i HZPSS
Po površini dominira vinska sorta graševina - 60%, zatim sorta traminac – 13%, frankovka - 10%, rajnski rizling – 8%, dok su ostale sorte: chardonnay, silvanac zeleni, pinot bijeli, pinot crni, cabernet sovignone, merlot, rizvanac i dr. zastupljene u manjem postotku.
Tablica 6. Površine dugogodišnjih nasada za koje su ostvareni poticaji po površini u ha
Kultura Stolni kultivari Vinski kultivari Ukupno ha 17,87 1.607,17 1.625,04 % 1,10 98,90 100,00
Izvor: MPRRR- Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi Nasadi vinove loze po tehnološkoj razvijenosti i primjeni suvremenih dostignuća još uvijek ne udovoljavaju najvišim kriterijima. Procesi proizvodnje odvijaju se uglavnom bez melioracijskih zahvata navodnjavanja, te zaštite od mraza i tuče, a bez istih nije moguće ostvariti stabilne i u prosjeku visoke urode potrebne kvalitete. 5.1. Proizvodnja vinskih sorti grožđa
Proizvodnja vinskih sorti grožđa odvija se na OPG - ima kao dio mješovite i dopunske
proizvodnje na površini od 678 ha što čini 42% ukupnih površina, te u trgovačkim društvima, poljodjelskim obrtima i poljoprivrednim zadrugama kao specijalizirana djelatnost na površini od 929 ha što čini 58% ukupnih površina
9
5.2. Prerada – podrumski kapaciteti - prodaja
U Vukovarsko – srijemskoj županiji za sadašnju količinu proizvedenog grožđa i vina,
uglavnom postoje adekvatni kapaciteti za preradu grožđa i podrumski kapaciteti za čuvanje proizvedenog vina. Međutim, očekivati je u narednim godinama povećanje od oko 30 % proizvodnje vinskih sorti grožđa, a s tim u svezi i povećanje godišnje proizvodnje vina, što nameće ozbiljno pitanje, gdje preraditi to grožđe, te skladištiti i čuvati dobiveno vino.
Veliki proizvođači kao što su Iločki podrumi i VUPIK su poznate marke na tržištu i nemaju za sada većih problema na tržištu, ali kad su u pitanju mali proizvođači nameće se nužnost njihovog što bržeg organiziranja kako bi riješili pitanje preradbenih i podrumskih kapaciteta.
Tablica 7 . Proizvodni kapaciteti vinograda i vina u 2009. RED. BOJ
PROIZVOĐAČ
POVRŠINA VINOGRADA
(ha)
PODRUMSKI KAPACITETI
( l )
GODIŠNJA PROIZVODNJA
( l )
ZALIHE
( l )
NEDOSTAJE KAPACITETA
( l )
TVRTKE
1 Iločki podrumi 267,00 9.000.000 2.001.610 oko 25% od ukupnih podrum.
kapaciteta
nedostatni kapaciteti od 2,8 mil. litara odnose se poglavito na
OPG - a
2. VUPIK 275,00 3.000.000 2.755.000 3. Agro -Ilok 110,00 1.250.000 844.200
POLJOPRIVREDNE ZADRUGE 652,00
13.250.000 5.600.810
1. PZ Lovas 46,00 - 347.760 2. PZ Citrus 23,00 20.000 173.880
3. PZ Trs 40,00 170.000 302400 4. PZ Gradac 9,00 10.000 68.040
POLJODJELSKI OBRTI 118,00 200.000 892.080
1. PO Ivan Čobanković 48,00 230.000 362.880 2. PO Čobanković Vlatko 20,00 50.000 151.200 3. PO Buhač 19,00 19.000 143.640 4. PO Srijem 17,00 10.000 128.520 5. PO Radoš 15,00 12.000 113.400 6. PO Čobanković Mirko 10,00 22.000 75.600 7. PO Dolić-Kraljević 10,00 25.000 75.600 8. PO Knezović 9,50 40.000 71.820 9. PO Matoš 5,00 10.000 37.800 10. PO Dioniz 3,00 5.000 22.680 11. PO Šmit 2,80 16.000 21.168
OPG - a 159,30 439.000 1.204.308
1. OPG Dragun 8,50 75.000 64.260 2. OPG Salai 4,00 5.000 30.240 3. OPG Stipetić 4,00 15.000 30.240 4. OPG Markovinović 2,50 13.000 18.900 5. Ostala OPG – a 658,87 153.000 4.981.057
677,87 261.000 5.124.697
UKUPNO
1.607,17
14.150.000
12.821.895
3.500.000
2.800.000
Izvor: HZPSS Napomena: Podaci godišnje proizvodnje vina kod PZ, PO i OPG-a su procijenjeni na bazi prosječne proizvodne grožđa od 12 t/ha.
10
6. JESENSKA SJETVA 2009. GODINE Prema višegodišnjim statističkim podacima na ukupno obradivom zemljištu u Vukovarsko-srijemskoj županiji ozime ratarske kulture zastupljene su od 35 – 40 %. U strukturi sjetve ozimih kultura dominantno mjesto zauzima pšenica, a u manjem postotku zastupljene su uljana repica, ječam stočni, ječam pivski, raž i pšenoraž (Triticalle). Podaci o površinama ovogodišnje jesenske sjetve ozimih kultura koje smo prikupili na terenu i na bazi višegodišnjeg iskustva, govore da i u 2009. godini nema bitnih odstupanja od statističkih pokazatelja. U kolovozu i rujnu imali smo zadovoljavajuće uvjete što se tiče temperatura, ali ne i količine oborina, tako da je sjetva uljane repice obavljena bez većih poteškoća. Problemi su nastupili nakon optimalnih rokova sjetve kada nije došlo do očekivanih oborina koje su izostale čak i u listopadu. Nešto oborina palo je krajem listopada što je bilo prekasno za uljanu repicu, ali je dobro došlo za nicanje pšenice sijane u prvom dijelu optimalnih rokova ( 10. - 25. listopad ), a što je potrajalo tijekom čitavog listopada. Primjenom pravila struke u provedbi agrotehničkih mjera najveći dio poljoprivrednih proizvođača je obavio sjetvu u optimalnom roku, mada je i kasnija sjetva dala dobre rezultate zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Klimatski uvjeti (prvenstveno količina i raspored oborina) o kojima i te kako ovisi opseg i realizacija sjetve, ove godine su bili izuzetno povoljni za kvalitetno obavljanje jesenske sjetve pšenice što se ne može reći i za uljanu repicu, već suprotno. Sklopovi i kondicija uljane repice su u najmanju ruku problematični i može se reći da je jako mali dio u dobrom stanju odnosno spreman za kvalitetno prezimljavanje. Zimski period u kojemu može doći do pojave ekstremno niskih temperatura i količina oborina značajno utječe na formiranje prinosa. Ako i taj period prođe bez izmrzavanja i prevelikih količina oborina, a jesenske kulture krenu u vegetaciju s postojećim sklopom, kondicijom i zdravstvenim stanjem, mogu se očekivati standardni prinosi. Što se tiče karanenskih bolesti, a tu se prvenstveno misli na smrdljivu snijet, može se konstatirati da ove godine nije došlo do pojave iste jer su cjelokupne površine zasijane tretiranom sjemenskom robom te se na taj način izbjegla zaraza.
Prikaz strukture jesenske sjetve ozimih usjeva
Red. broj
Kultura Zasijano 2005. godina 2006. godina 2007. godina 2008. godina 2009 ha % ha % ha % ha % ha %
1. Pšenica 32.331 82,97 39.703 84,22 29.958 76,14 49.905 81,94 35.000 78,98
2. Pivski ječam
1.421 3,65 893 1,89 1.521 3,87 1.608 3,22 1.720 3,88
3. Stočni ječam
3.000 7,7 2.772 5,88 2.981 7,58 2.258 4,52 3.100 6,99
4. Triticalle 8,0 0,02 73 0,16 74 0,19 100 0,21 90 0,22
5. Zob 500 1,28 484 1,03 531 1,35 559 0,97 100 0,23
6. Uljana repica
1.706 4,38 3.216 6,82 4.278 10,87 4.563 9,14 4.300 9,70
UKUPNO 38.966 100,00 47.141 100,00 39.343 100,00 49.993 100,00 44.310 100,00 Izvor : MPRRR– Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi
11
7. ELEMENTARNE NEPOGODE U 2009. GODINI
Prostore županije u 2009. godini zahvatile su dvije elementarne nepogode koje je temeljem prijedloga Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda proglasio Župan vukovarsko - srijemski i to:
1. elementarna nepogoda Zbog velikih materijalnih šteta na poljoprivrednim kulturama nastalih kao posljedica olujnog nevremena praćenog ledotučom 26. lipnja 2009. godine. Župan je proglasio dana 01. srpnja 2009. godine elementarnu nepogodu za općinu Tompojevci , k.o. Mikluševci. Prema dostavljenom konačnom izvješću šteta je bila slijedeća:
• ukupno je 49 fizičkih osoba prijavilo štetu • prijavljena je šteta na ukupno 607,5646 hektara • ukupna šteta veća od 30% iznosi 2.220.289,64 kuna
2. elementarna nepogoda Zbog velikih materijalnih šteta na poljoprivrednim kulturama nastalih kao posljedica olujnog nevremena praćenog ledotučom 18. srpnja 2009. godine. Župan je proglasio dana 22. srpnja 2009. godine elementarnu nepogodu za općinu Općinu Lovas i Općinu Tovarnik. Prema dostavljenom konačnom izvješću šteta je bila slijedeća:
• ukupno je 49 fizičkih i 2 pravne osobe prijavilo štetu • prijavljena je šteta na ukupno 318,0202 hektara • ukupna šteta veća od 30% iznosi 3.664.453,05 kuna
12
Pregled elementarnih nepogoda od 2005. – 2009. godine
Godina
Broj prijava štete
Površina na kojoj
je nastala šteta u
ha
Vrsta elementarne
nepogode
Zahvaćeno područje
Procijenjena šteta u kunama
Isplaćena šteta iz
državnoga proračuna u
kunama
2005.
4.818 fizičke osobe,
98 pravne osobe
60.161
ukupno u 2005.
ledotuče, izmrzavanje, i
olujno nevrijeme (5
EN)
cijelo područje VSŽ 146.843.005,20 75.667,00
336 fizičke osobe,
6 pravne osobe
broj stabala i trsova
izmrzavanje (1 EN)
Ilok,Vukovar,Županja, Bogdanovci,Ivankovo,
Jarmina, Lovas,Markušica,
St.Jankovci, St. Mikanovci,
Tompojevci, Vođinci
21.002.538,30
1.244 fizičke osobe,
22 pravne osobe
11.922 ledotuče (3 EN)
St.Mikanovci, Bogdanovci,
Negoslavci,Nuštar, St. Jankovci,
Tompojevci, Vukovar, Ilok
24.780.160,30
3.238 fizičke osobe,
70 pravne osobe
48.239 olujno
nevrijeme (1 EN)
cijelo područje VSŽ 101.060.306,60
2006.
2.307 od
strane fizičkih i 71 od strane pravnih osoba
28.810
ukupno u 2006.
prekomjerna količina
oborina (2 EN)
cijelo područje VSŽ 53.003.630,76 886.178,00
Godina Broj
prijava štete
Površina na kojoj
je nastala šteta u
ha
Vrsta elementarne
nepogode
Zahvaćeno područje
Procijenjena šteta u kunama
Isplaćena šteta iz
državnoga proračuna u
kunama
13
2007.
4.734 od
strane fizičkih i 179 od
strane pravnih osoba
80.968
Ukupno u 2007. suše i ledotuče (4
EN)
cijelo područje VSŽ, Cerna, Bošnjaci,
Markušica, Tordinci, Drenovci, Vrbanja
231.802.156,41 17.076.550,32
824 fizičke,
8 pravne osobe
11.373 ledotuče (2 EN)
Cerna, Bošnjaci, Markušica, Tordinci, Drenovci, Vrbanja
22.558.745,05
3.910 fizičke i 171 od strane pravnih osoba
69.595 suša (2 EN) cijelo područje VSŽ 219.243.611,36
2008.
82 fizičke osobe
704.501 3.085
stabala voća
ledotuča (1 EN) Bošnjaci 2.179.146,90 106.708,00
2009.
98 fizičkih osoba i
2 pravne osobe
925,5848 ledotuča (2 EN)
Tompojevci Lovas
Tovarnik 5.884.742,69 142.354,00
.
14
INFORMACIJA O STANJU STOČARSTVA U 2009. GODINI
NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
SADRŽAJ
Uvod 15 I. Govedarstvo 16 II. Svinjogojstvo 43 III. Konjogojstvo 54 IV. Ovčarstvo 63 V. Kozarstvo 70 VI. Pčelarstvo 74 VII. Peradarstvo 76 VIII. Organiziranost proizvođača 78 IX. Županijska stočarska izložba 80 X. Isplaćene potpore za PG u našoj županiji 81 XI. Zaključak 88
15
UVOD
Stočarska proizvodnja, ponovit ćemo kao i prošle godine, je onaj dio poljoprivrede koji, barem na području Vukovarsko-srijemske županije, ima najjače potencijale. Usprkos potrebama za investiranjem najprije u znanje i vještine, a potom u izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, opremanje, pa i samu legalizaciju stočarskih objekata, stočarska proizvodnja može najbrže i najuspješnije iskoristiti dosada slabije korištene prirodne potencijale i može puno lakše realizirati svoju proizvodnju na tržištu. Ovo je drugo cjelovito izvješće koje Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskoga prostora Vukovarsko-srijemske županije dostavlja Skupštini na razmatranje, i kao i prošlogodišnje, po sadržaju je vrlo obuhvatno, a sve s ciljem upoznati Skupštinu sa stanjem u stočarskoj proizvodnji, te s nekim aktivnostima koje se provode na županijskoj i nacionalnoj razini. Isto tako namjera nam je upoznati Skupštinu i s proizvodnjom i proizvođačima, njihovim udrugama i nekim poteškoćama na koje svakodnevno nailaze. Neka izvješća koja smo planirali uvrstiti u ovo izostala su, jer ne raspolažemo podatcima, ili je izostala provedba nekih mjera na nacionalnoj razini. Isto tako SWOT analiza stočarstva dana je u izvješću za prethodnu godinu, pa ju ne dajemo ponovo. Opća konstatacija o stanju stočarstva na prostoru Vukovarsko-srijemske županije je:
o povećava se broj i kvaliteta grla po pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu, a taj trend posebno je izražen u mliječnom govedarstvu, usprkos tome što je sve teže postizati značajnije pozitivne pomake,
o učestala su velika kolebanja cijena stočarskih proizvoda i stočne hrane, o velik broj stočara nema potrebna znanja kako o suvremenoj proizvodnji,
tako i o tržištu, a poglavito o sve zahtjevnijim uvjetima potrošača i okolišnim mjerama koje im se nameću.
Nažalost, vrijeme koje je prošlo, koje nas je prisiljavalo na promjene nije u
potpunosti otklonilo slabosti i još uvijek možemo govoriti da su poljoprivredna gospodarstva mala po posjedu, proizvođači u poodmakloj dobi, međusobno slabo povezani i ne čine stratešku snagu.
Stoga nam je važno iskoristiti prilike koje su pred nama. Uvijek će biti kupaca za kvalitetne stočarske proizvode, a prirodni potencijali koje imamo pametnima jamče uspješnu proizvodnju.
Iako ovo izvješće ne razmatra ostali dio gospodarstva povezan sa
primarnom stočarskom proizvodnjom, no kako nam je znano svima da uspješnost stočarske proizvodnje ovisi i o uspješnoj organiziranosti primarnih proizvođača (udruge, kooperative, zadruge, konzorciji) o mogućnosti finalizacije (klaonice i prerade mesnih proizvoda), o međusektorskoj povezanosti (proizvodnja-trgovački lanci-turizam ili proizvodnja-znanost, klasteri), nije nam namjera s ovim izvješćem okončati svoj dio posla. Naprotiv, namjera nam je pozvati predstavnike svih gore spomenute grana gospodarstva ponuditi im i zatražiti partnerstvo, jer je pred nama i velik i odgovoran posao koji je do sada ipak samo ponegdje dobro odrađen.
16
I G O V E D A R S T V O
Govedarstvo je najznačajnija grana stočarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Govedarstvo bilježi stalni rast, a poglavito mliječno, i po broju krava i po količini proizvedenoga mlijeka. Dva su razloga za to. Prvi su poljoprivredne površine za proizvodnju stočne hrane, a kakve županijama iz središnje Hrvatske nisu dostatne za dalji značajniji rast. Drugi razlog je ipak uspješno korištenje sredstava iz Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje. Tablica koja slijedi pokazuje pad broja krava u zadnjim godinama na razini RH što se može objasniti težim uvjetima proizvodnje u smislu pada cijena mlijeka i rasta cijena kapitala.
1. BROJ KRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
godina ukupan broj krava
krave obuhvaćene uzgojno selekcijskim radom
*** sustav krava-tele OPG farme ukupno ukupno
% 1998. 230.650 75.921 6.224 82.145 35,61 - 1999. 228.014 80.198 6.218 86.416 37,90 - 2000. 214.666 85.459 7.439 92.898 43,27 - 2001. 219.782 91.235 7.606 98.841 44,97 - 2002. 224.078 101.157 7.367 108.524 48,43 - 2003. 223.954 133.064 6.895 139.959 62,49 65.155 2004. 229.042 158.508 7.344 165.852 72,41 63.190 2005. 231.633 167.504 8.531 176.035 76,00 55.598 2006. *241.084 174.615 10.512 185.127 76,79 55.957 2007. *234.671 168.493 11.134 179.627 76,54 55.044 2008. **226.000 172.516 12.176 184.692 81,72 47.768
2009. 224.719 171.247 13.218 184.465 82,09 nema podatka
promjena 2009/08.
-1281 - 0,6 %
-1269 - 0,7 %
+1042 +8,5 %
-227 -0,1 %
- -
*Izvor podatka je Državni zavod za statistiku, **podaci na dan 1. 12. 2008. *** Krave kombiniranih i mesnih pasmina primarno namijenjene za proizvodnju teladi
Iz tablica koje slijede evidentan je stalni porast broja krava i količine
mlijeka isporučenoga mljekarskim industrijama.
17
1.1. BROJNO STANJE MLIJEČNIH KRAVA U VSŽ POD UZGOJNO SELEKCIJSKIM OBUHVATOM
godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008 2009 promjena 2009/08.
broj grla
3.949 5.360 7.186 9.193 11.369 14.418 16.540 17.499 17.598 + 99
godiš-nji rast -
35,7 %
34,1 %
27,9 %
23,7 %
26,8 %
14,7 %
5,8 %
0,6 % 0,6 %
index
100 135,7 182 232,8 287,9 365,1 418,8 443,1 445,6
(Mliječne krave OPG + krave dojilje OPG + junice prvotelke OPG + velike farme + mesne pasmine krava) 1.2. ISPORUČENE KOLIČINE KRAVLJEGA MLIJEKA U TISUĆAMA KG S PODRUČJA VSŽ PREMA MLJEKARSKIM INDUSTRIJAMA
godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008 2009 promjena 2009/08.
broj grla 22.400 26.500 32.313 37.442 44.581 47.528 55.584 57.105 59.839 +2.734
godiš-nji rast
- 18,3%
21,9%
15,9%
19,1%
6,6 %
16,9%
2,7 %
4,8 %
4,8 %
index 100 118,3 144,2 167,1 199,0 212,1 248,1 254,9 267,1
HPA, a prije HSC, s kontrolorima na terenu vrši kontrolu proizvodnosti, te
selekcijsku kontrolu kvalitete mlijeka ( mikroorganizmi, somatske stanice, količina proizvodnje po kravi,...), te su podaci koji slijede posljedica njihovoga rada.
2. BROJ KRAVA I UZGAJIVAČA PREMA TIPU KONTROLE I PO PASMINAMA GOVEDA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA
2.1. MLIJEČNE PASMINE KRAVA
SIMENTALSKA PASMINA
simentalska pasmina
kontrola mliječnosti kontrola rasploda
sveukupno AT metoda BT metoda ukupno
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava VSŽ
2008. 315 3016 225 2.811 540 5.827 579 4.001 1.119 9.828 2009. 304 2771 217 2.537 521 5.308 605 3.415 1.126 8.723 promjena VSŽ 2009/08
- 11 - 3,5 %
- 245 - 8,1 %
-8 - 3,6 %
- 274 - 9,7 %
- 19 - 3,5 %
- 519 - 8,9 %
+ 26 + 4,5
%
- 586 - 14,6
%
+ 7 + 0,6
%
- 1.105 - 11,2
% RH 2008. 4.129 48.353 3.438 26.351 7.567 74.704 11.942 52.890 19.509 127.594 RH 2009. 3.994 47.703 3.143 24.038 7.137 71.742 12.559 48.834 19.702 120.576 promjena RH 2009/08
- 135 - 3,3 %
- 650 - 1,3 %
- 295 - 8,6 %
- 2.313 - 8,8 %
- 430 - 5,7 %
- 2.962 - 4 %
+ 617 + 5,2
%
- 4.056 -7,7 %
+ 193 + 1 %
-7.018 - 5,5 %
18
HOLSTEIN PASMINA
holstein pasmina
kontrola mliječnosti kontrola rasploda sveukupno
AT metoda BT metoda ukupno broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava VSŽ
2008. 98 1.570 76 1.796 174 3.366 129 1.464 303 4.830 2009. 104 1.600 64 1.896 168 3.496 138 3.114 306 6.610 promjene VSŽ 2009/08
+6 +6,1 %
+30 +1,9 %
-12 -5,8 %
+100 +5,6 %
-6 -3,4 %
+130 +3,9 %
+9 +7 %
+1.650 +121,7
%
+3 +1 %
+1.780 +36,5
% RH 2008. 928 22.215 415 8.030 1.343 30.245 760 5.942 2.103 36.187 RH 2009. 1.042 23.239 453 9.941 1.495 33.180 950 7.832 2.445 41.032 promjene RH 2009/08
+114 +12,3
%
+1.024 + 4,6
%
+ 38 +9,2 %
+ 1.911 +23,8
%
+152 +11,3
%
+2.935 +9,7 %
+ 190 +0,3 %
+1.890 +31,8
%
+342 +16,3
%
+4.845 +13,4
%
2.2. MESNE PASMINE – KONTROLA RASPLODA
CHAROLAIS
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. - -
VSŽ 2009. 2 94
promjene VSŽ 2009/08 + 2 + 94
RH 2008. 13 408
RH 2009. 25 758
promjene RH 2009/08 + 12 + 92,3 %
+ 350 + 85,8 %
HEREFORD
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. 3 207
VSŽ 2009. 2 197
promjene VSŽ 2009/08 - 1 - 33,3 %
- 10 - 4,8 %
RH 2008. 11 831
RH 2009. 13 1000
promjene RH 2009/08 + 2 + 169
19
+ 18,2 %
+ 20,3 %
ANGUS
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. 1 21
VSŽ 2009. 1 20
promjene VSŽ 2009/08 0
- 1 - 4,8 %
RH 2008. 16 562
RH 2009. 18 788
promjene RH 2009/08 + 2 + 12,5 %
+ 226 + 40,2 %
LIMOUZIN
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. - -
VSŽ 2009. 1 19
promjene VSŽ 2009/08 +1 +19
RH 2008. 1 34
RH 2009. 5 101
promjene RH 2009/08 + 4 + 400 %
+ 67 + 197 %
ŠKOTSKO VISINSKO
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. - -
VSŽ 2009. - -
promjene VSŽ 2009/08 - -
RH 2008. 1 6
RH 2009. 1 12
promjene RH 2009/08 0
+ 6 +100 %
U gornjim tablicama prikazano je brojno stanje uzgajivača i krava mesnih
pasmina. Iako je broj zanemariv on je potpuno opravdan s obzirom na kvalitetu tala na prostoru naše županije koja se uspješnije koriste u
20
intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Pašnjačke površine za ovu proizvodnju na prostoru naše županije su vrlo male i nije za očekivati veći porast ove proizvodnje.
3. IZVORNE I ZAŠTIĆENE PASMINE GOVEDA U RH – KONTROLA RASPLODA
BUŠA
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. - -
VSŽ 2009. - -
promjene u VSŽ 2009/08 - -
RH 2008. 45 172
RH 2009. 48 199
promjene u RH 2009/08 + 3 + 6,7 %
+ 27 + 15,7 %
ISTARSKO GOVEDO
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. - -
VSŽ 2009 - -
promjene u VSŽ 2009/08 - -
RH 2008. 111 460
RH 2009. 131 508
promjene u RH 2009/08 + 20 + 18 %
+ 48 +10,43 %
SLAVONSKO SRIJEMSKI PODOLAC
broj uzgajivača broj krava
VSŽ 2008. - -
VSŽ 2009 - -
promjene u VSŽ 2009/08 - -
RH 2008. 10 107
RH 2009. 10 125
promjene u RH 2009/08 0
+ 18 + 16,8 %
21
Zbog zakašnjele zaštite od strane države zaštićene i izvorne pasmine goveda gotovo su nestale, a na prostoru naše županije nemamo niti jedno grlo nekada vrlo zastupljenoga slavonsko-srijemskog podolca. Na području drugih županija ipak je sačuvano nešto više od 100 grla ove pasmine koja predstavlja vrijedan potencijal s obzirom na kakvoću mesa i poticaje koji se mogu ostvariti, a svakako je vrijedna njezina uloga u očuvanju identiteta i ruralnih obilježja.
4. OBITELJSKA GOSPODARSTVA U RH – PREGLED PO PASMINAMA Iz tablica koje slijede vidljivo je da je na prostoru RH najzastupljenija simentalska pasmina, a zatim po brojnosti slijedi holstein (koji je zastupljen u prvom redu kao mliječno govedo na velikim farmama).
u 2008. godini
SVE PASMINE kontrola mliječnosti kontrola
rasploda sveukupno
AT metoda BT metoda ukupno
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava Na OPG
u RH 2008. Simentalska 4129 48353 3438 26351 7567 74704 11942 52890 19509 127594 Holstein 928 22215 415 8030 1314 30245 706 5942 2103 36187 Smeđe 121 2002 58 685 179 2687 869 3220 1048 5907 Crveno švedsko 2 35 1 124 3 159 1 59 3 159 Montbeliarde 1 30 - - 1 30 1 59 2 89 Charolais 13 408 13 408 Hereford 11 831 11 831 Angus 16 562 16 562 Limousin 1 34 1 34 Škotsko visinsko 1 6 1 6 Buša 45 172 45 172 Istarsko govedo 111 460 111 460 Slavonsko sri-jemski podolac
10 107 10 107
UKUPNO SVE PASMINE
5181 72635 3912 35190 9093 107825 13780 64691 22873 172516
u 2009. godini
SVE PASMINE kontrola mliječnosti kontrola
rasploda sveukupno
AT metoda BT metoda ukupno
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava Na OPG
u RH-2009. Simentalska 3994 47703 3143 24038 7137 71742 12559 48834 19702 120576 Holstein 1042 23239 453 9941 1495 33180 950 7832 2445 41032 Smeđe 80 1596 56 685 135 2281 864 3414 1002 5695 Crveno švedsko 2 27 1 326 3 353 - - 3 353 Montbeliarde 1 40 - - 1 40 1 60 2 100 Charolais 25 758 25 758 Hereford 13 1000 13 1000 Angus 18 788 18 788 Limousin 5 101 5 101 Škotsko visinsko 1 12 1 12 Buša 48 199 48 199
22
Istarsko govedo 131 508 131 508 Slavonsko sri-jemski podolac
10 125 10 125
UKUPNO SVE PASMINE
5119 72605 3653 34990 8771 107596 14625 63631 23405 171247
promjene na OPG u RH 2009/08.
sve pasmine na OPG u RH 2008.
kontrola mliječnosti kontrola rasploda
sveukupno AT metoda BT metoda ukupno broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
broj uzg.
broj krava
Simentalska -135 -650 -295 -2313 -430 -2962 +617 -4056 +193 +1%
-7018 - 5,5 %
Holstein +114 +1024 +38 +1911 +152 +2935 +190 +1890 +342 +16,3
%
+4845 +13,4%
Smeđe -41 -406 -2 0 -44 -406 -5 +194 -46 -4,4 %
-212 -3,6%
Crveno švedsko 0 -8 0 +202 0 +194 - - 0 +194
+122%
Montbeliarde 0 +10 - - 0 +10 0 +1 0 +11
+12,4%
Charolais +12 +350 +12
+92,3
%
+350
+85,8%
Hereford +2 +169 +2+1+8,2 %
+169 +20,3%
Angus +2 +226 +2
+12,5 %
+226 +40,2%
Limousin +4 +67 +4
+400 %
+67 +197%
Škotsko visinsko govedo
0 +6 0 +6 +100%
Buša +3 +27 +3
+6,7 %
+27 +15,7%
Istarsko govedo +20 +48 +20
+18% +48
+10,4%
Slavonsko– srijemski podolac
0 +18 0 +18 +16,8%
UKUPNO SVE PASMINE
-62 -1,2 %
-30 -0,04
%
-259 -6,6 %
-200 -0,6 %
-322 -3,5 %
-229 +0,2 %
+ 845 +6,1%
-1060 -1,6 %
+532 +23,3%
-1269 -0,7 %
5. PREGLED BROJA KRAVA NA FARMAMA U RH - PO PASMINAMA
U 2008. godini
pasmina u 2008. broj farmi kontrola mlijeka BT
23
metodom Holstein 28 11.627 Simentalska 1 465 Smeđa - 84 SVE PASMINE 29 12.176
U 2009. godini
pasmina u 2009. broj farmi kontrola mlijeka BT metodom
Holstein 28 12.573 Simentalska 5 498 Smeđa 1 36 SVE PASMINE 34 13.107
sve promjene na farmama u RH,
2009/08 BROJ FARMI
% Kontrola mlijeka
BT metodom
%
Holstein 0 - +946 + 8,1 % Simentalska +4 + 400% +33 +7,1 % Smeđa +1 -48 - 57,1 % SVE PASMINE +5 + 17,2 % +931 + 7,6 %
6. PREGLED BROJA KRAVA PO FARMAMA U VUKOVARSKO SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI
farma pasmina broj krava 2008.
broj krava 2009.
promjena broj krava 2009/08
SLATINA-PZ Osatina Holstein 1055 1281 + 226 +21,4
% VUPIK – Dubrava Simental 161 156 - 5 -3,1 %
VUKIP – Jakobovac Holstein 715 753 + 38 +5,3 %
VUKIP – Jakobovac Simental 137 135 - 2 -1,5 %
VUKIP – Jakobovac Smeđa 62 36 - 26 -41,9 %
VUKIP – Vera Holstein 67 - - 67 - 100 % VUKIP – Vera Smeđa 22 - - 22 - 100% Domaćinović Holstein 379 362 - 17 - 4,5 % Arator d.o.o. Lovas Holstein 220 250 + 30 +13,6
% SVEUKUPNO 2818 2973 +155 + 5,5 %
24
VSŽ Najveći proizvođači mlijeka na području naše županije su navedeni u gornjoj tablici. Ukupna zastupljenost pasmina je slična kao i na području cijele RH.
7. PROSJEČAN BROJ KRAVA POD KONTROLOM MLIJEČNOSTI NA FARMAMA
SIMENTALAC HOLSTEIN
prosjek u VSŽ 2008. 298 554 prosjek u VSŽ 2009. 291 798 promjene u VSŽ 2009/08 -7
- 2,3 % + 244
+ 44 %
prosjek u RH 2008. 298 421 prosjek u RH 2009. 291 449 promjene u RH 2009/08 - 7
- 2,3 % + 28
+ 6,7%
8. PROSJEČAN BROJ KRAVA POD KONTROLOM MLIJEČNOSTI NA
OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA
simentalac holstein smeđe crveno švedsko montbeliarde
prosjek u VSŽ 2008. 8,78 15,94 - 15,00 - prosjek u VSŽ 2009. 10,19 20,81 - 12,00 - promjene u VSŽ 2009/08 + 1,41 + 4,87 - - 3,00 -
prosjek u RH 2008. 6,54 17,21 5,64 53,00 - prosjek u RH 2009. 10,05 22,19 16,90 117,67 40,00 promjene u RH 2009/08 +3,51 +4,98 +11,26 +64,67 +40,00
O značajnijem udjelu simentalca u ukupnom govedarstvu naše županije svjedoči i veći broj krava kod kojih se provodi kontrola mliječnosti nego što je to na razini RH.
9. PREGLED BROJA RASPLODNIH BIKOVA - BROJ BIKOVA U PRIRODNOM
PRIPUSTU
pasmine rasplodnih bikova
Sime Holst Smeđ Here Angus Charola Limous Visinsko
škotsko
Istar
gove
Sl-sr
podola buša
ukupn
o
25
VSŽ 2008 - - - 3 - - - - - - - 3
VSŽ 2009 - 1 - 3 - 2 - - - - - 6
promjene VSŽ 2009/08
- +1 - 0 - +2 - - - - - +3
RH 2008 38 12 - 18 12 23 1 2 3 9 3 152
RH 2009 26 17 - 23 8 39 13 1 23 9 22 181
promjene
RH2009/08 -8 +5 - +5 -4 +16 +12 -1 +20 0 +19 +29
Uspješan selekcijski rad pa i pokazatelji koje smo naveli u prvim tablicama, ali i onim koje slijede, svjedoče o potpunom određenju prema umjetnom osjemenjavanju. Tako su na prostoru naše županije u prirodnom pripustu samo tri bika i to kod izrazito mesnih pasmina u uzgoju na otvorenom.
10. VELIČINA STADA – OBITELJSKA GOSPODARSTVA Veličina stada, kao bitna odrednica ozbiljne govedarske proizvodnje, na našoj županiji i dalje je u stalnom trendu povećanja broja krava po poljoprivrednom gospodarstvu. Razloga za ovo je više. Jedan je svakako napuštanje proizvodnje kod značajnoga dijela OPG-a zbog starosti, odnosno zbog toga što nema tko naslijediti i unaprijediti ovu proizvodnju. Drugi razlog je potreba stalnoga ulaganja u proizvodnju što sva OPG nisu u stanju pratiti. Treći razlog, i to ne manje važan je sve manji broj radnika koji žele raditi u ovoj proizvodnji, pa je bez brojnije obitelji prilično teško organizirati sve poslove na ozbiljnoj govedarskoj farmi.
Ipak valja naglasiti da se spomenuti problemi kod nas manje osjete nego na području središnje i zapadne Hrvatske gdje je broj onih gospodarstva s minimalnim brojem krava višestruko veći nego kod nas. Kad govorimo o broju uzgajatelja s 11 i više krava možemo reći da svake godine bilježimo porast broja gospodarstava koja značajno povećavaju brojnost i proizvodnost krava. Više je razloga i za ovo. Naime, dio ratara svjestan je da dalji opstanak svoga gospodarstva ne mogu više vezati uz klasično ratarenje zbog cijena proizvoda i malog broja radnih sati. K tome, ipak dostatni izvori financiranja, u prvom redu za Operativni program govedarske proizvodnje, omogućili su investiranje u nove farme, ali i u unapređenje postojećih. Dio poljoprivrednih gospodarstava odlučio se na povećanje proizvodnje jer ostvaruje redovite mjesečne prihode i time lakše financira svakodnevne potrebe nego što bi to mogao baveći se ratarenjem ili malom stočarskom proizvodnjom. I na koncu valja napomenuti, kao što je navedeno u tablicama koje slijede, da je i uzgoj rasplodnog podmlatka na prostoru županije sve značajniji pa je za očekivati i dalji rast proizvodnje mlijeka i mesa temeljen značajnijim dijelom na domaćem uzgoju.
26
10.1. BROJ UZGAJATELJA OBZIROM NA VELIČINU STADA
veličina stada i % udjela
1-2
krave %
3 krave
% 4
krave %
5 krava
% 6-10 krava
% 11-15 krava
% 16 i više
krava % UKUPNO %
VSŽ 2008
186 0,81 134 0,59 146 0,64 149 0,65 409 1,79 203 0,89 200 0,87 1427 6,24
VSŽ 2009
156 0,67 128 0,55 138 0,59 133 0,57 384 1,64 305 1,31 203 0,87 1447 6,20
VSŽ 2009/ 2008
-30 -0,14 -6 -0,04 -8 -0,05 -16 -0,08 -25 -0,15 +
102 +
0,42 +3 0 +20 -0,04
RH 2008
4922 21,52 2975 13,01 3047 13,32 2560 11,19 5132 22,44 2036 8,90 2201 9,62 22873 100
RH 2009
5285 22,63 3380 14,47 3066 13,13 2441 10,45 4693 20,10 2209 9,46 2280 9,76 23354 100,00
RH 2009/
2008
+ 363
+ 1,11
+405 +1,46 +19 -0,19 -119 -0,74 -439 -2,34 +173 +0,56 +79 +0,14 +481 0
27
10.2. PREGLED BROJA UZGAJATELJA S 20 I VIŠE KRAVA
broj uzgajatelja
broj krava po pasminama Ukupno krava Siment Holstein Smeđa
Švedsko crveno
Montbel Charolais Hereford Angus Limousin Buša Istarsko govedo
Slav-sri podolac
VSŽ 2008.
124 2030 2281 84 35 - - 208 - - - - - 4638
VSŽ 2009.
116 1841 2697 12 10 - 94 156 - 19 - - - 4829
VSŽ
2009/ 2008
-8 -6,4 %
-189 -9,3 %
+416 +18,2
%
-72 -
85,7 %
-25 -71,4
% - +94 -52
-25 % - +19 - - - +191 +4,1 %
RH 2008.
1372 24281 20385 2338 173 89 240 392 347 24 104 94 61 48528
RH 2009.
1404 24773 23686 2261 351 100 716 893 805 58 110 104 66 53923
RH
2009/
2008
+32 +2,3
%
+492 +2 %
+3301 +16,2
%
-77 - 3,3 %
+178 +102,9
%
+11 +
12,4 %
+476 +
198,3 %
+501 +
127,8 %
+458 +
132 %
+34 +
141,7 %
+6 +5,8 %
+10 +10,6
%
+5 + 8,2
%
+5395 +11,1%
28
10.3. BROJNO STANJE ŽENSKOG RASPLODNOG PODMLATKA - OBITELJSKA GOSPODARSTVA
MLIJEČNE I KOMBINIRANE PASMINE
ŽENSKI PODMLADAK
SIMENTALAC HOLSTEIN SMEĐE CRVENO ŠVEDSKO GOVEDO
MONTBELIARDE UKUPNO
< 1g > 1g uk < 1g > 1g uk < 1g
> 1g
uk < 1g > 1g
uk < 1g
> 1g
uk < 1g > 1g uk
VSŽ 2008
4150 3610 7760 2212 1614 3826 - - - 8 5 13 - - - 6370 5229 11599
VSŽ 2009
4610 3812 8422 2406 2218 4624 - - - 6 3 9 - - - 7022 6033 13055
promjene VSŽ
2009/08
+460
+202
+662 +8,5 %
+194 +604 +798 +20,9
% - - - -2 -2
-4 -30 %
- - - +652 +804 +1456 +12,6
%
RH 2008
28647 24265 52912 10817 9185 20002 901 848 1749 8 137 145 36 11 47 40409 34446 74855
RH 2009
29160 27095 56255 11970 10883 22853 896 931 1827 110 42 152 20 28 48 42156 38979 81135
promjene RH
2009/08 +513 +2830
+3343 +6,3 %
+1153 +1698 +2851 +14,3
% -5 +83
+78 +4,5 %
+102 -95 +7
+4,8 %
-16 +17 +1
+2,1 %
+1747 +4533 +6280 +8,4 %
29
MESNE PASMINE
ŽENSKI PODMLADAK
CHAROLAIS HEREFORD ANGUS LIMOUSIN ŠKOTSKO VISINSKO
UKUPNO
< 1g > 1g uk < 1g > 1g uk < 1g
> 1g uk < 1g > 1g uk < 1g
> 1g
uk < 1g > 1g uk
VSŽ 2008
- - - 91 85 176 8 3 11 - - - - - - 99 88 187
VSŽ 2009
47 31 78 61 25 86 7 2 9 6 3 9 - - - 121 61 182
promjene VSŽ
2009/08 +47 +31 +78
-30 -33 %
-60 - 70 %
-90 - 51 %
-1 -13 %
-1 -33 &
-2 - 18 %
+6 +3 +9 - - - +22 + 22 %
-27 -
30,7 %
-5 - 2,7 %
RH 2008
110 151 261 255 208 463 116 206 322 3 17 20 3 2 5 487 584 1071
RH 2009
264 270 534 313 449 762 202 410 612 48 46 94 5 2 7 832 1177 2009
promjene RH
2009/08
+154 +140
%
+119 +79 %
+273 +104,5
%
+58 +22,7
%
+241 +116
%
+299 +64,6
%
+86 +74 %
+204 +99 %
+290 +90,1
%
+45 +1500
%
+29 +171
%
+74 +370
%
+2 +67 %
0 +2 +40 %
+345 +71 %
+593 +102
%
+938 +87,6
%
30
31
11. PROIZVODNJA MLIJEKA U STANDARDNOJ LAKTACIJI
11.1. OBITELJSKA GOSPODARSTVA - PRIKAZ PO PASMINAMA
SIMENTALSKA
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008 3087 2933 5158 209 4,06 172 3,35
VSŽ 2009
3655 3534 5370 211 3,92 180 3,36
promjene VSŽ
2009/08
+568 +18,4%
+601 +212 +2 -0,14 +8 +0,01
RH 2008
49800 47630 4549 187 4,11 152 3,34
RH 2009
49235 47640 4720 189 4,01 158 3,34
promjene RH
2009/08
-565 -1,1 %
+10 +171 +2 -0,1 +6 0
HOLSTEIN
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
1412 1376 6052 245 4,06 199 3,29
VSŽ 2009 1705 1648 6179 243 3,94 204 3,30
promjene VSŽ
2009/08
+293 +20,7% +272 +127 -2 -0,12 +5 +0,01
RH 2008
17542 16953 5901 242 4,11 193 3,27
RH 2009
17733 17209 6009 241 4,01 197 3,29
promjene RH
2009/08
+191 +1,1%
+256 +108 -1 -0,1 +4 0,02
32
SMEĐA
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
57 56 5670 245 4,32 185 3,26
VSŽ 2009
95 92 5654 228 4,04 192 3,40
promjene VSŽ
2009/08
+38 + 66,7%
+36 -16 -17 -0,28 +7 +0,14
RH 2008 1721 1643 5373 218 4,07 183 3,40
RH 2009
1945 1891 5437 217 3,99 185 3,40
promjene RH
2009/08
+224 + 13 %
+248 +64 -1 -0,08 +2 0
11.2. VELIKE FARME - PRIKAZ PO PASMINAMA
SIMENTALSKA
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
39 39 5210 230 4,41 177 3,40
VSŽ 2009
64 61 4963 191 3,84 171 3,46
promjene VSŽ
2009/08
+25 +64,1 %
+22 -247 -39 -0,57 -6 +0,06
RH 2008
252 249 6551 275 4,21 224 3,42
RH 2009
259 252 6508 256 3,94 222 3,41
promjene RH
2009/08
+7 + 2,8 %
+3 -43 -19 -0,27 -2 -0,01
33
HOLSTEIN
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacaija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
1014 1009 7439 332 4,47 242 3,25
VSŽ 2009
1315 1279 7008 279 3,99 232 3,31
promjene VSŽ
2009/08
+301 + 29,7 %
+270 -431 -53 -0,48 -10 0,06
RH 2008
6141 6086 7810 307 3,94 255 3,26
RH 2009
7211 7040 7890 303 3,84 258 3,27
promjene RH
2009/08
+1070 + 17,4 %
+954 +80 -4 -0,1 +3 +0,01
SMEĐA
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacaija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
36 36 5492 232 4,22 193 3,52
VSŽ 2009
37 35 4930 199 4,04 170 3,45
promjene VSŽ
2009/08
+1 + 2,8 %
-1 -562 -33 -0,18 -23 -0,07
RH 2008
37 37 5502 231 4,21 193 3,52
RH 2009
37 35 4930 199 4,04 170 3,45
promjene RH
2009/08 0 -2 -572 -32 0,17 -23 -0,07
34
PRIKAZ PO PASMINAMA I FARMAMA
SIMENTALSKA pasmina na farmama
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VUPIK 2008 39 39 5178 229 4,44 176 3,41
VUPIK 2009
64 61 4963 191 3,84 171 3,46
promjene VUPIK
2009/08
+25 +64,1
+22 -215 -38 -0,6 -5 +0,05
RH 2008
252 249 6551 275 4,21 224 3,42
RH 2009
260 252 6508 256 3,94 222 3,41
promjene RH
2009/08
+8 +3,2 %
+3 -43 -19 -0,27 -2 -0,01
HOLSTEIN pasmina na farmama
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacaija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
Domaćinović Bošnjaci 2008.
228 225 7314 292 3,99 244 3,34
VUPIK 2008. 353 351 5723 238 4,17 182 3,19
Slatina PZ Osatina 2008. 433 433 8896 429 4,82 289 3,25
UKUPNO farme 2008. 1014 1009 21933 959 prosjek
4,33 715 prosjek
3,26 Domaćinović Bošnjaci 2009 288 282 7201 277 3,85 245 3,40
VUPIK 2009. 448 433 5728 212 3,70 188 3,28
Slatina PZ Osatina 2009. 495 483 8063 351 4,36 266 3,30 Farma Berak
2009. 131 128 7297 233 3,19 242 3,31 UKUPNO
farme 2009. 1362 1326 28289 1073 prosjek 3,77 941
prosjek 3,32
35
HOLSTEIN PASMINA NA FARMAMA, PROMJENE 2009/08
promjene Domaćinović
2009/08
+60 +26,3 %
+57 -113 -15 -0,14 +1 +0,06
ptromjene VUPIK
2009/08
+95 +26,9 %
+82 +5 -26 -0,47 +6 +0,09
promjena SLATINA 2009/08
+62 +14,3 %
+50 -833 -78 -0,46 -23 +0,05
promjene UKUPNO FARME
2009/08
+348 +34,3 % +317 +6356 +114 +0,56 +226 +0,06
RH 2008 6141 6086 7810 307 3,94 255 3,26 RH
2009 7211 7040 7890 303 3,84 258 3,27 promjene
RH 2009/08
+1070 +17,4 %
+954 +80 -4 -0,1 +3 +0,01
SMEĐE
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacaija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VUPIK 2008 36 36 5499 232 4,22 193 3,52
VUPIK 2009
37 35 4930 199 4,04 170 3,45
promjene VUPIK
2009/08
+1 +2,8%
-1 -569 -33 -0,18 -23 -0,07
RH 2008
37 37 5502 231 4,21 193 3,52
RH 2009
37 35 4930 199
4,04 170 3,45
promjene RH
2009/08 0 -2 -572 -32 -0,17 -23 -0,07
36
11.3. UKUPNO SVA PG, PRIKAZ PO PASMINAMA I ODNOS VSŽ I RH
SIMENTALSKA
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacaija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
3126 2972 5159 210 4,07 173 3,35
VSŽ 2009 3719 3595 5363 210 3,92 180 3,36
promjene VSŽ
2009/08
+593 +19 %
+623 +21 %
+204 + 4 % 0
-0,15 - 3,7 %
+7 + 4 %
+0,01 + 0,3
%
RH 2008
50052 47879 4559 187 4,11 152 3,34
RH 2009
49494 47892 4730 189 4,01 158 3,35
promjene RH
2009/08
-558 -1,1 %
+13 + 0,03
%
+171 + 3,8
%
+2 + 1,1
%
-0,1 - 2,4 %
+6 + 3,9
%
+0,01 + 0,3
%
HOLSTEIN
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacaija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
2426 2385 6639 282 4,25 217 3,28
VSŽ 2009 3020 2927 6541 259 3,96 216 3,31
promjene VSŽ
2009/08
+594 +24,5 %
+542 + 22,7
%
-98 - 1,5 %
-23 - 8,2 %
-0,29 - 6,8 %
-1 - 0,5 %
+ 0,03 + 0,9
%
RH 2008
23683 23039 6405 259 4,05 209 3,27
RH 2009
24944 24249 6555 259 3,95 215 3,28
promjene RH
+1261 +5,3 %
+1210 + 5,3
+150 + 2,3
0 -0,1 - 2,5
+6 + 2,9
+0,01 + 0,3
37
2009/08 % % % % %
SMEĐA
ukupno
zaključenih laktacija
standardna laktacaija – 305 dana broj
laktacija mlijeko
kg mast kg
mast %
protein kg
protein %
VSŽ 2008
93 92 5603 240 4,28 188 3,36
VSŽ 2009
132 127 5455 220 4,04 186 3,41
promjene VSŽ
2009/08
+39 +41,9 %
+35 -148 -20 -0,24 -2 +0,05
RH 2008 1758 1680 5376 219 4,07 183 3,40
RH 2009
1982 1926 5428 217 3,99 185 3,40
promjene RH
2009/08
+224 +12,4 %
+246 +52 -2 -0,08 +2 0
38
12. UDJELI KRAVA PO GRUPAMA PROIZVODNJE MLIJEKA PO ŽUPANIJAMA
SIMENTALSKA PASMINA
Broj krava
- 3000 kg 3001
- 3500 kg 3501
- 4000 kg 4001
- 4500 kg 4501
- 5000 kg 5001
- 5500 kg 5501
- 6000 kg Više od 6000 kg
br % br % br % br % br % br % br % br %
VSŽ 2008
3126 133 4,2 152 4,8 288 9,2 396 12,6 559 17,8 550 17,5 467 14,9 581 18,5
VSŽ 2009
3786 114 3,0 141 3,7 236 6,2 439 11,5 609 16,0 692 18,2 599 15,8 956 25,2
promjene VSŽ
2009/08
+660 +21,1
%
-19 - 14,3
%
-11 -7,2 %
-52 -18 %
+43
+10,9 %
+50 + 9 %
+142 +25,8
%
+132 +28,3
%
+375 + 64,5
%
RH 2008
50068 6330 12,6 5232 10,4 6999 13,9 7822 15,6 7544 15,0 5877 11,7 4154 8,2 6106 12,1
RH 2009
49731 5056 10,1 4363 8,7 6382 12,8 7448 14,9 7432 14,9 6545 13,1 4847 9,7 7658 15,3
promjene RH
2009/08
-337 -0,7 %
-1274
- 20 %
-869 -16,6
%
-617 -8,8 %
-374 -4,8 %
-112 -1,5 %
+668 +11,4
%
+693 +16,7
%
+1552 +25,4
%
39
HOLSTEIN PASMINA
Broj
krava - 3000 kg
3001
- 3500 kg
3501
- 4000 kg
4001
- 4500 kg
4501
- 5000 kg
5001
- 5500 kg
5501
- 6000 kg
Više od
6000 kg
br % br % br % br % br % br % br % br %
VSŽ
2008 2426 145 5,9 325 13,3 579 23,8 516 21,2 335 13,8 236 9,7 156 6,4 134 5,5
VSŽ
2009 3053 213 6,9 459 15,0 654 21,4 661 21,6 488 15,9 289 9,4 161 5,2 128 4,1
promjena
VSŽ
2009/08
+627
+25,8
%
+68
+47
%
+134
+41
%
+75
+13
%
+145
+28
%
+153
+46
%
+53
+22 %
+5
+3,2
%
-6
-4,5
%
RH
2008 23683 2440 10,3 3578 15,1 4930 20,8 4728 19,9 3543 14,9 2338 9,8 1192 5,0 928 3,9
RH
2009 24977 2340 9,3 3543 14,1 4895 19,5 4932 19,7 3947 15,8 2664 10,6 1478 5,9 1178 4,7
promjena
RH
2009/08
+1294
+5,5
%
-100
- 4 %
-35
-1 %
-35
-0,7 %
+204
+ 4,3
%
+404
+11
%
+326
+14 %
+286
+ 24
%
+250
+27
%
39
13. PROSJEČNA DOB KRAVA PREMA LAKTACIJAMA
SIMENTALSKA PASMINA
Broj
krava 1. laktacija 2. laktacija 3.laktacija 4. laktacija
prosjek
starost g/m
VSŽ
2008 3108 1017 2/2 770 3/4 550 4/5 771 6/7 4/0
VSŽ
2009 3762 1200 2/3 950 3/5 684 4/6 928 6/7 4/0
promjena
VSŽ
2009/08
+654 +21 %
+183 +0/1 +180
+0/1
+134
+0/1 +157 0 0
RH
2008
49961
13148 2/3
10653 3/5 8914 4/8
17046
7/2 4/7
RH
2009
49627
11574
2/3 11261
3/5 8964 4/6 17828
7/1
4/8
promjena
RH
2009/08
-334 -0,7 %
-1574 0 +608 0 +50 -0/2 +782 -0/1
+0/1
HOLSTEIN PASMINA
Broj
krava 1. laktacija 2. laktacija 3.laktacija 4. laktacija prosjek starost
g/m VSŽ
2008 2421 964 2/2 706 3/7 460 4/8 291 6/7 3/7
VSŽ
2009 3051 1132 2/2 908 3/6 538 4/9 473 6/6 3/9
promjene
VSŽ
2009/08
+630 +26 %
+168 0 +202 -0/1 +78 +0/1 +182 -0/1 +0/2
RH
2008 23615 8758 2/3 6446 3/6 4553 4/7 3856 6/8 3/9
RH
2009 24921 8417 2/3 7085 3/6 4569 4/8 4850 6/7 3/11
promjene
RH
2009/08
+1306 +5,5 %
-341 0 +639 0 +16 +0/1 +994 -0/1 +0/2
40
SMEĐA PASMINA
Broj
krava 1. laktacija 2. laktacija 3.laktacija 4. laktacija prosjek starost
g/m VSŽ
2008 93 46 2/7 35 3/9 10 4/6 2 5/5 3/4
VSŽ
2009 124 48 2/6 39 4/2 25 5/1 12 5/11 3/11
promjene
VSŽ
2009/08
+31 +3,3 %
+2 -0/1 +4 +0/5 +15 +0/7 +10 +0/6 +0/7
RH
2008 1742 475 2/7 502 3/10 374 4/9 391 7/11 4/7
RH
2009 1805 534 2/5 359 3/9 430 4/11 482 7/2 4/7
promjene
RH
2009/08
+63 +3,6 %
+59 -0/2 -143 -0/1 +56 +0/2 +91 -0/9 0
SVEUKUPNO
Broj
krava
1. laktacija 2. laktacija 3.laktacija 4. laktacija prosjek
starost g/m
broj g/mj broj g/mj broj g/mj broj g/mj
VSŽ
2008 5622 2027 2/0 1511 3/6 1020 4/5 1064 6/2 3/4
VSŽ
2009 6937 2380 2/3 1897 3/7 1247 4/8 1413 6/3 3/9
promjene
VSŽ
2009/08
+1315
+23,4 %
+353 +0/3 +386
+0/1 +227
+0/3 +349
+0/1 +0/5
RH
2008
75318
22361 2/3
17803 3/5
13841 4/0 21293 7/1 4/4
RH
2009
76353
20525
2/3 18705
3/5 13963
4 23160 7/0 4/5
promjene
RH
2009/08
+1035
+1,4 %
-1836 0 +902 0 +122 0 +186
7 -0/1 +0/1
41
14. TOV JUNADI Usprkos značajnom broju simentalskih krava čija su telad odlična za tov, iz godine u godinu vidljivo je da potencijale ove grane govedarske proizvodnje nedovoljno koristimo. Tov junadi na prostoru naše županije je značajno ispod mogućnosti, a proizvođači nalaze opravdanja u stalnom kolebanju cijena kako hrane tako i utovljene junadi. Tablica koja slijedi najzornije prikazuje stalan rast, ali ipak vrlo skromno stanje tova unazad nekoliko godina.
TOV JUNADI NA PROSTORU RH I VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. promjene 2009/08
Utovljena junad u
Vukovarsko-srijemskoj županiji-
domaći uzgoj
nema evidecije
nema evidecije 817 1.323 1.682 +359
+27,1 %
Utovljena junad u
Vukovarsko-srijemskoj županiji -
uvoz
nema evidecije
nema evidecije 160 238 530
+292 121,7 %
Utovljena junad u RH - domaći uzgoj
120.630 169.326 174.749 173.372 148.695 -24.677 -14,2 %
Utovljena junad u RH -
uvoz 47.586 58.986 63.405 71.233 95.910
+25.677 +36 %
17. REALIZACIJA OPERATIVNOGA PROGRAMA RAZVITKA GOVEDARSKE
42
PROIZVODNJE U RH – VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA 2004. -2009. r. br.
ime i prezime adresa iznos u kunama
broj krava status
1. Branko Garvanović
Đeletovci, Bana Jelačića 66
3.000.000,00 100 izgrađena
2. Ivo Stojanović Babina Greda, Strossmayerova 33
1.700.000,00 50 izgrađena
3. Dragoslav Zorić Markušica, Pere Cara 42 2.000.000,00 50 izgrađena 4. Željko Mitrović Berak, Orolička 8 3.500.000,00 100 izgrađena 5. PZ Negoslavci Negoslavci, Vukovarska1 3.500.000,00 100 izgrađena 6. Vladimir Mitrović Berak, Orolička 7 1.750.000,00 50 izgrađena 7. Andrija
Marinković Svinjarevci, M.Gupca 14 2.200.000,00 50 izgrađena
8. Čedo Veselinović Negoslavci, Željeznička 3.500.000,00 100 izgrađena 9. Đuro Đurašević Nijemci, J. Kozarca 5 2.000.000,00 50 izgrađena 10. Damir Šimić Vođinci,
Strossmayerova 171 3.500.000,00 100 izgrađena
11. Nediljko Šušak Soljani, Tomislavova 2 2.000.000,00 50 izgrađena 12. Duško Latinović Negoslavci, Oslobođenja 16 1.700.000,00 50 izgrađena 13. Milivoj Marojević Negoslavci, Narandžića 75 1.750.000,00 50 izgrađena 14. PTO Kostić PTO Dišinac, Stari
Mikanovci, Starčevića 20 2.000.000,00 50 izgrađena
15 Damir Horvat Đurići, Matije Gupca 44 2.000.000,00 50 izgrađena 16. Nada Segedi Vukovar, Kvaternika 22 1.750.000,00 50 izgrađena 17. Nikola Tufegdžić Soljani, M. Gupca 151 2.000.000,00 50 izgrađena 18. Predrag Prokić Bršadin, Đurđevića 4 2.000.000,00 50 izgrađena 19. Đuro Grgić Otok, Braće Radića 40 2.000.000,00 50 izgrađena 20. Franjo Strgar Drenovci, Veliki šor 137 2.000.000,00 50 izgrađena 21. Zdenko
Bošnjaković Šarengrad, Stjepana Radića 154
2.000.000,00 50 izgrađena
22. Stanislav Šijaković
Mohovo, Braće Radića 2.500.000,00 50 izgrađena
23. Ivan Mihaljković Nuštar, Križni put 83 2.250.000,00 50 izgrađena 24. Marijan Jurić Đurići, Matije Gupca 115 2.000.000,00 50 izgrađena 25. Vers, Tordinci Tordinci,
Strossmayerova 2 2.250.000,00 50 izgrađena
26. Snežana Novoselac
Strošinci , M. Gupca 6 2.500.000,00 50 izgrađena
27. Antun Orešković Babina Greda, Nožice 98 2.500.000,00 50 čeka odobrenje
28. Šibalić Mato Nijemci, Strossmayerova 21
4.000.000,00 50 čeka odobrenje
29. Dragan Gavrić Srijemske Laze, Branka Radičevića 64
4.000.000,00 50 čeka odobrenje
Vukovarsko-srijemska županija – UKUPNO 69.850.000,00 1.700 Broj investitora je manji nego u prošlogodišnjoj evidenciji, jer su neki (npr.
Arator d.o.o. iz Lovasa) svoju investiciju izvršili preko poslovne banke, pa tako nisu dio operativnoga programa.
43
II. SVINJOGOJSTVO Svinjogojstvo je grana stočarstva s najvećom prigodom za razvoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali zbog učestalih problema s tržištem kako stočne hrane, tako i utovljenih svinja, te zbog drugih, koliko objektivnih toliko i subjektivnih razloga, ta prigoda je slabo korištena. Opći trendovi pokazuju da samo veliki ili veliki broj malih proizvođača koji su uspješno organizirani gospodare tržištem. Tako imamo primjera da je na lokalnom tržištu tijekom većeg dijela godine nemoguće naći veći broj prasaca za tov. Udruga svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije koja je naša najuspješnija stočarska udruga pokušava naći rješenja, ali ona još uvijek nisu uspješna za sve veće potrebe nacionalnoga tržišta. Iako je Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje u funkciji već četvrtu godinu i on zbog gore spomenutih problema, a njima treba pridodati i sve zahtjevnije okolišne uvjete, ne daje zadovoljavajuće rezultate.
1. BROJ RASPLODNIH SVINJA
1.1. BROJ KRMAČA POD KONTROLOM PROIZVODNOSTI U RH U 2007, 2008. I 2009. GODINI I PROMJENE 2009./2008.
Godina broj krmača pod kontrolom Ostale
krmače Sveukupno
velike farme
OPG ukupno
2007. 23.647 3.164 26.807 148.249 175.000* 2008. 18.814 3.150 21.964 116.036 138.000* 2009. 22.608 3.710 26.318 106.311 132.629**
promjene 2009/08 +3.794 +560 +4.354 -9.725 -5.371
Izvor: * Državni zavod za statistiku ** Veterinarski pregledi na gospodarstvu Nažalost, zbog niza razloga brojno stanje krmača u zadnjih par godina je u opadanju (ipak raste broj krmača pod kontrolom proizvodnosti) kako u RH tako i u našoj županiji. Najvažniji razlozi su stalno kolebanje cijena stočne hrane (uvjetovano sušom), pad cijena svinja i neorganizirano tržište.
44
1.2. BROJ RASPLODNIH SVINJA PO PASMINAMA POD KONTROLOM PROIZVODNOSTI U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI 2008.
Organiza-cije
(uredi HPA) HPA
VINKOVCI
pasmina nerasti nerastići krmače nazimice
prasad do stavljanja
u tov V. jorkšir 3 5 70 38 230 Š. landras 4 7 50 46 780 Nj. landras 3 6 42 80 350 Durok 2 0 4 10 56 Pietren 3 0 6 6 40 Crna slavonska 33 10 426 125 712
Križanci 0 0 69 0 494 UKUPNO HPA - Vinkovci 48 28 667 131 2662
1.3. BROJ RASPLODNIH SVINJA PO PASMINAMA POD KONTROLOM
PROIZVODNOSTI (I PO UZGOJNIM ORGANIZACIJAMA) U VSŽ 2009.
Organiza-cije
(uredi HPA) HPA
VINKOVCI
pasmina nerasti nerastići krmače nazimice
prasad do stavljanja
u tov V. jorkšir 4 5 66 92 110 Š. landras 2 0 75 113 210 Nj. landras 3 0 80 42 180 Durok 1 0 3 5 10 Pietren 3 0 3 0 56 Crna slavonska 37 12 382 118 615
Križanci 0 0 216 0 0 UKUPNO HPA - Vinkovci 50 17 825 370 1.181
Andrijaševci 1 PIC - - 660 - - Andrijaševci 2 PIC - - 1272 202 6.881 Čeretinci PIC - - 982 526 6.981 UKUPNO FARME BELJA D. D. - - 2.914 728 13.862
UKUPNO VSŽ 50 17 3.739 1.098 15.043
45
BROJ RASPLODNIH SVINJA PO PASMINAMA U VSŽ I PROMJENE 2009/08
Organiza-cije
(uredi HPA) HPA
VINKOVCI
pasmina nerasti nerastići krmače nazimice
prasad do stavljanja
u tov V. jorkšir
+1 0 -4
-5,7% +54
+142% -120 -52%
Š. landras -2 -7
+25 +50%
+67 +146%
-570 -73%
Nj. landras 0 -6
+38 +90%
-38 -47,5%
-170 -48,6%
Durok -1 0
-1 -25%
-5 -50%
-46 -82%
Pietren 0 0
-3 -50%
-6 -100%
+16 +40%
Crna slavonska
+4 +2 -44
-10,3% -7
-5,6% -97
-13,6% Križanci
0 0 +147
+213% -
-494 -100%
UKUPNO HPA - Vinkovci +2
+4,2 % - 11
- 39,3% +158
+23,7 % +239
+184 % -1.481
- 55,6 % Andrijaševci 1 PIC - - +660 - - Andrijaševci 2 PIC - - +1272 +202 +6.881 Čeretinci PIC - - +982 +526 +6.981 UKUPNO FARME BELJA D. D. - - +2.914 +728 +13.862 promjena 2009/08 za VSŽ +2 -11 +3.072 +967 +12.381
Iz gornje tablice vidljiv je pasminski sastav uzgojno valjanih krmača na prostoru naše županije. Nažalost, najbrojnija među svim čistim pasminama je Crna slavonska pasmina svinja koja usprkos svojim vrijednostima nikako ne smije biti najzastupljenija pasmina. Stoga je Vukovarsko-srijemska županija pokrenula nekoliko modela kojim pomaže povećanje broja uzgojno vrijednih plemenitih pasmina svinja, pa samim tim i povećane proizvodnje, no rezultati svega toga, usprkos primjetnom povećanju broja uzgojno vrijednih svinja, još uvijek su vrlo skromni.
Valja napomenuti da su poticaji koje ostvaruju uzgojno vrijedna grla izvornih i zaštićenih pasmina, te značajno manji troškovi držanja i hranidbe uzrokom brojnosti Crne slavonske pasmine svinja. Ista je usprkos tome još uvijek u statusu ugrožene pasmine svinja jer njena brojnost ne jamči njen opstanak pa i ovom problemu treba sustavno pristupiti.
46
1.3. BROJ RASPLODNIH SVINJA POD KONTROLOM PROIZVODNOSTI - RH UKUPNO PO PASMINAMA ZA 2008. GODINU
Organiza-cije
(uredi HPA) SVE
ŽUPANIJE (UKUPNO)
Pasmina Nerasti Nerastići Krmače Nazimice
Prasad do stavljanja
u tov V. jorkšir 57 34 1.542 573 2.302 Š. landras 73 85 2.070 897 4.143 Nj. landras 146 117 1.584 1.048 6.074 Durok 6 2 19 30 129 Pietren 174 57 176 369 493 Crna slavonska 78 50 669 392 1.368
Turopoljska 15 7 130 21 70 Dans. landras 3 Topigs 51 7.412 5.554 7.151 Seghers 8 4 53 6 Hypor 5 122 547 Hermitage 1 Križanci 6 5.243 1.430 61.156 PIC 2.940 1.923 12.369
UKUPNO RH 613 362 21.243 12.243 95.802
1.4. BROJ RASPLODNIH SVINJA POD KONTROLOM PROIZVODNOSTI – RH
UKUPNO PO PASMINAMA ZA 2009. GODINU
Organiza-cije
(uredi HPA) SVE
ŽUPANIJE (UKUPNO)
Pasmina Nerasti Nerastići Krmače Nazimice
Prasad do stavljanja
u tov V. jorkšir 73 49 1.323 708 10.061 Š. landras 85 67 2.234 948 6.239 Nj. landras 155 163 1.456 677 5.654 Durok 9 7 28 26 72 Pietren 185 59 138 96 405 C.slavonska 74 54 642 382 1.687 Turopoljska 18 138 83 151 Topigs 36 8.427 3.875 28.432 Seghers 10 75 83 Hypor 3 200 149 1.399 Križanci 5.195 1.714 61.710 PIC 6.462 2.589 36.363
47
UKUPNO RH 652 399 26.318 11.330 152.173 BROJ RASPLODNIH SVINJA UKUPNO PO PASMINAMA U RH I PROMJENE
2009/08
Organiza-cije
(uredi HPA) SVE
ŽUPANIJE
U RH
UKUPNO
Pasmina Nerasti Nerastići Krmače Nazimice
Prasad do stavljanja
u tov V. jorkšir +16
+28% +15
+44% -219
-14,2% +135
+23,6% +7.759 +337%
Š. landras +12 +16,4
%
-18 -21%
+164 +7,9%
+51 +5,7%
+2.096 +50,6%
Nj. landras +9 +6,2%
+46 +39,3%
-128 -8,1%
-371 -35,4%
-420 -7%
Durok +3 +50%
+5 +250%
+9 +47,4%
-4 -13,3%
-57 -44,2%
Pietren +11 +6,3%
+2 +3,5%
-38 -21,6%
-273 -74%
-88 -17,8%
Crna slavonska
-4 -5%
+4 +8%
-27 -40,4%
-10 -25,5%
+319 +23,3%
Turopoljska +3 +20%
-7 -100%
+8 +6,2%
+62 +29,5%
+81 +115,7%
Topigs -15 -20%
0 +1.015 13,7%
-1.679 -30,2%
+21.281 +297,6%
Seghers +2 +25%
-4 -100%
+22 +41,5%
+77 +1283%
-
Hypor -2 -40%
0
+78 +63,9%
+149 +852
+155,8% Križanci
0 -6
-100% -48
-0,9% +284
+19,9% +554
+0,9% PIC
0 0 +3.522
+119,8% +666
+34,6% +23.994 +194%
UKUPNO u RH promjene 2009/08
+39 +6,4 %
+37 +10,2%
+4.358 +20,5 %
- 913 - 7,5 %
+56.371 + 58,8 %
48
1.4. BROJ KRMAČA POD KONTROLOM PROIZVODNOSTI PO PASMINAMA U 2008., 2009. i promjene 2009/2008. GODINI ZA RH (FARME I OPG)
Donje tablice prikazuju pasminski sastav krmača u nacionalnom uzgoju. Na
velikim farmama kod čistih pasmina najzastupljenije su pasmine švedski landras i veliki jorkšir te njihovi križanci, a na OPG-ima je najzastupljenija pasmina njemački landras. To je ujedno i najpoželjnije stanje jer su se izrazito mesne pasmine kao pietren pokazale često neprimjerene za naše uvjete držanja i prehrambene navike stanovništva. No brojnost uzgojno valjanih svinja je daleko ispod realnih mogućnost i potreba nacionalnoga gospodarstva.
pasmina
broj krmača na
velikim farma 2008.
na velikim farma 2009.
promjene na velikim farmama 2009/08
na OPG
2008.
na OPG
2009.
promjene na OPG 2009/08
ukup 2008.
ukup 2009.
promjene ukupno 2009/08
Veliki jorkšir 1.174 998
-176 -15%
368 325 -43
-11,7% 1.542 1.323
-219 -14,2%
Švedski landras 1.613 1.578
-35 -2,2%
457 656 +199
+43,5% 2.070 2.234
+164 +7,9%
Njem. landras
519 363 -156 -30%
1.065 1.093 +28
+2,6% 1.584 1.456
-128 -8,1%
Durok 19 28 +9
+47,4% 19 28
+9 +47,4%
Pietren 45 48 +3
+6,7% 131 90
-41 -30,3%
176 138 -38
-21,6% Crna slavon. 669 642
-27 -4%
669 642 -27 -4%
Turop. svinja
130 138 +8
+6,2% 130 138
+8 +6,2%
Križanci i hibridi 15.463 19.621
+4.158 +26,9%
311 738 +427
+137,3%
15774 20.352 +4.585 +29%
UKUPNO 18.814 22.608 + 3.794 + 20,2%
3.150 3.710 + 560
+ 17,8% 21964 26.318
+ 4.354 + 19,8 %
1.5. BROJ UMATIČENIH NERASTOVA PO PASMINAMA U RH U 2008. GODINI
pasmine broj nerastova
velike farme OPG Centri za UO UKUPNO Veliki jorkšir 23 34 29 86 Švedski landras 36 37 28 101 Njemački landras 11 135 38 184
Durok 6 3 9 Pietren 96 78 37 211 Crna slavonska 78 78 Turopoljska 15 15 Križanci i 63 59 122
49
hibridi UKUPNO 229 383 194 806
1.6. BROJ UMATIČENIH NERASTOVA PO PASMINAMA U RH U 2009. GODINI
pasmine broj nerastova
velike farme OPG Centri za UO UKUPNO Veliki jorkšir 31 42 31 104 Švedski landras 39 46 17 102 Njem. landras 29 126 47 202 Durok 3 6 4 13 Pietren 89 96 42 227 Crna slavonska 74 74 Turopoljska 18 18 Križanci i hibridi 53 125 178
UKUPNO 244 408 266 918
1.7. BROJ UMATIČENIH NERASTOVA PO PASMINAMA U RH I PROMJENE 2009/08
pasmine broj nerastova
Velike farme Obiteljska
gospodarstva Centri za UO UKUPNO
Veliki jorkšir +8 +34,8%
+8 +23,5%
+2 +6,9%
+18 +20,9%
Švedski landras +3 +8,3%
+9 +24,3%
-11 -39,3%
+1 +1%
Njemački landras
+18 +163,6%
-9 -6,7%
+9 +23,7%
+18 +9,8%
Durok +3 +1
+33,3% +4
+44,4%
Pietren -7 -7,3%
+18 +23,1%
+5 13,5%
+16 +7,6%
Crna slavonska -4
-5,1% -4
-5%
Turopoljska +3
+20% +3
+20% Križanci i hibridi
-10 -15,9%
+66 +111,9%
+56 +45,9%
UKUPNO u RH +15 + 6,6 %
+ 25 + 6,5 %
+ 72 + 37,1 %
+ 112 + 13,9 %
Umjetno osjemenjavanje postaje pravilo na sve većem broju poljoprivrednih gospodarstava, pa su pokazatelji u tablici posljedica upravo toga trenda jer se sa daleko manjim brojem vrhunskih nerasta umjetnim osjemenjavanjem postižu bolji
50
rezultati. Taj postupak podržava svojim potporama i naša županija financirajući dio troškova umjetnoga osjemenjavanja svih uzgojno vrijednih krmača.
2. BROJ UZGAJIVAČA I PROSJEČAN BROJ MATIČNIH KRMAČA PO UZGAJIVAČU NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA u 2008. godini
BROJ UZGAJIVAČA I PROSJEČAN BROJ KRMAČA PO UZGAJIVAČU
Broj krmača
od-do Do 5 6-9 10-19 20 i više UKUPNO Vukovarsko-srijemska županija-uzg
8 9 16 7 40
Udio u % u ukupnom broju uzgajivača
20 % 22,5 % 40 % 17,5 %
Ukupno u RH-uzgajivač
60 44 68 46 218
Ukupan % RH udio broja uzgajatelja
27,5 % 20,2 % 31,2 % 21,1 %
2.1. BROJ UZGAJIVAČA I PROSJEČAN BROJ MATIČNIH KRMAČA PO UZGAJIVAČU NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA u 2009. godini
BROJ UZGAJIVAČA I PROSJEČAN BROJ KRMAČA PO UZGAJIVAČU
Broj krmača od-do = Do 5 6-9 10-19 20 i više UKUPNO
Vukovarsko-srijemska županija-uzgajivača
17 13 24 16 70
Udio u % u ukupnom broju uzgajivača
24,3 % 18,5 % 34,3 % 22,9 %
Ukupno u RH uzgajivača
76 55 79 69 279
Ukupan % RH udio broja uzgajivača
27,2 % 19,7 % 28,3 % 24,7 %
51
2.2. BROJ UZGAJIVAČA I PROSJEČAN BROJ MATIČNIH KRMAČA PO UZGAJIVAČU NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA I PROMJENE 2009/08
BROJ UZGAJIVAČA I PROSJEČAN BROJ KRMAČA PO UZGAJIVAČU
Broj krmača
od-do Do 5 6-9 10-19 20 i više UKUPNO Vukovarsko-srijemska županija
+ 9 + 112,5%
+ 4 + 44,4 %
+ 8 + 50 %
+ 9 + 128,5 %
+30 + 75 %
Udio u % u ukupnom broju uzgajivača
30 % 13,3 % 26,7 % 30 %
Ukupno RH 2008-2009
+16 + 26,7 %
+ 11 + 25 %
+ 11 + 16,2 %
+ 23 + 50 %
+ 61 + 28 %
Ukupan % RH udio broja uzgajatelja
26,2 % 18 % 18 % 37,7 %
Zbog dosta zahtjevnih postupaka provođenja uzgojno selekcijskoga rada u svinjogojstvu još uvijek se mali broj svinjogojaca odlučuje za ovaj uzgoj, a i oni koji to jesu nemaju značajniju brojnost matičnoga stada. No, kako je i potražnja za uzgojno vrijednim svinjama još uvijek mala, u pravilu potrebe lokalnoga tržišta zadovolje lokalni uzgajivači.
3. BROJ UVEZENIH UZGOJNO VALJANIH SVINJA U 2009.
U 2008. godini evidentiran je samo uvoz za pasmine Pietren (7 nerastova) i križance Topigs (22 nerasta i 822 nazimice), a u 2009. prikazano je u slijedećoj tablici:
/PASMINA / HIBRID NERASTOVI NAZIMICE UKUPNO
Veliki jorkšir 11 156 167 Švedski landras 2 201 203
Njemački landras 20 - 20 Pietren 32 - 32 Durok 3 - 3
Saghers - 155 155 Topigs 13 31 44
PIC 99 60 159
52
Križanci - 993 993 UKUPNO 180 1.596 1.776
4. BROJ CRNE SLAVONSKE PASMINE SVINJA NA DAN 31. 12. 2008. GODINE
ORGANIZACIJA NERASTOVI NERASTIĆI KRMAČE NAZIMICE HPA Vinkovci 33 10 426 125 HPA Požega 5 6 44 28 HPA D.Miholjac 27 30 98 163 HPA Darda - 2 1 3 HPA Sl. Brod 7 - 42 61 HPA Sisak 6 2 58 12 UKUPNO RH 78 50 669 392
4.1. BROJ CRNE SLAVONSKE PASMINE SVINJA NA DAN 31. 12. 2009. GODINE
ORGANIZACIJA NERASTOVI NERASTIĆI KRMAČE NAZIMICE HPA Vinkovci 37 12 382 118 HPA Požega 6 2 39 18 HPA D.Miholjac 15 20 90 151 HPA Darda - - 3 - HPA Sl. Brod 7 11 66 63 HPA Sisak 7 4 40 23 HPA Karlovac 1 5 18 7 HPA Bjelovar 1 - 4 1 UKUPNO 74 54 642 382
4.2. PROMJENE BROJA CRNE SLAVONSKE PASMINE SVINJA 2009/08.
ORGANIZACIJA NERASTOVI NERASTIĆI KRMAČE NAZIMICE HPA Vinkovci +4 +2 -44 -7 HPA Požega +1 -4 -5 -10 HPA D.Miholjac -12 -20 -8 -12 HPA Darda - -2 +2 -3 HPA Sl. Brod 0 +11 +24 +2 HPA Sisak +1 +6 -18 +11 HPA Karlovac +1 +5 +18 +7 HPA Bjelovar +1 - +4 +1 UKUPNO -4 +4 -27 -10
5. OPERATIVNI PROGRAM SVINJOGOJSTVO Ovaj Operativni program značajno sporije je realiziran nego govedarski, a razloga tome je više. Prvi je svakako dug, zahtjevan i skup postupak, drugi su prostorno-planska ograničenja, a treći je taj da ponekad i postojeća zaduženja poljoprivrednoga gospodarstva onemogućavaju realizaciju programa. K tome,
53
investitorima je obveza imati ugovor za otkup, a ugovaratelja je nekolicina, u pravilu samo jedan. Na koncu, recesija utječe i na mogućnost financiranja i na voljnost zaduživanja.
6. TOVNE SVINJE NA KOJE JE OSTVAREN POTICAJ
Vukovarsko-srijemska županija
Republika Hrvatska
domaći uzgoj (godina i broj
svinja)
uvoz (godina i broj
svinja)
domaći uzgoj (godina i broj
svinja)
uvoz (godina i broj
svinja) 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008.
17.261
9.376 18.015 26.042 461.759 463.336 333.647 374.196
Nažalost ne postoje službeni podatci za 2009. godinu pa nam nije moguće prikazati promjene ili uočiti trend, ali ostvareni poticaji iz tablica pri kraju ovoga izvješća ipak nešto govore.
Organiziran tov na koji se ostvaruju poticaji, usprkos potencijalima, na području Vukovarsko-srijemske županije je izuzetno mali. Čak se veći dio tovljenika utovi koristeći prasad iz uvoza. Nažalost, iako je evidentirano skoro 1.000 svinjogojaca u našoj županiji samo 62 osobe, tj. 58 za tov domaćih i 4 za tov uvoznih svinja ostvaruje te poticaje. To je znak usitnjenosti, nespremnosti i neorganiziranosti naših svinjogojskih gospodarstava, koja sve teže podnose tržišnu utakmicu i nedvojbeno je da će se njihov broj iz godine u godinu značajno smanjivati. Vukovarsko-srijemska županija je, financirajući nekoliko modela kupovine uzgojno valjanih suprasnih nazimica i provedbu umjetnoga osjemenjivanja, utjecala na povećanje broja za tov i rasplod kvalitetnih svinja, no potrebe i mogućnosti svinjogojaca su značajno veće od ponuđenoga.
7. ZAKLANE SVINJE NA OPG-ima VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Broj zaklanih svinja
na OPG-ima s područja Županije
godina broj svinja
1999. 171.943 2000. 154.068 2001. 143.894 2002. 150.205 2003. 182.494. 2004. 154.952 2005. 124.450 2006. 127.759 2007. 139.417 2008. 105.595
Podatci o broju zaklanih svinja na OPG-ima s prostora naše Županije prikupljeni su iz izvješća o pojavnosti trihineloze, dakle iz izvješća o broju pregledanih uzoraka zaklanih svinja za vlastite potrebe te možemo ustvrditi da su pouzdani. Broj zaklanih svinja u zadnjoj, tj. 2009. godini značajno je manji nego ranijih godina. To je posljedica općeg poremećaja tržišta na koje su utjecali visok rast cijena stočne hrane i značajno smanjena brojnost svinja uzrokovana u 2008. godini svinjskom kugom i interventnim otkupima. Vremena koja živimo, kada sve veći broj ljudi kupuje svježe meso (i svinjske polovice) u trgovačkim lancima ili izravno od klaonica, neminovno će utjecati na stalno smanjenje broja svinja zaklanih na OPG-u. Na to će utjecati i sve zahtjevnije odredbe o uvjetima
54
2009. 85.111
i postupcima klanja.
III. KONJOGOJSTVO
Ukupan broj prijavljenih vlasnika i uzgajivača koji u Središnjem registru
kopitara Republike Hrvatske kojeg vodi Hrvatski centar za konjogojstvo - Državna ergela Lipik od njegovog utemeljenja do 31. 12. 2009. godine iznosi 6.657. U 2009. godini prijavljena su 763 nova uzgajivača i vlasnika konja. Od toga broja 404 su novi aktivni uzgajivači/vlasnici konja. Najveći broj novoprijavljenih vlasnika u 2009. bio je na području Splitsko-dalmatinske županije (116).
Konjogojstvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji i njegov odnos spram konjogojstva Republike Hrvatske sažeto je prikazano u zbirnoj tablici koja slijedi.
1. BROJNOST NOVIH UZGAJIVAČA I UKUPNO BROJ VLASNIKA KONJA U RH PO ŽUPANIJAMA
Broj uzgajatelja u 2008. godini
rd. br. županija
novi uzgajivači u 2008. brojnost uzgajivača
novi
uzgajivač %
aktivni i neak-tivni
za sve kopitare
aktivni za
konje
aktivnih za
magarce
1. Grad Zagreb i Zagrebačka 109 17,52 652 510 17
2. Krapinsko-zagorska 30 4,82 392 217 3 3. Sisačko-moslavačka 56 5,79 659 441 11 4. Karlovačka 11 1,71 56 47 3 5. Varaždinska 15 2,34 152 121 -
6. Koprivničko-križevačka 23 3,58 183 147 2
7. Bjelovarsko-bilogorska 69 10,75 292 250 10
8. Primorsko-goranska 19 2,96 112 84 20 9. Ličko-senjska 9 1,40 63 44 12
10. Virovitičko-podravska 27 4,21 179 130 5
11. Požeško-slavonska 15 2,34 86 73 2 12. Brodsko-posavska 39 6,07 297 214 7 13. Zadarska 15 2,34 294 114 84 14. Osječko-baranjska 81 12,62 373 320 - 15. Šibensko-kninska 16 2,49 524 147 143
16. Vukovarsko-srijemska 43 6,70 251 204 10
17. Splitsko-dalmatinska 10 1,56 799 287 277 18. Istarska 39 6,07 235 200 58 19. Dubrovačko- 6 0,93 165 43 59
55
neretvanska 20. Međimurska 10 1,56 102 79 2
Sveukupno u RH-2008. 642
100 5866 3672 725
Broj uzgajatelja u 2009. godini
r. br. županija
novi uzgajivači u 2009.
ukupna brojnost svih aktivnih uzgajivača kopitara
broj % aktivni
uzgajatelji svih
kopitara
aktivni uzgajatelji
konja
aktivni uzgajatelji magaraca
1. Grad Zagreb i Zagrebačka 79 10,4 701 681 20
2. Krapinsko-zagorska 22 2,9 235 232 3 3. Sisačko-moslavačka 55 7,2 470 456 14 4. Karlovačka 11 1,4 62 59 3 5. Varaždinska 18 2,4 175 175 -
6. Koprivničko-križevačka 28 3,7 193 191 2
7. Bjelovarsko-bilogorska 48 6,3 296 281 15
8. Primorsko-goranska 17 2,2 112 90 22 9. Ličko-senjska 13 1,7 65 52 13 10. Virovitičko-podravska 32 4,2 178 171 7 11. Požeško-slavonska 30 3,9 110 103 7 12. Brodsko-posavska 44 5,8 262 254 8 13. Zadarska 14 1,8 106 16 90 14. Osječko-baranjska 74 9,7 399 397 2 15. Šibensko-kninska 23 3,0 162 13 149
16. Vukovarsko-srijemska 68 8,9 293 283 10
17. Splitsko-dalmatinska 116 15,2 484 194 290 18. Istarska 39 5,1 316 251 65
19. Dubrovačko-neretvanska 20 2,6 99 37 62
20. Međimurska 11 1,4 115 113 2 Strani državljanin 1 - - - -
NOVI VLASNICI 763 - - - -
AKTIVNI za sve kopitare
- - 4.833 - -
za konje - - - 4.049 za magarce - - - - 784
PASIVNI
za sve kopitare - - 1.824 - -
UKUPNO za RH 763 - 6.657 4.049 784
56
Broj uzgajatelja u RH, promjena 2009/08
županije
broj novih
uzgajivača u 2009/08
ukupni broj aktivnih
uzgajivača konja
ukupni broj aktivnih
uzgajivača magaraca
1. Grad Zagreb i Zagrebačka -30 +171 +3
2. Krapinsko-zagorska -8 +15 - 3. Sisačko-moslavačka -1 +15 +3 4. Karlovačka - +12 - 5. Varaždinska +3 +54 -
6. Koprivničko-križevačka +5 +44 -
7. Bjelovarsko-bilogorska -21 +31 +5
8. Primorsko-goranska -2 +6 +2 9. Ličko-senjska +4 +8 +1 10. Virovitičko-podravska +5 +41 +2 11. Požeško-slavonska +15 +30 +5 12. Brodsko-posavska +5 +40 +1 13. Zadarska -1 - +6 14. Osječko-baranjska -7 +77 +2 15. Šibensko-kninska +7 - +6
16 Vukovarsko-srijemska
+25 +58%
+79 +38,7% 0
17. Splitsko-dalmatinska +106 - +13 18. Istarska - +51 +7
19. Dubrovačko-neretvanska +14 - +3
20. Međimurska +1 +34 - Strani državljanin - +1 -
NOVI VLASNICI +121 - - AKTIVNI - +704 + 59 PASIVNI - +5 -
Promjene za RH 2009/08
+121 +18,8%
+709 + 12 %
+59 + 8 %
Na prostoru naše županije ukupne aktivnosti svih sudionika, od konjogojaca pa do onih koji ih podupiru, za posljedicu imaju sve veći broj vlasnika konja, sve veći broj uzgojno vrijednih grla, i na koncu sve češću uporabu konja u raznim prigodama. Lipicanac je dominantna pasmina u uzgoju.
Uloga konja značajno je izmijenjena u odnosu na nedavnu prošlost, pa se
danas konji uglavnom koriste u športske, rekreacijske, terapijske i turističke aktivnosti, a najčešće i najbrojnije u manifestacijama tradicijske kulture.
57
Uloga postojećih konjogojskih udruga i konjičkih klubova, kao i njihovog saveza u Vukovarsko-srijemskoj županiji je opće unapređenje konjogojstva, poticanje izgradnje športskih objekata, hipodroma, jahaonica, namjenskih dvorana i drugih objekata, kada su od zajedničkog interesa. Uloga im je i sudjelovati i organizirati smotre, izložbe, priredbe i natjecanja s ciljem razvijanja i promicanja konjogojstva, konjičkog športa, rekreacije, terapijskog jahanja, turizma i tradicijske kulture, a svakako sudjelovati na raznim konjičkim manifestacijama u Hrvatskoj i izvan nje radi promicanja uzgoja konja. Zemlje s razvijenim konjogojstvom konja više ne smatraju domaćom životinjom nego svojim živim rekvizitom, tj. sudionikom u raznim aktivnostima, a sve te aktivnosti označavaju pojmom «konjička industrija» koja sve značajnije pridonosi afirmiranju i razvitku ruralnoga prostora. Prema podacima Hrvatskog centra za konjogojstvo vidljivo je slijedeće:
1. u svim županijama raste broj novih uzgajivača i vlasnika konja ( u 2009. godini prijavljena su 763, od čega su 68 u Vukovarsko-srijemskoj županiji),
2. najveći broj aktivnih uzgajivača i vlasnika konja nalazi se na prostoru Grada Zagreba i Zagrebačke županije (681 što čini udio od 16,8 %)
3. broj kvalitetnih grla ( u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu) tj. broj konja pod selekcijom uvećao se za 1.716 grla, odnosno za 10,88%,), te je na kraju godine ukupno bilo registrirano 17.490 grla konja i 2.249 magaraca, što čini ukupno 19.739 grla kopitara u RH.
PREGLED BROJNOG STANJA KONJA U RH POD SELEKCIJSKIM OBUHVATOM PREMA SKUPINAMA KROZ GODINE
godina hladnokrvnjaci toplokrvnjaci poni ukupno konja
1998. 2.572 1.110 - 3.682 1999. 2.178 1.354 - 3.532 2000. 2.477 1.665 - 4.142 2001. 2.535 1.693 - 4.228 2002. 2.952 2.049 - 5.001 2003. 5.250 2.070 187 7.507 2004. 6.067 2.910 344 9.321 2005. 6.278 3.591 450 10.319 2006. 7.566 3.954 463 11.983 2007. 8.487 3.956 495 12.938 2008. 9.761 5.508 527 15.796 2009. 10.590 6.253 647 17.490
Promjene 2009/08
+829 + 8,5 %
+745 +13,5 %
+120 +22,8 %
+1.694 grla +10,7 %
1. primjetna je tendencija rasta u svim skupinama: toplokrvnjaci za 745 grla ili
11,9%, hladnokrvnjaci za 829 grla ili 7,83%, ali najviše u skupini ponija 120 grla ili 22,77%, dok je trenutni omjer broja grla uzgojno valjanih konja pod
58
selekcijom ovakav: hladnokrvnjaci 10.590 grla ili 60%, toplokrvnjaci 6.253 grla ili 36 % i poni -647 ili 4%,
2. skupina izvornih i zaštićenih pasmina konja (11.981 grla ili 69%) značajno je veća od konvencionalne skupine (5.509 grla ili 31%)
3. uzgojno valjano je 89,52 % konja u RH, što je za 1,39 postotna poena manje nego u 2008. godini
4. najveći broj konja pod selekcijskim obuhvatom nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji na čijem prostoru se nalazi 4.701 grlo ili 26,88% ukupnog broja konja u Republici Hrvatskoj i uglavnom je tu zastupljena pasmina Hrvatski posavac, namijenjena prvenstveno za proizvodnju konjskog mesa.
PREGLED BROJNOG STANJA KOPITARA U RH POD SELEKCIJSKIM OBUHVATOM PREMA SKUPINAMA I ŽUPANIJAMA
redni broj
županija broj konja
pod selekcijom
udio u ukupnom
broju u RH
broj magaraca
ukupno kopitara
1. Grad Zagreb i Zagrebačka 2.532 14,48 70 2.602
2. Krapinsko-zagorska 669 3,83 7 676
3. Sisačko-moslavačka 4.701 26,68 45 4.746
4. Karlovačka 182 1,04 24 206
5. Varaždinska 376 2,15 - 376
6. Koprivničko-križevačka 556 3,18 21 577
7. Bjelovarsko-bilogorska 957 5,47 76 1.033
8. Primorsko-goranska 1.494 8,54 68 1.562
9. Ličko-senjska 345 1,97 41 386
10. Virovitičko-podravska 513 2,93 28 541
11. Požeško-slavonska 292 1,67 25 317
12. Brodsko-posavska 1.009 5,77 46 1.055
13. Zadarska 54 0,31 357 411
14. Osječko-baranjska 1.414 8,08 9 1.423
15. Šibensko-kninska 43 0,25 298 341
16. Vukovarsko-srijemska 709 4,05 37 746
59
17. Splitsko-dalmatinska 532 3,04 520 1.052
18. Istarska 773 4,42 376 1.149
19. Dubrovačko-neretvanska 116 0,66 194 310
20. Međimurska 223 1,28 7 230
Sveukupno u RH 2009. 17.490 100 % 2.249 19.739
Najveći broj registriranih konja nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji (4.701 konj i 45 magaraca, što ukupno čini 4.746 grla kopitara ili 24,04 %). Najveći broj registriranih magaraca je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 520 grla, (gotovo isto koliko u toj županiji ima i konja, odnosno 532 grla) U 2009. godini zamijećen je porast broja novorođene ždrebadi u odnosu na porast 2008/07. I uzgoj konja pod selekcijskim obuhvatom u RH u 2009. godini bogatiji je za 3.468 u odnosu na 2008. godinu. Broj novorođene ždrebadi povećao se za 502 ždrebeta ili 16,93%, a najveći udio oždrebljene ždrebadi ima grupa uzgojno valjanih grla (ili je nekog uzgojnog tipa) i on je 3.372 ili 97%. Slično kao i 2008. godine, što govori da uzgajivači i dalje na jednakoj razini poštuju uzgojne programe.
BROJ NOVOROĐENE ŽDREBADI U RH KROZ GODINE
godina broj novorođene ždrebadi
poni %
toplokrvnjaci %
hladnokrvnjaci %
2006. 2.574 - - - 2007. 3.259 1 13 86 2008. 2.966 2 16 82 2009. 3.468 1,4 14,6 84
promjene 2009/08
+502 +16,9 % -0,6 -1,4 +2
2. BROJNO STANJE KONJA, MAGARACA I UZGAJIVAČA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
broj grla promjene 2009/08 %
broj uzgajatelja u 2009. godini 2008. 2009.
PASMINE ukupno grla i uzgajivača za PASMINE KONJA
375 457 + 82 +21,9 % 159 ARAPSKI
PUNOKRVNJAK - 1 +1 +100% 2
ARAPSKI KONJ 13 20 +7 +53,8% 1
ARABER 4 6 +2 +50 % 3
60
ENGLESKI PUNOKRVNJAK 6 7 +1 +16,7% 3
HAFLINGER 2 6 +4 +200% 2
HOLSTEIN 2 - -2 -100% - HRVATSKI
HLADNOKRVNJAK 7 7 - - 4
HRVATSKI KASAČ - 2 +2 +200% 2
LIPICANAC 237 282 +45 +19 % 98 LIPICANAC – B
KNJIGA 46 49 +3 +6,5 % 30
PONI 56 75 +19 +34 % 13
TRAKENER 2 2 - - 1
UZGOJNI TIP ukupno grla i uzgajivača za UZGOJNE TIPOVE KONJA
56 40 +4 + 7,1 % 25 HRVATSKI JAHAĆI
PONI 2 6 +4 +200% 1
HRVATSKI ŠPORTSKI KONJ 10 9 -1 -10 % 5
HRVATSKI TOPLOKRVNJAK 24 25 +1 +4,2 % 19
broj grla promjene 2009/08 %
broj uzgajatelja u 2009. godini 2008. 2009.
OSTALI ukupno grla i uzgajivača
za OSTALE KONJE NEPOZNATOG PORIJEKLA 121 212 +91 +75,2 % 99
KRIŽANCI i nepoznato porIjeklo 4 45 +41 +1.025% 25
TOPLOKRVNJACI 117 167 +50 +42,7% 74
SVEUKUPNO KONJI
i broj uzgajivača 532 709 +177 +33,3% 283 uzgajivača
MAGARCI 29 37 +8 +27,6% 10
U Hrvatskoj do kraja 2009. godine evidentirane su dvije državne Ergele (
Đakovo sa 168 grla i Lipik sa 38 grla Lipicanaca) i sedam privatnih Ergela lipicanaca;
1. OPG Jazbec – Ivanovac 25 konja 2. Medvidović – Sikirevci 17 konja 3. Olanović – Slavonski Brod 29 konja 4. Dorić – Svilaj 19 konja 5. Tomašić – Nova Kapela 19 konja 6. Šarec – Glavičica 33 konja
61
7. Drobnjak – Vinkovci 22 konja (arapske i lipicanske pasmine) Na prostoru naše županije lipicanac je još uvijek, hvala Bogu, dominantna
pasmina, a što je i za očekivati s obzirom na to da se radi o autohtonoj pasmini još od vremena Napoleonovih ratova, te o pasmini koja se svojim temperamentom i gizdavošću sretno uklopila u život Slavonaca.
S pojavom novih uzgajivača na prostore županije polako, ali sigurno stižu i konji drugih pasmina koji već sada omogućavaju, a i za budućnost otvaraju vrata širenju novih konjičkih aktivnosti. Praćenjem dosadašnjega razvoja «konjičke industrije» u svijetu i mi moramo, a tu aktivnost i svjedočimo, biti sudionici pa i nosioci osmišljavanja konjičke industrije Republike Hrvatske. Pri svakom razmatranju zatečenoga stanja i elaboriranju novih ideja potrebno je na kratko se osvrnuti u prošlost. Na području naše županije postojale su svjetski poznate ergele: Ergela Grofa Eltza, Ergela Kneza Odescalcija, a u novije vrijeme Ergela tvrtke Stočar u Županji, kao i brojni poznati i priznati pojedinci. Gore rečeno s jedne strane nam daje posebnu snagu i uporište, ali nas i obvezuje na nastavak razvitka konjogojstva, a što je posebno zahtjevno u današnjim vremenima. Brojnost populacije lipicanca te toplokrvnjaka omogućava razvoj rekreativnoga športa, rekreativnoga jahanja i učestalo sudioništvo u tradicijskim manifestacijama. Nažalost, danas je zanemariv broj konja uključen u zaprežna natjecanja, u daljinska niti jedan, a i jahanje u rekreativne svrhe gotovo nije vrijedno spomena. Jedan od razloga tome je i nepostojanje obilježenih i sigurnih konjičkih staza, pa stoga valja poduprijeti nakane kandidiranja takovih projekata na nacionalne i međunarodne fondove (npr. Projekt Srijemska konjička staza). S obzirom na pasmine koje se koriste u preponskom športu, dresuri, zaprežnom športu, galopskim utakmicama hipodrom na prostoru županije je uvjet uspješnijem korištenju i daljem napredovanju «konjičke industrije» jer bi osnažio postojeće i potakao nove konjogojce na odlučnost ka odabiru upravo baš ovakvoga investiranja. I za kraj, populacija poni konja je gotovo potpuno neiskorištena, a zasigurno bi veliki broj djece imao interes upravo ovdje pronaći i prepoznati svoje interese te na taj način biti zalog uspjehu ukupnoga projekta «konjičke industrije» u našoj županiji pa i široj zajednici. 3. O MAGARCIMA Niti jedan podolac i 37 magaraca, čak 8 više nego 2008. u našoj županiji, govori dokle smo kao zagovornici zavičajnoga stočarstva dogurali. 4. BROJNOST VLASNIKA KONJA PO NASELJIMA U ŽUPANIJI
naselje broj vlasnika naselje broj vlasnika Vukovar 5 Nuštar 2 Vinkovci 29 Novi Mikanovci 2 Županja 49 Novi Jankovci 1
Ilok 8 Nijemci 4 Otok 16 Negoslavci 1
Andrijaševci 2 Opatovac 1 Antin 1 Orolik 1
Babina Greda 37 Pačetin 1 Bapska 7 Podgrađe 1
62
Berak 1 Posavski Podgajci 2 Bogdanovci 8 Privlaka 3
Borovo 4 Prkovci 1 Bošnjaci 11 Račinovci 1 Bršadin 2 Retkovci 4 Cerna 15 Rokovci 3
Čakovci 3 Slakovci 11 Donje Novo Selo 5 Sotin 1
Drenovci 2 Stari Mikanovci 12 Đurići 1 Strošinci 1 Gunja 5 Štitar 16
Gradište 8 Šarengrad 2 Ilača 2 Trpinja 1
Ivankovo 13 Tordinci 2 Jarmina 1 Tovarnik 8 Korođ 1 Tompojevci 1
Komletinci 5 Vera 1 Lovas 3 Vođinci 3 Marinci 1 Vrbanja 5
Mikluševci 2 Mohovo 1 Mirkovci 2
63
IV. OVČARSTVO
1. PROVEDBA UZGOJNOG PROGRAMA
BROJ EVIDENTIRANIH RASPLODNIH GRLA (OVCE I OVNOVI)
županija
broj uzgaja-telja u 2008.
broj uzgaja-telja u 2009.
promj. broja uzgaja-telja 2009/
08
broj grla u 2008.
broj grla (ovaca) u 2009.
promj. broja grla
ovaca 2009/ 08.
% od ukup. broja ovaca u RH za 2008
% od ukup. broja ovaca u RH za 2009.
Bjelovarsko-bilogorska 1.058 1.037 -11 45.089 44.237 - 852 7,70 8,14
Brodsko-posavska 200 184 -16 8.010 7.542 -468 1,37 1,39
Dubrovačkoneretvanska 93 90 -3 3.805 3.671 -134 0,65 0,68
Grad Zagreb 43 51 +8 3.228 3.530 +302 0,55 0,65 Istarska 196 213 +17 13.893 13.306 -587 2,37 2,45 Karlovačka 358 376 +18 15.701 15.632 -69 2,68 2,88 Koprivničko-križevačka 187 191 +4 6.299 6.673 +374 1,08 1,23
Krapinsko-zagorska 39 40 +1 926 983 +57 0,16 0,18
Ličko-senjska 1.674 1.629 -45 64.832 62.522 -2.310 11,07 11,51
Međimurska 9 13 +4 399 555 +156 0,07 0,10 Osječko-baranjska 528 527 -1 46.786 43.605 -3.181 7,99 8,03
Požeško-slavonska 402 384 -18 17.355 17.472 +117 2,96 3,22
Primorsko-goranska 619 522 -97 40.224 31.911 -8.313 6,87 5,87
Sisačko-moslavačka 772 785 +13 27.100 27.177 +77 4,63 5,00
Splitsko-dalmatinska 922 859 -63 49.396 46.057 -3.339 8,44 8,48
Šibensko-kninska 1.232 1.123 -109 74.610 66.176 -8.434 12,74 12,18
Varaždinska 19 25 +6 1.042 1.072 +30 0,18 0,20 Virovitičko-podravska 380 371 -9 22.587 21.455 -1.132 3,86 3,95
Vukovarsko-srijemska 293 263
-30 -10%
18.590 16.083 -2.507
-13,5% 3,18 2,96
64
Zadarska 1.884 1.740 -144 110.153 97.930 -12.223 18,82 18,03
Zagrebačka 333 343 +10 15416 15658 +242 2,63 2,88 UKUPNO u RH
11.241 10.766 -475
-4,2% 585.441 543.247
-42.194 - 7,2 %
100 100
Primjetan je pad broja uzgajatelja (za 30 u našoj županiji i čak za 475 u
RH) i pad broja ukupnog broja ovaca (za 2.507 grla u našoj županiji i čak za 42.194 grla u RH).
Kao što se može vidjeti iz tablice u 5 priobalnih županija (Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija) je evidentirano ukupno 304.596 ovaca ili 57,94% od ukupnog broja evidentiranih ovaca, što potvrđuje da je na tim prostorima ovčarstvo glavna stočarska proizvodnja. U pasminskom sastavu u ovim županijama dominiraju različite izvorne pasmine ovaca (dalmatinska pramenka, creska ovca, krčka ovca, paška ovca, lička pramenka,...).
U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske prevladavaju ovce inozemnih pasmina, a među njima je najzastupljenija njemačka merino ovca (merinolandschaf).
2. BROJ UZGOJNO VALJANIH OVACA OD 2004. DO 2009. GODINE U VSŽ I RH
godina promjene 2009/08. 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Vukovarsko-srijemska županija
1.309 3.696 3.908 4.321 4.682 3.220 - 462 -9,87 %
Ukupno RH 30.250 30.807 31.409 34.014 43.190 48.500 +5.310
+12,29% Na prostoru županije zamjetan je do prošle godine stalni rast broja uzgojno valjanih ovaca, (značajan porast 2004./2005 je postignut uzgojno selekcijskim obuhvatom ukupnoga uzgoja cigaje),a prošle godine je evidentiran pad od 10% na prostoru naše županije, dok je na prostoru RH i dalje primjetan rast broja uzgojno valjanih grla.
Iako na prostoru naše županije uzgajamo samo 3,2 % ovaca u odnosu nacionalnu razinu, u udjelu uzgojno valjanih ovaca u odnosu na RH taj postotak iznosi i 3 puta više ili točnije 10,8 %, možemo ustvrditi da su naši ovčari u smislu uzgojno selekcijskih mjera u odnosno na ukupnu populaciju uzgajivača odgovorniji.
3. ODNOS BROJA UZGOJNO VALJANIH GRLA IZMEĐU IZVORNIH I INOZEMNIH PASMINA U RH
godina promjene 2009/08 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
izvorne pasmine % 39,27 43,69 53,96 53,99 55,58 54,99 -0,59
inozemne pasmine % 60,73 56,31 46,04 46,01 44,72 45,01 +0,29
Do prošle godine primjetan je trend stalnoga rasta udjela izvornih pasmina u ukupnom broju ovaca u RH, dok je u prošloj godini evidentiran neznatan pad od 0,59%. Znak je to da je dobro prihvaćena politika poticaja kojom izvorne pasmine
65
ostvaruju znatno veći poticaj po grlu, a i trendovi u afirmiranju seoskoga prostora i svih njegovih posebnosti daju doprinos sve većem udjelu izvornih pasmina u ukupnom ovčarstvu RH.
4. BROJ UZGAJIVAČA UPISANIH U UPISNIK UZGOJNO VALJANIH OVACA PO PASMINAMA
Pasmina / godina Godina projmene
2009/08 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Cigaja
11 18 14 15 15 19 +4
ukupno sve pasmine u RH
338 309 310 349 470 560 +90
U Vukovarsko-srijemskoj županiji od ukupno 263 uzgajivača tek njih manje od 20 bavi se ozbiljnim uzgojno selekcijskim radom u ovčarstvu.
Ipak valja napomenuti kako nije zadovoljavajuće da manje od 6 % ovčara provodi sustavne uzgojne mjere, te ovome tek treba utvrditi uzroke i raditi na njihovom otklanjanju.
5. IZVORNA PASMINA U VSŽ I RH - CIGAJA
u 2008. GODINI
pasmina ovce šilježice ovnovi ukupno Cigaja u 2008 u VSŽ 1.440 782 36 2.258
ukupno u RH 1.937 856 56 2.849
u 2009. GODINI
pasmina ovce šilježice ovnovi ukupno Cigaja u 2009. u VSŽ 988 180 15 1.183
ukupno u RH 1.430 325 30 1.785
PROMJENE 2009/08
pasmina ovce šilježice ovnovi ukupno
Cigaja-VSŽ -452 -602 -21 -1.075 - 47,60 %
Cigaja-ukupno u RH -507 -531 -26 -1.064 - 37,35 %
Kako na prostoru VSŽ, tako i u cijeloj RH, primjetan je pad broja grla izvorne pasmine cigaja (u RH za - 1.064 grla, a u VSŽ za – 1.075 u odnosu na 2008.), što postaje zabrinjavajuće jer je evidentirano smanjenje od - 47,6 %.
Cigaja kao izvorna i zaštićena pasmina ovaca u našoj županiji je najbrojnija po uzgoju umatičenih grla. Treba težiti ne samo njenom očuvanju, nego i unapređenju uzgoja i pronalasku i očuvanju sve zahtjevnijega tržišta za kvalitetnim stočarskim proizvodima.
Značaj cigaje kao izvorne i zaštićene pasmine je tim veći s obzirom da je
66
zauzimala treće, a sada nažalost tek četvrto mjesto po brojnosti u RH, te da su njenom uzgoju bitne prednosti raspoložive površine i dostatnost hrane. Kako poljoprivreda sve češće dobiva ulogu očuvanja bioraznolikosti i okoliša, te seoskoga prostora u ukupnosti, za očekivati je porast interesa i uzgajivača izvornih i zaštićenih pasmina i nacionalnoga zakonodavstva.
6.1. PASMINSKI SASTAV UZGOJNO VALJANIH OVACA U VUKOVARSKO -
SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI
Pasmina VSŽ/godina Broj ovaca
Broj šilježica
Broj ovnova
UKUPNO GRLA
CIGAJA -izvorna i zaštićena
pasmina ovaca
2008. 1.440 782 36 2.258 2009. 988 180 15 1.183
promjene 2009/08 -452 -602 -21
-1075 -47,6 %
MERINOLANDSCHAFT
2008. 1.233 507 28 1.768 2009. 1.193 345 12 1.550
promjene 2009/08 -40 -162 -16
-218 -12,33 %
SUFFOLK
2008. 140 58 2 200 2009. 156 36 2 194
projmene 2009/08 +16 -22 0
-6 -3 %
ROMANOVSKA
2008. 57 16 3 76 2009. 88 38 4 130
promjene 2009/08 +31 +22 +1
+54 +71 %
ISTOČNOFRIZIJSKA
2008. 16 5 1 22 2009. - - - -
promjene 2009/08 -16 -5 -1
-22 -100 %
SOLČAVSKO-JEZERSKA
2008. 268 86 4 358 2009. 116 41 6 163
promjene 2009/08 -152 -45 +2
-195 -54,46%
PROMJENE U VSŽ 2009/08
UKUPNO VSŽ sve pasmine uzgojno
valjanih ovaca
2008. 3.154 1.454 74 4.682 2009. 2.541 640 39 3.220
promjene 2009/08
-613 - 19,44
%
-814 -55,98 %
-35 - 47,30 %
-1.462 -31,22%
67
Na prostoru naše županije primjetan je pad broja uzgojno valjanih ovaca u svim pasminama, osim u pasmini Romanovska. Kod Istočnofrizijske pasmine ovaca, nemamo više upisano niti jedno grlo. Ukupno je evidentirano 1.462 grla manje, što čini 31,22% ukupnog broja uzgojno valjanih grla ovaca u VSŽ.
6.2. PASMINSKI SASTAV UZGOJNO VALJANIH OVACA U RH
(uzimajući u obzir samo pasmine uzgojno valjanih ovaca
zastupljene u našoj županiji)
Pasmina RH/godina Broj ovaca
Broj šilježica
Broj ovnova
UKUPNO GRLA
CIGAJA -izvorna i zaštićena
pasmina ovaca
2008. 1.937 856 56 2.849 2009. 1.430 325 30 1.785
promjene 2009/08 -507 -531 -26
-1.064 - 37,35 %
MERINOLANDSCHAFT
2008. 4.846 1.674 144 6.664 2009. 4.518 1.314 127 5.959
promjene 2009/08 -328 -360 -17 -705
SUFFOLK
2008. 254 121 11 386 2009. 156 36 2 194
promjene 2009/08
-98 -85 -9 -192
ROMANOVSKA
2008. 1.718 646 58 2.422 2009. 3.076 1.250 69 4.395
promjene 2009/08 +1.358 +604 +11 +1.973
ISTOČNOFRIZIJSKA
2008. 990 439 61 1.490 2009. 931 391 53 1.375
promjene 2009/08 -59 -48 -8 -115
SOLČAVSKO-JEZERSKA
2008. 2.492 984 99 3.575 2009. 3.130 1.216 107 4.453
promjene 2009/08 +638 +232 +8 +878
PROMJENE u RH 2009/08
UKUPNO RH sve pasmine uzgojno
valjanih ovaca
2008. 33.097 8.822 1.271 43.190 2009. 38.344 8.859 1.297 48.500
PROMJENE 2009/08
+5.247 +15,85 %
+37 +0,42 %
+26 2,04 %
+5.310 +12,29%
68
U RH evidentirano je smanjenje broja uzgojno valjanih ovaca u većini pasmina, no u pasmini Romanovska bilježimo porast za 1.973 grla, što je povećanje za 81,46%. Kod Solčavsko-jezerske rast je za 878 grla, što je 24,56%. Zbog toga je i konačan podatak za broj uzgojno valjanih ovaca u RH pozitivan i iznosi za 5.310 grla više, što je povećanje za 12,29% uzgojno valjanih grla ovaca u RH.
USPOREDBA UKUPNOG BROJA UZGOJNO VALJANIH OVACA
U VSŽ U ODNOSU NA UZGOJ ISTIH U RH ZA 2008. I 2009. GODINU
UKUPNO -VSŽ Sve pasmine
uzgojno valjanih ovaca
godina broj ovaca broj šilježica
broj ovnova
UKUPNO GRLA
2008. 3.154 1.454 74 4.682 2009. 2.541 640 39 3.220
promjene 2009-2008
-613 - 19,44 %
-814 -55,98 %
-35 - 47,30 %
-1.462 (-31,22%)
UKUPNO - RH Sve pasmine
uzgojno valjanih ovaca
godina broj ovaca broj šilježica
broj ovnova
UKUPNO GRLA
2008. 33.097 8.822 1.271 43.190 2009. 38.344 8.859 1.297 48.500
promjene 2009/08
+5.247 +15,85 %
+37 +0,42 %
+26 2,04 %
+5.310 (+12,29%)
UKUPNO – UDIO VSŽ u uzgoju RH
Sve pasmine uzgojno valjanih
ovaca
godina broj ovaca broj šilježica
broj ovnova
UKUPNO GRLA
2008. 9,5 % 16,5 % 5,8 % 10,8 % 2009. 6,6 % 7,2 % 3 % 6,6 %
promjene 2009/08
-2,9 % - 9,3 % -2,8 % -4,2 %
7. BROJ UZGOJNO VALJANIH GRLA HRVATSKIH IZVORNIH PASMINA OVACA
Pasmina/ /godina
2005 2006 2007 2008 2009 promjene 2009/08
promjene izražene
u % Rapska ovca 719 796 751 1.181 1.106 -75 -6,35 % Dalmatinska pramenka 139 2.836 3.615 8.135 9.569 +1.434 +17,63
% Lička
pramenka 4.705 4.982 5.114 5.651 6.195 +544 +9,63 %
Dubrovačka ruda 285 307 396 491 584 +93 +18,94
%
69
Istarska ovca 2.261 2.261 2.068 2.261 2.142 -119 -5,26 %
Cigaja 3.092 2.562 3.001 2.849 1.785 -1.064 -37,35 %
Creska ovca 559 747 868 896 969 +73 +8,15 %
Krčka ovca - - 81 152 68 -84 -55,26 %
Paška ovca 1.695 2.443 2.474 2.390 4.253 +1.863 +77,95 %
UKUPNO
13.455 16.934 18.368 24.006 26.671 +2.665
UKUPNO +11,10%
8. PROBLEM VUNE TJ. OVČJEG OSTRIŽENOGA RUNA – PROBLEM O KOJEM RIJETKO TKO PRIČA
Prošlogodišnji tekst pobudio je interes nekolicine novinara, a kako se još uvijek očekuje reakcija kako ovčara, tako i šire javnosti isti tekst ponavljam uz neznatne izmjene.
Zbog činjenice da se vuna već dugi niz godina nije organizirano prikupljala, niti otkupljivala, već je neodgovorno odlagana u okoliš, tijekom 2007. godine je po prvi put nakon više od dvadeset godina organiziran otkup vune na Kvarnerskim otocima i tom prilikom je skupljeno 24 tone vune. Otkup vune su organizirali Hrvatski Savez uzgajivača ovaca i koza, HPA (tadašnji HSC), Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana i udruge uzgajivača ovaca koje djeluju na tom prostoru. Svu vunu je otkupio tada jedini otkupljivač vune u Hrvatskoj, tvrtka „Vunapromet“ iz Ivankova po cijeni od 1,50 kn/kg, ali hvale vrijedno je i to što su se u ovu akciju uključili i gradovi Rab, Cres, Lošinj i Krk, te su iz svog proračuna izdvojili po 1,00 kn/kg, čime je uzgajivač s mjestom prebivališta u ovim gradovima prodao vunu po cijeni od 2,50 kn/kg.
Godišnje se u Hrvatskoj proizvede više od 1.000 tona vune, ali se svega oko 600 tona organizirano prikupi, dok ostatak nažalost, završi u kontejnerima za otpad, po ogradama i putovima na kojima pasu ovce, po suhozidima, oko staja i drugim mjestima, čime vuna umjesto vrijednog proizvoda postaje otpad i onečišćivač okoliša i daje vrlo ružnu sliku o samim ovčarima, ali i o cjelom ruralnom prostoru pa i našoj zemlji kao turističkoj destinaciji.
Budući da je ovaj problem ponajprije od ekološke važnosti, iako ne smijemo zanemariti i onu ekonomsku, problem organiziranog otkupa vune do danas se nije riješio, nego se nažalost još i povećao jer prema našim saznanjima od prošle godine, niti „Vunapromet“ iz Ivankova više ne otkupljuje vunu.
70
V KOZARSTVO
1. PROVEDBA UZGOJNOG PROGRAMA
BROJ EVIDENTIRANIH RASPLODNIH GRLA (KOZE I JARČEVI)
PO ŽUPANIJAMA U 2008. I 2009. GODINI I PROMJENE 2009/08.
županija broj uzgajivača
promjene
2009/08
broj grla promjene 2009/08
2008. 2009. 2008. 2009. broj %
Bjelovarsko-bilogorska
86 72 -14 2.629 2.249 - 380 -15 %
Brodsko -posavska
20 21 +1 587 575 - 12 - 2 %
Dubrovačko-neretvanska
37 42 +5 1.301 1.338 + 37 + 3 %
Grad Zagreb 15 14 -1 344 383 + 39 +11 % Istarska 54 44 -10 1.581 1.148 - 433 - 27 %
Karlovačka 30 27 -3 768 721 - 47 - 6 % Koprivničko-križevačka
72 57 -15 2.395 2.339 - 56 - 2 %
Krapinsko -zagorska
17 15 -2 502 503 +1 +0,2
% Ličko
-senjska 63 51 -12 2.118 1.580 - 538 - 25 %
Međimurska 76 55 -21 2.558 2.867 + 309 +12 %
Osječko -baranjska
79 61 -18 1.744 1.466 - 278 - 16 %
Požeško -slavonska
32 30 -2 791 822 + 31 + 4 %
Primorsko-goranska
21 20 -1 707 912 + 205 + 29
% Sisačko-
moslavačka 61 56 -5 1.349 1.380 + 31 + 2 %
Splitsko-dalmatinska
216 219 +3 8.759 8.831 + 72 + 0,8%
Šibensko 167 153 -14 6.386 5.220 - - 18 %
71
-kninska 1166
Varaždinska 80 62 -18 2.756 3.309 + 553 + 20
% Virovitičko-podravska
48 51 +3 1.058 1.168 + 110 + 10
% Vukovarsko-
srijemska 39 35 -4 893 754 - 139
-15,5%
Zadarska 253 232 -21 13.772 12.302 -
1.470 - 11 %
Zagrebačka 43 44 +1 1.112 1.146 + 34 + 3 %
UKUPNO 1.513 1.361 -152 54.210 51.013 -
3.197 - 6 %
Kao što se može vidjeti iz gornje tablice u 3 priobalne županija (Zadarska, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija) je evidentirano ukupno 26.353 koza ili 51,66% od ukupnog broja evidentiranih koza. U pasminskom sastavu u ovim županijama dominira hrvatska šarena koza.
U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske prevladavaju ovce inozemnih pasmina, a među njima je najzastupljenija francuska alpina.
Najveći broj koza u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske evidentiran je u Varaždinskoj, Međimurskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (8.425 grla što čini 16,52 % od ukupnog broja evidentiranih koza u RH).
2. BROJ UZGOJNO VALJANIH KOZA OD 2004. DO 2009. GODINE U VSŽ I RH
godina promjene 2009/08 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Vukovarsko-srijemska županija
422 419 96 54 61 48 - 13 - 21,3 %
ukupno u RH 13.332 13.076 10.975 10.575 11.828 11.731 - 97 - 0,8 %
Nakon pada broja uzgojno valjanih koza u posljednjih nekoliko godina, u 2008. bilježimo porast za oko 1.300 grla na prostoru RH, a taj broj se skoro održao i u 2009.
Broj uzgojno valjanih koza na prostoru naše županije stvarno je zanemariv, a
najveći dio je francuska alpina i hrvatska šarena koza.
3. BROJ UZGAJIVAČA UPISANIH U UPISNIK UZGOJNO VALJANIH KOZA 2004. 2009. U VSŽ I RH
godina promjene 2009-08 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Ukupno u VSŽ 9 8 2 1 2 2 0
ukupno u RH 279 258 204 185 190 198 + 8 + 4,2 %
72
U Vukovarsko-srijemskoj županiji od 30-ak uzgajivača samo jedan bavi ozbiljnim uzgojno selekcijskim radom u kozarstvu (posjeduje dva matična stada; Francuska alpina i Burska koza).
Ipak valja napomenuti da nikako nije zadovoljavajuće da manje od 3 % kozara provodi sustavne uzgojne mjere, te i ovdje, kao i kod ovčarstva, tek treba utvrditi uzroke i raditi na njihovom otklanjanju.
4. PASMINSKI SASTAV UZGOJNO VALJANIH KOZA U VUKOVARSKO-
SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI I RH 2008. I 2009.
pasmina VSŽ/RH broj koza broj jarica broj jarčeva ukupno
Francuska alpina
u VSŽ-2008 18 9 1 28 u VSŽ-2009 11 3 1 15 promjene 2009/08
-7 -6 0 -13
- 46,4 % u RH 2008 7163 2085 296 9544 u RH 2009 6952 1911 253 9116 promjene 2009/08
-211 -174 -43 -428
- 4,5 %
Burska koza
u VSŽ-2008 22 10 1 33 u VSŽ-2009 20 11 2 33 promjene 2009/08
-2 +1 +1 0
u RH 2008 247 103 18 368 u RH 2009 311 141 25 477 promjene 2009/08
+64 +38 +7 +109
+ 29,6 % Ostale pasmine uzgojno valjanih koza koje nisu zastupljene u VSŽ
Sanska koza - sveukupno grla koza
u RH 2009/08
703 223 37 963
776 269 42 1087
Njemačka šarena plemenita
- sveukupno grla koza u RH 2009/08
268 73 17 358
227 38 16 281
Hrvatska šarena koza 435 62 20 517
73
- sveukupno grla koza u RH 2009/08
590 79 26 695
Hrvatska bijela koza - sveukupno grla koza
u RH 2008/09
66 10 2 78
62 11 2 75
Sveukupno grla u RH
svih uzgojno valjanih koza 2008
8.882 2.556 390 11.828
sva grla svih uzgojno valjanih koza u RH 2009 8.918 2.449 364 11.731
PROMJENE sva grla uzgojno valjanih
pasmina koza u RH 2009/08.
+ 36
+ 0,4 %
- 107
- 4,2 %
- 26
- 6,7 %
- 97
- 0,8 %
5. VELIČINA STADA UZGOJNO VALJANIH KOZA U RH 2005. - 2009.
Veličina stada
uzgojno valjanih
koza
godina
promjene 2009/08 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
do 50 grla koza 76,58 % 75,87 % 68,11 % 61,58 % 62,12 % + 0,3 %
više od 50 grla koza
23,42 % 24,13 % 31,89 % 38,42 % 37,88 % - 0,5 %
Tablica prikazuje kako se najveća uzgojno valjana populacija koza uzgaja u stadima veličine do 50 grla (62,12), ali i to da iako se do prošle godine povećavao broj stada u kojima se uzgaja više od 50 grla, ponovno primjećuje pad broja gospodarstava sa više od 50 grla koza.
74
VI P Č E L A R S T V O
Pet pčelarskih udruga s prostora VSŽ udružilo se u Savez pčelarskih udruga VSŽ, čije članstvo broji oko 160 pčelara. Na području županije pčelarstvom se aktivno bavi oko 500 pčelara.
Svojom, ustvari pčelinjom, aktivnošću pčelari proizvedu značajnu količinu pčelinjih proizvoda i to: oko 300 tona meda, 2 tone peluda, 1 tonu propolisa, 5 tona voska, te neutvrđenu količinu alkoholnih pića od pčelinjih proizvoda i pića temeljenih na njima, a zapostavljena je proizvodnja matične mliječi i pčelinjeg otrova.
Polovinu svoje proizvodnje pčelari prodaju na kućnom pragu i tržnicama, a ostalo prodaju na slobodnom tržištu, no otkupna cijena je dosta niska.
U zadnje vrijeme osnivane su još 2 pčelarske braniteljske zadruge. Zasada je u svom radu najdalje odmakla PPZ «Pčelica» iz Vinkovaca koja planira u poslovnoj zoni Jošine izgraditi poslovno-proizvodni objekt na 960 kvadrata. Objekt bi osiguravao i prostor za rad pčelarskih udruga te za istraživačke djelatnosti. Uz ovo zadruga razmatra mogućnost da već tijekom ove godine probno otvori specijaliziranu prodavaonicu pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme u iznajmljenom prostoru u Vinkovcima. U njoj bi se prodavali proizvodi članova zadruge i pčelara s područja županije po cijenama povoljnijim negoli u trgovačkim lancima.
1. BROJ PČELARA U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2009. GODINE U VSŽ I RH
godina
promjene 2009/08
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009
Vukovarsko-srijemska županija
76 107 129 125 137 139 123 -16 - 11,5 %
Ukupno u RH
1.884 2.749 2.658 2.664 3.390 3.515 3.395 -120 - 3,4 %
75
2. BROJ PČELINJI ZAJEDNICA U RAZDOBLJU 2003. - 2009. U VSŽ I RH
godina
promjene 2009/08 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009
Vukovarsko-srijemska županija
4.627 8.258 10.038 10.321 11.873 11.367 10.851 -516 -4,5 %
Broj pčelinji zajednica
po pčelaru
60,88 77,18 77,81 82,57 86,66 81,78 88,22 + 6,4 +7,9 %
Ukupno
u RH 167.999 232.792 245.759 255.276 313.978 310.113 300.053
-10.060 - 3,2 %
Iz gore navedenih tablica vidljivo je da se broj pčelara u pravilu postupno
povećavao, ali da se kao i prosječan broj košnica po pčelaru neznatno smanjio u 2008., ali i u 2009. godini. Kao jedan od glavnih uzroka tome navodi se uginuće pčelinjih zajednica zbog bolesti. No u 2009. godini nastavlja se pozitivan trend i ponovo bilježimo porast pčelinjih zajednica po pčelaru.
76
VII P E R A D A R S T V O
Peradarska proizvodnja u Vukovarsko-srijemskoj županiji imala je svoje uspone i padove, a sadašnje stanje ne zadovoljava potrebe tržišta i statistički pokazatelji nam govore da je došlo do ukupnog smanjenja peradarske proizvodnje, kako konzumnih jaja tako i peradi u tovu. Takovo stanje je po mišljenjima peradara posljedica:
1. neorganiziranog tržišta i nelojalne konkurencije 2. pada kupovne moći potrošača 3. financijski vrlo zahtjevnih promjena u tehnološkim uvjetima prema
standardima EU 4. izostanak državnih potpora 5. neorganiziranost proizvođača 6. konzumiranje peradarskih proizvoda ispod prosjeka razvijenih zemalja
1. PROIZVOĐAČI KONZUMNIH JAJA I KAPACITET PROIZVODNJE U VSŽ red. broj ime i prezime naselje broj koka nesilica
(kjunova) 1. Petričević d.o.o. Stari Mikanovci 50.000 2. PO Lučić Gunja 8.000 3. SINAPIS Vinkovci 3.000 4. DERMINIUM Stari Mikanovci 2.000 5. Obrt Močić Županja 2.500 6. TO Izvor Vinkovci 1.500
Ukupno na prostoru VSŽ 67.000
2. PROIZVOĐAČI 18-TJEDNIH PILENKI red. broj ime i prezime adresa broj koka nesilica
(kjunova) 1. Petričević d.o.o. Stari Mikanovci 50.000 2. PO Lučić Gunja 8.000 5. Obrt Močić Županja 2.500
Ukupno na prostoru VSŽ 60.500
Tri gore navedena proizvođača proizvode pilenke samo za svoje potrebe, a
ostali proizvođači nabavljaju pilenke izvan naše županije.
Za tov pilića registriran je samo jedan proizvođač – Alojzije Nemet iz Županje, koji trenutno tovi 15.000 pilića.
77
3. UZGOJ ZAŠTIĆENE IZVORNE PASMINE – BROJ UMATIČENIH KOKOŠI HRVATICA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI I RH, KAO I PROMJENE 2009/08
2008. 2009. promjene
2009/08 kokoši pijetlovi kokoši pijetlovi kokoši pijetlovi
Uzgoj u VSŽ 231 21 230 23 -1 +2
Uzgoj u RH 361 35 389 40 +28 +5
Udio VSŽ u RH 64 % 60 % 59 % 57,5 %
Tijekom 2009. godine u Republici Hrvatskoj je upisano ukupno 12
uzgajatelja, s 35 rasplodnih jata kokoši Hrvatice (429 kljunova) dok je kao jedini uzgajatelj u našoj županiji evidentiran Adam Kovač iz Cerne koji ima 230 kokoš i 23 pijetla, što čini ukupno 253 kljuna, a to je 64 % ukupne populacije kokoši Hrvatice u Republici Hrvatskoj.
U 2009. broj umatičenih kokoši Hrvatica na našoj županiji isti je kao i 2008.
godine, a na prostoru Hrvatske, nešto je povećan, što dovodi do zaključka da se uzgoj kokoši Hrvatice proširuje i na druge dijelove RH.
4. UKUPAN BROJ JAJA I BROJ PILIĆA PO TIPU KOKOŠI U 2009.
tip kokoši Hrvatice
broj jaja broj pilenki snesenih nasađenih izvaljenih odgojenih
VSŽ crveno 17.203 9.946 6.993 6.769 jarebičasto 12.675 7.013 4.967 5.329
Ukupno u VSŽ 29.878 16.959 11.960 12.098 Ukupno u RH 45.683 24.538 18.498 17.178
Udio VSŽ u RH (u uzgoju pilića kokoši Hrvatice) 65,4 % 69 % 64,7 % 70,4 %
78
VIII. ORGANIZIRANOST PROIZVOĐAČA
Budući da smo ustvrdili da zbog nefunkcioniranja mnogobrojnih udruga i činjenice da postignuća istih nisu u skladu s realnim mogućnostima i potrebama populacije poljoprivrednika, pokrenuli smo inicijativu spajanja udruga po djelatnostima i osnivanje Koordinacija udruga, što se pokazalo veoma prihvatljivim i poželjnim načinom udruživanja.
a) Od postojeće četiri udruge koje se bave govedarstvom osnovana je jedna
Udruga uzgajatelja goveda VSŽ koja se aktivno uključila u provedbu Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje te je prošlih godina ponudila niz kvalitetnih projekata. Jedan od najvažnijih projekata 2008. i 2009. godine bio je da se u suradnji s HSC-om odredi broj uzgojno valjanih krava i junica, kako bi se organizirano krenulo u nabavku kvalitetnog bikovskog sjemena, te u suradnji s veterinarskim stanicama u našoj županiji uskladila provedba predviđenih aktivnosti. Ovakvim pristupom znat će se točno broj rasplodno valjane teladi, a samim tim i mogućnost razvoja govedarstva u narednom periodu (2-3 godine). Odabirom je utvrđeno da bi ovim projektom bilo obuhvaćeno oko 1.600 uzgojno valjanih grla.
Na zahtjev Udruge dogovoreno je da se 30-ak mladih uzgajatelja, članova udruge pošalje u Centar za unapređenje stočarstva u Osijeku na izobrazbu, kako bi stekli zvanje govedar, ali i usvojili znanje inseminacije, odnosno imali zakonsko pravo osjemenjivanja na svom stadu.
Očekuje se da će ove projekte prepoznati i oni uzgajatelji goveda koji nisu članovi niti jedne udruge govedara, te da će se učlaniti u jednu od udruga i tako sudjelovati u cjelokupnom unapređenju govedarske proizvodnje VSŽ. Jedan od načina edukacije i pokušaja rješenja problema u proizvodnji ili pak poboljšanja postojeće proizvodnje moguće je saznati i kroz prezentacije i stručna predavanja, kakva je Županija zajedno s Koordinacijom udruga organizirala prošle godine u sklopu Županijske stočarske izložbe u Drenovcima.
Sve dosadašnje aktivnosti pokazale su da je suradnja između Koordinacije govedarskih udruga i Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo I razvitak seoskoga prostora VSŽ veoma dobra, te da se to očekuje i ubuduće.
Vrijedno je spomenuti da smo u listopadu bili pozvani od strane Udruženja poljoprivrednika BIH, odnosno od Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, na „Drugu međunarodnu izložbu stočarstva i poljoprivrednih proizvoda“ u Tuzli, gdje, osim nekih proizvođača opreme iz naše županije, zbog zakonskih propisa, nismo bili u mogućnosti otići s izabranim grlima krava, junica, ovaca i koza.
b) Od postojeće četiri udruge koje se bave svinjogojstvom osnovana je jedna
Udruga svinjogojaca VSŽ koja je u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora, prošle godine imala dobru suradnju u dogovaranju i provedbi nekoliko aktivnosti, a sve u svrhu unaprijeđenja pasminskoga sastava.
Na zahtjev Udruge svinjogojaca VSŽ dogovoreno je da se 30-ak mladih svinjogojaca uputi na izobrazbu, kako bi stekli certifikat i zvanje – svinjogojac.
79
Udruga je također tijekom prošle godine odabrala uzgajatelje koji imaju primjerene uvjete za realizaciju predviđenih projekata za unapređenje svinjogojstva naše županije, a odnosi se na provedbu programa po dva modela. Jedan model je bio zamjena rasplodnih krmača s nazimicama većeg genetskog potencijala, a drugi je bio sufinanciranje nabave novih nazimica (po 10 za odabranog uzgajatelja), uz obvezu da uzgajatelj koji ih je dobio uzgoji isti broj uzgojno valjanih nazimica te ih opet prema odluci Udruge ustupi novom uzgajatelju.
Udruga svinjogojaca VSŽ je uz već spomenute aktivnosti, po drugi puta organizirala stručno predavanje u sklopu županijske stočarske izložbe u Drenovcima.
c) Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora VSŽ inicirao je prošle godine osnivanje Saveza konjogojskih udruga i konjičkih klubova VSŽ, što je i učinjeno početkom ove godine 11 konjogojskih udruga i 4 konjička kluba je osnovao Savez s jasnim ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa svih članica, te planiranja i organiziranja različitih aktivnosti, a sve u svrhu svekolikog razvoja i unaprjeđenja konjogojstva na prostoru VSŽ i uopće, kao i postizanje dobrih uzgojnih i športskih dostignuća, omasovljavanju i unapređenju konjičkog športa, razvoju stvaralačkih i športskih sposobnosti svojih članica, okupljanju što većeg broja građana poklonika konja, konjičkog športa i rekreacije, te razvoju turizma i očuvanju kulture i tradicije.
d) Na prostoru županije još 2002. godine osnovana je jedinstvena Udruga uzgajatelja koza i ovaca VSŽ. Udruga ima za cilj okupljanje i organiziranje članova u svrhu stalnog unapređivanja uzgoja koza i ovaca na području Vukovarsko-srijemske županije, te pružanje stručne pomoći članovima u primjeni najsuvremenijih načina uzgoja rasplodnog podmlatka, a skrbi i za što uspješnije promicanje i plasman proizvoda, tj. ovčjeg i kozjeg mesa i mlijeka. Spomenute četiri Udruge inicirale su stvaranje Saveza stočarskih udruga Vukovarsko-srijemske županije i realizacija planiranog je u postupku.
e) već smo naveli da se pet pčelarskih udruga sa prostora VSŽ udružilo se u Savez pčelarskih udruga VSŽ. Njihovo članstvo broji oko 160 pčelara, a na području županije pčelarstvom se aktivno bavi oko 500 pčelara.
O PROJEKTU PREKOGRANIČNE SURADNJE U OKVIRU PREDPRISTUPNOGA PROGRAMA IPA III C
Udruga svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije kao najuspješnije organizirana udruga poljoprivrednih proizvođača zajedno s Udrugom uzgajivača goveda, Udrugom uzgajatelja koza i ovaca i Savezom kojogojskih udruga i konjičkih klubova naše županije kandidirala je Projekt prekogranične suradnje u okviru predpristupnoga programa IPA III C. Za partnera je odabrana Udruga poljoprivrednih proizvođača BIH kojoj je članica s pravnom osobnošću Udruga poljoprivrednih proizvođača Tuzlanskoga kantona s kojom naše udruge odlično surađuju. Projektu je cilj razvitak stočarstva i uspješnije trženje stočarskih proizvoda, a ima više segmenata. Jedan od ciljeva je opremanje i financiranje dvogodišnjega rada ureda Udruga, a ciljevi su i organiziranje sedam stručnih skupova, opremanje po jeedne farme kod oba partnera kako bi se na njoj mogla organizirati stručna praksa za učenike i studente, ali i za stočare početnike u nekoj proizvodnji. K tome izložbe koje organiziraju partneri prerasle bi u snažniju i sadržajniju manifestaciju Dane stočara. Sve aktivnosti koje partneri provode bile one samostalne ili projektne objavljivale bi se u zajedničkim tiskovinama i web
80
stranicama što bi značajno približilo i proizvođače, ali i kupce, u ova dva još uvijek vrlo razdvojena tržišta. Prvi susreti i brojnost dvaju delegacija koje su posjetile više farmi i OPG-a u našoj županiji govore da smo na pravom putu. Nadamo se da će to uvidjeti i nadležno tijelo koje odlučuje o kanditurama naših udruga.
IX. ŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA U našoj županiji već niz godina održava se stočarska izložba, pa je tako 11.
listopada 2009. godine u Drenovcima održana 11. Stočarska izložba Vukovarsko-srijemske županije, koja je po sadržaju, te broju i vrsti izloženih grla stoke najveća županijska izložba u Hrvatskoj.
Plakat 10. Županijske stočarske izložbe
Izložbi su prethodili stručni skupovi za proizvođače koji su održani također u Drenovcima; 7., 8. i 9. listopada s predavačima iz HSC, (danas HPA) i HZPSS (savjetodavne službe), na teme predložene od strane stočarskih Udruga.Na izložbi u govedarskom dijelu predstavljene su kolekcije simentalskih i holstein krava i junica, te tovne teladi simentalske i hereford pasmine. U svinjogojskom dijelu izložene su krmače i nerastovi pasmina: Njemački i Švedski landras, zatim Velikog jorkšira, Crne slavonske svinje i jedna kolekcija Vijetnamske patuljaste svinje. U konjogojskom dijelu ocjenjivani su pastusi i kobile, te pomladak u lipicanskoj pasmini, dok su izložena grla poni konja bila revijalnog karaktera. Poni konji bili su radost djeci jer smo organizirali Pony day pa su najmanji imali priliku jahati uz pomoć vlasnika.
Na izložbi je predstavljeno 8 kolekcija ovaca u šest pasmina; romanovska, njemački merino (Wirtenberg), suffolk, istočnofrizijska i solčavsko-jezerska, te cigaja, dok su u kozarskom dijelu izložbe bile predstavljene pasmine Francuska alpina, Burske koze i jedna kolekcija patuljaste koze.
Svake godine nastoji se obogatiti sadržaj izložbe kako bi ona bila kvalitetnija, pa je tako prošle godine po drugi puta Udruga uzgajatelja ovaca i koza VSŽ organizirala Izložbu ovčjih i kozjih sireva, koja se pokazala veoma uspješnom. Izložba je bila prodajnog karaktera i na njoj je sudjelovalo više izlagača iz naše županije i gosti iz Osječko-baranjske županije, a posjetiteljima je bilo ponuđeno više različitih vrsta sira i sirnih namaza uz prihvatljive cijene. Izložba sira je izvanredno ocijenjena i od strane izlagača i od strane posjetitelja.
Izložba ima i svoje popratne manifestacije. Tako je pored Poni dana organizirana i manifestacija „Konji vrani“ koja je natjecateljskoga karaktera u
81
disciplinama precizne vožnje dvoprega kroz zapreke (seljačka kola), teklićko jahanje i neka disciplina brzine. Zanimljivost prošlogodišnje Izložbe bili su natjecanje u bacanju potkova ili kako puk voli reći potkovijada, Izložba oldtimer traktora i demonstracija rada kovača. Nema sumnje da Izložba postaje vrlo rado posjećeno događanje, da promiče interes ne samo stočara nego i cijeloga seoskoga prostora, pa valja raditi na još boljoj promidžbi i organizaciji.
X. ISPLAĆENE POTPORE 2008. – 2009. POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA U VSŽ
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
1. pšenica 67.190.620 54.470.654 36.176 83.524 67.154.444 54.378.130 2.515 3.515
2. tritikale - 216.460 - 0 - 216.460 0 51
3. pivarski ječam
2.418.495 3.607.128 0 12.082 2.418.495 3.595.046 183 193
4. kukuruz 29.751.542 58.330.155 17.796 46.839 29.733.746 58.283.315 2.538 3.249
5.
stočni ječam 3.818.423 4.894.323 9.288 1.274 3.809.135 4.893.049 805 782
6. zob 589.469 575.461 0 0 589.469 575.461 209 246
7.
proso - 739 - 0 - 739 0 2
UKUPNO ŽITARICE 103.768.549 122.094.920 63.260 143.719 103.705.289 121.942.200
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
8. mlijeko kravlje
59.245.312 54.888.046 5.654 4.036 59.239.658 54.884.009 1.366 1.255
9. mliječne krave 2.295.756 1.825.727 0 0 2.295.756 1.825.727 702 893
10. krave u sustavu krava tele
537.262 603.755 0 0 537.262 603.755 2 5
11. tov junadi domaće 1.948.975 1.318.218 0 945 1.948.975 1.317..273 35 78
12. tov junadi uvozne
131.200 127.194 0 0 131.200 127.194 8 7
13. uzgojno valjane krave 6.589.928 6.491.314 0 0 6.589.928 6.491.314 616 663
14.
prvotelke 2.236.745 1.117.811 0 0 2.236.745 1.117.811 553 388
15. krave dojilje 587.404 669.099 0 1.050 587.404 668.049 274 249
UKUPNO GOVEDARSTVO
73.572.582 67.041.164 5.654 6.031 73.566.928 67.035.132
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
16. soja 23.203.710 18.553.342 22.014 14.525 23.181.696 18.538.817 1.265 1.156
suncokret 13.479.406 23.859.539 0 69.202 13.479.406 23.790.336 616 1.114
82
17.
18. uljana repica 9.612.553 6.189.331 0 38.089 9.612.553 6.151.242 239 321
19.
tikva uljanica 33.649 31.284 0 0 33.649 31.284 2 4
UKUPNO ULJARICE
46.329.318 48.633.496 22.014 121.816 46.307.304 48.511.679
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
20. rasplodna grla ovce 1.441.396 1.275.828 0 1.650 1.441.396 1.274.178 187 278
21. ojanjene šilježice -prvojanjke
88.400 57.800 0 0 88.400 57.800 8 7
22. izvorne pasmine cigaja
470.587 411.819 0 0 470.587 411.819 5 6
23. uzgojno valjane ovce
171.684 223.752 0 0 171.684 223.752 10 11
24. ovnovi iz performance testa
- 5.440 - 0 - 5.440 - 3
UKUPNO OVČARSTVO
2.172.067 1.974.639 0 1.650 2.172.067 1.972.989
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
25. ostalo krmno bilje 9.429.343 6.130.331 12.067 0 9.417.275 6.130.331 1.011 1.094
26. kukuruz za silažu
- 2.397.521 - 0 - 2.397.521 - 333
27. djetelinsko travna smjesa
- 4.048 - 0 - 4.048 - 1
28. travna smjesa
- 1.029 - 0 - 1.029 - 1
UKUPNO KRMNO I SILAŽNO BILJE 9.429.343 8.532.929 12.067 0 9.417.275 8.532.929
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
29. rasplodna grla koze
64.278 66.690 0 0 64.278 66.690 20 38
30. uzgojno valjane koze 8.006 5.341 0 0 8.006 5.341 1 1
31. ojanjene jarice-prvojarke
7.200 - 0 - 7.200 - 1 -
UKUPNO KOZARSTVO 79.484 72.031 0 0 79.484 72.031
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
32. šećerna repa
39.259.269 23.428.693 0 17.661 39.259.269 23.411.031 660 433
UKUPNO ŠEĆERNA REPA 39.259.269 23.428.693 0 17.661 39.259.269 23.411.031 660 433
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 33. pčelinje 591.219 483.411 0 1.445 591.219 481.966 140 143
83
zajednice
34. matice pčela
8.910 17.607 0 0 8.910 17.607 2 3
35.
med 132.891 275.523 0 0 132.891 275.523 33 70
UKUPNO MED I PČELARSTVO
733.020 776.541 0 1.445 733.020 775.096
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
36. ostalo povrće 859.868 928.046 0 0 859.868 928.046 120 113
37. mrkva industrijska
1.010.011 937.732 0 0 1.010.011 937.732 22 22
38.
jagode 2.710 3.866 0 0 2.710 3.866 2 4
UKUPNO POVRĆE I JAGODE 1.872.589 1.869.644 0 0 1.872.589 1.869.644 146 139
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
39. rasplodna grla konji
- 49.141 - 0 - 49.141 - 43
40. izvorne pasmine hrv. hladnokrvnjak
8.000 6.800 0 0 8.000 6.800 1 2
41. izvorne pasmine lipicanac
274.000 285.600 0 0 274.000 285.600 59 77
42. izvorne pasmine magarci
11.000 23.800 - 0 11.000 23.800 - 13
43. uzgojno valjanekobile 34.096 74.476 0 0 34.096 74.476 3 19
44. prvoždre-pkinje
3.280 - 0 - 3.280 - 1 -
UKUPNO KOPITARI
330.376 439.817 0 0 330.376 439.817
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
45. rasplodne krmače 577.683 797.822 11.447 5.166 566.236 792.655 143 1.400
46. nerasti jednokratno
4.000 680 0 0 4.000 680 4 1
47. tov svinja domaćih 1.649.443 584.563 0 0 1.649.443 584.563 49 58
48. tov svinja uvoznih
1.565.528 767.339 0 0 1.565.528 767.339 3 4
49. izvorne pasmine crna slavonska
250.570 254.628 0 0 250.570 254.628 24 28
50. Uzgojno valjaane krmače
20.015 17.272 2.000 0 18.015 17.272 8 8
51. prvopra-skinje
99.000 21.930 0 0 99.000 21.930 15 8
52. sperma nerastova
7.310 5.958 0 0 7.310 5.958 1 1
UKUPNO SVINJOGOJSTVO 4.173.549 2.450.192 13.447 5.166 4.160.102 2.445.025
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
84
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
53. tov kunića
1.416.961 46.308 0 0 1.416.961 46.308 2 1
54. rasplodne ženke kunića
125.140 - 0 - 125.140 - 1 -
UKUPNO KUNIĆARSTVO
1.542.101 46.308 0 0 1.542.101 46.308
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
55.
izvorne pasmine kokoš hrvatica
5.898 10.488 0 0 5.898 10.488 1 3
56. odluka VRH naknada u peradarstvu
159.988 2.366 0 0 159.988 2.366 3 1
UKUPNO PERADARSTVO 165.886 12.854 0 0 165.886 12.854
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
57. plemenita loza vinski kulitvari
4.252.312 4.034.819 8.825 0 4.243.486 4.034.819 363 380
58. matičnjak loznih podloga
282.880 - 0 - 282.880 - 1 -
UKUPNO LOZNI CJEPOVI 4.535.192 4.034.819 8.825 0 4.526.366 4.034.819 364 380
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
59. ostalo ljekovito bilje
37.115 26.169 0 0 37.115 26.169 4 2
UKUPNO LJEKOVITO BILJE 37.115 26.169 0 0 37.115 26.169 4 2
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
60. ostale sadnice
1.128.294 1.186.220 0 0 1.128.294 1.186.220 7 6
UKUPNO SADNICE 1.128.294 1.186.220 0 0 1.128.294 1.186.220 7 6
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
61. ostalo sjeme žitarica, uljarica
15.246.562 10.086.252 31.722 0 15.214.840 10.086.252 56 52
62. sjemenska pšenica - 6.799.203 - 0 - 6.799.203 - 42
63. sjemenski ječam
- 451.157 - 0 - 451.157 - 4
64. sjemenska uljana repica - 86.068 - 0 - 86.068 - 1
65. sjemenski krumpir
- 17.309 - 0 - 17.309 - 1
UKUPNO SJEMENARSTVO 15.246.562 17.439.989 31.722 0 15.214.840 17.439.989
85
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
66. livade 388 710 0 0 388 710 1 2
UKUPNO LIVADE 388 710 0 0 388 710 1 2
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
67. ostalo voće 2.492.049 2.435.272 5.968 4.050 2.486.081 2.431.222 321 372
68. jabuka na podlogi mm 106
- 962 - 962 - 0 - 1
69. šljive - 2.025 - 966 - 1.058 - 2
UKUPNO VOĆE
2.492.049 2.438.259 5.968 5.978 2.486.081 2.432.280
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
70. duhan 507.247 386.815 0 0 507.247 386.815 37 26
UKUPNO DUHAN
507.247 386.815 0 0 507.247 386.815 37 26
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
71. promotivne manifestacije 265.000 763.587 0 0 265.000 763.587 12 23
72. markentin-ška priprema proizvoda
- 29.000 - 0 - 29.000 - 1
73. ruralni program 19.041.423 7.498.603 0 0 19.041.423 7.498.603 155 54
UKUPNO RURALNI RAZVOJ
19.306.423 8.291.190 0 0 19.306.423 8.291.190
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
74. kapitalna ulaganja fizičke
9.986.493 15.585.033 0 0 9.986.493 15.585.033 192 176
75. kapitalna ulaganja pravne
8.228.263 7.192.613 0 0 8.228.263 7.192.263 79 45
76. kapitalna ulaganja govedarstvo
5.159.483 5.353.808 0 0 5.159.483 5.353.808 10 6
77.
kapitalna ulaganja višegodišnjih nasada
577.927 0 0 0 577.927 0 7 0
78. kapitalna ulaganja svinjogojstvo
394.042 3.500.000 0 0 394.042 3.500.000 1 1
UKUPNO KAPITAL. ULAGANJA
24.346.208 31.631.454 0 0 24.346.208 31.631.104
86
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
79. slatkovodna riba I. skupina
18.301 2.571 0 0 18.301 2.571 1 1
UKUPNO RIBARSTVO 18.301 2.571 0 0 18.301 2.571 1 1
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
80. odluka VRH int. otkup mlijeka
0 8.532.664 - 622 - 8.532.042 - 1.151
81. odluka VRH int. otkup svinja
4.642.863 28.982 17.135 0 4.625.728 28.982 602 9
82. odluka VRH int. otkup junadi
578.756 0 0 - 578.756 - 142 -
83. odluka VRH int. plavi dizel
976.207 0 0 - 976.207 - 616 -
84.
odluka VRH jednokratna pomoć u ribarstvu
967 0 0 - 967 - 1 -
85. odluka VRH int. otkup pšenice
- 32.857.325 - 0 - 32.857.325 - 3.367
86. odluka VRH int. otkup jabuka
- 182.973 - 2.916 - 180.057 - 43
UKUPNO POMOĆI I INTERVENTNI OTKUP
6.198.793 41.601.944 17.135 3.538 6.181.658 41.598.406
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
87. osiguranje usjeva
2.922.300 4.233.482 0 588 2.922.300 4.232.893 425 545
UKUPNO OSIGURANJE 2.922.300 4.233.482 0 588 2.922.300 4.232.893 425 545
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
88. suša 15.749 0 0 0 15.749 0 1 0
UKUPNO SUŠA 15.749 0 0 0 15.749 0 1 0
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
89. podizanje višegodišnji nasada
14.345.579 12.578.128 0 0 14.345.579 12.578.128 195 163
UKUPNO PODIZA-NJE VIŠEGODI-ŠNJIH NASADA
14.345.579 12.578.128 0 0 14.345.579 12.578.128 199 164
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 90. dohodovna 6.276.000 5.655.000 0 6.000 6.276.000 5.649.000 466 573
87
potpora I skupina
91. dohodovna potpora II skupina
1.595.000 2.425.000 0 20.000 1.595.000 2.405.000 318 464
UKUPNO DOHO-DOVNA POTPORA
7.871.000 8.080.000 0 26.000 7.871.000 8.054.000 784 1.037
opis potpore isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
92. držanje goveda
0 803.110 0 0 0 803.110 0 130
93. klanje goveda 0 290.500 0 0 0 290.500 0 130
94. tov svinja
0 100.625 0 0 0 100.625 0 27
95. klanje utovljenih svinja
0 402.157 0 0 0 402.157 0 28
96. sjeme nerastova
0 6.587 0 0 0 6.587 0 1
97. odluka VRH int. otkup uljane repice
0 3.412.714 0 0 0 3.412.714 0 306
98. odluka VRH int. otkup sjeme pšen.
0 1.128.101 0 0 0 1.128.101 0 37
99.
odluka VRH int. otkup sjeme uljarica
0 15.369 0 0 0 15.369 0 1
UKUPNO OSTALE POTPORE 0 6.159.163 0 0 0 6.159.163 0 660
isplaćeno povrat sredstava ukupno broj korisnika
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. SVEUKUPNE POTPORE
382.399.333 415.464.141 180.092 333.592 382.219.241 415.130.549
88
XI ZAKLJUČAK
Stočarska proizvodnja u Vukovarsko-srijemskoj županiji je proizvodnja s najjačim potencijalima u gospodarskoj grani poljoprivreda. No, unatoč tome mali broj poljoprivrednih gospodarstava od skoro 10.000 koliko ih ima, odlučuje se na nju. U ukupnoj stočarskoj proizvodnji samo za mliječno govedarstvo možemo reći da ima stalni rast i da uspješno koristi Operativni program.
Svinjogojstvo već godinama proživljava svoju najdublju krizu uvjetovanu kako nesređenim tržištem stoke, tako i stalnim kolebanjem cijena stočne hrane. K tome i pojava bolesti, najprije trihineloza, a potom svinjska kuga značajno su utjecale na smanjenje svinjogojske proizvodnje.
Ostale proizvodnje, dakle ovčarstvo i kozarstvo, konjogojstvo, peradarstvo,
pčelarstvo nemaju značajan udjel u stočarskoj proizvodnji i to se uskoro ne može niti očekivati. Ali to su proizvodnje koje na malom posjedu mogu osigurati dodatne aktivnosti i dodatne prihode za niz poljoprivrednih gospodarstava jer upravo je najveći problem naše poljoprivrede premali broj radnih sati na poljoprivrednim gospodarstvima. Dakle, upravo bi stočarska proizvodnja mogla pridonijeti ukupnom razvoju poljoprivrede i povezanog gospodarstva, pa ju s razlogom treba i nadalje poticati.
I u ovom zaključku se valja osvrnuti i na vrlo skroman uzgoj autohtonih pasmina iako i one s obzirom na visoke poticaje i na vrijednost za ruralni prostor mogu pridonijeti ukupnom poboljšanju seoskoga gospodarstva. Valja nam isto tako raditi na stalnoj edukaciji, onoj vezanoj uz povećanje proizvodnje, ali i na onoj o standardima EU kojoj težimo. Paradoksalno je da smo usprkos maloj stočarskoj proizvodnji neadekvatnim postupanjem sa stajskim gnojem zagadili naša tla i vode. Kako su pred nama dani za uspješno korištenje nacionalnih i međunarodnih fondova potrebno je stalno raditi na pripremi potencijalnih kandidata za uspješno korištenje istih. Stoga je Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskoga prostorasa širim timom stručnjaka upriličio velik broj posjeta OPG-ima koji su izrazili nakanu legalizacije svoje farme. Poticaji koji su kamen spoticanja i onima koji ih daju i onima koji ih primaju nedbojbeno pokazuju da je proračun bio vrlo izdašan, ali da cilj nije postignut. Za opstanak svih poljoprivrednih gospodarstava nećekao do sada biti dostatno samo ostvarivati poticaje nego više raditi, više štedjeti i stalno učiti.
89
I na kraju, kako je važno razviti primarnu poljoprivrednu proizvodnju, tako je važno stvoriti ili se uključiti u uspješan sustav finalizacije i trženja. Upravo smo tu najslabiji i bez obzira na razloge koji su i objektivni, ali često i subjektivni, valja inicirati ili prihvatiti inicijative i raditi na sektorskom i međusektorskom povezivanju.
![Surface Networks · 31] represents shapes as point clouds in R3 of variable size, and leverages recent deep learning models that operate on input sets [38,37]. Despite its advantages](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/5e7f60852e810a4a522838d1/surface-networks-31-represents-shapes-as-point-clouds-in-r3-of-variable-size-and.jpg)
![ACQUISIZIONI I TRIMESTRE 2018 MILDAS SRL MIELE ROSATO SOL U.E.30G ]+ 39,12 02/01/2018 MILDAS SRL ASPARTAME COMPRESSE + 71,10 02/01/2018 SANDOZ SPA IBUPROFENE SAN 24CPR RIV 200MG &](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/5b5dabc37f8b9aa1428eb0de/acquisizioni-i-trimestre-2018-mildas-srl-miele-rosato-sol-ue30g-3912-02012018.jpg)
