REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

INFORMACIJA O ORGANIZIRANOSTI I STANJU

LOVSTVA I RIBOLOVA NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, listopada 2008.

Materijal pripremljen u

Upravnom odjelu za poljoprivredu i

gospodarstvo Osječko-baranjske županije

INFORMACIJA O ORGANIZIRANOSTI I STANJU

LOVSTVA I RIBOLOVA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

1. PROBLEMATIKA I STANJE LOVSTVA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE

ŽUPANIJE 1.1. UVOD

U Republici Hrvatskoj su Zakonom o lovstvu ("Narodne novine" broj 140/05.) razvrstana lovišta na dvije vrste lovišta: - vlastita lovišta (ustanovljena na vlastitom zemljištu) i - zajednička lovišta (ustanovljena na ostalom zemljištu).

Gospodarenje lovištima temelji se na donesenim lovnogospodarskim osnovama, koje se donose nakon ustanovljenja lovišta. Lovnogospodarska osnova utvrđuje gospodarenje lovištem u razdoblju od deset godina, odnosno od 01. travnja tekuće godine do 31. ožujka desete godine, a u skladu s mogućnosti biotopa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja. Za zajedničko lovište lovnogospodarsku osnovu donosi i odobrava Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva što je propisano člankom 43. stavak 3. Zakona o lovstvu.

Što se tiče rada Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije u protekloj godini, dakle od održavanja Skupštine pa do danas bilo je cijeli niz aktivnosti koje su se odvijale putem Izvršnog odbora i njegovih Povjerenstava te putem sjednica Lovnih ureda.

U ovaj Savez učlanjeno je 115 članica s 3157 lovaca, te s 141 pripravnikom.

Na području Osječko-baranjske županije broj lovaca učlanjenih u lovačke udruge po lovnim uredima je:

Tablica 1. Struktura lovačkih društava (izvor: Lovački savez Osječko-baranjske županije)

Rbr. Lovni ured Broj društva Broj lovaca Napomena

1. Beli Manastir 24 652+ 10 21 lovozakupnik

2. Donji Miholjac 12 329+8 5 lovozakupnika 3. Đakovo 24 745+27 19 lovozakupnika 4. Osijek 25 572+15 18 lovozakupnika

5. Valpovo 9 285+8 8 lovozakupnika 6. Našice 20 558+15 12 lovozakupnika

U K U P N O 114 3224 3141 lovac 83 pripravnika 1.2. ZAKUP LOVIŠTA

Sa 31. ožujkom 2007. godine za ukupno 12 zajedničkih lovišta sa područja bivše Općine Našice je istekao desetogodišnji zakup zajedničkih lovišta na područja Osječko-baranjske županije.

1

Lovačkim društvima je temeljem članka 30. Zakona o lovstvu, nakon pribavljene prethodne suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva za produženje ugovora o zakupu lovišta, Skupština Osječko – baranjske županije na svojoj 14. sjednici održanoj 9. ožujka 2007. godine produžila ugovor o zakupu lovišta na rok od deset godina ("Županijski glasnik" broj 3/07.).

Nakon predloženog teksta ugovora o produženju ugovora o zakupu lovišta Državno odvjetništvo je izdalo pozitivno mišljenje na tekst predloženog ugovora.

Nakon dobivenog mišljenja, Župan je s Lovačkim društvima potpisao ugovore o produljenju zakupa lovišta pod uvjetima iz isteklih ugovora na rok od deset godina.

U tablici 2. prikazana su lovišta sa njihovim površinama, godišnjom lovozakupninom, kao i podaci o lovozakupniku pojedinog lovišta. Tablica 2. Pregled zakupljenih zajedničkih lovišta na području Osječko-baranjske županije

Lovište broj Površina (ha) Godišnja

lovozakupnina (kn) Lovozakupnik

XIV/101 - "Levanjska Varoš" 2200 4.397,00 LD "Kuna" Levanjska Varoš

XIV/102 - "Lapovci" 984 2.297,00 LD "Vepar" Trnava XIV/103 - "Trnava" 2480 3.109,00 LD "Vepar" Trnava XIV/104 - "Selci Đakovački" 2956 6.222,00 LD "Srndać" Selci Đakovački

XIV/105 - "Đakovo" 2845 8.922,00 LD "Jelen" Đakovo XIV/106 - "Satnica Đakovačka" 1771 3.477,00 LD "Fazan" Đakovačka Satnica

XIV/107 - "Gorjani" 4152 6.201,00 LD "Lisica" Gorjani XIV/108 - "Potnjani" 1346 3.512,00 LD "Fazan" Potnjani XIV/109 - "Drenje" 4351 9.440,00 LD "Sokol" Drenje XIV/110 - "Bračevci" 3289 9.759,00 LD "Jelen" Bračevci XIV/111 - "Punitovci" 2618 5.591,00 LD "Lisica" Punitovci XIV/112 - "Tomašanci - Ivanovci" 2480 3.673,00

LD "Garov Dol" Tomašanci, Ivanovci

XIV/113 - "Viškovci" 4300 8.328,00 LD "Jarebica" Viškovci XIV/114 - "Semeljci" 5559 9.754,00 LD "Zec" Semeljci XIV/115 - "Kešinci" 2168 5.819,00 LD "Srndać" Kešinci XIV/116 - "Vrbica" 3972 8.195,00 LD "Orao" Vrbica XIV/117 - "Budrovci" 2830 9.759,00 LD "Fazan" Budrovci XIV/118 - "Piškorevci" 2631 6.096,00 LD "Jastreb" Piškorevci XIV/119 - "Strizivojna" 2233 7.742,00 LD "Fazan" Strizivojna XIV/120 - "Višnjevac" 1169 2.594,00 LD "Sokol" Višnjevac XIV/121 - "Josipovac" 1887 3.013,00 LD "Jastreb" Josipovac XIV/122 - "Čepin" 4062 6.157,00 LD "Čepin" Čepin XIV/123 - "Čepinski Martinci" 2702 8.184,00 LD "Jastreb" Čepinski Martinci

XIV/124 - "Beketinci" 1414 2.293,00 LD "Zec" Beketinci XIV/125 - "Vuka" 1959 8.021,00 LD "Kuna" Vuka XIV/126 - "Vladislavci" 3132 7.674,00 LD "Kobac" Vladislavci XIV/127 - "Livana" 2832 8.549,00 LD "Prepelica" Osijek XIV/128 - "Antunovac" 3682 6.162,00 LD "Jarebica" Antunovac XIV/129 - "Ernestinovo" 2602 14.100,00 LD "Tomin hrast" Osijek XIV/130 - "Laslovo" 2650 21.655,12 LD "Fazan" Laslovo XIV/131 - "Silaš" 1385 5.800,00 LD "Orao" Silaš XIV/132 - "Osijek" 1885 5.341,00 LD "Mursa" Osijek

2

XIV/133 - "Tenja" 5087 8.970,00 LD Sokol Tenja XIV/134 - "Sarvaš" 3747 3.219,25 LD "Jelen" Sarvaš XIV/135 - "Aljmaš" 1050 2.883,50 LD "Vepar" Aljmaš XIV/136 - "Dalj" 4950 18.347,75 LD "Fazan" Dalj XIV/137 - "Erdut" 2043 9.312,12 LD "Srnjak" Erdut XIV/138 -"Koška" 7518 21.050,00 LD "Sokol" Koška XIV/139 - "Podravska Moslavina" 6798 15.242,00 LD "Šljuka" Podravska Moslavina

XIV/140 - "Donji Miholjac" 6073 10.383,00 LD "Vidra" Donji Miholjac

XIV/141 - "Golinci" 4172 8.687,00 LD "Kobac" Golinci XIV/142 - "Magadenovac" 6084 17.100,00 LD "Sokol" Magadenovac

XIV/143 - "Podgajci Podravski" 4368 7.914,00 LD "Fazan" Podgajci Podravski

XIV/144 - "Belišće" 5939 13.764,00 LD "Vepar" Belišće XIV/145 - "Zelčin" 5014 14.841,00 LD "Jelen" Zelčin XIV/146 - "Valpovo" 2778 8.183,00 LD "Šljuka" Valpovo XIV/147 - "Ladimirevci" 1655 6.328,00 LD "Srnjak" Ladimirevci XIV/148 - "Bizovac" 2668 7.249,00 LD "Fazan" Bizovac XIV/149 - "Habjanovci" 3583 7.268,00 LD "Lug" Habjanovci XIV/150 - "Šag-Nard" 2158 6.474,00 LD "Prepelica" Šag-Nard XIV/151 - "Petrijevci" 5578 13.546,00 LD "Jastreb" Petrijevci XIV/152 - "B.P. Selo" 2196 12.748,62 LD "Fazan" B.P. Selo XIV/153 - "Bolman" 2761 9.993,50 LD "Jelen" Bolman XIV/154 - "Jagodnjak" 4346 13.667,00 LD "Jelen" Jagodnjak XIV/155 - "Darda" 4831 18.308,25 LD "Fazan" Darda XIV/156 - "Bilje" 705 8.450,00 LD "Srnjak" Bilje XIV/157 - "Lug" 3110 14.842,12 LD "Fazan" Lug XIV/158 - "Kneževi Vinogradi" 5741 21.527,50 LD "Srndać" K. Vinogradi

XIV/159 - "Zmajevac" 3193 16.700,00 LD "Trčka" Zmajevac XIV/160 - "Karanac" 2706 4.137,62 LD "Srndać" Karanac XIV/161 - "Čeminac" 2588 8.196,25 LD "Jarebica" Čeminac XIV/162 - "Beli Manastir" 2756 9.736,75 LD "Srndać" Beli Manastir

XIV/163 - "Luč" 1889 8.038,25 LD "Vidra" Luč XIV/164 - "Branjin Vrh" 2228 9.448,40 LD "Sokol" Branjin Vrh XIV/165 - "Popovac" 2389 12.264,75 LD "Jastreb" Popovac XIV/166 - "Branjina" 2356 12.600,00 LD "Zec" Branjina XIV/167 - "Duboševica" 3229 19.453,75 LD "Belje" Duboševica XIV/168 - "Batina" 1290 4.453,62 LD "Fazan" Batina XIV/169 - "Topolje" 5011 24.865,25 LD "Sokol" Topolje XIV/170 - "Grabovac" 2844 4.957,25 LD "Sokol" Grabovac XIV/172 - "Šaptinovci" 2758 4.147,00 LD "Jazavac" Šaptinovci XIV/173 - "Feričanci" 2116 3.204,00 LD "Vidra" Beljevina XIV/174 - "Đurđenovac" 3014 4.937,00 LD "Kuna" Đurđenovac XIV/175 - "Donja Motičina" 1296 1.881,00 LD "Zec" Donja Motičina

XIV/176 - "Ribnjak" 3269 5.306,00 LD "Galeb" Našice XIV/177 - "Jelisavac" 1483 2.443,00 LD "Sokol" Jelisavac XIV/178 - "Vukojevci" 1141 2.088,00 LD "Srndać" Mark. Našički XIV/179 - "Podgorač" 3538 5.792,00 LD "Vepar 1946" Podgorač

3

XIV/180 - "Budimci" 4663 6.102,00 LD "Fazan" Budimci XIV/181 - "Našice" 1320 1.701,00 LD "Jelen" Našice XIV/182 - "Valenovac" 2366 3.942,00 LD "Jelen" Našice XIV/183 - "Granice" 1959 3.900,00 LD "Jastreb" Ostrošinci XIV/184 - "Kopačevo" 1348 8.354,00 LD "Jelen" Kopačevo XIV/185 - "Vardarac" 1890 8.354,00 LD "Vepar" Vardarac XIV/186 - "Marijanci" 3027 10.000,00 LD "Jelen" Marijanci

1.3. STANJE U LOVSTVU

Problematika u zajedničkim lovištima

Problematika miniranosti zajedničkih lovišta je i dalje prisutna s obzirom koje probleme donose obrasle nepristupačne poljoprivredne površine. Kao posljedica toga javlja se povećanje populacije divljači koja se zadržava i razmnožava na tim područjima. Na navedenim područjima lov nije moguć te sa tih područja divljač izlazi na proizvodne poljoprivredne površine, tu se hrani i čini velike štete poljoprivrednim kulturama. Radi toga lovačka društva imaju izuzetno velike probleme da bi isplatila štete oštećenicima. Radi naknade štete oštećenicima tijekom 2007. godine Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo izdao je 19 rješenja lovačkim društvima za odstrjel divljači. Navedenim rješenjima dozvoljen je odstrjel 3 grla jelenske divljači i 115 grla divljih svinja iz čega je vidljivo da divljač nanosi znatne štete na poljoprivrednim kulturama.

Ukupna šteta od divljači na području Osječko-baranjske županije u 2003. godini iznosila je 335.780 kune, u 2004. godini ukupna šteta je 350.080 kune, u 2005. godini ukupna šteta je 529.970,00 kuna, u 2006. godini ukupna šteta iznosila 220.620 kuna, dok je ukupna šteta u 2007. godini iznosila 96.185,00 kuna. Zbog nepristupačnosti terena za lov populacija čaglja se povećava što lovačkim društvima predstavlja problem u lovištima jer se isti teško lovi, pravi štete na divljači kojom se hrani.

Program za unaprjeđenje lovstva na području Osječko-baranjske županije

Skupština Osječko-baranjske županije donijela je na 8. sjednici održanoj 20. prosinca 2004. godine Program unaprjeđenja lovstva na području Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 14/04.), a na svojoj sjednici održanoj 9. ožujka 2007. godine donijela je Izmjene programa unaprjeđenja lovstva na području Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 3/07.).

Program unaprjeđenja lovstva je planski dokument i provodio bi se u razdoblju od 2005.-2010. godine.

Program obuhvaća sljedeće projekte: 1. Opremanje hladnjača za prihvat mesa, 2. Zaštita usjeva od divljači, 3. Kupovina zemljišta za osnivanje remiza za divljač, 4. Kupovina uređaja za otkrivanje divljači prilikom skidanja usjeva s poljoprivrednih površina, 5. Izrada digitalnog kataloga lovišta, 6. Projekti razvoja lovnog turizma.

Zakonom o veterinarstvu ("Narodne novine" broj 41/07.) propisano je da divljač nakon odstrela podliježe (njihovi trupovi i dijelovi trupa i meso) veterinarsko - zdravstvenom pregledu i kontroli.

4

Ovlaštenik prava lova obvezan je odstrijeljenu divljač prijaviti nadležnoj ovlaštenoj organizaciji u roku 12 sati nakon odstrjela radi obavljanja pregleda i kontrole. Veterinarsko-zdravstvenim pregledom i kontrolom utvrđuje se zdravstvena ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi, koji se potom obilježavaju na propisani način. Objekti za rasijecanje, obradu mesa divljači i hlađenje moraju udovoljavati propisanim veterinarsko - zdravstvenim uvjetima.

Pregled i kontrola uključuje: - laboratorijske pretrage na rezidue te ostale onečišćivače biološkog i kemijskog podrijetla,

škodljive za ljudsko zdravlje, - kakvoću i tehničke normative i druge propise ukoliko je to posebnim zakonom propisano.

Za rasijecanje i obradu mesa, hlađenje i skladištenje mesa, dok se ne završe potrebne pretrage i kontrole, lovačka društva bi bila dužna osigurati financijska sredstva koja će vlasnik objekta potraživati za navedenu uslugu.

Lovačka društva koja su lovozakupnici zajedničkih lovišta na području Osječko-baranjske županije ne mogu postupati sukladno zakonskim odredbama zbog nedostatka financijskih sredstava.

Da bi lovačka društva mogla postupati prema navedenom morala bi imati svoje prostorije za hlađenje, rasijecanje i skladištenje mesa, u kojima bi se meso nalazilo dok se ne naprave kontrole. Za to bi bilo potrebno investirati u objekte, međutim za te investicije društva nemaju potrebna financijska sredstva.

Osječko-baranjska županija u projektu Opremanja hladanjača za prihvat mesa sufinancira 50.000,00 po zahtjevu.

Svake godine divljač koja se nalazi unutar zajedničkih lovišta počini velike štete na poljoprivrednim usjevima, kao i na voćnjacima.

Kako je naša Županija najvećim dijelom pokrivena poljoprivrednim obradivim površinama tako su i lovišta prekrivena obradivim poljoprivrednim površinama. Budući da se poljoprivredne površine obrađuju, time je divljači sužen životni prostor u kojem bi imala sve potrebno za zadržavanje u lovištima. Radi navedenog lovačka društva bi trebala kupovati zemljišta koja se ne bi obrađivala, već bi se ostavljala kao prirodna staništa.

Osječko-baranjska županija u projektu kupovine zemljišta i kupovine uređeje za otkrivanje divljači sufinancira 50% od ukupnog iznosa za koji se podnosi zahtjev za ostvarivanje prava na sufinanciranje, maksimalno 10.000,00 kuna po zahtjevu.

U Glasu Slavonije od 6. i 7. lipnja 2007. godine su objavljeni Javni pozivi za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na sufinanciranje Projekata za razvoj lovstva i to za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač, opremanje hladnjača za prihvat mesa i kupovinu uređeja za otkrivanje divljači prilikom skidanja usjeva s poljoprivrednih površina.

Na objavljeni poziv se za opremanje hladnjača javilo se Lovačko društvo "Sokol" Tenja i odobreno im je po 50. 000,00 kuna za kupovinu opreme.

Za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač zahtjeve su podnijeli Lovačko društvo "Fazan" Bizovac (odobreno im je po 8.000 kuna), Lovačko društvo "Jastreb" Piškorevci (odobreno im je po 10.000 kuna, "Fazan" Potnjani (odobreno 10.000,00 kuna), Lovačko društvo"Srndać" Đakovački Selci (odobreno 14.000 kuna), Lovačko društvo "Fazan" Laslovo (odobreno 10.000 kuna), Lovačko društvo "Srndać" Kešinci (odobreno 8.125 kuna), Lovačko društvo "Fazan" Laslovo (odobreno 10.000 kuna), Lovačko društvo "Jelen" Bračevci (odobreno 10.000 kuna), Lovačko društvo "Jelen" Našice (odobreno 2.500 kuna), Lovačko društvo "Jarebica" Antunovac (odobreno 6.600 kuna) i Lovačko društvo "Garav-dol" Tomašanci - Ivanovci (odobreno 6.000 kuna).

Osim navedenih projekata, koji su predviđeni Programom za unaprjeđenje lovstva, Osječko-baranjska županija sudjeluje u: - liječenju jelena običnog koji je zaražen velikim američkim metiljom, - postavljanje znakova divljač na cesti.

5

Postavljanje znakova divljač na cesti

Svake godine u prometu strada znatan broj divljači. Postavljanjem znakova na kritičnim prelazima divljači preko prometnica upozorit će se vozače motornih vozila da na tom mjestu moraju prilagoditi brzinu kretanja vozila zbog opasnosti prelaska divljači.

Postavljanjem ovih znakova smanjit će se broj srtadale divljači na prometnicama, a samim time i manje šteta na motornim vozilima.

Odstrjel divljači

Povjerenstvo za ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u zajedničkim lovištima obavilo je u svih 6 Lovnih ureda ocjenjivanje trofeja divljači. U 11 radnih dana 12 ocjenjivača trofeja ukupno su ocijenili 278 trofej razne divljači.

S odstrjelom divljači po starosnoj strukturi Povjerenstvo nije zadovoljno.

Tabelarni pregled ocijenjene divljači po Lovnim uredima Red br.

Lovni ured

jelen

srnjak

vepar

ostalo Ukupno

1. Baranja 9 71 2 82 2. Miholjac 1 23 1 25 3. Đakovo 43 43 4. Osijek 39 39 5. Valpovo 59 59 6. Našice 29 1 jazavac 30

7.

Ukupno

10

264

3

1

278

U tablicama je dat prikaz najboljih trofeja srneće divljači, divljih svinja i jelenske divljači odstrijeljenih u lovnoj godini 2007/08.:

Tablica 3. srneća divljač - rogovi

Rbr Broj točaka Medalja Odstrelitelj Lovište broj Lovačko društvo

1. 131,03 zlato Danijek Novački XIV/184- "Kopačevo" "Jelen" Kopačevo

2. 123,33 srebro Robert Šćetar XIV/173 - "Feričanci" "Srndać" Kneževi Vinogradi

3. 119,05 srebro Marijan Borković XIV/156 - "Bilje" "Srnjak" Bilje

4. 118,23 srebro Jugoslav Barković XIV/185 - "Vardarac" "Vepar" Vardarac

5. 116,95 srebro Dario Babić XIV/141 - "Golinci" "Kobac" Golinci

6. 115,88 srebro Mario Gudelj XIV/148 - "Bizovac" "Fazan" Bizovac

7. 115,50 srebro Danijel Antoljak XIV/127 - "Livana" "Prepelica" Osijek

8. 112,73 bronca Marko Maleševac XIV/114 - "Semeljci" "Zec" Semeljci

6

Tablica 4. divlja svinja - kljove

Rbr Broj točaka Medalja Odstrelitelj Lovište broj Lovačko društvo

1. 121,40 zlato Vlatko Nikolić XIV/21 -

"Budigošće" (DL)

"Sokol" Koška

2. 119,30 srebro Ivan Balog XIV/138 - "Koška" "Sokol" Koška

3. 114,60 bronca Josip Milković XIV/21 -

"Budigošće" (DL)

"Sokol" Koška

4. 114,50 bronca Marko Maleševac XIV/114 - "Semeljci" "Zec" Semeljci

5. 113,75 bronca Zvonko Ladnjak XIV/21 -

"Budigošće" (DL)

"Sokol" Koška

6. 113,10 bronca Ivo Blažeković XIV/113 - "Viškovci" "Jarebica" Viškovci

7. 113,10 bronca Damir Damjanov XIV/167 - "Duboševica" "Belje" Duboševica

8. 112,80 bronca Oskar Molnar XIV/169 - "Topolje" "Sokol" Topolje

9. 111,25 bronca Stjepan Bučanac XIV/140 - "D. Miholjac" "Vidra" D. Miholjac

Tablica 5. jelenska divljač - rogovi

Rbr Broj točaka Medalja Odstrelitelj Lovište broj Lovačko društvo

1. 216,95 zlato Ivan Mtijačić XIV/167 - "Duboševica" "Belje" Duboševica

2. 211,42 zlato Željko Ronta XIV/143 - Pod. Podgajci "Fazan" Podravski Podgajci

3. 210,49 zlato Ivan Šandorka XIV/184 - "Kopačevo" "Jelen" Kopačevo

4. 200,66 srebro Zoltan Varga XIV/184 - "Kopačevo" "Jelen" Kopačevo

5. 196,97 srebro Franjo Kokić XIV/169 - "Topolje" "Sokol" Topolje

6. 185,04 bronca Ali Iljazi XIV/167 - "Duboševica" "Belje" Duboševica

7. 175,40 bronca Kruno Kovačević XIV/140 - "D. Miholjac" "Vidra" D. Miholjac

8. 171,04 bronca Željko Ronta XIV/143 - Pod. Podgajci "Fazan" Podravski Podgajci

9. 170,46 bronca Milan Strišković XIV/143 - Pod. Podgajci "Fazan" Podravski Podgajci

7

Ostala događanja u lovstvu

Suradnja i sajmovi

Na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku od 29. ožujka - 1. travnja 2007. godine održao se 4. Sajam lova i ribolova "SALORI". Sajam se održavao na 2 000 m2 zatvorenog i 5 000 m2 otvorenog izložbenog prostora.

Imao je bogati stručni program, razne atrakcije vezane uz lov i ribolov, smotru i reviju lovačkih pasa, razna natjecanja iz područja lova i ribolova, a posjetilo ga je oko 20 000 posjetitelja.

Shodno potpisanoj suradnji s Lovačkim savezom Županije Baranja i u prošlom razdoblju održalo se nekoliko sastanaka s lovcima iz Baranje (Mađarska). Izaslanstvo našeg Saveza sudjelovalo je na Manifestaciji "Dani lova županije Baranja" koja je održana u mjestu Hetvehely 27. svibnja.

Rogisti LS OBŽ sudjelovali su 19. svibnja 2007. godine u mjestu Varapalota na VI Međunarodnom festivalu rogista , kao i 11 susretu lovačkih rogista 29. rujna na Jankovcu.

Vezano uz rogiste i napomena da je na našoj županiji osnovana udruga "Đurđenovački rogisti Lovačkog saveza OBŽ". Cilj osnivanja je njegovanje lovačke etike, te promicanje odgoja i izobrazbe lovaca, podižući razinu lovačke etike i glazbene kulture. Uveličavanje svečanih slavljeničkih trenutaka nije potpuno ako nije prisutna i lovačka glazba. Za prvog predsjednika izabran je Denis Matijević član LD "Trčka" Donji Miholjac.

U Našicama smo od 6. - 9. rujna održani su "Dani slavonske šume", a Festival "Dani hobija" u Našicama koncem mjeseca svibnja.

Prošle godine održani su Sajmovima koji su održavani na području RH i to u listopadu u Bizovcu - 13 sajam "Agro zemlja" od 11. - 14., u Rijeci od 17. - 21. listopada, te Varaždinu od 4. - 7.

U organizaciji LD "Sokol" Topolje obilježena desetogodišnjica organiziranog povratka lovaca u Baranju.

Na području OBŽ Lovački save provodi 4 projekta i to: - proizvodnja zeca običnog, - uzgoj čiste linije divlje svinje, - istraživanje populacije čaglja u Istočnoj Slavoniji, - akcija djelatnika Katedre za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u

Osijeku, kao i Odjela lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu vezano uz utvrđivanje realnog prirasta zeca običnog temeljem udjela mladih zečeva u odstrelu. Dobiveni podaci između ostalog mogu poslužiti stručnim osobama u lovištima za planiranje korištenja zečjih populacija odnosno pri izradu LGO.

Početkom ove godine evidentirana su uginuća srneće divljači, ali i sitne fazanske i zečeva u

svim uredima osim na području Baranje. Pretpostavlja se da je zbog trovanja uginulo do 200 grla srneće divljači. Shodno obavljenom laboratorijskim pretragama uginule divljači iz lovišta Petrijevci, Tomin hrast, Tomašanci-Ivanovcu po Hrvatskom veterinarskom institutu Zagreb, Veterinarskom zavodu Vinkovci potvrđeno je da su grla uginula shodno posljedicama trovanja antikoagulantnim otrovima.

Prošle godine krajem mjeseca studenog u prostorijama HNK u Osijeku na svečan način je promovirana knjiga Lovstvo i Lovački savez Osječko-baranjske županije - Povijesni pregled lovstva i organizacije autora dr Stjepana Sršana.

8

Lovački savez OBŽ surađuje s MC "Glas Slavonije" vezano uz izdavanje mjesečnika "Glas lova i ribolova". Prošle godine je obilježeno izlaženje 50. broj lista odnosno petu godina izlaženja (prvi je broj izašao u lipnju 2003. godine).

Prošle godine uvedena je lovačka iskaznica. Lovačka iskaznica je isprava kojim lovac dokazuje da je položio lovački ispit i bez nje nije dozvoljen lov.

Od prošle godine, točnije 1. rujna stupio je snagu Zakon o oružju koji je donio Hrvatski sabor na sjednici od 1. lipnja 2007. godine. Novim zakonom se uređuje nabava, držanje, nošenje skupljanje, proizvodnja, prepravljanje, promet, prijevoz oružja civilna strelišta te ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja. Postrožene su kazne, a osim novčanih, predviđene su kazne zatvora i do 60 dana.

Vezano uz provedbu ZOL s naglaskom na nezakoniti lov održan je u šumi Sijerkovina (zajedničko lovište XIV/122 - "Čepin") sastanak s predstavnicima PU OBŽ vezano uz spomenutu tematiku - potreba jačanja sigurnosti u lovu, ukazivanje na probleme s kojima se susreću lovačke organizacije - sudar divljači s motornim vozilima, nomadska ispaša ovaca, otuđivanje divljači iz lovišta).

Istraživanje Velikog metilja na populaciji jelena običnog u Osječko-baranjskoj županiji

Fasciloidoza je invazijska bolest uzrokovana Velikim (američkim) jetrenim metiljem Fascioloides magna. Izvorno je bolest jelenske divljači na sjeverno američkom kontinentu, gdje su najčešći domaćini: bjelorepi jelen, crnorepi jelen, obični jelen i sob. Ipak, bolest je prvi puta dijagnosticirana u Europi, u Italiji 1875. godine, gdje su desetak godina prije uvezeni američki vapiti jeleni. Iako su izvorni i prirodni domaćini uglavnom jeleni na američkom kontinentu.

Prema dosadašnjim istraživanjima fascioloidoza je široko rasprostranjena u Sjevernoj Americi, dok je na europskom kontinentu prijavljena u Italiji, Njemečkij, Poljskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, gdje se pojavila i proširila kao posljedica nekontroliranog i vremenski nepoznatog uvoza alohtonih vrsta jelena. Invazija ovim parazitom potencijalna je opasnost i za domaću stoku, koja predstavlja konačnog domaćina za ovog nametnika.

Slijedeći migracijske putove divljači, posebice jelena običnog, za očekivati je bilo da će se rasprostranjenost ove parazitoze, prije ili kasnije, proširiti na područje Republike Hrvatske. U siječnju 2000. godine odstrijeljen je prvi jelen slabije konstitucije na području šumarije Tikveš u Baranji, kojem su pri patološko-anatomskoj pretrazi jetre izolirani i prvi puta u Hrvatskoj identificirani metilji Fascioloides magna.

Osječko-baranjska županija je prepoznala opasnost ovoga nametnika te je 2004. godine sufinancirala projekt Epizootiološka istraživanja metiljavosti - fascioloidoza jelena običnog u Osječko-baranjskoj županiji (projekt je radio Poljoprivredni fakultet u Osijeku).

Bolest je u Hrvatskoj prisutna već niz godina i još se nije pristupilo njenom sustavnom suzbijanju, a u međuvremenu se proširila iz Baranje i na Slavoniju (Našice, Đakovo), kao i na Vukovarsko-Srijemsku, Brodsko-posavsku i Virovitičko-podravsku županiju. Ovom bolešću ozbiljno je narušen zdravstveni i uzgojni status jelenske divljači, koja osim što našim krajevima daje mondeni izgled, predstavlja i važan gospodarski resurs, pa ga je neophodno sačuvati. To je nemoguće bez sustavnog nadzora i liječenja, što implicira i zanačajnim financijskim sredstvima, koja nadilaze mogućnosti Proračuna, s toga je sredstva potrebno tražiti na državnoj razini ili iz predpristupnih fondova Europske unije.

Lovački ispiti i predavanja

Tijekom prošle godine održno je na 2 mjesta stručno predavanje za lovne pripravnike upisani za obavljanje lovnog pripravništva i to u Bilju i Našicama. Po održanim predavanjima održano je i gađanje na glinene golubove.

U Našicama suodržana predavanja i ispiti vezano uz stjecanje Uvjerenja o osposobljenosti za obavljanje lovočuvarske službe, odnosno Uvjerenja o osposobljenosti za lovce.

9

Lovna kinologija

Lovački savez Osječko-baranjske županije je organizaciono pomogao ispit shodno novom Pravilniku o radu terijera koji je održan na terenima LD "Garav dol" Tomašanci Ivanovci koji je organizirao KNLTH iz Zagreba 29. rujnu prošle godine.

U suradnji s Kinološkim društvom "Osijek" na terenima Lovačkog društva "Mursa" Osijek održano je izlučno županijsko natjecanja u Lovno-kinološkom Kupu Sv Huberta 2. rujna prošle godine.

Predstavnici saveza su sudjelovali su na Državnom prvenstvu u Zeledvoru od 14. - 17. rujna. U Donjem Miholjcu je održan dana 28. 10. 2007. godine IPO tipa C.

Lovno streljaštvo Lovački savez OBŽ je organizirao izlučno takmičenje za utvrđivanje ekipe LS OBŽ za Državno prvenstvo u lovnom streljaštvu HLS po sistemu "trap" u 3 navrata 30. lipnja u Koritni te 7. i 14. srpnja u na strelištu Pampas.

Savez je sa svojim predstavnicima sudjelovao na Državnom prvenstvu HLS u trapu i skeetu koje je održano u mjestu Bzenica od 22. - 23. rujna kao i na "Parkuru" u Varaždinu 6. listopada.

Predstavnici su nastupili na Kupu HLS koji je održan u Dubravici pokraj Zaprešiča 21. listopada.

Održana takmičenja u gađanju pokretnih i nepokretnih meta: - na metu srnjaku u Širokom polju, - tradicionalno sedmo po redu gađanja nepokretne mete s likom srnjaka 29 travnja za područje

cijele Županije u Belom Manastiru (prva ekipa Trofej, a pojedinačno Vlado Jumič), - ostali turniri kao u Širokom polju (najbolja EZU Trofej Osijek), Vuki, Osijeku-Brijestu,

Josipovcu Punitovačkom, (svuda prvaci ekipa iz Koritne).

Otvorene su i tri nova mjesta za gađanje i to revitalizirano strelište u Bokšiću, u Čepinu za stajaće mete i u Piškorevcima za leteće mete. 1.4. DRŽAVNA LOVIŠTA

Na području Osječko-baranjske županije ustanovljena su sljedeća državna lovišta koja se potpuno ili djelomično nalaze na području Osječko-baranjske županije.

Tablica 6. Pregled državnih lovišta na području Osječko-baranjske županije

Red.br. Lovište Površina (ha) Korištenje prava lova

1. XIV/1 "Breznica" 7 906 Povjeravanje prava lova Hrv. šumama Odluka VRH (94/94)

2. XIV/2 "Lacić - Gložđe" 6 005 Pov. prava lova Hrvatskim šumama Odluka VRH (94/94) 3. XIV/3 "Haljevo" 1 766 Agria-Invest 4. XIV/4 "Karaš" 1 754 LD "Vidra" Donji Miholjac 5. XIV/5 "Koha-Kozarac" 1 549 Auto kuća "Lozić" Široko polje

6. XIV/6 "Kujnjak" 749 Povjeravanje prava lova Hrvatskim šumama Odluka VRH (94/94)

9. XIV/9 "Podunavlje- Podravlje" 26 108 Odluka MPŠ-Pov. prava lova u vl. drž. Hrvatskim šumama

10

10. XIV/10 Munjoroš 2 624 LD "Fazan" Darda 12. XIV/11 "Šarkanj" Vrblje 1 830 LO "Troga" 13. XIV/12 "Tomin hrast" 1 669 GIU "Tomin hrast" Kešinci 14. XIV/14 "Miholjac" 876 Ribnjak d.o.o. 15. XIV/15 "Đurđenica" 3 626 Martin Ištoković, Šaptinovci 16. XIV/16 "Kapelački lug" 5 738 Gavran d.o.o. Čepin 17. XIV/17 "Jelas - Đol" 3 443 LD "Veteran" Zagreb 18. XIV/18 "Milinac" 2 955 "Spektar" Garčin 19. XIV/19 "Popovac - Krstovi" 3 987 Auto kuća "Lozić" Široko polje 20. XIV/20 "Podravlje" 9 197 "Fermopromet" d.o.o Zagreb 20. XIV/21 "Budigošće" 4 327 LD "Sokol" Koška

21. XIV/22 "Krndija I" 4 643 Provođenje mjera uzgoja i zaštite divljači HLS 22. XIV/23 "Krndija II" 6 850 "Nenado-trade" Našice 23. XIV/24 "Krndija III" 6 231 Boro Bahnik

24. XIV/25 "Našička Breznica" -uzgajalište divljači 1 411 Trgovačko društvo MIAGRO d.o.o.

25. XIV/26 "Bratiljevci - sjeverni Dilj" 8 433 LD "Vidra" Levanjska Varoš 26. X/13 "Grudnjak" 1 220 PPK Orahovica 27. X/14 "Čađavački lug - Sastavci" 1 936 Mirko Rogić 28. XI/13 Lijeskovica 1 989 LD Krndija Našice

2. PROBLEMATIKA I STANJE RIBOLOVA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE

ŽUPANIJE 2.1. UVOD

Slatkovodni ribolov, odnosno gospodarenje ribolovnim područjima obavlja se na temeljeu Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine" broj 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. - ispravak i 49/05. - pročišćeni tekst).

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu obuhvećene su temeljne definicije i pojmovnik koji se koristi u tekstu Zakona, definirana je podjela ribolovnih voda, poslovi koje će obavljati ustanove registrirane za obavljanje poslova iz područja slatkovodnog ribarstva i ekologije kopnenih voda, kao i podjela ribolova.

Ribarstvo kao posebna grana poljoprivrede, obuhvaća sve aktivnosti u ribolovu, akvakulturi, prometu, preradi riba te drugih akvatičnih organizama. Hrvatska za svoje potrebe ima dovoljno slatkovodnih resursa, kako za proizvodnju ribe (akvakultura), tako i za gospodarski te športsko-rekreacijski ribolov, ali se oni ne koriste na ekonomski i ekološki prihvatljiv način. Tranzicijske promjene, a uz to i Domovinski rat, najviše su podigle ciprinikulturu, o čemu su, tijekom posljednjih nekoliko godina, raspravljali brojni naši autori. Posljedice su trostruko smanjenje proizvodnje ribe, od prijeratnih 16.000 t na današnjih 5.000 - 6.000 t, i brojni, još uvijek neriješeni problemi u slatkovodnoj akvakulturi. Nedostatnost proizvodnje ribe za domaće potrebe, sezonski karakter, nedostatak markentiške koncepcije, siromaštvo asortimana, neuređeno tržište te relativno visoke proizvodne cijene, uzrokovane niskom proizvodnjom i visokim fiksnim troškovima, indikatori su stanja u ovoj grani poljoprivrede, koji upozoravaju da ona nije tržišno konkurentna. Hrvatska je zbog brojnih problema koji prate slatkovodnu akvakulturu, do danas, izgubila cca 600 ha proizvodnih površina šaranskih ribnjaka, od ukupno 12.500 ha koliko ih katastarski posjeduje. Tako je ribnjačarstvo od nekadašnje najnaprednije, postalo jedna od najsiromašnijih i jako zanemarenih djelatnosti poljoprivrede u Hrvatskoj.

11

Gospodarski ribari i ribiči godišnje na slatkim vodama ulove 567 tona ribe. Država je pored nekoliko vrlo obvezujućih naknada kojima je opteretila proizvođače (vodne i veterinarske naknade, koncesije), istodobno, osigurala i potpore slatkovodnom ribarstvu, koje su propisane Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu ("Narodne novine" broj 87/02., 117/03., 82/04. i 12/05.) te Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" broj 105/05.). Novčani poticaji i plavi dizel (trenutna subvencija je 0,65 kuna po litri) su jedini oblik državne potpore koje proizvođači i prerađivači, s velikim zakašnjenjem, mogu izravno koristiti. Uvjeti za korištenje ostalih modela potpore su vrlo zahtjevni, s obzirom na loše stanje u akvakulturi, pa ih je gotovo nemoguće iskoristiti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja potiče i uzgojno selekcijski radu akvakulturi, te strukturama potpore u opremi za akvakulturu. Slatkovodna akvakultura i ribolov imaju višeznačnu ulogu u našem ukupnom gospodarstvu, osobito u održivom razvoju ruralnih prostora, koji imaju i određenu prednost u potporama koje se očekuju u trenutku stjecanja članstva u EU. 2.2. OPIS STANJA U AKVAKULTURI

Površine ribnjaka istočne Hrvatske: Tvrtka Uk. Površine (ha) Proizvodnja t/ha Belje d.d. 525 - Ribnjak Našice Miagro d.o.o. 1251 200 Ribnjak d.o.o. Donji Miholjac 975 650 Popovac Makler 20 Osilovac d.o.o. Feričanci 20

Ribnjaci "Belje" nisu u funkciji proizvodnje već nekoliko godina. Novi vlasnik "Agrokor" nije našao poslovnog interesa za ovu ribnjačarsku proizvodnju. Veliki problem na ovim površinama je nedostatak vode, tako da su nastali novi problemi održavanja tih površina, nasipa i hidro-tehničkih objekata koji propadaju. Zbog nedostatka vode ribnjačarske površine "Belja" se pretvaraju u šikare i trstike mijenjajuću tako svoj bonitet što bi moglo trajnije promijeniti stanište, naročito pticama močvaricama. Ovako stanje će svakako utjecati i na bioraznolikost Parka prirode Kopački rit. Nadležna Minisarstva RH bi morala naći rješenje za osposobljavanje ovih površina za akvakulturu kako ne bi došlo do još većih problema.

Ribnjak d.o.o. Donji Miholjac gospodari s ukupnim površinama 975 ha ribnjaka i trenutno zapošljava 54 djelatnika s ukupnom godišnjom proizvodnjom ribe cca 650 tona, od čega je korisnih površina za proizvodnju 650 ha.

Bivše Ribnjačarstvo Našice - "Ribnjak 1905" nakon provedenog stečaja je kupljen od tvrtke Miagro d.o.o. iz Našica koja trenutno uspostavlja proizvodnju, s tim da je ipak održana neka minimalna proizvodnja ribe. Od ukupno 1251 ha u eksploataciji je oko 400 ha. Osilovac d.o.o. Feričanci: zaposleno dva djelatnika s proizvodnjom šaranske mlađi od 15 tona godišnje. 2.3. GOSPODARSKI RIBOLOV

Gospodarski ribolov na Dunavu

U Osječko-baranjskoj županiji gospodarski ribolov se obavlja samo na Dunavu reguliran je odredbama Zakona o slatkovodnom ribarstvu, posebnim podzakonskim propisima koji se odnose na gospodarski ribolov, kao i ostalim podzakonskim propisima koji se odnose na najmanje dozvoljene veličine riba, lovostaje i procjene šteta nanesenih ribljem fondu.

12

Gospodarenje ribolovnim resursima rijeke Dunav, koja kroz Republiku Hrvatsku protječe u ukupnoj dužini od 138 km, odvija se putem gospodarskog i športskog ribolova. Treba napomenuti kako osim gospodarenja športsko ribolovnih saveza Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije znatnim dijelom rijeke Dunav upravlja javna ustanova Park prirode Kopački rit koja prodaje ribolovne dozvole ribičima, što je važna činjenica u ukupnom ribolovnom gospodarenju Dunavom.

Fizičke i pravne osobe smiju obavljati djelatnost gospodarskog ribolova ako imaju povlasticu za gospodarski ribolov, ako je fizička osoba ili fizička osoba u pravnoj osobi stručno osposobljena za gospodarski ribolov ili ima djelatnike stručno osposobljene za gospodarski ribolov, te ako ribolovni alati i oprema za gospodarski ribolov upisani u povlasticu odgovaraju namjeni, vrsti i količini propisanoj odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

Povlastica za gospodarski ribolov daje se na temelju javnog natječaja. Propisane su vrsta i količina ribolovnih alata i opreme po povlastici, broj povlastice za gospodarski ribolov te količine i vrste ulova po povlastici (godišnje kvote ulova) kao i visina iznosa godišnje naknade za obavljanje gospodarskog ribolova. Završno, propisana je obveza dostavljanja podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu.

Trenutno na Dunavu lovi 22 gospodarska ribara od 30 dopuštenih od strane MPRR i to 9 u D3 zoni, 11 u D2 zoni, te 8 u D3 zoni, uz napomenu kako neki ribari imaju rješenje za ribolov u dvije zone. Prema istraživanjima u zadnje dvije godine godišnji troškovi jednog ribara iznosi oko 80 000 kuna. Za pokriće osnovnih troškova njegovog poslovanja potrebno mu je izloviti toliku vrijednost ribe kako bi bio na poslovnoj nuli.

Ako se uzme u obzir da danas na Dunavu egzistira 22 ribara i to iznosi 1 760 000 kuna troškova, odnosno toliko im je potrebno izloviti i prodati ribe. Postavlja se pitanje koju strukturu ribe ribar može izloviti i u kojim ribolovnim zonama, te koja je ukupna kvota s obzirom na strukturu i količinu pojedine vrste. To iz razloga jer i ribiči i ribari preferiraju ulov crne ribe, dok bijelu zanemaruju.

Slijedom navedenog bilo bi potrebno na razini Uprave za ribarstvo osnovati Povjerenstvo za gospodarenje ribolovnim resursima, koje bi svake godine donosilo plan izlova za ribare i ribiče poštujući rezultate izlova u prethodnom razdoblju, te rezultate istraživanja ovlaštenih institucija tj. znanstveno istraživačkog rada koji se provode putem monitoringa.

Osim prihoda od ribolova znatan dio prihoda bi se mogao ostvariti razvojem turističke i ugostiteljske ponude.

Objavom Pravilnika o gospodarskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine" broj 82/05.) u ribolovnom području Drava-Dunav radi zaštite, razmnožavanja i migracije riba uvedene su dodatne zaštitne mjere, odnosno zabranjeno je obavljanje gospodarskog ribolova (kao i obavljanje športskog ribolova sukladno odredbama Pravilnika o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine" broj 82/05.) u razdoblju od 1. veljače do 31. svibnja u Šarkanjskom, Zmajevačkom i Monjoroškom Dunavcu (ribolovna zona D1), Porićkom i Erdutskom Dunavcu (ribolovna zona D2) te Iločkom Dunavcu (ribolovna zona D3), a u preostalom dijelu godine gospodarski ribolov na navedenim Dunavcima smije se obavljati samo vršama-vrškama i vršama-senkerima. 2.4. RIBOLOV I ZAŠTITA PRIRODE U razvijenim zemljama Europe već odavno se došlo do spoznaje da se među najugroženijim svojtama životinja nalaze i pojedine ihtiosvojte. Rezultati te spoznaje, brojne su aktivnosti s ciljem restauracije i sprječavanja izumiranja ugroženih ihtiopopulacija.

13

Među njima je svakako i mjera proglašavanja pojedinih ihtiosvojti zaštićenima i strogo zaštićenima, jer u Hrvatskoj obitava čak 146 ihtiosvojti, što je iza Turske najviše u Europi. U nas, na žalost, situacija nije niti približno slična. Senzibilnost prema ugroženim ihtiosvojtama mjerodavne institucije gotovo da i nisu pokazivale, unatoč čestim upozorenjima struke. Tako je zakon o slatkovodnom ribarstvu sada i vodene površine u zaštićenim područjima tretira kao ribolovne vode. Međutim on istodobno propisuje da se ribolov na njima obavlja sukladno Zakonu o zaštiti prirode (čl. 3 st. 2.) koji pak ne prepoznaje ključne termine: riba, ribolov, ribolovni alati, ribolovni ulov, ribič, ribar. Ova neusklađenost Zakona o zaštiti prirode i Zakona o slatkovodnom ribarstvu, sucus je problematike koja je obrađena u ovom radu.

Zaštita slatkovodne ihtiofaune i problem neusklađenosti zakona Početkom 2006. godine, Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode poduzeli su određene mjere u pogledu donošenja brojnih podzakonskih propisa Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 70/05.), među kojima je bio i Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 7/06.). Njime su konačno i pojedine ihtiosvojte proglašene "strogo zaštićenima", odnosno "zaštićenima". Neusklađenost ova dva zakona razvidna je i u sljedećem slučaju. Naime, Zakon o slatkovodnom ribarstvu propisuje da se ribolovne aktivnosti u zaštićenim područjima obavljaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode. To pak znači da se ribolov u zaštićenim područjima obavlja bez obveze stjecanja ribolovnog prava i bez obveze izrade ribolovno - gospodarske osnove, jer zakon o zaštiti prirode to ne propisuje. Na taj se način ribolovna pravila određuju pravilnicima o unutarnjem redu za pojedina zaštićena područja kategorije parka prirode i nacionalnog parka, čija je kvaliteta više nego li upitna i ovisi o senzibilnosti autora svakog od tih pravilnika prema ihtiofauni. Još veći problem predstavljaju zaštićena područja niže razine zaštite (npr. značajni krajobrazi), koja su pod ingerencijom županija i koje npr. u Slavoniji, još nisu niti ustrojile javne ustanove za upravljanje takovim zaštićenim područjima. Razvidan primjer nekvalitetnog određivanja ribolovnih pravila Pravilnikom o unutarnjem redu je Park prirode Kopački rit, gdje se ovim Pravilnikom ("Narodne novine" broj 77/00.) ribiču odredila maksimalna dnevna količina ulova od 3 kg ribe, dok ribari istovremeno nisu imali nikakvih ulovnih ograničenja. Još jedan primjer neusklađenosti Zakona o zaštiti prirode i Zakona o slatkovodnom ribarstvu predstavlja i Naredba o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine" broj 82/05.). Naime, ova Naredba određuje: "Visinu naknade štete koju fizička ili pravna osoba nanese ovlašteniku ribolovnog prava na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je dobio ribolovno pravo povredom odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega" (čl. 1. t. 3.). Ovo odredbom izostavljena su zaštićena područja, jer njihovim vodama ne gospodare ovlaštenici ribolovnih prava, na koje se citira odredba Naredbe odnosi, već ribolovnim zonama u zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove, od kojih neke još nisu niti zaživjele i koje ne moraju postati ovlaštenik ribolovnog prava u smislu zakona o slatkovodnom ribarstvu i koje na svoje ribolovne zone ne moraju dobiti ribolovno pravo. Kako u parku prirode nema niti ovlaštenika, niti ribolovnog prava, nije moguće odrediti niti štetu, niti odštetu, jer se one prema citiranom članku Naredbe mogu odnositi isključivo na ovlaštenika s ribolovnim pravom.

14

Gornji primjeri gospodarenja i zaštite ihtioresursa u zaštićenim područjima, doveli su zapravo do paradoksalne situacije, da su ribe nezaštićenije u zaštićenim područjima (od kojih neka predstavljaju najveća prirodna plodišta slatkovodne ihtiofaune ovog dijela Europe), nego li izvan njih, gdje su ovlaštenici ribolovnih prava pod obvezom izrade ribolovno-gospodarske osnove i ustroja ribočuvarske službe.

Perspektive razvoja

Globalni trendovi u ovoj grani predviđeni su u bangkoškoj Deklaraciji i Strategiji. Strateški nacionalni cilj je očuvati i razviti samoodrživo hrvatsko slatkovodno ribarstvo, poštujući pri tome tržišne i ekološke zakonitosti. Slatkovodni resursi, ribnjaci riblji fond u ribolovnim vodama u vlasništvu su Republike Hrvatske. Preko državne administracije i u skladu s hrvatskim zakonima dani su u ruke proizvođačima te ovlaštenicima ribolovnog prava i vlasnicima povlastica za ribolov. Elementarno je pravilo da se na tim resursima ostvari dobit, što je sada rijetkost. Zato je potrebno znatno više poduzetničkog duha od korisnika, ali i promjena državne politike prema slatkovodnom ribarstvu.

Tržišna načela i konkurentna sposobnost, nužnost je našeg slatkovodnog ribarstva. Vlada RH je u srpnju 2003. godine usvojila i nacionalni program proizvodnje i potrošnje ribe od kojeg se očekuje udvostručenje proizvodnje i potrošnje. To znači godišnju proizvodnju i potrošnju (?) od najmanje 12.000 t. Proizvesti je još i moguće (potrošiti na domaćem tržištu je vrlo upitno), ali nužno je otkloniti prijetnje i stvoriti preduvjete za otklanjanje slabosti.

Ukoliko Hrvatska želi pratiti ostali svijet i ekonomski napredovati, mora znatno i neprekidno povećavati raznovrsnost i kvalitetu proizvoda akvakulture, ali i ukupnu proizvodnju i njenu održivost (Fijan 2002.). Posebno je velika važnost u marketinškoj koncepciji proizvodnje i tržnoj prezentaciji ponude našeg slatkovodnog ribarstva. Potrebni su nam i prepoznatljivi brandovi ("dunavska riba", "fiš paprikaš", "hrvatski šaran", "pastrva iz Gacke" itd.), ali i velike priredbe, poput svjetskog prvenstva u ribolovu, koje je 2006. godine održano u Osijeku. U perspektivama razvoja slatkovodnog ribarstva u našoj zemlji, potrebno je koristiti sve mogućnosti međudržavnih mehanizama suradnje, različite partnere, organizacije i udruge proizvođača ribe, razvojne agencije, nevladine organizacije, donatore i sl., koji su zainteresirani za razvoj. Za potpuni angažman svih domaćih proizvodnih, turističkih i rekreacijskih potencijala, kako bi se iskoristile prilike, potreban je programski konsenzus predstavnika države, poduzetnika-gospodarstvenika, znanstvenika i stručnjaka praktičara. 2.5. ŠPORTSKO-REKREACIJSKI RIBOLOV

Prema Naredbi o granicama ribolovnog područja i ribolovnih zona za športski i gospodarski ribolov ("Narodne novine" broj 82/05.) na području pet županija u istočnoj Hrvatskoj, nalaze se dva ribolovna područja i to: Drava-Dunav i Sava. U njima gospodari 13 ovlaštenika ribolovnog prava kojima je Država putem Rješenja i Ugovora dala ribolovne vode na gospodarenje. Danas je u ovoj istočnoj regiji Republike Hrvatske ukupno registrirano 15.039 ribiča u 194 športsko-ribolovnih udruga i klubova, što čini 42,97% ukupnog broja ribiča u Republici Hrvatskoj koji se kreće oko 35.000 na godinu s kupljenom državnom dozvolom.

Ovo cjelokupno područje koje obuhvaća cca 17.ooo ha ribolovnih voda, pruža jedinstveni životni prostor brojnim biljnim i životinjskim zajednicama pa tako i ribama, što je značajno utjecalo na stoljetnu tradiciju razvoja gospodarskog ribolova na Dunavu i Savi te rekreacijskog, odnosno sportskog ribolova na svim ribolovnim vodama. Ribolov je stoga uobičajeno, ukorijenjeno i očekivano ponašanje lokalnog stanovništva svih generacija, a osobito muške populacije, s ciljem druženja s prijateljima i znancima uz ribolovne vode. Mnogima je ribolov aktivnost koja pomaže u svakodnevnoj prehrani i kao dodatni izvor prihoda, odnosno uštede.

15

Športsko ribolovni savez Osječko-baranjske županije obilježio je od 2004. - 2007. godine bitnim smanjenjem članstva. Razlog toga se pronalazi u odredbama novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji je u svojim podzakonskim aktima odredio previsoku cijenu državne ribolovne dozvole u iznosu od 400,00 kuna za seniorske kategorije i invalide Domovinskog rata koji i čine 98% članstva. Uključujući članarinu udruge od 50,00 kuna, kod većine ovlaštenika ribolovnog prava cijena ribolovne dozvole iznosi najmanje 450,00 kuna pa do 800,00 kuna.

Županijski savez čini 70 ribolovnih udruga od kojih su 6 ovlaštenici ribolovnog prava, koji u novim uvjetima jedva financiraju svoje programe i zadatke iz gospodarske osnove i godišnjeg plana gospodarenja. Naime, iz cijene dozvole od 400,00 kn. izdvaja se 10% za Proračun RH, 10% za Hrvatski športsko ribolovni savez, 22% za PDV, te po 10,00 kn članskog doprinosa za HŠRS i ŠRSOBŽ, što u konačnici iznosi oko 157,00 kn. Od ostatka sredstava financiraju se udruge i ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno programi poribljavanja (30 - 40 tona godišnje), čuvanja (Ribočuvarska služba) i revitalizacije ribolovnih voda (izgradnja nasipa, strojno produbljivanje, čišćenje, kosidba i dr.), izrade ribolovno gospodarskih osnova i godišnjih planova gospodarenja, revizija istih, režije, promidžba, te sve športsko ribolovne aktivnosti državnih, županijskih, međudruštvenih i društvenih natjecanja u športskom ribolovu.

Preostali ribiči su i dalje nezadovoljni zbog suženog i rascjepkanog ribolovnog prostora (državna dozvola vrijedi samo za ribolovne vode pojedinog ovlaštenika ribolovnog prava), a pojedini ovlaštenici teško ili nikako sklapaju ugovore o reciprocitetu. Osim tog problema, ribiči često negoduju na nedorečenost propisa kojima se regulira sportski ribolov te raširen krivolov u sprezi s ugostiteljima koje slabo kontrolira gospodarska i ribarska inspekcija.

Pored tradicionalnih ribolovnih voda kojima gospodare ovlaštenici ribolovnog prava, u istočnoj Hrvatskoj se u posljednjih 15-stak godina ustalio trend športskog ribolova na malim obiteljskim ribnjacima. Na njima se uglavnom riba prodaje "preko udice", uz plaćanje dnevne dozvole i ulovljene ribe po cjeniku vlasnika te "Catch & Release", odnosno "uhvati i pusti" uz fotografiranje s ulovljenom ribom, osobito kapitalnim primjercima. Mnogi od tih malih ribnjaka su uređenog krajobraza i infrastrukture koji sve više privlače pored ribiča i brojne izletnike i ljubitelje prirode što im daje osobiti značaj u razvoju ruralnog turizma. Dokazano je da je športski ribolov u svijetu put k većoj socio-ekonomskoj dobiti za društvo, povećanje dohotka i put za razvoj turizma. 3. ZAKLJUČAK

Lovstvo

Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na području Osječko-baranjske županije iscrpan je prikaz stanja ovog izuzetno značajnog segmenta slavonsko-baranjskog gospodarstva. Iz podataka sadržanih u informaciji vidljivi su značajni pomaci koji su učinjeni kvalitetnom suradnjom Županije i lovačkih društava u mnogim područjima lovstva. Jedan od temelja ove uspješne suradnje nesumnjivo je Program unaprjeđenja lovstva (u daljnjem tekstu Program) koji je donijela Skupština Osječko-baranjske županije 20. prosinca 2004. godine. Temeljna intencija ovog planskog dokumenta, čiji je rok provedbe pet godina, (2005.-2010.) jest različitim projektima, stvoriti preduvjete za održivi razvoj lovstva na području Županije te omogućiti lovačkim društvima da lakše zadovolje izuzetno visoke standarde koje pred njih postavlja najnovija zakonska regulativa (Zakon o lovstvu i Zakon o veterinarstvu). Ozbiljnost kojom je Županija pristupila realizaciji ovoga Programa vidljiva je i iz sljedećeg: - za projekt Opremanje hladnjača za prihvat mesa, osigurano je u razdoblju provedbe Programa,

700.000,00 kuna iz Proračuna Županije

- za projekt Kupovina uređaja za otkrivanje divljači prilikom skidanja usjeva s poljoprivrednih površina, osigurano je u razdoblju provedbe Programa, 300.000,00 kn iz Proračuna Županije

- za projekt Kupovina zemljišta za osnivanje remiza za divljač, osigurano je u razdoblju provedbe Programa, 500.000,00 knuna iz Proračuna Županije.

16

U svjetlu gore navedenog važno je naglasiti da je Županija u 2007. godini, kroz projekte obuhvaćene Programom, izdvojila značajna sredstva kako bi podigla lovstvo našega područja na višu razinu. U tom kontekstu važno je istaknuti da je zainteresiranim lovačkim društvima za opremanje hladnjača za prihvat mesa isplaćeno ukupno 50.000,00 kuna, a za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač 95.225,00 kuna.

U segmentu zaštite divljači, najznačajniji je projekt liječenja jelena običnog, zaraženog velikim američkim metiljom. U provedbu ovog projekta, značajnog kako za zaštitu ove životinjske vrste tako i za očuvanje čitavog ekosustava našeg područja, Županija je do sada uložila 500.000,00 kn. O složenosti ovog projekta najbolje govori podatak da će potpuni uvid u uspjeh terapije, koja je plod suradnje Hrvatskog veterinarskog instituta i Veterinarskog fakulteta u Beču, biti moguć tek za dvije do tri godine.

Jedan od najvećih problema koji u mnogome koči razvoj lovstva na području naše Županije jesu i velike štete od divljači na poljoprivrednim usjevima i u voćnjacima. Uzrok tome jest činjenica da su velika područja Županije još uvijek nerazminirana te se divljač na njima, zbog nemogućnosti lova, nesmetano razmnožava i u potrazi za hranom čini velike štete na poljoprivrednim kulturama.

Ova pojava osobito je vidljiva na južnom dijelu ograde uz Park prirode Kopački rit, u kojem su zabranjene lovne aktivnosti, što omogućuje divljači da se nesmetano kreće i pravi štete na poljoprivrednim površinama.

Potrebno je također pokušati utjecati na Sabor Republike Hrvatske, kako bi se u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, učinile izmjene koje bi omogućile da se pri izradi programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, osigura površina zemljišta koja bi služila za remize divljači.

Osječko-baranjska županija ima velike mogućnosti u razvoju lovnog turizma kao jednog od najznačajnijih segmenata ukupne turističke ponude Slavonije i Baranje. Temelj ovoj tvrdnji jest činjenica, da upravo lovišta naše Županije, po broju, vrstama i količini divljači, pripadaju krugu najbogatijih na području Republike Hrvatske. Bogatstvo naših lovišta dobro je poznato i lovcima izvan granica naše zemlje, o čemu svjedoči njihov sve veći interes za organiziranim dolaskom na ove prostore.

U tom kontekstu potrebno je proširiti kapacitete za smještaj gostiju kroz uređenje lovačkih kuća te osnovati specijaliziranu agenciju koja bi organizirano dovodila zainteresirane skupine lovaca iz zemlje i inozemstva te im na sveobuhvatan način prezentirala svu raznovrsnost, bogatstvo i ljepotu slavonsko-baranjskih lovišta.

Treba također istaknuti da je Županijski lovački savez, putem svojih članica i uz potporu Osječko-baranjske županije, ostvario u protekloj godini, niz uspješnih nastupa na izložbama i sajmovima, kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu ("SALORI", "Dani slavonske šume", "Dani lova županije Baranja", V. "Međunarodni festival rogista", itd.).

Ribarstvo

Slatkovodna akvakultura suočena je s brojnim problemima već dugi niz godina. Današnja proizvodnja ribe iznosi 5 000 - 6000 tona, u odnosu na prijeratnu proizvodnju od 16 000 tona. Na području Republike Hrvatske jedino je ostvareno višestruko povećanje proizvodnje pastrve, koja danas iznosi cca 1 3000 t.

Kao na području Države tako su površine ribnjaka na području Osječko-baranjske županije smanjene sa cca 2 000 ha na 1 000 ha što ne zadovoljava potrebe tržišta. Osječko-baranjska županija se uključila konkretnom financijskom potporom u 2008. godini s iznosom oko 200 000 kuna ribnjacima za riblju mlađ i održavanje kanala.

17

Tu su brojni, još uvijek neriješeni problemi u slatkovodnoj akvakulturi. Nedostatnost proizvodnje ribe za domaće potrebe, sezonski karakter, nedostatak markentiške koncepcije, siromaštvo asortimana, neuređeno tržište te relativno visoke proizvodne cijene, uzrokovane niskom proizvodnjom i visokim fiksnim troškovima, indikatori su stanja u ovoj grani poljoprivrede, koji upozoravaju da ona nije tržišno konkurentna.

Strateški nacionalni cilj je očuvati i razvijati samoodrživo slatkovodno ribarstvo, poštujući pri tome tržišne i ekološke zakonitosti. Tržišna načela i konkurentna sposobnost nužnost je hrvatskog slatkovodnog ribarstva u uvjetima deficita slatkovodne ribe na tržištu. Vlada Republike Hrvatske je u svom novom mandatu 2008.-2012. usvojila niz mjera za poboljšanje stanja u ovom sektoru s ciljem postizanja samodostatnosti proizvodnje ribe i mogućnosti izvoza.

Slatkovodni resursi, ribnjaci (zemljište) i riblji fond u otvorenim vodama je u vlasništvu Republike Hrvatske koja mora, različitim mjerama, još više stimulirati proizvođače, ovlaštenike ribololovnog prava i nositelje povlastica za gospodarski ribolov za racionalniji i bolji način gospodarenja i očuvanja okoliša, krajobrazne raznolikosti, nacionalnog blaga i kulturne baštine te bioraznolikosti ekosustava. Sve pozitivniji su trendovi u razvoju lovnog i ribolovnog turizma, športskih natjecanja te kulinarskih priredbi u sklopu turističkih zajednica u čemu prednjače slavonsko-baranjski brendovi poput "Ribarskih dana", "fiš paprikaša", "šarana u rašljama", "pečene dunavske ribe" i sl. Diverzifikacijom primarne proizvodnje i prerade ribe otvaraju se nove perspektive razvoja i dodavanje nove vrijednosti ribi kao zdravoj namirnici u ljudskoj prehrani. Ne treba zanemariti ni mogućnost proizvodnje ukrasnih vrsta riba i vodenog bilja za akvaristiku i poribljavanje ukrasnih ribnjaka, te drugih akvatičnih organizama poput rakova, žaba i sl.

18

1.1. UVODLovozakupnikKorištenje prava lova

TvrtkaUk. Površine (ha)Proizvodnja t/haBelje d.d.525-Ribnjak Našice Miagro d.o.o.1251200Ribnjak d.o.o. Donji Miholjac975650Popovac Makler20Osilovac d.o.o. Feričanci20