Embed Size (px)
Citation preview
1
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ZENIĈKO DOBOJSKI KANTON
OPĆINA KAKANJ
Sluţba za privredu, urbanizam i zaštitu okoline
Informacija o kvalitetu zraka u zimskom periodu na podruĉju
općine Kakanj
OBRAĐIVAĈ: Sluţba za privredu, urbanizam i zaštitu okoline
PREDLAGAĈ: Općinski naĉelnik
RAZMATRA I USVAJA: Općinsko vijeće
Kakanj, januar 2017. godine.
2
Sadrţaj
1. UVOD ................................................................................................................................................ 4
2. KVALITET ZRAKA NA PODRUĈJU OPĆINE KAKANJ U 2016. GODINI ................................ 4
2.1. ZAKONSKI OKVIR U FEDERACIJI BIH IZ OBLASTI MONITORINGA
KVALITETA ZRAKA ......................................................................................................................... 4
2.2.CILJEVI PRAĆENJA KVALITETA ZRAKA ............................................................................... 4
2.3.PARAMETRI I METODE MJERENJA ......................................................................................... 5
2.4.REZULTATI MJERENJA KVALITETA ZRAKA MONITORING
STANICAMA FBIH U 2016.GODINI ................................................................................................. 9
2.4.1.Rezultati mjerenja sumpordioksida - statistiĉki pokazatelji .................................................... 10
2.4.2.Rezultati mjerenja lebdećih ĉestica PM10 - statistiĉki pokazatelji ......................................... 13
2.5.PRIMJENA PLANA INTERVENTNIH MJERA U SLUĈAJEVIMA
PREKOMJERNE ZAGAĐENOSTI ZRAKA NA PODRUĈJU ZDK ............................................... 14
3. INSTITUCIONALNI OKVIR I PREGLED VAŢEĆIH PROPISA ................................................ 17
4. STANJE I PERSPEKTIVE PROŠIRENJA SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA ...................... 19
4.1. PRESJEK STANJA I PERSPEKTIVE PROŠIRENJA SISTEMA
DALJINSKOG GRIJANJA ................................................................................................................ 19
4.1.1 .Karakteristike vrelovoda ........................................................................................................ 20
4.1.2. Karakteristike toplovoda ........................................................................................................ 22
4.1.3. .Karakeristike toplotnih podstanica ........................................................................................ 23
4.1.4. Mjerno-regulaciona oprema .................................................................................................. 25
4.1.5. Toplotni konzum .................................................................................................................... 28
4.2. POTROŠNJA TOPLOTNE ENERGIJE ...................................................................................... 29
4.2.1.Toplotna energija ..................................................................................................................... 29
4.3. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ............................................................................................ 30
4.4. ZAKLJUĈNA RAZMATRANJA U VEZI SISTEMA DALJINSKOG
GRIJANJA .......................................................................................................................................... 31
4.5. ULAGANJA OPĆINE KAKANJ U PERIODU 2013-2017.GODINE NA
PROŠIRENJU SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA ...................................................................... 32
4.5.1. Rekonstrukcija i proširenje sistema daljinskog grijanja na podruĉju općine
Kakanj ............................................................................................................................................ 322
4.5.1.1.MZ Kakanj I ............................................................................................................................ 32
3
4.5.1.2. MZ Kakanj II – naselja Albanija i Parmak Mahala ................................................................ 33
4.5.1.3. MZ Povezice .......................................................................................................................... 33
5. ZAKLJUĈAK ...................................................................................Error! Bookmark not defined.
Prilog: ....................................................................................................................................................... 34
1.Izvještajesnim zajednicama: Bićer, Ĉatići, Pope, Doboj, Zgošća, Povezice,
Varda, Kakanj I i Kakanj II .............................................................................................................. 34
4
1. UVOD
Informacija sadrţi podatke o kvalitetu zraka dobijene automatskim mjerenjem na mobilnoj monitoring
stanici na lokaciji Doboj u vlasništvu Općine Kakanj u zimskim mjesecima, podatke o poduzetim
mjerama u periodu pojave epizoda zagaĊenja, u skladu sa Planom interventnih mjera u sluĉajevima
prekomjerne zagaĊenosti zraka na podruĉju ZDK (Sluţbene novine ZDK, broj 1/13), presjek stanja
sistema daljinskog grijanja1 kao i perspektive proširenja sistema na podruĉje općine koje do sada nije
pokriveno daljinskim grijanjem, kao i podatke o ulaganju Općine Kakanj u sistem daljinskog grijanja
u periodu 2013.-2017. godine. U prilogu informacije je Izvještaj o popisu kućnih loţišta u mjesnim
zajednicama: Bićer, Ĉatići, Pope, Doboj, Zgošća, Povezice, Varda, Kakanj I i Kakanj II, saĉinjen od
strane Radne grupe formirane rješenjem Općinskog naĉelnika broj: 02/1-7072/17 od 15.11.2017.
godine.
U pripremi Informacije Općina je koristila i podatke i iz Godišnjeg izvještaja o kvalitetu zraka u
Federaciji BiH za 2016. godinu, uraĊenog od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda FBiH.
2. KVALITET ZRAKA NA PODRUĈJU OPĆINE KAKANJ U 2016. GODINI
2.1.ZAKONSKI OKVIR U FEDERACIJI BIH IZ OBLASTI MONITORINGA KVALITETA
ZRAKA
Zakonski okvir u Federaciji BiH iz oblasti monitoringa kvaliteta zraka:
- Zakon o zaštiti zraka („Sluţbene novine FBiH“ broj 33/03; 04/10) sa pravilnicima;
- Zakon o zaštiti okoliša („Sluţbene novine FBiH“ broj 33/03; 38/09);
- Pravilnik o naĉinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih materija,
graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka („Sluţbene novine FBiH“ 01/12);
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Prailnika o monitoringu kvaliteta zraka („Sluţbene novine FBiH“
09/16).
2.2.CILJEVI PRAĆENJA KVALITETA ZRAKA
Osnovni cilj praćenja kvaliteta zraka je praćenje dugoroĉnih trendova zagaĊenosti zraka kako bi se
utvrdio trend poboljšanja ili pogoršanja kvaliteta zraka u urbanim i industrijskim sredinama. Praćenje
kvaliteta zraka se najĉešće provodi iz sljedećih razloga:
- Aktiviranje zaštitnih mjera u kritiĉnim situacijama. Zaštitne mjere u kritiĉnim situacijama se mogu
na osnovu poznavanja meteoroloških uslova predvidjeti za 24 sata unaprijed. Kritiĉna situacija se
odnosi na koncentracije opasnih polutanata. Za ovo se mora razviti matematiĉki model zavisnosti
imisije od koncentracije polutanata i meteoroloških uslova;
- Procjenjivanje opasnosti po zdravlje ljudi. Utjecaji polutanata na zdravlje ljudi se mogu podijeliti
na dvije grupe: akutni utjecaji vezani za promjene zdravstvenih pokazatelja iz dana u dan, i
hroniĉni utjecaji, koji poĉinju da se ispoljavaju poslije duţeg vremena izlaganja polutantima. Za
sagledavanje akutnih utjecaji polutanti se moraju mjeriti u kratkim intervalima, a za sagledavanje
hroniĉnog utjecaja polutanata dovoljni su podaci o prosjeĉnim godišnjim koncentracijama, kao i
vrijednosti koncentracija sezonskih mjerenja;
1JP Grijanje d.o.o. Kakanj
5
- Procjena opasnosti po ostale elemente ţivotne sredine. Procjena opasnosti za ostale elemente
ţivotne sredine ukljuĉuje štetne utjecaje na biljke i drveće u urbanim sredinama. Praćenje
zagaĊenja moţe da bude 24-satno, a ako se radi o velikoj varijabilnosti koncentracija praćenje
koncentracija polutanata treba da je kontinuirano;
- Pribavljanje osnovnih podataka za prostorno planiranje. Pribavljanje osnovnih podataka za
prostorno planiranje zahtijeva mjerenje koncentracija polutanata kako bi se utvrdio utjecaj
ukljuĉivanja novih ili proširenje postojećih industrijskih kapaciteta u urbanim sredinama;
- Ispitivanje posebnih ţalbi graĊana. Ispitivanje posebnih ţalbi graĊana nameće neophodnost
uzorkovanja i odreĊivanja sadrţaja polutanata, s ciljem skupljanja podataka o zagaĊenju od
lokalnih izvora. Uzorkovanje i mjerenje treba da je neprestano kako bi se uoĉili prolazni skokovi u
koncentracijama.
2.3.PARAMETRI I METODE MJERENJA
Općina Kakanj od 2008. godine vrši praćenje kvaliteta zraka na podruĉju općine Kakanj.
Monitoring kvaliteta zraka mobilnom monitoring stanicom vrši Odsjek za zaštitu okoline – Zeleni
ured.
Mobilnom monitoring stanicom Općine Kakanj vrše se sljedeća mjerenja:
- CO ( koncentracija ugljen monoksida);
- PM10 (koncentracija lebdećih ĉestica PM10);
- NO,NO2,i NOx, (koncentracija azotnih oksida);
- O3 (koncentracija ozona) i
- SO2 (koncentracija sumpordioksida).
Tabela broj: 1.
Mjerni ureĊaji za monitoring kvaliteta zraka na mobilnoj stanici Kakanj
Parametar Analizator
Sumpordioksid Horiba APSA 370
Azotni oksidi Horiba APNA 370
Ugljiĉni monoksid Horiba APMA 370
Ozon Horiba APOA 370
Lebdeće ĉestice PM 10 Verewa F-701
Zatim vrši se praćenje meteoroloških parametara i to:
- Brzina i smjer vjetra;
- Barometarski pritisak;
- Temperatura;
- Vlaţnost zraka i
- Globalno sunĉevo zraĉenje (ureĊaj nije u funkciji).
Stanica vrši 24-satno uzorkovanje i prikupljeni podaci nakon prikupljanja se putem mobilnog interneta
transferišu na raĉunar u zgradi Općine. Obrada podataka vrši se uz pomoć softvera namjenjenog za tu
svrhu.
6
Obzirom da u skladu sa zakonom Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) objavljuje podatke sa
stanica Federalne mreţe i drugih stanica u Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim u vezi i mobilna
stanica Općine Kakanj u proljeće 2017. godine je povezana sa FHMZ, tako da se prijenos vrši
automatski te se podaci sa mobilne stanice Općine Kakanj mogu vidjeti na sluţbenoj web stranici
Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) i to kao satni prosjeci i dnevne prosjeĉne vrijednosti
zagaĊujućih materija koje trenutno stanica mjeri.
Podaci o stanju kvaliteta zraka Općine Kakanj su dostupni javnosti na sljedećim internet stranicama:
1. Općina Kakanj http://kakanj.com.ba/v4/izvjestaj-o-kvalitetu-zraka/ i
2. Federalni hidrometeorološki zavod: http://fhmzbih.gov.ba/latinica/AKTUELNI/A-zrak.php
Struĉna institucija (FHMZ) ovlaštena od Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog
ministarstva zdravstva uspostavlja i vrši monitoring kvaliteta zraka u skladu sa provedbenim
propisom, koja vodi bazu podataka o mjerenju kvaliteta zraka i ista priprema godišnji Izvještaj o
kvalitetu zraka koji dostavlja pomenutim ministarstvima radi objavljivanja.
Općina Kakanj je u skladu sa „Pravilnikom o monitoringu kvaliteta zraka“ (Sluţbene novine FBiH,
broj: 12/05) i „Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka“
(Sluţbene novine FBiH, broj: 9/16 ) a na Zahtjev Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ),
broj: 0 6-33-04-12/17 od 31.12.2016. godine, dostavila podatke kvaliteta zraka za 2016. godinu
(aktom broj: 02/1-304/17 od 25.01.2017. godine) istima. Podaci mjereni mobilnom stanicom za
praćenje kvaliteta zraka Općine Kakanj u 2016. godini su uvršteni u Izvještaj o kvalitetu zraka FBiH
za 2016. godinu, a isti se nalazi na zvaniĉnoj web stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Pravilnik o naĉinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih materija,
graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka propisuje graniĉne i tolerantne vrijednosti za
ocjenu kvaliteta zraka, pragove upozorenja i uzbune za razliĉite vremenske periode kao i njihovu
promjenjivost u narednim godinama s ciljem izjednaĉavanja tolerantnih i graniĉnih vrijednosti za
pojedine zagaĊujuće materije, kako je navedeno u Tabelama broj 2. i 3.
7
Tabela broj 2. Prikaz graniĉnih, tolerantnih i vrijednosti pragova upozorenja i uzbune po godinama od 2016. do 2021. godine.
Naziv Graniĉna vrijednost Tolerantna vrijednost Prag upozorenja Prag uzbune
1h 8h 24h god. 1h 8h 24h godina 1h 1h
SO₂ (sumpor- dioksid) (µg/m³)
350 125 50
425 - 2016
125 50
425 - 2016
500
410 - 2017 410 - 2017
395 - 2018 395 - 2018
380 - 2019 380 - 2019
365 - 2020 365 - 2020
350 - 2021 350 - 2021
NO₂ azotdioksid)
(µg/m³) 200 - 85 40
250 - 2016
105 - 2016 50 - 2016 250 - 2016
400
240 - 2017 101 - 2017 48 - 2017 240 - 2017
230 - 2018 97 - 2018 46 - 2018 230 - 2018
220 - 2019 93 - 2019 44 - 2019 220 - 2019
210 - 2020 89 - 2020 42 - 2020 210 - 2020
200 - 2021 85 - 2021 40 - 2021 200 - 2021
CO (ugljiĉni monoksid)
(mg/m³) - 10 5 3 - 10 5 3 - -
O₃ (prizemni ozon) (µg/m³)
- 120 - - - - - 180 240
Suspendovane/ lebdeće
ĉestice (PM10) (µg/m³)
- - 50 40 - -
65 - 2016 44 - 2016
- -
62 - 2017 43 - 2017
59 - 2018 42 - 2018
56 - 2019 41,5 - 2019
53 - 2020 41 - 2020
50 - 2021 40 - 2021
Suspendovane/ lebdeće
ĉestice (PM2,5)(µg/
m³)
- - - 25 - - -
27,5 - 2016
- -
27 - 2017
26,5 - 2018
26 - 2019
25,5 - 2020
25 - 2021 -
8
Tabela broj 3. Graniĉne vrijednosti, gornja i donja granica ocjenjivanja, tolerantne vrijednosti i pragovi upozorenja / uzbune propisane Pravilnikom o naĉinu
vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih materija, graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. Novine FBiH 1/12)
Polutant Vrijeme
prosjeĉenja
Graniĉna
vrijednost
Gornja
granica
ocjenjivanja(1)
Donja granica
ocjenjivanja(1)
Granica
tolerancije
Tolerantna
vrijednost
Prag uzbune/
upozorenja
Minimalna
raspoloţivost podataka
SO2 Jedan sat 350(6)
µg/m3 - - 105(7)
µg/m3 425(7)
µg/m3 500(11)
µg/m3 75%
SO2 Jedan dan 125(8)
µg/m3 75(2)
µg/m3 50(2)
µg/m3 - 125 µg/m3 - 75%
SO2 Godina 50 µg/m3 - - - 50 µg/m3 - 90%
NO2 Jedan sat 200(9)
µg/m3 105(3)
µg/m3 75(3)
µg/m3 70(7)
µg/m3 250(7)
µg/m3 400(11)
µg /m3 75%
NO2 Jedan dan 85 µg/m3 32 µg/m3 26 µg/m3 28(7)
µg/m3 105(7)
µg/m3 - 75%
NO2 Godina 40 µg/m3 - - 14(7)
µg/m3 50(7)
µg/m3 - 90%
CO 8-ĉasovno 10 mg/m3 7(4)
mg/m3 5(4)
mg/m3 3(7)
mg/m3 10(7)
mg/m3 - 75%
CO Jedan dan 5 mg/m3 - - 9(7)
mg/m3 6(7)
mg/m3 - 75%
CO Godina 3 mg/m3 - - - 3 mg/m3 - 90%
PM10 Jedan dan 50(5)
µg/m3 35(5)
µg/m3 25(5)
µg/m3 18(7)
µg/m3 65(7)
µg/m3 - 75%
PM10 Godina 40 µg/m3 28 µg/m3 20 µg/m3 6(7)
µg/m3 44(7)
µg/m3 - 90%
O3 8-ĉasovno 120(10)
µg/m3 - - - - 240 /180(11)
75%
Benzen Godina 5 µg/m3 3.5 µg/m3 2 µg/m3 2.7 µg/m3 5 µg/m3 - 90%
1) Gornja i donja granica ocjenjivanja za zaštitu zdravlja ljudi. Prilog VIII odjeljak B Pravilnika definira naĉine utvrĊivanja prekoraĉenja gornje i donje granice ocjenjivanja;
2) Vrijednosti propisane za dnevne prosjeke, i ne smije se prekoraĉiti više od 3 put u toku godine za SO2;
3) Vrijednosti propisane za jednoĉasovne prosjeke, i ne smije se prekoraĉiti više od 18 puta u toku godine za NO2;
4) Vrijednosti propisane za 8-ĉasovne srednje vrijednosti i ne smiju se prekoraĉiti više od 18 puta u toku godine za CO;
5) Vrijednosti propisane za dnevne srednje vrijednosti, i ne smije se prekoraĉiti više od 35 puta u toku godine za PM10;
6) Vrijednost je propisana za jedno-ĉasovne srednje vrijednosti i ne smije se prekoraĉiti više od 24 puta u jednoj kalendarskoj godini za SO2;
7) Vrijednosti su propisane u Prilogu X odjeljak B Pravilnika, i umanjene su za 10% za prethodnu godinu, a kako jepropisano vaţećim Pravilnikom;
8) Vrijednosti su propisane za jednodnevne prosjeke, i ne smiju biti prekoraĉene više od 3 puta u jednoj kalendarskoj godini;
9) Vrijednost je propisana za jedno-ĉasovne srednje vrijednosti i ne smije se prekoraĉiti više od 18 puta u jednoj kalendarskoj godini za NO2;
10) Graniĉna vrijednost je prema vaţećem pravilniku data kao dugoroĉni cilj izraţena kao maksimalna dnevna osmoĉasovna vrijednost;
11) Koncentracije moraju biti prekoraĉene u najmanje tri uzastopna sata na lokacijama reprezentativnim za kvalitet zraka na podruĉju ĉija površina nije manja od 100 km2, ili u zonama ili
aglomeracijam ako je njihova površina manja.
9
2.4.REZULTATI MJERENJA KVALITETA ZRAKA MONITORING STANICAMA FBIH U
2016. GODINI
U tabelama niţe navedenim dati su rezultati monitoringa kvaliteta zraka u FBiH u 2016. godini sa
statistiĉkim pokazateljima mjerenja sa 16 stanica za praćenje kvaliteta zraka na podruĉju FBiH za
sumpordioksid i lebdeće ĉestice PM10 i PM 2.5 (preuzeto sa www.fhmz).
10
2.4.1.Rezultati mjerenja sumpordioksida – statistiĉki pokazatelji
Tabela broj 4. Statistiĉki pokazatelji rezultata mjerenja koncentracija SO2 na automatskim mjernim stanicama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2016. godini
Mjesto/
Stanica Tuzla Lukavac Ţivinice Zenica Jajce Goraţde Kakanj Ivan Sedlo Sarajevo
Stat. pokazatelj Skver BKC Bukinje Centar Centar Centar Radakovo Tetovo Brist Harmani Rasadnik Doboj Ivan Sedlo Bjelave Otoka Ilidţa Vijeć
nica
Broj validnih
satnih mjerenja u
toku godine
8029 8511 7147 7528 432 7914 7757 228 8374 8766 8390 3346 2442 8380 6894 3201 5015
Udio validnih
satnih mjerenja u
toku godine (%)
91.4 96.9 81.4 85.7 4.9 90.1 88.3 2.6 95.3 99.8 95.5 38.1 27.8 95.4 78.5 36.4 57.1
Prosjeĉna
godišnja
vrijednost
(µg/m3 )
81.8 97.1 73.9 49.9 181.5 78.1 60.7 352.2 59.3 12.1 7.1 92.1 15.4 14.5 21.0 38.1 12.7
Maksimalna
satna
vrijednost
(µg/m3 )
1056 1637 1747 827 706 1335 1066 1048 881 200 435 1339 270 499 264 215 512
Broj satnih
prekoraĉenja
graniĉne
vrijednosti
(>350µg/m3)
197 397 75 49 30 203 202 102 251 0 2 117 0 3 0 0 2
Broj satnih
prekoraĉenja
tolerantne
vrijednosti
(>425µg/m3)
92 205 39 27 15 136 132 79 150 0 1 99 0 3 0 0 1
Broj validnih
dnevnih
prosjeka u toku
godine
338 355 295 308 17 324 310 9 345 364 347 138 99 340 290 131 208
11
Udio validnih
dnevnih
mjerenja u
toku godine
(%)
92.3 97.0 80.6 84.2 4.6 88.5 84.7 2.5 94.3 99.5 94.8 37.7 27.0 92.9 79.2 35.8 56.8
Maksimalna
srednja dnevna
vrijednost
(µg/m3)
418 437 387 253 304 644 690 711 611 95 44 1019 101 176 153 121 100
Broj dnevnih
prekoraĉenja
tolerantne i
graniĉne
vrijednosti
(>125µg/m3)
69 93 37 13 15 54 39 6 55 0 0 34 0 2 1 0 0
Broj
prekoraĉenja
dnevnog praga
uzbune (>500
µg/m3 )
0 0 0 0 0 2 3 2 3 0 0 4 0 0 0 0 0
Vrijednosti
satnih
percentila:
P-50 42.2 48.4 45.4 29.0 165.2 38.2 19.6 272.1 18.2 5.5 5.3 46.0 5.0 5.2 8.5 26.4 7.3
P-95 283.4 342.4 212.7 158.1 386.7 264.7 251.8 827.2 267.3 45.3 17.4 295.4 4.7 61.0 87.3 104.9 39.6
P-98 373.0 448.5 293.9 227.6 451.3 395.7 398.1 906.3 406.2 67.6 26.2 607.6 103.0 105.1 113.3 130.3 62.5
P-99.9 913.1 1067.9 860.4 580.4 683.0 922.3 913.5 1041.8 711.6 136.8 70.5 1254.6 197.6 264.6 184.9 182.4 215.6
12
Tabela broj 5. Broj prekoraĉenja satne graniĉne vrijednosti (>350 ug/m3) izmjerenih koncentracija SO2
na mjernim mjestima u Zenici i Kaknju za period 2014. – 2016. godine:
Stanica Centar Radakovo Tetovo Brist Harmani Transport D.Kulture Doboj
2016 203 202 102* 251 0 x x 117*
2015 406 623 350* 10* 1 158 504 x
2014 239 397 577 23* 0* x x x
Napomena: dozvoljena su 24 prekoraĉenja u toku kalendarske godine. Zvjezdicom (*) su oznaĉene
stanice koje su ostvarile manje od 75% validnih satnih mjerenja u toku kalendarske godine. Iksom (x) su
oznaĉene stanice koje nisu vršile mjerenja u toku navedene godine, stanica nije postojala te godine ili
podaci nisu dostupni ili nisu dostavljeni (nisu traţeni).
Tabela broj 6. Broj prekoraĉenja dnevne graniĉne vrijednosti (>125 ug/m3) izmjerenih koncentracija
SO2 na mjernim mjestima u Zenici i Kaknju za period 2014. – 2016. godine
Stanica Centar Rada kovo Tetovo Brist Harmani Transport DKulture Doboj
2016 54 39 6* 55 0 x x 34*
2015 75 102 56* 14* 4 36 70 x
2014 66 85 99 10* 0* x x x
Napomena: dozvoljena su 3 prekoraĉenja u toku kalendarske godine. Zvjezdicom (*) su oznaĉene stanice
koje su ostvarile manje od 75% validnih satnih mjerenja u toku kalendarske godine. Iksom (x) su
oznaĉene stanice koje nisu vršile mjerenja u toku navedene godine, stanica nije postojala te godine ili
podaci nisu dostupni.2
U tabeli broj: 3. prikazane su dozvoljene vrijednosti koncentracija sumpordioksida SO2, kako slijedi:
- Prosjeĉna godišnja vrijednost koncentracija sumpordioksida SO2 treba da bude manja od 50 µg/m3;
- Prosjeĉne dnevne koncentracije sumpordioksida ne smiju prelaziti 125 µg/m3
više od tri dana u toku
kalendarske godine.
Uvidom u rezultate mjerenja mobilnom stanicom Općine Kakanj za sumporni dioksid SO2 u 2016. godini
vidljivo je da je prosjeĉna godišnja izmjerena vrijednost koncentracije sumpordioksida SO2 u mjernom
periodu 2016. Godine iznosila 91,2 µg/m3, odnosno prekoraĉena je dozvoljena godišnja graniĉna
vrijednost sumpornog dioksida od 50 µg/m3 (uz napomenu da nije bilo dovoljno validnih mjerenja u toku
2016. godine).
TakoĊer napominjemo da je u mjernom periodu u 2016. godini bilo 34 puta prekoraĉenja dnevne graniĉne
i dnevne tolerantne vrijednosti koncentracije sumpordioksida > 125 µg/m3 a dozvoljena su tri dana u
toku kalendarske godine, uz napomenu da nije bilo dovoljno validnih mjerenja (stanica raspolaţe sa
podacima sumpordioksida za period januar/april i decembar 2016. godine).
U mjernom periodu maksimalna srednja dnevna vrijednost iznosila je 1.019 µg/m3.
Broj satnih prekoraĉenja tolerantne vrijednosti sumpordioksida iznad >425 µg/m3 iznosio je 99 puta. U
mjernom periodu maksimalna satna vrijedost sumpordioksida iznosila je 1339 µg/m3 što znaĉi da od
ukupno 17 stanica na kojima je vršeno praćenje kvaliteta zraka, stanica Općine Kakanj spada meĊu tri
stanice na kojima su utvrĊene najvisoĉije satne vrijednosti sumpordioksida.
2 nisu dostavljeni jer nisu traţeni od Općine Kakanj
13
2.4.2. Rezultati mjerenja lebdećih ĉestica PM10 - statistiĉki pokazatelji
Tabela broj 7.: Statistiĉki pokazatelji rezultata mjerenja koncentracija lebdećih ĉestica PM10 na automatskim mjernim stanicama u F BiH u 2016. godini
Mjesto Zenica Jajce Gorazde Kakanj Ivan Sedlo Sarajevo
Pokazatelj/Lokacija Centar Radakovo Tetovo Brist Harmani Rasadnik Doboj Ivan Sedlo Bjelave Otoka Ilidţa Vijećnica
Broj validnih satnih
mjerenja u toku godine 8017 7893 6872 6731 8595 7794 4168 7089 6268 4004 7191 5203
Udio validnih satnih
mjerenja u toku godine
(%) 91 90 78 77 98 89 47 81 71 46 82 59
Prosjeĉna godišnja
vrijednost (µg/m3) 61 61 69 61 26 39 50 21 43 85 62 50
Maksimalna satna
vrijednost (µg/m3) 717 429 508 482 322 247 342 312 756 643 757 565
Broj validnih dnevnih
prosjeka u toku godine 327 323 271 274 356 324 172 300 248 164 294 211
Udio validnih dnevnih
mjerenja u toku godine
(%) 89 88 74 75 97 89 47 82 68 45 80 58
Maksimalna srednja
dnevna vrijednost (µg/m3) 392 258 234 394 209 171 270 195 412 422 505 438
Broj dnevnih prekoraĉenja
graniĉne vrijednosti (>50
µg/m3) 145 146 180 113 55 66 45 9 45 67 86 40
Broj dnevnih prekoraĉenja
tolerantne vrijednosti
(>65µg/m3 ) 96 88 115 80 43 38 35 7 27 58 64 28
Vrijednosti satnih
percentila:
P-50 42 41 53 41 10 30 33 15 24 38 27 29
P-95 187 192 184 199 113 104 161 48 153 321 276 188
P-98 241 254 227 285 159 134 233 76 256 406 400 348
P-99.9 560 377 377 459 284 200 325 245 661 564 647 526
14
Napomena: U toku godine je dozvoljeno 35 prekoraĉenja graniĉne vrijednosti za srednju dnevnu
koncentraciju lebdećih ĉestica PM10 koja iznosi 50 ug/m3. Zvjezdicom (*) su oznaĉene stanice koje su
ostvarile manje od 75% validnih satnih mjerenja u toku kalendarske godine. Iksom (x) su oznaĉene
stanice koje nisu vršile mjerenja u toku navedene godine, stanica nije postojala te godine ili podaci
nisu dostupni 3.
U tabeli 3. prikazane su dozvoljene vrijednosti lebdeĉih ĉestica LĈ10 kako slijedi:
- Prosjeĉna godišnja vrijednost koncentracija lebdećih ĉestica LĈ 10 treba da bude manja od 40
µg/m3;
- Prosjeĉna dnevna koncentracija lebdećih ĉestica LĈ 10 ne smije prelaziti 50 µg/m3
više od 35
dana u toku kalendarske godine.
Iz analize koju je uradio FHMZ vidljivo je da prosjeĉna godišnja izmjerena vrijednost koncentracije
LĈ 10 u mjernom periodu iznosi 50 µg/m3
odnosno da je prekoraĉila dozvoljenu prosjeĉnu godišnju
graniĉnu vrijednost koncentracija LĈ10 od 40 µg/m3 (uz napomenu da nije bilo dovoljno validnih
mjerenja u toku godine).
TakoĊer napominjemo da je u mjernom periodu u 2016. godini bilo 45 prekoraĉenja dnevne graniĉne
vrijednosti LĈ10 od 50 µg/m3
a dozvoljena su 35 dana u toku kalendarske godine, što znaĉi da je
došlo do prekoraĉenja propisane vrijednosti (uz napomenu da nije bilo dovoljno validnih mjerenja,
stanica raspolaţe sa podacima LĈ10 za period od 25.02. do 03.05. i od 16.09. do 31.12.2016. godine).
U mjernom periodu maksimalna srednja dnevna vrijednost iznosila je 270 µg/m3.
U mjernom periodu maksimalna satna vrijedost LĈ10 iznosila je 342 µg/m3.
Broj dnevnih prekoraĉenja tolerantnih vrijednosti LĈ10 iznad >65 µg/m3 iznosio je 35 puta.
2.5.PRIMJENA PLANA INTERVENTNIH MJERA U SLUĈAJEVIMA PREKOMJERNE
ZAGAĐENOSTI ZRAKA NA PODRUĈJU ZDK
U skladu sa Pravilnikom o naĉinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih
materija graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sluţbene novine FBiH, broj: 01/12),
propisani pragovi upozorenja i uzbune za zagaĊujuće materije, prema sljedećim tabelama:
Tabela broj 9. Pragovi uzbune za sumpordioksid i azot dioksid
ZagaĊujuća materija Prag uzbune
Sumpor dioksid 500 µg/m3
Azot dioksid 400µg/m3
Koncentracije moraju biti prekoraĉene u najmanje tri uzastopna sata na lokacijama reprezentativnim
za kvalitet zraka na podruĉju ĉija površina nije manja od 100 km2, ili u zonama ili aglomeracijama,
ako je njihova površina manja.
3Nisu traţeni
Tabela broj 8. Broj prekoraĉenja srednjih dnevnih koncentracija lebdećih ĉestica PM10 na mjernim
mjestima u Zenici, Jajcu i Kaknju; period 2014. – 2016. Godine.
Stanica Centar Radakovo Tetovo Brist Harmani Transport DKulture Doboj
2016 145 146 180 113 55 x x 45*
2015 162 135 214 72* 19* 38* 83* X
2014 154 139 225 147 36 x x x
15
Tabela broj 10. Pragovi upozorenja i uzbune za ozon
Svrha Period usrednjavanja Prag
Upozorenje 1 sat 180 µg/m3
Uzbuna 1 sat (1)
240 µg/m3
(1) Vrijednosti moraju biti prekoraĉene u najmanje tri uzastopna sata.
U skladu sa Planom interventnih mjera u sluĉajevima prekomjerne zagaĊenosti zraka na podruĉju
Zeniĉko – dobojskog kantona (Sluţbene novine Ze – do kantona broj: 1/13), prema izmjerenim
vrijednostima koncentracija zagaĊujućih materija u zraku mogu se proglasiti epizode povećanih
koncentracija zagaĊujućih materija u zraku:
1. Pripravnost;
2. Upozorenje i
3. Uzbuna.
1. Pripravnost
Pripravnost se proglašava:
- Ako se na podruĉju kantona ili pojedinih općina u kantonu uspostavila stabilna vremenska
situacija, proglašena od zvaniĉne meteorološke sluţbe, koju karakteriše sporo pomjeranje viskog
atmosferskog pritiska, slab vjetar, pojaĉana prizemna temperaturna inverzija koja bi se mogla
zadrţati u narednih 48 sati;
- Ako izmjerene i/ili proraĉunate vrijednosti koncentracija zagaĊujućih materija prelaze graniĉne
vrijednosti date u tabeli broj: 11. (tabela ispod).
Tabela broj 11. Graniĉne vrijednosti kvaliteta zraka
ZagaĊujuća
materija
Period
uzorkovanja
Prosjeĉna
godišnja
vrijednost (µ/m3)
Graniĉna
vrijednost (µ/m3)
Tolerantna
vrijednost
(µ/m3)
SO2 1 sat 50 350 (napomena 1) 500
SO2 24 sata 50 125 (napomena 2) 125
NO2 1 sat 40 200 (napomena 3) 300
NO2 24 sata 40 85 (napomena 2) 125
LĈ10 24 sata 40 50 (napomena 4) 75
CO 8 sati - 10000 16000
O3 8 sati - 120 -
Napomena 1: ne smije biti prekoraĉena više od 24 puta u kalendarskoj godini;
Napomena 2: ne smije biti prekoraĉena više od 3 puta u kalendarskoj godini;
Napomena 3: ne smije biti prekoraĉena više od 18 puta u kalendarskoj godini;
Napomena 4: ne smije biti prekoraĉena više od 35 puta u kalendarskoj godini;
16
2. Upozorenje
Upozorenje se proglašava kada se na svim mjernim mjestima utvrde pragovi upozorenja ĉije su
vrijednosti navedene u tabeli 12., a pri tome se i dalje , u narednih 24 sata, oĉekuje nastavak stabilne
vremenske situacije koja pogoduje kumuliranju zagaĊujućih amterija u zraku.
Tabela broj 12. Pragovi upozorenja za SO2 i NOx
ZagaĊujuća materija Period uzorkovanja Prag upozorenja (µ/m3)
SO2 1 sat 400 (napomena 1)
NOx 1 sat 320 (napomena 1)
Napomena 1: Vrijednosti moraju biti prekoraĉene u najmanje tri uzastopna sata na svim mjernim
mjestima.
Tabela broj 13. Prag upozorenja za O3
ZagaĊujuća materija Period uzorkovanja Prag upozorenja (µ/m3)
O3 1 sat 180
3. Uzbuna
Uzbuna se proglašava kada su izmjerene koncentracije na svim mjernim mjestima veće ili jednake
pragovima uzbune za bilo koju zagaĊujuću materiju u zraku iz Tabele broj: 14. i kada se u narednih 48
sati oĉekuje stabilna vremenska situacija.
Tabela broj 14. Pragovi uzbune
ZagaĊujuća materija Period uzorkovanja Prag uzbune (µ/m3)
SO2 1 sat 500 (napomena 1)
NOx 1 sat 400 (napomena 1)
O3 1 sat 240 (napomena 1)
Napomena 1: Vrijednosti moraju biti prekoraĉene u najmanje tri uzastopna sata na svim mjernim
mjestima
Općina Kakanj u skladu sa Planom interventnih mjera u sluĉajevima prekomjerne zagaĊenosti zraka
na podruĉju Zeniĉko – dobojskog kantona (Sluţbene novine Ze – do kantona broj: 1/13), u daljem
tekstu „Plan“, donijela je Rješenje o formiranju Operativnog štaba Općine Kakanj broj: 0-02/1-
4333/13 od 19.12.2013. godine, potom i Poslovnik o radu Operativnog štaba od 27.12.2013. godine u
cilju poduzimanja mjera u sluĉajevima prekomjernog zagaĊenja zraka.
U skladu sa pomenutim Planom, Općina Kakanj, zatraţila je od svih subjekata sa podruĉja općine
Kakanj, koji svojim radom utiĉu na kvalitet okoliša a samim tim i zraka i ostalih subjekata koji su gore
navedenim Planom zaduţeni za primjenu istoga da dostave svoje interne Operativne planove u
sluĉajevima prekomjerne zagaĊenosti zraka na podruĉju općine Kakanj sa mjerama koje isti moraju
poduzimati u sluĉajevima epizoda povećane zagaĊenosti zraka.
17
Sljedeći subjekti su dostavili svoje interne Operativne planove u sluĉajevima prekomjerne zagaĊenosti
zraka na podruĉju općine Kakanj:
J.P. EP BiH d.d.Sarajevo, Podruţnica Termoelektrana „Kakanj“ Kakanj,
Tvornica cementa d.d. Kakanj,
J.P. EP BiH d.d. Sarajevo, ZD Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ Kakanj,
Trgošped d.o.o. Kakanj,
Delta Petrol d.o.o. Kakanj,
Plama pur BiH d.o.o. Kakanj,
J.P. Vodokom d.o.o. Kakanj,
J.U. Dom zdravlja Kakanj,
MUP Ze-do kantona Policijska stanica Kakanj,
Sluţba Civilne zaštite Općine Kakanj,
Centrotrans Eurolines d.d.Sarajevo, Podruţnica Kakanj,
Mega Travel d.o.o. Kakanj, Hidrogradnja d.d. Sarajevo, PK-Kamenolom Greben.
Samo u periodu 2016. godina Općina Kakanj je shodno gore navedenome Planu proglasila više puta
epizodu pripravnost i to:
23.12.2015. godine broj: 02/1-6120/15;
08.12.2016. godine broj: 02/1-6082/16;
19.12.2016. godine broj: 02/1-6299/16;
3. INSTITUCIONALNI OKVIR I PREGLED VAŢEĆIH PROPISA
Zaštita i poboljšanje kvaliteta zraka u Federaciji BiH je regulisana Zakonom o zaštiti okoliša i
Zakonom o zaštiti zraka, na osnovu kojih je doneseno više podzakonskih propisa.
Za osiguranje kvaliteta zraka, kako je propisano Federalnim zakonom o zaštiti zraka, odgovorni su
federacija, kantoni, jedinice lokalne samouprave, privredni subjekti i druga pravna i fiziĉka lica.
Za uspostavu efektivnog sistema monitoringa kvaliteta zraka na podruĉju Zeniĉko – dobojskog
kantona donesen je Zakon o povjeravanju javnih ovlaštenja iz oblasti zaštite okoliša struĉnoj instituciji
Univerzitet u Zenici – Organizaciona jedinica Metalurški intutut (Sluţbene novine ZDK 12/13), te je
na to ime donesena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o naĉinu raspodjele sredstava Fonda za
zaštitu okoline, odnosno omjer raspodjele sredstava Fonda sa 20:80 % mijenja se na 30:70%, gdje se
od uplaćenih sredstava Fonda za zaštitu okoline 70 % usmjerava u Budţete općina, odnosno smanjili
su se transferi općinama za 10 %. Pomenuti Institut bi trebao obavljati i sljedeće poslove:
a) Prikupljati, sistematizovati i analizirati podatke, formirati bazu podataka i uspostaviti registar
monitoring stanica na podruĉju Zeniĉko – dobojskog kantona;
b) Organizovati i uspostaviti sistem izvještavanja o stanju kvaliteta zraka sa registrom korisnika
podataka i definiranim obrascima za izvještavanje prema metodologiji EU;
c) Softversko povezivanje i umreţavanje sistema monitoringa sa monitoringom na višim i niţim
nivoima odgovornosti (Federalna i općinske mreţe);
d) Uspostaviti GIS sistem upravljanja monitoringom kvaliteta zraka i ostalim parametrima okoliša;
e) Uspostaviti Registar o postrojenjima i zagaĊivanjima, kao osnov za izvještavanje u skladu sa
zakonskim obavezama i odluĉivanje u oblasti okolinskih pitanja;
f) Nabavke, odrţavanja, servisiranja i kalibracije ureĊaja i senzora u cilju dobijanja validnih rezultata;
18
g) Priprema i radi strateške dokumente iz oblasti zaštite okoliša, akcione planove, studije, ekspertize,
analize, informacije o stanju okoliša na podruĉju Zeniĉko – dobojskog kantona i pojedinih općina.
Za praćenje emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje, zaduţene su laboratorije koje imaju
standard ISO/IEC 17025, te ostale, koje su ovlaštene od strane Ministarstva, na osnovu struĉne
provjere osposobljenosti za obavljanje ovih odgovornih poslova.
Praćenje kvaliteta zraka, shodno propisima na federalnom nivou, povjereno je Federalnom
hidrometeorološkom zavodu, kome je Općina Kakanj omogućila pristup podacima te se podaci o
kvalitetu zraka na podruĉju općine Kakanj lokacija Vatrogasni dom Doboj, nalaze na njihovoj
sluţbenoj stranici.
Poslove inspekcijskog nadzora, shodno Zakonu o zaštiti okoliša, obavlja Federalna odnosno
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u okviru koje djeluje okolinska inspekcija.
TakoĊe treba istaći da je u KEAP-u (Sluţbene novine ZDK broj: 5/17) u oblasti obezbjeĊenja kvaliteta
zraka definisan strateški cilj 1.: „Obezbijediti kvalitet zraka u skladu sa propisanim standardima i
upravljanje kvalitetom zraka u skladu sa zakonskim propisima“.
Operativni cilj 1.1: Kontrola i smanjenje emisije u zrak, te su predviĊene sljedeće aktivnosti4:
1. Podrška inspekcijskom nadzoru za efikasan i transparentan rad inspekcije i dosljedno provoĊenje
zakona i zakonskih propisa u kontroli (smanjenju) i ograniĉenju emisija u zrak;
2. Smanjiti upotrebu ĉvrstih i teĉnih fosilnih goriva lošijeg kvaliteta (sa većim sadrţajem sumpora i
pepela) efikasnijim inspekcijskim mjerama vezanim za ograniĉenje prodaje i korištenja u cilju
smanjenja emisija u skladu sa emisionim standardima i vaţećim propisima;
3. Prostornim i urbanistiĉkim planovima i drugim planskim dokumentima ograniĉiti i kontrolisati
izgradnju svih izvora zagaĊivanja naroĉito u urbanim sredinama u cilju smanjivanja emisija ispod
propisanih graniĉnih vrijednosti i zaštite propisanog kvaliteta zraka;
4. Izgradnja i proširenje mreţe (sistema) daljinskog grijanja u urbanim podruĉjima u cilju povećanja
energijske efikasnosti, te povećanja komfora grijanja i smanjivanja emisija u zrak;
5. Primjenom stimulativnih i administrativno – pravnih mjera obezbijediti poticaje za korištenje
obnovljivih izvora energije za grijanje (geotermalna, solarna, bio – masa gdje je primjenljivo i sl.) u
cilju smanjivanja emisija ispod propisanih graniĉnih vrijednosti i zaštite kvaliteta zraka.
Kada se sagledaju osnovni uzroci prekomjernog zagaĊenja zraka definisani u Strategiji zaštite okoliša
FBiH 2008 – 2018 moţe se reći da svi nabrojani egzistiraju i na podruĉju Kaknja te da je Operativni
cilj 1.1: Kontrola i smanjenje emisije u zraku i aktivnosti u KEAP-u koje isti predviĊa put ka
smanjenju emisija zagaĊujućih materija u zrak. ,
4Nabrojane neke od aktivnosti
19
4. STANJE I PERSPEKTIVE PROŠIRENJA SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA
4.1.PRESJEK STANJA I PERSPEKTIVE PROŠIRENJA SISTEMA DALJINSKOG
GRIJANJA
Toplifikacioni sistem grada Kaknja je „zatvoreni sistem“ sa vodom kao nosiocem toplotne energije
koja cirkuliše u toplovodnoj mreţi i koristi se samo kao nosioc toplote.
Sistem daljinskog grijanja sastoji se od toplotne stanice, vrelovoda, toplotnih podstanica, toplovoda i
na kraju ogrijevnih tijela kod krajnjih korisnika. Shema sistema daljinskog grijanja prikazana je na
slici 1.1.
Slika 1.1. Shematski prikaz osnovnih komponenti sistema daljinskog grijanja
Toplotna energija se sistemom daljinskog grijanja distribuira od toplotne stanice u termoelektrani
preko vrelovoda do toplotnih podstanice, a zatim toplovodom do krajnjih potrošaĉa.
Sistem daljinskog grijanja grada Kaknja je pušten u pogon 1986. godine. Projekat je u velikoj mjeri
zamišljen kao okolinski projekat jer se njegovim pokretanjem ostvario znaĉajan uticaj na kvalitet zraka
u gradu i prigradskim naseljima. Ugašene su 24 velike kotlovnice u gradu Kaknju te više stotina
kućnih kotlovnica u naseljima Doboj, Hrasno i Ĉatići.
Sistem daljinskog grijanja grada Kaknja ĉine slijedeći segmenti:
- Toplotna stanica za pripremu vrele vode – primarni nosilac toplotne energije lociran u sklopu
Termoelektrane Kakanj;
- Vrelovod od toplotne stanice u TE Kakanj do toplotnih podstanica u gradu;
- Toplotne podstanice za pripremu tople vode – sekundarni nosilac toplotne energije i
- Toplovodi od toplotnih podstanica do potrošaĉa/krajnjih korisnika toplotne energije.
Izgradnja sistema daljinskog grijanja grada Kaknja moţe se posmatrati kroz više faza i to:
- I FAZA: Izgradnja magistralnog vrelovoda od TE Kakanj do toplotnih podstanica, izgradnja
toplotnih podstanica I toplovodne mreţe 1984 – 86. godine;
- II FAZA: Proširenje postojećih toplovodnih mreţa 1986 – 88. godine;
- III FAZA: Toplifikacija prigradskih naselja i proširenje mreţe sistema daljinskog grijanje i to:
toplifikacija naselja Doboj IV 2008. godine, toplifikacija MZ Kakanj II, 2015. godine;
- IV FAZA: Rekonstrukcija i modernizacija sistema daljinskog grijanja.
Jedna od osnovnih karakteristika našeg sistema je ta da su toplotne podstanice projektovane i
izgraĊene prema konceptu 80-ih godina prošlog vijeka: podstanice velikih snaga sa velikim brojem
potrošaĉa, dugaĉkim linijama transporta radnog medija, cirkulacione pumpe velikih snaga što za
posljedicu ima znaĉajnu veću potrošnju elektriĉne energije, velike gubitke toplotne energije,
hidrauliĉnu neuravnoteţenost sistema. Tako npr. podstanica TP 'Doboj' ima blizu 400 prikljuĉaka.
Sa druge strane sistem u JP 'Centalno grijanje' Tuzla je koncipiran po sistemu 'svaka kuća-podstanica'.
Toplovod
Vrelovod
Toplotna stanica
Ogrijevna tijela u objektima Toplotna podstanica
20
4.1.1 .Karakteristike vrelovoda
Projektovani parametri vode u vrelovodnom sistemu kao nosiocu toplote od toplotne stanice u
Termoelektrani Kakanj do toplotnih podstanica u gradu Kaknju i prigradskim naseljima je sljedeći:
Polazna temperatura 150°C i
Povratna temperatura 75°C.
Izbor dimenzija cjevovoda postojećeg vrelovodnog sistema vršen je projektnom dokumentacijom
toplifikacionog sistema grada Kaknja na nivou glavnih projekata iz 1984. godine gdje se proraĉun
vršio sa toplotnim konzumom od 30,24 MW predviĊenim za period do 2000. godine.
Kao optimalno rješenje je izabran preĉnik magistralnog vrelovoda kako slijedi:
DN 250 od toplotne stanice na TE Kakanj do prikljuĉka za toplotnu podstanicu TP III (uprava JP
”Grijanje”d.o.o. Kakanj),
DN 200 od prikljuĉka toplotne podstanice TP III do prikljuĉka toplotne podstanice TP VI (soliter II) i
DN 150 od prikljuĉka toplotne podstanice TP VI do prikljuĉka toplotne podstanice TP IX (O.Š.
”M.M.Bašeskija” Kakanj).
Projektovani temperaturni reţim vrelovoda, kako je to i navedeno, je 150°C/75°C. Zbog stanja
cjevovoda, maksimalna temperatura vode – polaza iz TS na Termoelektrani Kakanj, u posljednje šest
sezona grijanja je bila max 120°C. Dakle, zbog postojećeg stanja cjevovoda projektovani parametri
vrelovoda ne mogu se postići. Pri radu postojećeg vrelovodnog sistema na višim temperaturnim
reţimima zbog lošeg stanja cjevovoda, uznapredovale korozije kako sa unutrašnje tako i sa vanjske
strane cjevovoda i nemogućnosti cjevovoda da u takvom stanju savlada termiĉke dilatacije, dolazi do
ĉestih puknuća na cjevovodu što ima za posljedicu obustavljanje rada sistema grijanja, nastajanje
toplotnih gubitaka zbog masenih gubitaka tople vode usljed isticanja vode kroz pukotine na cijevi i
nezadovoljstva kod potrošaĉa. Oštećenja toplotne izolacije, kako na podzemnim, tako i na nadzemnim
dionicama cjevovoda su uzroĉnici prodora i zadrţavanja vlage u unutrašnjost termoizolacionog sloja,
time i povećanih toplotnih gubitaka, pojave površinske korozije i smanjenja ţivotnog vijeka
cjevovoda.
Prema Studiji pod nazivom “Idejni projekat – smanjenje specifiĉne potrošnje primarne energije
povećanjem kogeneracije TE Kakanj“ toplotni gubici na sistemu daljinskog grijanja iznose
20,63%.
Vrelovodni sistem od TE Kakanj do grada Kaknja izveden je djelomiĉno nadzemno (oko 5,7 km
trase), od ĉega je 2,1 km trase u nadleţnosti TE Kakanj a djelomiĉno pod zemljom u AB kanalima
(oko 6,2 km trase). Jedan dio ogranaka vrelovoda je izveden predizoliranim cijevima koje se polaţu u
zemlju. Prikaz bitnih karakteristika trase postojećeg vrelovoda i ogranaka dat je u tabeli 16.
Tabela 15. Pregled postojećeg vrelovoda i ogranaka
Dionoca cjevovoda
Duţina
trase cjevovoda
[m]
Preĉnik
[mm] Naĉin voĊenja
TE Kakanj - TP Ĉatići 1310 DN 250 nadzemno
Odvojak za TP Ĉatići 506 DN 125 nadzemno
podzemno
TP Ĉatići - TP Rampa 730 DN 250 nadzemno
Odvojak za TP Rampa 347 DN 100 nadzemno
Odvojak za TP 'Moj San' 96 DN 40 podzemno
21
TP Rampa – TP Depo 105 DN 250 nadzemno
Odvojak za TP Depo 102 DN 65 nadzemno
TP Depo – TP Hrasno 419 DN 250 nadzemno
Odvojak za TP Hrasno 6 DN 65 nadzemno
TP Hrasno – TP Doboj 514 DN 250 nadzemno
Odvojak za TP Doboj 710 DN 125 podzemno
TP Doboj – TP D.škola 520 DN 80 podzemno
nadzemno
TP Doboj – TP Doboj IV 1808 DN 250 nadzemno
Odvojak TP Doboj IV 460 DN 125 nad/podzem
Odvojak za TP 'Cementara' 210 DN 50 podzemno
Odvojak za TP 'Deela' 54 DN 65 podzemno
TPDoboj IV – TPI 136 DN 250 nad/podzem
Odvojak za TPI 157 DN 125 podzemno
Odvojak za TP 'Škola'' 20 DN 50 podzemno
Odvojak za ĉaršijsku 56 DN 40 podzemno
TPI – TPII 117 DN 250 podzemno
Odvojak za TPII 6 DN 100 podzemno
TPII – TP Boraĉka 274 DN 250 podzemno
Odvojak za TP Ušće 174 DN 65 podzemno
Odvojak za TP Boraĉka 60 DN 80 podzemno
TP Boraĉka – TPIII 125 DN 250 podzemno
TPIII – TPIV 185 DN 125 podzemno
TPIV – TP Stara jama 120 DN 100 podzemno
TPIII – TPVI-a 165 DN 200 podzemno
Odvojak TPVI-a 24 DN 50 podzemno
TPVI-a – TPVI 206 DN 200 podzemno
Odvojak za TPVI 72 DN 125 podzemno
TPVI – TP DPO 128 DN 125 podzemno
TP DPO – TPV 160 DN 100 podzemno
TP VI – TPO4, TP Niz- 106 DN 150 podzemno
TPO4 – TP limarija 219 DN 150 podzemno
Odvojak TP limarija 65 DN 40 podzemno
22
Odvojak za TP MUP 84 DN 40 podzemno
TP limarija – TP zanatski 50 DN 150 podzemno
nadzemno
Odvojak za TP Zanatski 80 DN 40 podzemno
TP zanatski – TPVII 155 DN 150 podzemno
Odvojak TPVII 10 DN 100 podzemno
TPVII – TPVIII 169 DN 150 podzemno
Odvojak TPVIII 50 DN 100 podzemno
TPVIII – TPIX 288 DN 150 podzemno
Odvojak TPIX 28 DN 125 podzemno
Odvojak za TP Bijela dţamija 48 DN 65 podzemno
TPIX - TP Parmak mahala 507 DN 200 podzemno
nadzemno
Odvojak TP Parmak mahala 185 DN 100 nazemno
podzemno
TP Parmak mahala - TP Albanija 155 DN 200 nadzemno
podzemno
Odvojak TP Albanija 103 DN 125 podzemno
UKUPNO 12.384
Ukupna duţina trase vrelovoda koji je u funkciji iznosi 12.384 m.
Da bi se pratili moderni trendovi koji kao imperativ nameću energijsku efikasnost OV Kakanj je
izmjenilo postojeću i donijelo novu 'Odluku o zagrijavanju stambenog i poslovnog prostora u Kaknju
daljinskim grijanjem' ('Sluţbene novine općine Kakanj' 02/2015) kojom je usvojen novi projektni
temperaturni reţim vrelovoda 130/750C te toplovoda 65/55
0C.
Tokom 2016. – 2017. godine rekonstruisane su dionica magistralnog vrelovoda od TP IX do objekta
'RE-AL' zajedno sa pripadajućim ograncima te dionica vrelovoda za Doboj i to od TP Doboj do desne
strane Ţeljezniĉkog mosta na rijeci Bosni.
4.1.2. Karakteristike toplovoda
Sistem sa razgranatom toplovodnom mreţom ima za posljedicu slabiji kvalitet grijanja kod krajnjih
korisnika zbog teţe regulacije protoka toplovodne mreţe. Toplovodna mreţa prostire se u duţini od
oko 67,7 km trase, od toplotnih podstanica do potrošaĉa toplotne energije. Toplovodnu mreţu u
najvećoj mjeri ĉine predizolovane cijevi poloţene direktno u zemlju, a manji dio u AB kanalima.
Dotrajala toplovodna cijevna mreţa u kritiĉnim podruĉjima je jedan od problema koji se javlja jer
dolazi do ĉestih puknuća na cijevima što ima za posljedicu obustavljanje grijanja do sanacije puknuća.
Ovaj problem je posebno izraţen u naseljima Ĉatići, Hrasno i Doboj gdje su sami korisnici sistema
daljinskog grijanja finansirali sanaciju toplovodne mreţe.
Što se tiĉe regulacije protoka na toplovodnom sistemu javljaju se odreĊeni problemi obzirom da je
veoma teško izvršiti regulaciju protoka jer krajnji potrošaĉi imaju pristup ventilima u šahtu ispred
objekata.
23
4.1.3. .Karakeristike toplotnih podstanica
Toplotne podstanice su graĊene u skladu sa raspoloţivom tehnologijom u vrijeme gradnje 1984., 1985.
i 1986. godine. To su uglavnom velike toplotne podstanice sa cijevnim izmjenjivaĉima toplote. U
poslijeratnom period u sistem su iskljuĉivo ugraĊivane kompaktne toplotne podstanice sa ploĉastim
izmjenjivaĉima toplote koje zauzimaju znaĉajno manje prostora.
Danas na sistemu daljinskog grijanja postoji:
- Toplotne podstanice sa cijevnim izmjenjivaĉima toplote – 17 komada i
- Kompaktne toplotne podstanice sa ploĉastim izmjenjivaĉima toplote – 20 komada.
Snaga toplotnih podstanica se kreće od 70 kWth do 6.500 kWth.
Nadmorska visina toplotne stanice u TE Kakanj je 390,5 mnV, a najveća nadmorska visina je TP
Hrasno na 440 mnV. Najniţa toplotna podstanica nalazi se na nadmoskoj visini 385 mnV (TP Doboj).
U sistemu daljinskog grijanja JP “Grijanje” d.o.o. Kakanj razlikuju se dva tipa toplotnih podstanica i
to:
- Kompaktne toplotne podstanice sa ploĉastim izmjenjivaĉima toplote;
- Zatvoreni sistem sa ekspanzionim modulom;
- Zatvoreni sistem sa zatvorenom ekspanzionom posudom;
- Toplotne podstanice sa cijevnim izmjenjivaĉem toplote;
- Zatvoreni sistem grijanja sa diktir sistemom;
- Zatvoreni sistem sa zatvorenom ekspanzionom posudom;
- Otvoreni sistem grijanja.
24
Tabela broj: 16. Osnovni elementi toplotnih podstanica
Red.
Br.
Toplotna
podstanica Izmjenjivaĉ toplote
Cirkulacione pumpe
Diktir
pumpe
- Tip Snaga
kW Tip
Snaga
kW
Snaga
kW
1 TP Ĉatići cijevni 2 x 3000 Elektronska
Jednobrzinska
3 x 7,5
1 x 0,55
1x1,1
2 TP Hrasno cijevni 2x1000 Elektronska 3 x 11 1x1,1
3 TP Separacija cijevni 2x2x625 Elektronska 1 x 11 1x1,1
4 TP I cijevni 4x1270
Jednobrzinska
Elektronska
Elektronska
Jednobrzinska
2 x 11
1 x 7,5
1 x 7,5
1 x 1,1
1x1,1
5 TP II cijevni 2x1270 Elektronska 2 x 7,5 1x1,1
6 TP III cijevni 3x1270 Jednobrzinska 2 x 3,0 1x1,1
7 TP IV cijevni 4x1270 Jednobrzinska 2 x 5,5 1x1,1
8 TP V cijevni 2x1270 Elektronska
Trobrzinska
3 x 7,5
1 x 1,1 1x1,1
9 TP VI cijevni 3x1216
Elektronska
Jednobrzinska
Jednobrzinska
1x7,5
1x1,1
1x2,2
1x1,1
1x1,5
10 TP VI-a cijevni 1x650 Jednobrzinska 1x2,1 -
11 TP VII cijevni 3x1213 Jednobrzinska 3x5,5 1x1,5
12 TP VIII cijevni 2x1270 Elektronska 1x1,1 -
13 TP IX cijevni 4x1092 Elektronska 2x7,5 1x1,1
14 TP Limarija ploĉasti 1x120 Tro brzinska
0,58
0,46
0,36
-
15 TP Ĉaršijska
dţamija ploĉasti 1x70 Trobzinska
0,025
0,625 -
16 TP Boraĉka ploĉasti 1x1000 Tro brzinska
1,10
1,39
1,68
-
17 TP Zanatski centar ploĉasti 1x200 Tro brzinska
0,39
0,50
0,65
-
25
18 TP Stara jama cijevni 2x1250 Jednobrzinska 1x3,0 1x1,1
19 TP Doboj cijevni 3x2166
Elektronska
Elektronska
Elektronska
6x15
2x11
1x5,5
1x1,1
20 TP Dobojska škola ploĉasti 1x1000 Elektronska
Elektronska
1x7,5
1x0,75 1x1,1
21 TP DPO ploĉasti 1x500 Jedno brzinska 1x3,9 -
22 TP O4 ploĉasti 1x700 Tro brzinska
0,96
1,18
1,45
-
23 TP Doboj IV ploĉasti 1x2000 Elektronska 1x5,5 -
24 TP Depo cijevni 2x500 Jedno brzinska 1x1,1 -
25 TP MGM ploĉasti 1x70 Tro brzinska -
26 TP Niz A ploĉasti 1x390 Elektronska 1,27
27 TP Studenac ploĉasti 1x650 Jednobrzinska 1x5,5 -
28 TP Policijska
stanica ploĉasti 1 x90 Elektronska -
29 TP Albanija ploĉasti 1x2500 Elektronska 1x11
30 TP Parmak mahala ploĉasti 1x1500 Elektronska 1x11
31 TP Poliuretani ploĉasti 200 Elektronska 1x1,0 -
32 TP Dela ploĉasti 400 Elektronska 1x1,0 -
33 TP RE-AL ploĉasti 1200 Elektronska 1x1,0
34 TP Opština ploĉasti 300 Elektronska 1x1,0
35 TP Cementara ploĉasti 250 Elektronska 1x1,0
36 TP Škola ploĉasti 300 Elektronska 1,1,0
37 TP Ušće Ploĉasti 350 Elektronska 1x1,0
Ugradnjom novih cirkulacionih pumpi sa frekventnom regulacijom na postojećim toplotnim
podstanicama u sezoni grijanja 2014/2015. i 2015/2016. godina postignuta je znaĉajna ušteda elektriĉne
energije, u odnosu na prethodne sezone grijanja.
4.1.4. Mjerno – regulaciona oprema
4.1.4.1.Mjerna oprema (kalorimetri, manometri i termometri)
Na sistemu daljinskog grijanja grada Kaknja ugraĊena su mjerila toplotne energije usvim toplotnim
podstanicama i kod pojedinih stambenih i stambeno – poslovnih objekata.
U toplotnim podstanicama na primaru i sekundaru su ugraĊeni manometri i termometri.
Ugradnja mjerila toplotne energije kod potrošaĉa znaĉajno potiĉe racionalizaciju korištenja toplotne
energije. MeĊutim, to podrazumijeva i odreĊene organizacijske pripreme i investicije. Iskustva ukazuju
26
na poĉetno smanjenje potrošnje toplotne energije za oko 10%, a u velikom broju sluĉajeva se moţe
oĉekivati i znatno više. Kod stambenih objekata sa vertikalnim razvodom grijanja potrebno je izvesti
uvoĊenje kumulativnih mjerila utroška toplotne energije i uvoĊenje sistema odgovarajuće naplate
potrošnje. Ukupno je ugraĊeno 283 mjerila toplotne energije kod potrošaĉa.
4.1.4.2. Regulacija na sistemu grijanja
Regulacijom protoka vode u vrelovodnom sistemu vrši se ravnomjerna raspodjela toplotne energije
izmeĊu toplotnih podstanica i to uglavnom ruĉnom regulacijom. Regulacijom protoka na vrelovodu
postiţe se ista temperatura polaza tople vode prema krajnjim potrošaĉima.
Što se tiĉe regulacije protoka vode na toplovodnom sistemu javljaju se odreĊeni problemi obzirom da je
veoma teško izvršiti regulaciju protoka jer krajnji potrošaĉi imaju pristup ventilima u šahtu ispred
objekata.
Na šest toplotnih podstanica (TP Separacija, TP Doboj IV, TP II, TP IV, TP VII i TP III) ugraĊeni su
balans ventili ispred svakog objekta i izvršena je regulacija protoka vode.
27
Tabela broj 17. Mjerno – regulaciona oprema u toplotnim podstanicama
R. br. Toplotna
podstanica
Mjerenje utroška
toplotne energije
Mjerenje pritiska
i temperature
Regulacija
protoka
1 TP Ĉatići primar Primar i sekundar Ruĉna
2 TP Hrasno primar Primar i sekundar Ruĉna
3 TP Separacija primar Primar i sekundar Ruĉna
4 TP I primar Primar i sekundar Ruĉna
5 TP II primar Primar i sekundar Ruĉna
6 TP III primar Primar i sekundar Ruĉna
7 TP IV primar Primar i sekundar Ruĉna
8 TP V primar Primar i sekundar Ruĉna
9 TP VI primar Primar i sekundar Ruĉna
10 TP VI-a primar Primar i sekundar Ruĉna
11 TP VII primar Primar i sekundar Ruĉna
12 TP VIII primar Primar i sekundar Ruĉna
13 TP IX primar Primar i sekundar Ruĉna
14 TP Limarija primar Primar i sekundar Ruĉna
15 TP Ĉaršijska
dţamija primar Primar i sekundar Ruĉna
16 TP Boraĉka primar Primar i sekundar Ruĉna
17 TP Zanatski centar - Primar i sekundar Ruĉna
18 TP Stara jama primar Primar i sekundar Ruĉna
19 TP Doboj primar Primar i sekundar Ruĉna
20 TP Studenac primar Primar i sekundar Ruĉna
21 TP Dobojska škola primar Primar i sekundar Ruĉna
22 TP DPO primar Primar i sekundar Ruĉna
23 TP O4 primar Primar i sekundar Ruĉna
24 TP Doboj IV primar Primar i sekundar Ruĉna
25 TP Depo - Primar i sekundar Ruĉna
26 TP MGM primar Primar i sekundar Automatska
27 TP Niz A primar Primar i sekundar Automatska
28 TP Albanija primar Primar i sekundar Ruĉna
29 TP Parmak mahala primar Primar i sekundar Ruĉna
30 TP Policijska stanica - Primar i sekundar Automarska
28
31 TP Poliuretani primar Primar i sekundar Automatska
32 TP Dela primar Primar i sekundar Automatska
33 TP RE-AL primar Primar i sekundar Automatska
34 TP Opština primar Primar i sekundar Automatska
35 TP Cementara primar Primar i sekundar Automatska
36 TP Ušće primar Primar i sekundar Automatska
37 TP Škola primar Primar i sekundar Automatska
Kao što se vidi iz tabele broj 18. mjerenje utroška toplotne energije vrši se u tridesetpet (35) toplotnih
podstanica. Mjerenje pritiska i temperature se vrši u svim toplotnim podstanicama. Regulacija protoka
u podstanicama se vrši ruĉno i automatski.
4.1.5. Toplotni konzum
Sitemom daljinskog grijanja obuhvaćeno je uţe podruĉje grada Kaknja te prigradska naselja Doboj,
Ĉatići, Hrasno, Podmile, Separacija, Albanija, Parmak Mahala te dijelovi naselja Bare i Plandište.
Putem sistema daljinskog grijanja se ukupno zagrijava 236.252 m2 stambenog prostora odnosno usluge
daljinskog grijanja koristi 3337 korisnika. Od toga 176.745 m2 otpada na domaćinstva (3050 stanova i
kuća) te 59.506 m2 na pravna lica.
Da bi se odgovorilo na pitanja koja se odnose na potrebu rekonstrukcije i mogućnost proširenja
sistema, krajnje granice proširenja, tehno – ekonomske parametre rada, i niz ostalih pitanja vezanih
za daljinsko grijanje u Kaknju, naruĉena je i uraĊena studijsko tehniĉka dokumentacija ''Idejni projekat
– Smanjenje specifiĉne potrošnje primarne energije povećanjem kogeneracije TE Kakanj'' u kojoj su
definisane krajnje granice proširenja sistema daljinskog grijanja u Kaknju, definsane trase budećeg
vrelovoda te dat redoslijed koraka implementacije, definisani okvirni troškovi rekonstrukcije i
proširenja mreţe daljinskog grijanja. Nosilac izrade ove dokumentacije bio je IPSA Institut Sarajevo, a
naruĉilac TE Kakanj.
Studijom se sugeriše kao prvi neophodan korak potpuna rekonstrukcija magistalnog vrleovoda sa
povećanjem njegovog promjera cjevovoda kako bi mogao prihvatiti nove kapacitete a zatim
proširenja na prigradsaka naselja. U taĉki 6.2 Studije se definišu aktivnosti proširenja sistema
daljinskog grijanja do 2032 godine i to:
- Izrada tehniĉke dokumentacije;
- Sanacija postojećeg sistema;
- Proširenje sistema;
- Periodi aktivnosti (prema Studiji);
- Izrada tehniĉke dokumentacije (glavnog projekta) za pojedinaĉne dionice sanacije i proširenja SDG
od 2013. do 2028. godine;
- Instalacija neophodne opreme i infrastrukture unutar TE Kakanj od 2013. do 2015. godine;
- Sanacija postojeĉeg SDG od 2013. do 2020. godine;
- Proširenje SDG na naselja Parmak Mahala, Albanija, Papratnica i Kujavĉe od 2013. do 2015.
godine;
- Proširenje SDG na naselja Povezice i Vehabi od 2016. do 2018. godine;
- Proširenje SDG na naselja Ţeljezniĉka stanica i Slijevnice od 2018. do 2020. godine;
- Proširenje SDG na naselje Obre od 2019. do 2021. godine;
29
- Proširenje SDG na naselja Plandište i Mile od 2020. do 2022. godine;
- Proširenje SDG na naselja Varda, Podvarda, Pope, Barev dol, Bare, Bjelavići od 2022. do 2024.
godine;
- Proširenje SDG na naselja Zgošća, Crkvenjak i Breţani od 2025. do 2027. godine;
- Proširenje SDG na naselje Haljinići od 2028. do 2030. godine;
- Studijom su obraĊivani i okvirni troškovi investiranja.
Tabela broj 18. Raspodjela troškova po godinama za period 2013. – 2032. godina.
Godina Kapitalna ulaganja
[KM] PDV (17%)
Ukupna kapitalna ulaganja
[KM] %
2013 2.456.405 417.589 2.873.994 5%
2014 4.267.432 725.463 4.992.896 8%
2015 5.418.822 921.200 6.340.021 11%
2016 5.114.917 869.536 5.984.453 10%
2017 5.114.917 869.536 5.984.453 10%
2018 5.762.800 979.676 6.742.476 12%
2019 3.464.230 588.919 4.053.149 7%
2020 3.881.862 659.917 4.541.779 8%
2021 931.201 158.304 1.089.505 2%
2022 1.892.964 321.804 2.214.768 4%
2023 1.475.332 250.806 1.726.138 4%
2024 1.475.332 250.806 1.726.138 4%
2025 1.006.010 171.022 1.177.032 3%
2026 1.006.010 171.022 1.177.032 3%
2027 848.737 144.285 993.022 3%
2028 392.118 66.660 458.778 2%
2029 392.118 66.660 458.778 2%
2030 392.118 66.660 458.778 2%
2031 0 0 0 1%
2032 0 0 0 1%
UKUPNO 45.293.326 7.699.865 52.993.191 100%
4.2. POTROŠNJA TOPLOTNE ENERGIJE
4.2.1.Toplotna energija
Objekti individualnog stanovanja su karakteristiĉni po znaĉajno većim toplotnim gubicima zbog
većeg odnosa površine vanjskog omotaĉa zgrade u odnosu na korisnu površinu nego što je to
sluĉaj kod objekata kolektivnog stanovanja. Osim toga najveći broj porodiĉnih kuća još uvijek
30
nema adekvatnu toplotnu izolaciju za razliku od zgrada u gradskom podruĉju koje su izgraĊene
po standardima koji su vaţili u trenutku njihove gradnje (zidovi od sitne cigle ili zidnih obloga od
fasadne cigle).
Ova ĉinjenica je nepovoljna po poslovanje JP 'Grijanje' d.o.o. Kakanj jer se još uvijek vrši naplata
usluga zagrijavanja za većinu individualnih objekata koji su na sistemu daljinskog grijanja prema
kvadraturi zagrijavanog prostora.
Tabela broj: 19. Potrošnja energije po sezonama
Ipak, generalno se moţe reći da potrošnja toplotne energije u sluĉaju sadašnjeg sistema u Kaknju je
ovisna u najvećoj mjeri o kretanjima vanjske temperature.
4.3. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
Kao što je napomenuto u gornjem tekstu, uraĊen je Idejni projekat „Smanjenje specifiĉne potrošnje
primarne energije povećanjem kogeneracije TE Kakanj“ septembra 2012. godine, koju je naruĉila TE
Kakanj, a izvršio IPSA institut.
- UraĊen je projektni zadatak za izradu Glavnog projekta vrelovoda za grad Kakanj, ukupne duţine
trase magistralnog vrelovoda koja je predmet projektovanja i iznosi cca 12.000 m.
- UraĊen je Glavni projekat vrelovoda od toplotne podstanice TP IX (osnovna škola Mula Mustafa
Bašeskija) do TP VI (Soliter II).
- UraĊen je Glavni projekat za toplifikaciju MZ Povezice juli 2015. godine.
Sezona grijanja Potrošnja toplotne
energije GWh
Sezona 01/02 52,42
Sezona 02/03 50,81
Sezona 03/04 50,91
Sezona 04/05 53,36
Sezona 05/06 52,31
Sezona 06/07 48,01
Sezona 07/08 55,87
Sezona 08/09 56,35
Sezona 09/10 59,18
Sezona 10/11 58,15
Sezona 11/12 65,18
Sezona 12/13 55,84
sezona 13/14 49,67
Sezona 14/15 55,25
Sezona 15/16 50,16
Sezona 16/17 61,28
31
- UraĊen je Glavni mašinski projekat vrelovoda za MZ Papratnica decembra 2012. godine i izvršeno
je polaganje dijela vrelovoda u 2013. godini od kada je projekat u mirovanju.
- UraĊen je Glavni projekat ogranka vrelovoda za stambeno – poslovni objekat Trgošped 2015.
godine.
- UraĊen je Glavni projekat ogranka vrelovoda za Upravnu zgradu Tvornice cementa 2016. godine.
- UraĊen je Glavni projekat ogranka vrelovoda za stambeno – poslovni objekat Ušće decembra 2016.
godine.
4.4. ZAKLJUĈNA RAZMATRANJA U VEZI SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA
Sistem daljinskog grijanja u Kaknju je jako star. Njegovo funkcionisanje je svakim danom teţe. Zbog
starosti cjevovoda, kao i ostale opreme (pumpe, ventili, izmjenjivaĉi ...) jako je teško vršiti povjerenu
djelatnost ali ipak JP Grijanje uspjeva isporuĉivati toplotnu energiju korisnicima.
Zabrinjava veliki broj puknuća na sistemu tokom grijne sezone (preko 215 puknuća u posljednjoj
2016/2017 godini).
U skladu sa svojim finansijskim mogućnostima (cijenu usluge odreĊuje Općinsko vijeće Kakanj)
vršimo zamjenu dotrajalih komponenti i sanaciju svih puknuća i kvarova.
Uz podršku Općinskog vijeća Kakanj, Naĉelnika općine Kakanj, 2016. godine poĉela je znaĉajnija
rekonstrukcija glavnog magistralnog vrelovoda. Do sada je rekonstruisana dionica vrelovoda od TP 9
u O.Š. Mula Mustafa Bašeskija do TP RE-AL sa pripadajućim ograncima vrelovoda.
Uslov svih proširenja sistema daljinskog grijanja u Kaknju na ostala naselja je rekonstrukcija glavnog
vrelovoda sa akcentom na zamjenu postojeće cijevne instalacije sa cijevima većeg promjera i
pojaĉanom izolacijom u skladu sa Idejnim projektom „Smanjenje specifiĉne potrošnje primarne
energije povećanjem kogeneracije TE Kakanj“ septembra 2012. godine, koju je naruĉila TE Kakanj, a
izvršio IPSA institut.
Za ovu rekonsktrukciju su potrebna znaĉajna finansijska sredstva koja JP Grijanje d.o.o. Kakanj iz
vlastitih sredstava ne moţe obezbijediti.
Oĉekujemo da OV Kakanj donese stratešku odluku i da se krene u znaĉajnije ulaganje u rekonstrukciju
vrelovodnog sistema i generalno u sistem daljinskog grijanja, koji su preduslov njegovog daljeg
razvijanja i širenja.
32
4.5.ULAGANJA OPĆINE KAKANJ U PERIODU 2013-2017.GODINE NA PROŠIRENJU
SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA
4.5.1. Rekonstrukcija i proširenje sistema daljinskog grijanja na podruĉju općine Kakanj
Za rekonstrukciju i proširenje sistema daljinskog grijanja na podruĉju općine Kakanj do sada
su uloţena sredstva u iznosu od 3.395.333,88 KM, što je prikazano u tabeli broj: 21.
Tabela broj: 20. Uloţena sredstva na rekonstrukciji i proširenju sistema daljinskog grijanja
Red
broj
NAZIV
PROJEKTA
REALIZOVANA SREDSTVA U
KM/GODINAMA UKUPNO
KM
DO 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
1. Rekonstrukcija dijela sistema
daljinskog grijanja - vrelovoda 0,00 150.000,00 0,00 543.750,22 330.000,00 1.023.750,22
2. Proširenje sistema daljinskog
grijanja u mz kakanj ii 1.322.500,00 530.805,50 443.378,30 0,00 0,00 2.296.683,80
3.
Izrada i revizija projektne
dokumentacije "toplifikacija
mz povezice"
0,00 0,00 74.899,16 0,00 0,00 74.899,16
∑ 1.322.500,00 680.805,50 518.277,46 543.750,22 330.000,00 3.395.333,18
4.5.1.1. MZ Kakanj I
Rekonstrukcija dijela sistema daljinskog grijanja – vrelovod, u uţoj gradskoj jezgri raĊena je u
nekoliko faza poĉevši od 2013. godine.
U 2013. godini zakljuĉkom Općinskog naĉelnika broj: 0-02/1-4397/13 od 23.12.2013. godine
zaduţeno je JP Grijanje d.o.o. Kakanj da u ime Općine Kakanj izvrši implementaciju namjenskih
sredstava u iznosu od 150.000,00 KM.
U 2015. godini zakljuĉkom Općinskog naĉelnika broj: 02/1-4441/15 od 07.09.2015. godine zaduţeno
je JP Grijanje d.o.o. Kakanj da u ime Općine Kakanj izvrši implementaciju namjenskih sredstava u
iznosu od 543.750,22 KM. JP Grijanje d.o.o. Kakanj provelo je proceduru javne nabavke (otvoreni
postupak) i odabralo ponudu ponuĊaĉa VODO – INS d.o.o. Tuzla kao najpovoljniju sa kojom je
potpisan Okvirni sporazum broj: 2073/15 od 06.10.2015. godine na period od 3 (tri) godine na iznos
do 950.000,00 KM.
Na osnovu Okvirnog sporazuma potpisan je prvi Ugovor broj: 2481/15 od 20.11.2015. godine na
ukupan iznos od 234.893,69 KM. Ovaj ugovor je realizovan u 2016. godini.
U 2016. godini JP Grijanje d.o.o. Kakanj potpisalo je i drugi Ugovor broj: 748/2016 od 14.04.2016.
godine na ukupan iznos od 333.856,51 KM. I ovaj ugovor je takoĊer realizovan u 2016. godini.
Na osnovu Ugovora potpisanih u 2015. i 2016. godini izvedeni su radovi na rekonstrukciji
vrelovodnog sistema na dionici od OŠ „Mula Mustafa Bašeskija“ do „Spomen parka poginulim
rudarima”.
U 2017. godini zakljuĉkom Općinskog naĉelnika broj: 02/1-3335/17 od 17.04.2017. godine zaduţeno
je JP Grijanje d.o.o. Kakanj da u ime Općine Kakanj izvrši implementaciju namjenskih sredstava u
iznosu od 330.000,00 KM.
Na osnovu Okvirnog sporazuma i pomenutog zakljuĉka JP Grijanje d.o.o. Kakanj potpisalo je Ugovor
broj: 697/17 od 13.04.2017. godine na ukupan iznos od 300.000,00 KM i Anex ugovora broj: 1040-
A/17 od 01.06.2017. godine. Oba ugovora su u potpunosti implementirana u 2017. godini i izvedeni su
radovi na rekonstrukciji vrelovodnog sistema od Spomen parka poginulim rudarima do trţnog centra
„REAL“ Kakanj.
33
4.5.1.2. MZ Kakanj II – naselja Albanija i Parmak Mahala
Toplifikacija MZ Kakanj II izvedena je dvije faze i to:
- Prva faza toplifikacije MZ Kakanj II izvedena je u periodu 2007/2008. godina gdje je potpisan
okvirni sporazum broj: 0-02/1-289/07 od 13.03.2007. godine sa firmom TERMORAD d.o.o. –
Sarajevo za realizaciju projekta „Toplifikacija MZ Kakaknj II“ naselja Albanija i Parmak Mahala.
Predmetni radovi pomenutog projekta su bili izrada vrelovoda i toplotnih podstanica u naseljima
Albanija i Parmak Mahala. Na osnovu gore pomenutog okvirnog sporazuma potpisana su i
realizovana tri pojedinaĉna ugovora u ukupnom iznosu od 1.322.500,00 KM.
Investitori na projektu su bili Ministarstvo za prostorno ureĊenje, promet i komunikacije i zaštitu
ĉovjekove okoline ZE – DO kantona i Općina Kakanj.
Nadzor nad realizacijom projekta vršilo je JP Grijanje d.o.o. Kakanj.
- Druga faza realizacije projekta „Toplifikacija MZ Kakanj II“ nastavljena je u 2014. godini i
završena u 2015. godini. Nakon provedene procedure javne nabavke, potpisan je Ugovor o
izvoĊenju radova na „Nastavku izgradnje mreţe daljinskog grijanja u MZ Kakanj II“, broj: 02/1-
2670/14 od 16.06.2014. godine sa firmom „VODO – INS“ d.o.o. Tuzla na ukupan iznos od
815.634,50 KM. Prilikom realizacije Osnovnog ugovora došlo je do potrebe izvoĊenja radova koji
nisu obuhvaćeni istim, stoga su potpisana dva Anexa ugovora i to Anex ugovora broj: 02/1-
5575/14 od 19.12.2014. godine i Anex ugovora broj: 02/1-3493/15 od 14.07.2015. godine te je
ukupan iznos Osnovnog ugovora povećan na iznos od 938.063,70 KM. Nadzor nad realizacjion
ugovora vršili su JP Grijanje d.o.o. Kakanj – 35.500,00 KM i URBS – PROJEKT d.o.o. Vitez –
620,10 KM.
4.5.1.3. MZ Povezice
Na osnovu Okvirnog sporazuma broj: 0-02/1-2386/13 od 28.08.2013. godine potpisanog izmeĊu
Općine Kakanj i JP Grijanje d.o.o. Kakanj potpisan je Ugovor o izradi projektno – tehniĉke
dokumentacije „Toplifikacija MZ Povezice“ općina Kakanj broj: 0-02/1-3199/13 od 24.09.2013.
godine na ukupan iznos od 71.741,16 KM.
Reviziju projektne dokumentacije izradila je firma Energoinvest d.d. Sarajevo koja je koštala 3.158,00
KM.
OBRAĐIVAĈ PREDLAGAĈ
Sluţba za privredu, urbanizam OPĆINSKI NAĈELNIK
i zaštitu okoline _________________________
Nermin Mandra
34
Prilog:
1. Izvještaj o popisu kućnih loţišta u mjesnim zajednicama: Bićer, Ĉatići, Pope, Doboj, Zgošća,
Povezice, Varda, Kakanj I i Kakanj II.
Daljinsko grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 1680 321 983 327 29 16 4
2. 11 - 15 5 2 1 1 1
3. 16 - 20 58 22 11 10 15
4. 21 - 25 219 38 13 150 18
5. 26 - 30 212 45 8 148 11
6. 31 - 40 101 12 1 84 4
7. 41 - 50 4 4
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 1 1
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 1 1
∑ 3279 2280 440 1017 725 79 0 16 4
Električna
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U 9 MJESNIH ZAJEDNICA KOJE GRANIĈE SA GRADOM KAKANJ - ZBIRNA TABELA
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA
Individualne kotlovniceRedni
brojDrvo Ugalj Pelet Briket
Kombinacija
Drvo-Ugalj
VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
3279
PREDSJEDNIK KOMISIJE
____________________
Sedin Karahodžić
OPĆINSKI NAĈELNIK
____________________
Nermin Mandra
PREDSJEDNIK KOMISIJE
____________________
Sedin Karahodžić
OPĆINSKI NAĈELNIK
____________________
Nermin Mandra
PREDSJEDNIK KOMISIJE
____________________
Sedin Karahodžić
OPĆINSKI NAĈELNIK
____________________
Nermin Mandra
PREDSJEDNIK KOMISIJE
____________________
Sedin Karahodžić
OPĆINSKI NAĈELNIK
____________________
Nermin Mandra
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 254 247 7
2. 11 - 15 1 1
3. 16 - 20 6 6
4. 21 - 25 6 3 3
5. 26 - 30 100 1 98 1
6. 31 - 40 5 4 1
7. 41 - 50 2 2
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 0 374 0 248 107 12 0 7 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ BIĆER
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 81 4 43 32 2
2. 11 - 15 1 1
3. 16 - 20 2 2
4. 21 - 25 5 3 2
5. 26 - 30 4 4
6. 31 - 40 11 11
7. 41 - 50 1 1
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 259 105 4 45 52 4 0 0 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ ĈATIĆI
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
259
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 309 43 179 81 6
2. 11 - 15 0
3. 16 - 20 1 1
4. 21 - 25 40 11 27 2
5. 26 - 30 32 14 11 7
6. 31 - 40 1 1
7. 41 - 50 0
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 1853 383 68 179 119 17 0 0 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ KAKANJ I
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
1853
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 108 47 35 24 2
2. 11 - 15 1 1
3. 16 - 20 6 3 3
4. 21 - 25 8 5 2 1
5. 26 - 30 37 24 13
6. 31 - 40 10 9 1
7. 41 - 50 0
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 0 170 88 36 43 3 0 0 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ POPE
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 92 11 65 16
2. 11 - 15 0
3. 16 - 20 0
4. 21 - 25 20 20
5. 26 - 30 4 4
6. 31 - 40 5 5
7. 41 - 50 0
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 608 121 11 65 45 0 0 0 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ DOBOJ
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
608
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 268 38 212 11 7
2. 11 - 15 0
3. 16 - 20 4 1 3
4. 21 - 25 22 6 12 2 2
5. 26 - 30 8 1 6 1
6. 31 - 40 11 3 1 7
7. 41 - 50 0
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 0 313 49 234 21 9 0 0 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ ZGOŠĆA
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 224 129 26 58 3 8 0
2. 11 - 15 2 2
3. 16 - 20 39 18 6 7 8
4. 21 - 25 47 16 1 22 8
5. 26 - 30 20 6 1 10 3
6. 31 - 40 2 2
7. 41 - 50 1 1
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 1 1
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 1 1
∑ 0 336 171 34 99 25 0 8 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ POVEZICE
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 128 18 35 72 3
2. 11 - 15 0
3. 16 - 20 0
4. 21 - 25 2 2
5. 26 - 30 1 1
6. 31 - 40 1 1
7. 41 - 50 0
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 538 132 18 35 76 3 0 0 0
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ KAKANJ II
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
538
Daljinsko
grijanje
Broj priključaka Snaga kotla (kW) Broj kotlovnica
1. Nepoznato 216 31 141 33 6 1 4
2. 11 - 15 0
3. 16 - 20 0
4. 21 - 25 69 69
5. 26 - 30 6 6
6. 31 - 40 55 55
7. 41 - 50 0
8. 51 - 60 0
9. 61 - 70 0
10. 71 - 90 0
11. 91 - 110 0
∑ 21 346 31 141 163 6 0 1 4
BriketElektrična
EnergijaOstalo
POPIS KUĆNIH LOŽIŠTA U MZ VARDA
Redni
broj
NAČIN ZAGRIJAVANJA DOMAĆINSTVA VRSTA ENERGENTA ZA ZAGRIJAVANJE
Individualne kotlovniceKombinacija
Drvo-Ugalj Drvo Ugalj Pelet
21
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Zeničko-dobojski kanton
OPĆINA KAKANJ
Bosnia and Herzegovina
Federation of Bosnia and Herzegovina
Zenica-Doboj Canton
MUNICIPALITY OF KAKANJ
A: Ulica branilaca
T: 032 771 830
F: 032 771 804 W: kakanj.gov.ba
Radna grupa za popis kućnih ložišta Općine Kakanj
I Z V J E Š T A J
o popisu kućnih ložišta u sljedećim mjesnim zajednicama: Bićer, Čatići, Pope, Doboj, Zgošća, Povezice, Varda, Kakanj I, Kakanj II.
Kakanj, decembar 2017.godine
A: Ulica branilaca
T: 032 771 830
F: 032 771 804 W: kakanj.gov.ba
Rješenjem Općinskog načelnika broj: 02/1-7072/2017 od 15.11.2017. godine imenovana je Radna grupa za popis ložišta u sljedećim
mjesnim zajednicama: Bićer, Čatići, Pope, Doboj, Zgošća, Povezice, Varda, Kakanj I, Kakanj II u sastavu;
1. Sedin Karahodžić – predsjednik,
2. Ermin Hardauš – član,
3. Alena Čabaravdić – član,
4. Merima Čizmić – član,
5. Nerma Avdispahić – član,
6. Aida Terzić – član,
7. Emina Husika – član,
8. Sanel Čosić – član,
9. Irma Letić – član.
Zadatak Radne grupe:
1. Sačiniti tabelu (anketu) sa podacima koji su relevantni za kućna ložišta (snaga kotlovnice, vrsta goriva i broj u posmatranim mjesnim
zajednicama), te iste popuniti prema stvarnom stanju na terenu,
2. Pribaviti od JP Grijanja Kakanj tačan broj domaćinstava koja su priključena na sistem daljinskog grijanja u predmetnim mjesnim
zajednicama,
3. Napraviti izvještaj sa tabelarnim prikazom podataka po mjesnim zajednicama.
Poslije obilaska navedenih mjesnih zajednica konstatovano je slijedeće stanje:
