Informacija o Instrumentu pretpristupne pomo ći IPA i drugim financijskim instrumentima Europske unije

I UVOD

U rujnu 2004. godine Europska komisija predložila je uvoñenje novog instrumenta za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA). Riječ je o jedinstvenom pretpristupnom instrumentu koji je Unija usvojila za proračunsko razdoblje od 2007. do 2013. godine, a koji je zamijenio pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD. Sadržaj i načela provedbe novog programa utemeljeni su na iskustvima stečenim u sklopu provedbe dosadašnjih programa pomoći radi usklañivanja i učinkovitijeg upravljanja pretpristupnom pomoći EU. Naime, iako je pretpristupna pomoć bila izuzetno korisna bivšim zemljama korisnicama, te im uvelike olakšala proces prilagodbe standardima EU, pokazalo se da instrumenti na raspolaganju, osim što su meñusobno bili nedovoljno uniformirani i teško uskladivi, nisu dovoljno nalikovali financijskim instrumentima koje koriste države članice, što je rezultiralo neučinkovitim korištenjem EU fondova za nove zemlje članice u prvim godinama članstva. Upravo je stoga u samoj koncepciji IPA instrumenta naglasak stavljen na pripremu država kandidatkinja za uspješno korištenje strukturnih fondova i Kohezijskog fonda nakon pristupanja EU. Osim država kandidatkinja, IPA je program otvoren i za zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja, odnosno za države potencijalne kandidatkinje za članstvo u Uniji. Republika Hrvatska kao država kandidatkinja ima pravo korištenja svih komponenti IPA programa, a u okviru Pretpristupne strategije, osim spomenutog instrumenta pomoći, na raspolaganju joj je i niz Programa Zajednice u područjima kao što su obrazovanje, istraživanje, zaštita okoliša, malo i srednje poduzetništvo, programi za mlade i javno zdravstvo.

Po ulasku u Europsku uniju, Republici Hrvatskoj otvorit će se mogućnosti korištenja financijskih instrumenata za ostvarenje Kohezijske politike - Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Riječ je o financijski značajno izdašnijim sredstvima (prema procjenama u prve dvije godine članstva Republici Hrvatskoj će biti na raspolaganju oko 2,2 milijarde eura) čije korištenje iako slično korištenju pretpristupnog instrumenta IPA predstavlja odreñene novine i izazove kako za javna tijela na središnjoj, tako i za ona na regionalnoj razini.

U daljnjem tekstu izložene su osnovne značajke pretpristupnog instrumenta IPA, Programa Zajednice, Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU, nacionalnog konteksta u kojem se rečeni instrumenti koriste ili će se koristiti za provedbu mjera regionalnog razvoja, kao i zahtjeva koji se u tom kontekstu mogu pojaviti za Primorsko-goransku županiju.

II Pretpristupni instrument IPA

1. O pretpristupnom instrumentu IPA

Program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) glavni je instrument EU pomoći za države kandidatkinje (Hrvatsku, Makedoniju i Tursku) i potencijalne kandidatkinje (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru) u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine. Svrha Programa jest pomoći javnim tijelima i nevladinom sektoru u aktivnostima usklañivanja nacionalnih zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, pomoći im pri implementaciji zakonodavstva, kao i pripremama i jačanju institucija za korištenje Kohezijskog fonda te Strukturnih fondova Unije namijenjenih državama članicama.

Pravnu osnovu za uspostavu programa IPA čine Uredba Vijeća EU (1085/2006) i IPA provedbena Uredba Europske komisije (718/2007). Program se sastoji od pet komponenti:

2

� Komponenta I – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija � Komponenta II – Prekogranična suradnja � Komponenta III – Regionalni razvoj � Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala � Komponenta V – Ruralni razvoj.

Komponente I. i II. otvorene su svim zemljama korisnicama Programa, dok pravo na korištenje komponenata III., IV. i V. imaju samo države kandidatkinje. Kroz spomenute komponente financirat će se projekti jačanja civilnog društva, integracija nacionalnih manjina, poticanje dijaloga izmeñu javnog i nevladinog sektora, reforma državne uprave (s posebnim naglaskom na područje pravosuña i unutarnjih poslova), gospodarski razvoj, projekti zaštite okoliša (područja gospodarenja otpadom, vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda te razvoj ukupnog sustava zaštite okoliša), razvoj prometnih mreža, sudjelovanje u Programima Zajednice itd. Projekti će se financirati prema modelu sufinanciranja što u pravilu podrazumjeva 75 % sredstava osiguranih od strane Europske komisije, a preostalih 25 % od strane korisnika projekta (moguće su iznimke gdje Komisija može dodijeliti veći udio sredstava).

Osim što IPA predstavlja Strukturne fondove u malom kojima države članice Unije potiču ujednačen i održiv gospodarski i socijalni razvoj svojih regija, kroz planirano decentralizirano upravljanje IPA-om jača se uloga i odgovornost nacionalnih tijela, potiče i olakšava prekogranična suradnja država korisnica IPA fonda i država članica EU. IPA nastavlja podupirati mjere iz područja koja su se financirala kroz pretpristupne programe pomoći CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD (odnose se na proračunsko razdoblje do 2006. godine) i izravna je poveznica s instrumentima kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike Unije. Hrvatska će biti korisnica IPA programa sve dok ne postane članica Europske unije.

Države Procesa

stabilizacije i pridruživanja

Države kandidatkinje Države članice EU

Sektor CARDS (RH 2000.-2004.)

Pretpristupni programi (RH 2005.-2006.)

IPA 2007.-2013. Instrumenti kohezijske, poljoprivredne i ribarske

politike

Ruralni razvoj SAPARD IPARD EAFRD, EAGF

(poljoprivreda), EFF (ribarstvo)

Regionalni razvoj

ISPA IPA III ERDF (strukturni fond)

Regionalni razvoj (veliki

projekti) ISPA IPA III Kohezijski fond

Ekonomska i socijalna kohezija

PHARE IPA IV ESF (strukturni fond)

Prekogranična suradnja

CARDS CBC PHARE CBC IPA II ERDF

Jačanje institucija,

demokracija, pravosuñe i

unutarnji poslovi

PHARE, twinning, TAIEX, tehnička

pomoć IPA I ESF

Financiranje kroz pretpristupne programe po proračunskim razdobljima. 2. Sustav provedbe programa IPA 1

1 Vidi Prilog 2 i 3

3

Korištenjem komponenti programa IPA, Hrvatska se priprema za upravljanje financijskim instrumentima koji će joj biti dostupni nakon stjecanja statusa države članice Europske Unije, odnosno Strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom. Namjena tih fondova je s jedne strane poduprijeti gospodarski rast kako bi se dostigla veća konkurentnost na globalnoj razini, a s druge strane pomoći napredak područja koja se suočavaju s razvojnim poteškoćama.

Budući da se strateški dokumenti i institucije koje upravljaju komponentama programa IPA pripremaju na gotovo istovjetan način kao i u slučaju korištenja Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda te su u potpunosti prilagoñeni njihovim pravilima, upravljanje IPA programom osigurat će državama korisnicama programa uspješno korištenje financijskih instrumenata koji će im biti na raspolaganju kada postanu države članice EU.

2.1. Tijela za provedbu programa

IPA sustav u Hrvatskoj ima složenu strukturu koja za provedbu programa predviña suradnju niza resornih ministarstava i drugih javnih tijela koja su nadležna za pojedina sektorska područja i za operativnu provedbu IPA projekata. Naime, Program se u Hrvatskoj vodi prema decentraliziranom modelu upravljanja fondovima, što znači da su nadležne institucije morale dobiti akreditaciju Europske komisije da bi preuzele odgovornost nad upravljanjem i provedbom projekata po pojedinim IPA komponentama. Takoñer je važno napomenuti da za razliku od prethodnih programskih razdoblja, tijela koja upravljaju programom IPA ujedno su odgovorna za pokretanje natječaja i za ugovaranje projekata.

Za ukupnu koordinaciju IPA programa u Hrvatskoj nadležan je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, dok je za koordinaciju financijskog upravljanja nadležno Ministarstvo financija. Prema uredbi Vlade RH od 19. ožujka 2008. u upravljanje i provedbu IPA projekata uključena su slijedeća tijela:

− Komponenta I - Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija � Upravljanje: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i upravljanje fondovima

EU (u daljnjem tekstu SDURF) � Provedba projekata: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (u daljnjem

tekstu: SAFU) − Komponenta II – Prekogranična suradnja

� Upravljanje: Zajedničke strukture s državama članicama EU2, nacionalno tijelo – Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (u daljnjem tekstu: MRRŠVG)

� Provedba projekata: SAFU − Komponenta III – Regionalni razvoj

� Promet • Upravljanje: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu

MMPI) • Provedba projekata: HŽ Infrastruktura d.o.o. i SAFU

� Zaštita okoliša

• Upravljanje: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu MZOPUG) i MRRŠVG

• Provedba projekata: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode i SAFU

2 Vidi str. 17

4

� Regionalna konkurentnost • Upravljanje: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (u daljnjem

tekstu: MGRIP), MRRŠVG i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: MZOS

• Provedba projekata:) SAFU − Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala

• Upravljanje: MGRIP, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu MZSS) i MZOS

• Provedba projekata: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Agencija za strukovno obrazovanje

− Komponenta V – Ruralni razvoj • Upravljanje: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u

daljnjem tekstu: MPRRR) • Provedba projekata: MPRRR – Ravnateljstvo za strukturnu i tržišnu

potporu u poljoprivredi

2.2. Programski okvir za korištenje sredstava 3

Kako bi se ostvarili uvjeti za povlačenje sredstava i provedbu projekata iz Programa izrañen je niz pravnih akata, te strateških, operativnih i provedbenih dokumenata. Europska komisija i Hrvatska zajednički su definirale programske dokumente – Operativne programe, u kojima su definirani nacionalni prioriteti po sektorima, prioritetne mjere i aktivnosti po svim IPA komponentama, sredstva za provedbu istih, te upravljačka struktura u RH.

Krovni dokumenti uključuju: Pristupno partnerstvo, Strategiju Europske komisije za proširenje, Nacionalni program za pristupanje EU (NPPEU), Višegodišnji indikativni planski dokument (Multi-annual Indicative Planing Document), Strateški okvir za razvoj Republike Hrvatske 2006.−2013., Okvir za usklañenost strategija i Lisabonsku strategiju.

Na krovne se dokumente nadovezuju IPA provedbeni dokumenti: Nacionalni program 2008. za I. komponentu IPA, Operativni programi prekogranične suradnje (Jadranski prekogranični program, Prekogranični program s Mañarskom, Prekogranični program sa Slovenijom, Prekogranični program sa Srbijom, Prekogranični program s Crnom Gorom, Prekogranični program s Bosnom i Hercegovinom, Transnacionalni program Jugoistočna Europa i Transnacionalni program Mediteran), Okvir za usklañenost strategija, Operativni program za konkurentnost, Operativni program za promet, Operativni program zaštite okoliša, Operativni program za razvoj ljudskih potencijala te Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj – IPARD program.

Nažalost, mora se konstatirati da su pri izradi svih gore navedenih dokumenata jedinice regionalne i lokalne samouprave imale potpuno marginalnu ulogu, iako su upravo regionalna i lokalna samouprava primarni korisnici sredstava pretpristupnog programa IPA.

2.3. Financijska alokacija IPA programa za Republik u Hrvatsku

Ukupna sredstva Programa IPA namijenjena Republici Hrvatskoj za svih pet komponenti u razdoblju od 2007. do 2013. godine iznose 1,073 milijarde eura.

3 Vidi Prilog 3

5

Komponente

IPA programa 2007 2008 2009 2010 2011 20124 2013 Ukupno

Pomoć u tranziciji i

jačanje institucija

49,6 45,4 45,6 39,5 39,9 40,9 38,5 299,4

Prekograni čna suradnja 9,7 14,7 15,9 16,2 16,5 16,9 16,7 106,6

Regionalni razvoj 45,0 47,6 49,7 56,8 58,2 59,3 62,0 378,6

Razvoj ljudskih potencijala 11,4 12,7 14,2 15,7 16,0 16,0 18,00 104,0

Ruralni razvoj 25,5 25,6 25,8 26,0 26,5 27,3 27,70 184,4

Ukupno 141,2 146,0 151,2 154,2 157,1 160,4 162,91 1073,01

Financijska alokacija IPA programa za RH u razdoblju 2007.-2013. u milijunima eura

Provedba projekata u okviru pojedinih Operativnih programa provodit će se u načelu po unificiranom modelu tzv. „grant schemes“, tj. shema dodjele bespovratne pomoći (ili darovnica) putem javnih natječaja u nadležnosti Provedbenih tijela. Projekti veće vrijednosti (načelno iznad 10 milijuna eura ukupne vrijednosti) identificirani su i razmatrani pojedinačno te navedeni u okviru pojedinih Operativnih programa.

Raspodjela IPA programa po sastavnicama u postotcima izgleda kao na slici:

3. IPA Komponente

4 Iznosi za 2012. i 2013. su indikativni, jer se očekuje da će RH stupiti u punopravno članstvo EU 2012. godine kada će početi korištenje Stukturnih fondova i Kohezijskog fonda, a prestati korištenje IPA programa.

6

3.1. Komponenta I - Pomo ć u tranziciji i izgradnja institucija

Kao svojevrsni nastavak PHARE programa, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije, ova komponenta pomaže državi korisnici u izgradnji administrativnih i pravosudnih kapaciteta i ispunjenju kriterija za članstvo: političkih, gospodarskih, pravnih i administrativnih. Pokriva sve aktivnosti izgradnje institucija i investicija povezane s usvajanjem i provedbom pravne stečevine Zajednice te se, u pretpristupnom kontekstu, odnosi na sve mjere suradnje koje nisu izričito pokrivene drugim komponentama.

U razdoblju 2007.- 2011. u proračunu je Europske komisije za nacionalnu komponentu osigurano ukupno 180.100.000 eura bespovratnih sredstava.

Potencijalni korisnici ove komponente su tijela državne uprave, tijela u javnom vlasništvu, nevladine udruge, poslovna zajednica te ostala neprofitna tijela. Drugim riječima ova komponenta nije namijenjena županijama pa tako ni Primorsko-goranskoj županiji.

3.2. Komponenta II - Prekograni čna suradnja

Ova komponenta nastavlja podupirati mjere iz područja koja su se financirala kroz regionalnu komponentu programa CARDS u kombinaciji s inicijativom Europske Unije INTERREG III. Drugim riječima ona podupire prekogranične projekte zemalja članica i zemalja korisnica programa IPA. Za Republiku Hrvatsku ova komponenta predstavlja važan doprinos aktivnostima regionalnoga razvoja budući da su njeni potencijalni korisnici upravo pogranične regije, tj. županije (što naravno uključuje i sve jedinice lokalne samouprave, te druge subjekte na njihovom području) smještene uz kopnene i pomorske državne granice. osamnaest od 21 hrvatske županije ima izravne granice s regijama susjednih država, koje čine prihvatljiva područja suradnje na osnovi čega se izrañuju zajednički programi prekogranične suradnje. Razdoblje od 2007. do 2013. godine obuhvaća 6 posebnih programa prekogranične suradnje Republike Hrvatske, i to s državama članicama EU:

1. Republika Slovenija - Republika Hrvatska - vrijednost programa u razdoblju 2007. – 2009. iznosi 18.488.966 eura

2. Republika Mañarska - Republika Hrvatska - vrijednost programa u razdoblju 2007. – 2009. iznosi 19.307.299 eura

3. Jadranska prekogranična suradnja Republika Italija - Republika Hrvatska - vrijednost programa u razdoblju 2007. – 2009. iznosi 90.441.137 eura

i s državama potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU 1. Republika Hrvatska - Bosna i Hercegovina u razdoblju 2007. – 2009. za financiranje

hrvatskih projektnih partnera iz sredstava IPA na raspolaganju je 3.000.000 eura; 2. Republika Hrvatska - Republika Crna Gora u razdoblju 2007. – 2009. za

financiranje hrvatskih projektnih partnera iz sredstava IPA na raspolaganju je 1.200.000 eura;

3. Republika Hrvatska - Republika Srbija u razdoblju 2007. – 2009. za financiranje hrvatskih projektnih partnera iz sredstava IPA na raspolaganju je 2.400.000 eura.

Osim spomenutih programa iz komponente II. programa IPA, financirat će se i projekti

u sklopu dva programa transnacionalne suradnje u kojima aktivno sudjeluje Republika Hrvatska, a to su:

1. Transnacionalni program Jugoistočna Europa SEE (South East Europe) - u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 1.490.000 eura.

7

2. Transnacionalni program Mediteran - u razdoblju od 2007. do 2009. godine za financiranje projektnih partnera iz Republike Hrvatske iz sredstava IPA na raspolaganju je 159.000 eura.

Programima prekogranične suradnje financirati će se dva osnovna tipa projekata - projekti odabrani putem javnih natječaja (tzv. grant schemes) i tzv. Strateški projekti koji se usvajaju van natječaja po posebnoj proceduru opisanoj u Provedbenom priručniku. Maksimalni iznos IPA bespovratnih sredstava (grantova) namijenjenih za projektne partnere jest 85% od ukupnoga iznosa projekta, dok 15% projektni partneri moraju sufinancirati nacionalnim (javnim) sredstvima. Za razliku od prethodnih programa pomoći IPA prekogranična suradnja zamjenjuje princip predfinanciranja principom nadoknade troškova što znači da su korisnici sredstava dužni osigurati dovoljan iznos sredstava za početak provedbe projekta, a troškovi provedbe biti će nadoknañeni do 85 posto njihove vrijednosti periodički tijekom provedbe.5

Zajedničke strukture prekograničnih i transnacionalnih programa s državama članicama EU obuhvaćaju: Upravljačko tijelo programa, Zajedničko tehničko tajništvo, Zajednički odbor za praćenje, Tijelo za ovjeravanje i Tijelo za reviziju. U Republici Hrvatskoj MRRŠVG predstavlja nacionalno tijelo u programima prekogranične suradnje, dok je SAFU nadležna za provedbu programa.

U programima s državama članicama EU, vodeću ulogu u pripremi i provedbi programa imaju upravljačka tijela koja su smještena u državama članicama, dok Republika Hrvatska ima vodeću ulogu u pripremi i provoñenju programa koje imamo s državama korisnicama programa IPA.

Primorsko-goranska županija sastavni je dio programskog područja Jadranske prekogranične suradnje, prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska, te transnacionalnih programa Mediteran i Jugoistočna Europa. Takoñer, Primorsko-goranska županija može sudjelovati u Prekograničnom programu Hrvatska – Bosna i Hercegovina, gdje kao pridruženo područje ima pravo na sufinanciranje u maksimalnom iznosu od 20%.

Obzirom na sredstva na raspolaganju iz pojedinih programa za Primorsko-goransku županiju najzanimljiviji su operativni programi Jadranske prekogranične suradnje te prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska. Osim toga valja napomenuti da u okviru Jadranske prekogranične suradnje Primorsko-goranska županija izravno sudjeluje u upravljanju programom . Naime, predstavnici Županije članovi su Zajedničkog odbora za praćenje Programa Jadranske prekogranične suradnje - tijela odgovornog za razmatranje i odobravanje kriterija za odabir operacija financiranih Programom te odobravanje svake revizije tih kriterija u skladu s programskim potrebama; raspisivanje natječaja za dostavljanje ponuda projektnih predlagatelja; provedbu svih aktivnosti u sklopu odabira i prihvaćanja te za prihvaćanje predloženih strateških projekata.

3.3. Komponenta III - Regionalni razvoj

Riječ je o komponenti koja predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa PHARE, te financira infrastrukturne projekte većih razmjera na području zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujednačenog regionalnog razvoja. Njome se države korisnice programa pripremaju za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj koji će im biti na raspolaganju nakon pristupanja EU.

5 Za razliku od RH, države članice EU osiguravaju nužnih 15% nacionalnog sufinanciranja iz državnog proračuna.

8

Komponenta III. programa IPA obuhvaća tri sektora za koje su izrañena tri operativna programa za trogodišnje programsko razdoblje 2007.-2009. Radi se o sektoru prometa, zaštite okoliša i regionalne konkurentnost. Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, javne i znanstvene ustanove te poslovna zajednica.

3.3.1. Komponenta III a - Promet

Ukupna vrijednost Operativnog programa za promet u razdoblju 2007. – 2009. godine iznosi 71.334.000 eura od čega 53.500.500 eura čini sufinanciranje od strane EU. Prioritetne osi programa čine:

− unaprjeñenje željezničkog sustava u Hrvatskoj koje se namjerava ostvariti nadogradnjom i modernizacijom željezničke pruge te povećanjem sigurnosti i učinkovitosti rada željeznice, te

− unaprjeñenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj putem modernizacija i obnove riječnih plovnih putova i lučke infrastrukture

− tehničku pomoć. U okviru prve prioritetne osi cilj je, u skladu s EU standardima, postupno povećati

kvalitetu željezničkog koridora X, dvokolosiječne željezničke linije na relaciji Savski Marof – Zagreb – Novska – Tovarnik koja povezuje središnju i jugoistočnu Europu, od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba i Skopja do luke Solunu. Svi veliki prioritetni projekti (iznad 10 milijuna eura) ulaganja u željeznice unutar ovog prioriteta smješteni su uzduž Paneuropskog koridora X i predstavljaju nastavak projekta rehabilitacije i modernizacije dionice pruge od Vinkovaca do Tovarnika i državne granice sufinanciranog u sklopu programa ISPA. Od ukupnih alociranih sredstava u sklopu Operativnog programa za promet alokacije za Prioritetnu os 1 iznose 12.995.250 eura u 2007., 15.870.000 eura u 2008. i 18.245.250 eura u 2009. (ukupno 47.110.500 eura). Za željeznički sektor predložena je nacionalna stopa sufinanciranja od 25% dok se 75% sufinancira sredstvima IPA programa.

Prioritetna os 2 „Unaprjeñenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj“ usmjerena je na obnovu plovnih putova rijeke Save, a indikativni popis velikih projekata uključuje rehabilitaciju i unaprjeñenje plovnih putova rijeke Save te obnovu luke Vukovar. Alokacija sredstava za prioritetnu os 2 iznosi 3.750.000 eura u 2007., 1.875.000 eura u 2008. (ukupno 5.625.000 eura). Za sektor unutarnje plovidbe vrijede iste stope sufinanciranja kao i za sektor unaprjeñenja željezničkog sustava.

Kao što se iz navedenog može primijetiti, podru čje Primorsko-goranske županije u potpunosti je izostavljeno u izradi Operativnog pr ograma za sektor prometa. Primjerice, koridor V c kojim se predvi ña modernizacija ravni čarske pruge Rijeka – Zagreb, nije uvršten me ñu prioritete Operativnog programa, a niti jedan od velikih projekata s indikativne liste programa ne će se realizirati na podru čju Primorsko-goranske županije.

3.3.2. Komponenta III b - Zaštita okoliša

Operativni program zaštite okoliša jest od interesa za Primorsko-goransku županiju budući da se unutar ovoga sektora planira sufinanciranje jednog od njenih kapitalnih projekata – Uspostavljanje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Marišćina.

9

Ukupna vrijednost Programa u razdoblju 2007. – 2009. godine iznosi 71.333.000 eura od čega 53.499.750 eura čini sufinanciranje od strane EU. Sam Operativni program predviña tri Prioritetne osi;

− Podsektor otpada koji uključuje osiguravanje objekata za gospodarenje otpadom u centrima u kojima su najpotrebniji i sanaciju lokacija visoko onečišćenih otpadom, “crnih točaka”;

− Podsektor vode koji uključuje uspostavu modernih sustava vodoopskrbe i(ili) ureñaja za obradu voda i sustava;

− Tehničku pomoć

Alokacija sredstava za Prioritetnu os 1 iznosi 8.349.750 eura u 2007., 8.874.750 eura u 2008. i 9.125.250 eura u 2009. (ukupno 26.349.250 eura). Za sektor gospodarenja otpadom indikativna stopa IPA sufinanciranja iznosi 75%, ali u praksi je stopa sufinanciranja bitno niža, naročito za prihodovne projekte poput centara za gospodarenje otpadom. Očekivani korisnici unutar ovog prioriteta jesu gradska, županijska/regionalna/komunalna društva ili druga javna tijela koja se bave gospodarenjem otpadom kao i nadležno ministarstvo - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva.

U okviru Razvoja infrastrukture za gospodarenje otp adom radi uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatsk oj, kao prvi projekt ovakve vrste u Republici Hrvatskoj za financiranje je odob ren projekt izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Mariš ćina, čija je ukupna investicijska vrijednost u okviru IPA aplikacije iznosi približno 27 mil. eura , od čega približno 8,5 mil. eura iznosi IPA donacija. Takoñer, na indikativnoj listi je i projekt Sanacije i zatvaranja jame Sovjak ukupne procijenjene vrijednosti od 25 milijuna eura.

Na indikativnoj listi projekata iz podsektora vode nema projekata s područja Primorsko-goranske županije. Godišnje alokacije za projekte vodnog gospodarstva iznose 8.400.000 eura u 2007., 8.900.250 eura u 2008. i 9.150.000 eura u 2009. godini (ukupno 26.450.250 eura). Za sektor upravljanja vodama stopa sufinanciranja odreñena je na 75%.

3.3.3. Komponenta III c - Regionalna konkurentnost

Operativni program sastoji se od tri Prioritetne osi od kojih se dvije odnose na ulaganja, dok se treća odnosi na tehničku pomoć za upravljanje Operativnim programom. Prioritetne osi koje se odnose na ulaganja usmjerene su prvenstveno na kohezivni i konkurentni aspekt hrvatskog gospodarstva. Dok je prva prioritetna os „Unapreñenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja“ usmjerena prema tzv. područjima koja zaostaju u razvitku, druga „Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“, bavi se horizontalnim pitanjima zajedničkim za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Ukupna vrijednost programa u razdoblju 2007. - 2009. iznosila je 47.133.001 eura od čega 35.349.750 eura čini sufinanciranje IPA sredstvima. Maksimalni iznos sufinanciranja prihvatljivih troškova projekata od strane EU iznosi 75%.

Unatoč činjenici da su krajnji korisnici bespovratne pomoći (grantova) u okviru prve prioritetne osi upravo jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, te regionalne/lokalne javne ustanove ili udruge, javna poduzeća u vlasništvu tijela samouprave kao i regionalne i lokalne turističke zajednice, Primorsko-goranska županija nije obuhvaćena programskim područjem Operativnog programa. Naime, iako dijelovi Županije (Gorski kotar i otoci) spadaju u kategoriju područja od posebne državne skrbi

10

odn. brdsko-planinska područja i otoke, prilikom izrade Operativnog programa odlučeno je da sredstva na raspolaganju u okviru Regionalne konkurentnosti budu namijenjena isključivo županijama u kojima je više od 50% teritorija kategorizirano kao područje posebne državne skrbi, što nije slučaj s Primorsko-goranskom županijom.

Za napomenuti je da će sva područja PGŽ koja po važećoj legislativi ostvaruju beneficije temeljem slabijeg stupnja razvoja, takav povlašteni status izgubiti bude li usvojen novi model definiranja potpomognutih područja kakav se predviña novim Zakonom o regionalnom razvoju, odnosno pripadajućim podazkonskim aktima.

3.4. Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala

Razvoj ljudskih potencijala komponenta je usmjerena na korištenje sredstava u sektoru zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti. Ova je komponenta ujedno i preteča Europskog Socijalnog Fonda (ESF) kojim se financiraju projekti s područja socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje te Strategije za rast i zapošljavanje (Growth and Jobs).

Ukupna vrijednost projekta iznosi 45.031.769 eura od čega 38.277.000 eura čine sredstava EU. Maksimalna stopa sufinanciranja IPA sredstvima iznosi 85%. Okvirni cilj programa jest: „Povećati broj novih i kvalitetnijih radnih mjesta. I neposrednije, privući i zadržati više ljudi u zaposlenosti povećavajući ulaganja u ljudski kapital, jačajući socijalno uključivanje i promičući prilagodljivost trgovačkih društava i radnika.“

Program obuhvaća četiri prioriteta – 1. Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada, 2. Jačanje socijalnog uključivanja osoba kojima je otežan pristup tržištu rada, 3. Unaprjeñivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti i 4. Tehnička pomoć. Primorsko-goranska županija može sudjelovati u okvi ru prva tri prioriteta, dok je prioritet Tehnička pomoć namijenjen operativnim strukturama za pripremu projekata i upravljanje Operativnim programom.

3.5. Komponenta V - Ruralni razvoj

Peta komponenta IPA programa nastavak je programa SAPARD, a svrha joj je pripremiti državu korisnicu programa za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj kao i za korištenje poljoprivrednih fondova koji će joj biti na raspolaganju nakon pristupanja Uniji.

Osnova za korištenje financijskih sredstava namijenjenih petoj komponenti IPA programa je IPARD program za poljoprivredu i ruralni razvitak 2007. - 2013. Ukupan iznos koji će se osigurati za sufinanciranje iz IPA programa za razdoblje 2007. – 2009. iznosi 76.900.000 eura (25.500.000 eura za 2007., 25.600.000 eura za 2008. i 25.800.000 eura za 2009. godinu).

Postoci sufinanciranja prihvatljivih troškova projekata javnim sredstvima iznosi 50%, a ostatak mora osigurati sam korisnik. Program obuhvaća tri prioritetne osi:

1. Unaprjeñenje učinkovitosti tržišta i provedba standarda Zajednice

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-ekoloških mjera za ruralni razvoj

3. Razvoj ruralnog gospodarstva

Krajnji korisnici programa su poljoprivredna gospodarstva (obiteljske farme, obrtnici i pravne osobe) upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja se nalaze u sustavu PDV-a, samostalni poljoprivrednici, mala i srednja poduzeća, kooperative, nevladine organizacije i javne ustanove, fizičke i pravne osobe koje se bave ruralnim gospodarskim

11

aktivnostima. Jedinice lokalne samouprave krajnji su korisnici mjere 3.1. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture u okviru prioritetne osi 3 (Razvoj ruralnog gospodarstva). Unutar spomenute mjere sufinancirat će se ulaganja u nekoliko sektora koji uključuju sustav kanalizacije i obradu otpadnih voda, lokalne neklasificirane ceste, toplane i protupožarne ceste.

III Programi Zajednice

1. O Programima Zajednice

Programi Zajednice odnose se na niz aktivnosti koje Europska unija usvaja kako bi promicala suradnju meñu državama članicama u različitim područjima svojih unutarnjih politika. U načelu, programi su namijenjeni isključivo državama članicama na temelju posebne stavke u Općem proračunu EU. Meñutim, neki od njih otvoreni su državama kandidatkinjama te se kao takvi smatraju jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno sredstava upoznavanja država kandidatkinja s politikama i metodama rada Europske unije kao i podupiranja njihovih napora u procesu europske integracije kroz olakšavanje transfera znanja i dobre prakse.

Države koje nisu članice Europske unije, i kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za sudjelovanje u Programima Zajednice, a iznos članarine razlikuje se od programa do programa.

O kvaliteti podnesenih projekata ovisi koliko će se uspješno povući uložena sredstva, te da li će ona biti manja, jednaka ili veća od uplaćene članarine.

2. Programi Zajednice otvoreni Republici Hrvatskoj

Ukupno ima 30-ak Programa Zajednice, a Republika Hrvatska trenutno sudjeluje u 17 programa6:

• IDABC - Isporuka interoperabilnih europskih usluga e-vlade državnoj upravi, gospodarstvu i grañanima

o Cilj je Programa olakšati prekogranično poslovanje i pružanje javnih usluga grañanima, ukinuti zapreke slobodnom kretanju roba, osoba, usluga i kapitala te omogućiti slobodno nastanjivanje grañana jedne članice EU-a na teritoriju druge.

• Carine 2013 o Program je namijenjen koordinaciji rada carinskih službi u zemljama članicama u cilju omogućavanja djelovanja unutrašnjeg tržišta EU - olakšavanju trgovine, borbi protiv prijevara i zaštiti financijskih i sigurnosnih interesa EU-a i njezinih grañana.

• Fiscalis 2013 o Cilj programa jest poboljšati rad poreznih sustava na unutarnjem tržištu

putem poticanja suradnje na području porezne politike. • Kultura 2007-2013

o Program je namijenjen financiranju projekata kulturne suradnje u svim vrstama umjetničkog i kulturnog rada: scenskim umjetnostima, vizualnim umjetnostima, književnosti, kulturnoj baštini, povijesti kulture itd.

• MEDIA 2007 o Program je usmjeren na pružanje podrške aktivnostima pretprodukcije i

postprodukcije, tehnološkog i tržišnog napretka, te digitalizaciju.

6 Županije mogu biti korisnici sredstava samo nekih od navedenih Programa zajednice

12

• FP7 - Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj o Program je namijenjen financiranju projekata iz svih znanstvenih

područja. Podijeljen je na četiri specifična istraživačka programa (Suradnja, Ideje, Ljudi, Kapaciteti) i na dva dodatna posebna programa koja su namijenjena nuklearnim (EUROATOM) i nenuklearnim istraživanjima (Zajednički istraživački centar – Joint Research Centre)

• CIP - Okvirni program za konkurentnost i inovacije o Cilj Programa je poticanje konkurentnosti europskog poduzetništva.

Podijeljen je na tri potprograma: Poduzetništvo i inovacije (Entrepreneurship & Innovation Programme – EIP); ICT politika (ICT Policy – ICT) i Inteligentna energija u Europi (Intelligent energy in Europe II – IEE II)

• PROGRESS - Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost o Namijenjen je financiranju projekata na području zapošljavanja, socijalne

uključenosti te zaštite, uvjeta rada, ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije.

• Mladi na djelu o Svrha programa jest potaknuti osjećaj aktivnog grañanstva, solidarnosti i

tolerancije meñu mladim Europljanima i uključiti ih u oblikovanje budućnosti Unije.

• Europa za grañane o Cilj programa jest ohrabriti grañane Europe na aktivno uključivanje u

proces europskih integracija kao i jačati osjećaj pripadnosti europskom identitetu.

• Financijski instrument za civilnu zaštitu i • Mehanizam zajednice za civilnu zaštitu

o Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu i Financijski instrument za civilnu zaštitu zajedno obuhvaćaju tri glavne faze ciklusa upravljanja katastrofama: prevenciju, spremnost i reagiranje. Mehanizam Zajednice obuhvaća reagiranje i neke od aktivnosti spremnosti, a Financijski instrument za civilnu zaštitu omogućava aktivnosti na sva tri područja. Ova dva zakonska propisa su komplementarna i zbog toga što Financijski instrument za civilnu zaštitu financira Mehanizam zajednice za civilnu zaštitu.

• Program zajednice na području javnog zdravstva o Program je namijenjen financiranju aktivnosti koje pridonose poboljšanju i

zaštiti ljudskog zdravlja primjerice razmjenu kontakata I iskustava izmeñu zdravstvenih stručnjaka, organizacija i institucija, uspostavu mreža eksperata na razini EU-a i sl.

• Marco Polo II o Ciljevi programa jesu smanjenje opterećenja cestovnog prometa,

smanjenje negativnog učinka teretnog prijevoza na okoliš u zemljama Europske unije i jačanje intermodalnosti, čime se želi pridonijeti učinkovitu i održivu prometnom sustavu.

• Erasmus Mundus o Riječ je o programu suradnje i mobilnosti na polju visokog obrazovanja

kojem je cilj poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja u Europi i promicati dijalog i razumijevanje izmeñu ljudi i kultura kroz suradnju s trećim zemljama.

• TEMPUS IV

13

o Program je meñusveučilišne suradnje koji podupire aktivnosti na području razvoja programa i upravljanja sveučilištima te općenito institucionalne potpore visokog obrazovanja.

• LLP - Integrirani program za cjeloživotno učenje o Program potiče suradnju obrazovnih institucija širom Europe, mobilnost

sudionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istovremeno i priprema sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. Sastoji se od od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje) Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program i program Jean Monnet.

IV Strukturni fondovi i Kohezijski fond Europske un ije

1. Regionalna politika Europske unije

Strukturni fondovi i Kohezijski fond financijski su instrumenti Regionalne politike Europske unije (često se koristi i naziv Kohezijska politika) čiji je cilj financijska solidarnost i postizanje harmoničnog, ujednačenog i održivog razvoja te jačanje gospodarske i socijalne kohezije i teritorijalne kohezije.

U financijskom razdoblju 2007.-2013. iz proračuna Europske unije Regionalnoj politici alocirano je 347,41 milijardi eura odn. 35.7% ukupnog EU proračuna. Spomenuta sredstva koriste se za ostvarivanje 3 cilja politike:

• Konvergencija – usmjeren je na promicanje gospodarskog rasta za nerazvijene države i regije članice čiji BDP per capita ne premašuje 75% prosjeka EU. Sredstva na raspolaganju za ostvarenje ovog cilja iznose 282,8 milijardi eura.

• Regionalna konkurentnost i zapošljavanje – usmjeren je na jačanje konkurentnosti i zapošljavanja kroz programe za promicanje inovacija i društva znanja, poduzetništva, zaštite okoliša i održivog razvoja te investiranja u ljudske potencijale. Sredstva namijenjena za ostvarenje ovog cilja iznose 55 milijardi eura.

• Europska teritorijalna suradnja – usmjerena je na jačanje prekogranične suradnje kroz realizaciju zajedničkih lokalnih i regionalnih inicijativa, transnacionalnu suradnju s ciljem ostvarenja integriranog teritorijalnog razvoja i meñuregionalnu suradnju i razmjenu iskustva. Iako su sredstva namjenjena teritorijalnoj suradnji relativno mala u usporedbi s prethodna dva cilja Kohezijske politike (8,7 milijardi eura) valja napomenuti da ona ipak ukazaju na značajni iskorak u pridavanju važnosti ovom obliku suradnje meñu regijama članicama budući da u prethodnim financijskim razdobljima teritorijalna suradnja nije predstavljala zasebni cilj Regionalne politike EU. U tom pogledu značajna je i Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog i Vijeća o Europskim grupacijama za teritorijalnu suradnju (EGTS). Riječ je o novom pravnom instrumentu EU za promicanje prekogranične, transnacionalne i meñuregionalne suradnje izmeñu regionalnih i lokalnih vlasti, udruga i drugih javnih tijela iz različitih država članica. Spomenuti instrument uvelike pridonosi procesu decentralizacije budući da, za razliku od suradnje s inozemstvom koja je u načelu centralizirana i odraz je vanjske politike država članica, EGTS omogućuje regionalnim i lokalnim vlastima da se udruže i surañuju na dostizanju zajedničkih ciljeva, bez potrebe prethodnog potpisivanja i ratificiranja ugovora od strane država članica.

2. Korištenje Strukturnih fondova i Kohezijskog fon da

14

Ostvarenje ciljeva Kohezijske politike EU u razdoblju od 2007.-2013. godine, financirat će se iz dva Strukturna fonda (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond ) te iz Kohezijskog fonda, ovisno o prirodi pomoći i vrsti korisnika.

• Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund - ERDF) o Pruža financijsku podršku infrastrukturnim ulaganjima, ulaganjima u nova

radna mjesta, projektima lokalnoga razvoja, te pruža pomoć malim poduzećima. Iz ERDF-a financiraju se projekti u području: prometa, zaštite okoliša, energetike, obrazovanja, zdravlja, istraživanja i inovacija, te projekti s ciljem prevencije rizika. Novac iz ERDF-a dostupan je najsiromašnijim regijama svih zemalja članica;

• Europski socijalni fond (European Social Fund - ESF) o Pruža podršku povratku nezaposlenih meñu aktivnu radnu snagu,

financirajući projekte strukovnog osposobljavanja. Sredstvima iz ESF-a financira se jačanje ljudskih potencijala u cilju povećanja izgleda pri zapošljavanju, povećanja radne produktivnosti, te jačeg stimuliranja gospodarskog rasta. Takoñer se financiraju projekti koji promoviraju borbu proziv diskriminacije, te razvoj partnerstva za zapošljavanje i socijalnu uključenost.

• Kohezijski fond (Cohesion Fund) o Financira projekte kojima se unapreñuje okoliš i razvija prometna

infrastruktura odreñena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže kao i projekte za razvoj obnovljive energije. Namijenjen je isključivo članicama čiji BNP leži ispod 90% prosjeka EU i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji.

Sredstva dostupna iz Strukturnih I Kohezijskog fonda uvijek podrazumijevaju načelo sufinanciranja troškova.

Maksimalna stopa sufinanciranja EU sredstvima ovisi o tipologiji projekata te ciljevima koji se projektom nastoje ostvariti:

• Konvergencija: od 75% do 85% • Konkurentnost i zapošljavanje: od 50% do 85% • Europska teritorijalna suradnja: od 75% do 85% • Kohezijski fond: 85% Svi projekti moraju biti u skladu sa zakonodavstvom EU, posebice s odredbama koje se

tiču konkurentnosti, zaštite okoliša I postupka provedbe javne nabave.

3. Primjeri povla čenja sredstava Strukturnih fondova i Kohezijskog fo nda iz

država članica EU

3.1 Španjolska U razdoblju od 1995. do 2004. godine sredstvima Kohezijske politike EU na teritoriju

Španjolske sufinancirana je izgradnja preko 1200 km cesta i autocesta, 850 km željezničke pruge, obnova i izgradnja 2600 km vodovoda, a u sektor istraživanja i razvoja investirano je cca. 4 milijarde eura. Sredstvima Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Španjolska je uspjela zabilježiti rast BDP-a s 92% EU prosjeka u 1995. na 106,8% u 2007. godini. U financijskom razdoblju 2007. – 2013. alocirana sredstva Kohezijske politike za Španjolsku iznose više od 35 milijarde eura (što predstavlja drugu po veličini alokaciju sredstava Kohezijske politike po državama članicama EU). Od ovog iznosa 26,2 milijarde eura izdvojit će se za cilj Konvergencije; 8,5 milijarde eura za cilj Regionalne konkurentnosti i zapošljavanja te 559 milijuna eura za cilj Europske teritorijalne suradnje.

U Španjolskoj su trenutno u provedbi 45 programa od kojih su 23 programa financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 22 programa financirana Europskim

15

socijalnim fondom. Takoñer su uspostavljena i dva nova programa Tehnološki fond namijenjen istraživanju i inovacijama poduzeća te program Gospodarstvo znanja. U skladu s prioritetima sadržanim u sektorskim operativnim dokumentima alocirana sredstva raspodijeljena su kako slijedi:

• 12 milijardi eura (35% ukupne alokacije) za područje istraživanja i razvoja; inovacija; poduzetništva; prometa i zaštite okoliša;

• 7,5 milijarde eura za investicije u prometnoj infrastrukturi;

• 3,6 milijarde eura za zapošljavanje;

• 4 milijarde eura za upravljanje vodenim resursima i otpadnim vodama.

Unatoč činjenici da su sredstva namijenjena cilju teritorijalne suradnje znatno manja u usporedbi sa sredstvima alociranim za preostala dva cilja Kohezijske politike, Španjolska je prepoznala važnost ovakvog oblika suradnje pa tako sudjeluje u 6 programa teritorijalne suradnje, 2 programa prekogranične suradnje s EU državama članicama i 4 transnacionalna programa. Pored toga, Španjolska sudjeluje i u 4 programa meñuregionalne suradnje (ukupni proračun iznosi 443 milijuna eura). Riječ je o programima INTERACT II, URBACT II, ESPON/ORATE i INTERREG IV C.

Iako ne postoji univerzalni model uspješnog povlačenja EU sredstava koji bi odgovarao sustavima u svim državama članicama (obzirom na postojeće razlike u upravnim strukturama, kulturološke razlike, te specifične izazove s kojima se pojedine države članice suočavaju), moguće je izdvojiti nekoliko zajedničkih nazivnika iz primjera država koje su imale najviše uspjeha u apsorpciji sredstava EU fondova. Španjolska je koristila EU sredstva prvenstveno za ulaganje u ljudski kapital, obrazovanje, infrastrukturu s najvećim potencijalom za poticanje gospodarskog rasta. Istovremeno, ona je svela birokraciju na minimum, ojačala sustav javne nabave i razvila blisku interakciju meñu ključnim dionicima putem javno-privatnih partnerstva koja su pomogla civilnom društvu u korištenju EU sredstava. Europska komisija inzistira na tri odlučujuća preduvjeta za uspješno korištenje EU sredstava, a to su planiranje, osiguranje dodatnog izvora sufinanciranja te učinkovitog sustava nadzora provedbe.

Pored navedenih čimbenika valja naglasiti da se glavni akteri uspješnog apsorpcijskog kapaciteta u državam članicama nalaze upravo na regionalnoj razini. Zanimljivo je primijetiti da su najuspješnije španjolske regije u povlačenju EU sredstava upravo one regije s najvišim stupnjem autonomije. Naime, iako je Španjolska poznata po širokoj zakonodavnoj i izvršnoj autonomiji svojih regija, raspodjela njihovih ovlasti različita je za svaku regiju te ovisi o njihovim vlastitim statutima autonomije. Tako primjerice najveći stupanj autonomije posjeduju tzv. povijesne regije (Katalonija, Baskija, Galicija) te Navarra koja uz Baskiju uživa i posebni režim fiskalne „neovisnosti“ od centralne vlasti7. Upravo iz spomenutih regije dolaze i primjeri najuspješnijih španjolskih projekata kojima su povučena sredstva iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. Tako je Katalonija povukla 9,4 milijuna eura EU sredstava za projekt Tvornica za zapošljavanje – osnivanje lokalne razvojne agencije koja danas predstavlja jedan od najvećih poslovnih inkubatora na prostoru EU; Navarra je povukla 2,8 milijuna eura za projekt izgradnje Nacionalnog centra za obnovljive oblike energije CENER – danas jedan od vodećih centara za korištenje tehnologije eolske energije; Baskija je osigurala 36,5 milijuna eura EU sredstava

7 Regije Navarra i Baskija su same nadležne za prikupljanje vlastitih poreza na osobni dohodak, porez na dobit i PDV, dok je njihova izvršna vlast odgovorna za transfer prethodno dogovorenih kvota državnoj blagajni. Upravo iz tog razloga spomenute dvije regije uživaju veći stupanj autonomije u upravljanju javnim rashodima.

16

za projekt regeneriranja i izolacije kontaminiranog tla i tretiranje čistog lindana u industrijskih zagaženim zonama.

Španjolski primjer, ali i niz primjera iz drugih EU zemalja, vrlo jasno ukazuju na poveznicu izmeñu stupnja političke, administrativne, a posebice fiskalne decentralizacije te apsorpcijskog kapaciteta regija za povlačenje sredstava iz EU fondova namijenjenih financiranju regionalnog razvoja.

3.2. Poljska

Poljsko korištenje sredstava iz EU fondova najučinkovitije je u usporedbi s onim ostalih ‘’novih’’ država članica. Gotovo 67 milijardi eura dodijeljeno je Poljskoj za razdoblje od 2007. – 2013., što predstavlja najvišu svotu sredstava dodijeljenih nekoj državi članici u povijesti postojanja kohezijske politike. Poljska je u potpunosti iskoristila sredstva koja su joj bila dodijeljena. Takoñer, Poljska je bila jedina EU članica koja je izbjegla recesiju u 2009. Dok većina ekonomista ističe veliko poljsko potrošačko tržište i snažne gospodarske osnove kao objašnjenje ovog uspjeha, poljski stručnjaci za EU tvrde da je vješto i učinkovito korištenje EU fondova takoñer ključan faktor.

Ističući ''integrirani pristup'' EU sredstvima, predsjednica parlamentarnog odbora za regionalnu politiku EU Danuta Hübner, istaknula je kako je sposobnost za usklañivanje raznolikosti fondova – tj. stvaranje sinergija izmeñu europskih politika – bila ključ ovog uspješnog postotka. Takoñer, istaknuta je potreba da se u budu ćnosti što više sredstava, ali i upravlja čkih ovlasti bude usmjereno na regionalnu razinu , a nadasve je istaknuta važnost da se regionalni razvoj temelji na ja čanju potencijala svake pojedince regije, umjesto pukog izjedna čavanja razvojnih razina izme ñu njih. Za primijetiti je da je predloženi koncept regionalnog razvoja RH, temeljen primarno na modelu ujednačavanja razvoja, a u puno manjoj mjeri na specifičnim potencijalima pojedinih regija.

4. Republika Hrvatska u kontekstu Kohezijske politi ke EU

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj će se otvoriti mogućnost korištenja sredstava Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda koja su znatno veća u odnosu na trenutno dostupna sredstva iz Pretpristupnog instrumenta IPA. Prema nekim procjenama predviña se da će samo u prve dvije godine članstva Hrvatskoj biti na raspolaganju 2 – 2,2 milijarde eura. Točan iznos sredstava ovisit će osim o stupnju razvoja zemlje, njenoj veličini, bogatstvu i broju stanovnika, ali i o stupnju iskorištenosti pretpristupnih fondova, o usklañenosti nacionalnih strateških dokumenata s Europskom politikom te o umješnosti pregovaranja Vlade s Europskom komisijom.

Alokaciju Strukturnih fondova za pojedinu zemlju članicu odobrava Europski parlament i Europsko Vijeće na preporuku Europske komisije, a nakon pregovora iste s državom članicom. Svaka država članica izrañuje tzv. Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) - koji predstavlja osnovu za strateško usmjeravanje instrumenata Kohezijske politike te povezuje prioritete Zajednice s nacionalnim i regionalnim prioritetima za održivi razvoj. Spomenuti okvir temelji se na prioritetima Nacionalnog razvojnog plana, a koristi se kao osnova za pripremu niza sektorskih ili regionalnih operativnih programa. Operativni programi sadrže prioritete država članica (i/ili regija) te opisuju način na koji će se provoditi programiranje. Po odobrenju Operativnih programa od strane Europske komisije, države članice i njihove regije počinju s provedbom programa odabirom na tisuće projekata, njihovim monitoringom i evaluacijom. Ovaj posao obavljaju tzv. Upravljačka tijela ustrojena u državama i/ili regijama članicama EU.

17

Valja napomenuti da se iz Operativnih programa mogu financirati isključivo prioriteti koji su u istima navedeni (drugim riječima, sve što nije sadržano u operativnim dokumentima neće se moći sufinancirati sredstvima EU fondova!). Obzirom da je proces izrade Operativnih programa za Strukturne i Kohezijski fond u Republici Hrvatskoj već započeo, od iznimne je važnosti da se stručne službe Grada Opatije u suradnji s Primorsko-goranskom županijom maksimalno angažiraju kako bi projekti s područja Primorsko-goranske županije bili uneseni u odgovarajuće sektorske Operativne programe.

Budući da je Hrvatski BDP po stanovniku manji je od 75 % europskog prosjeka (55 %, po podacima Eurostata za 2007.), a što je uvjet za korištenje sredstava iz europskih Strukturnih fondova, Hrvatska bi trebala biti značajan neto primatelj europske pomoći. Kako bi u potpunosti realizirala pravo na europsku pomoć za razvoj, Hrvatska će morati dokazati i svoje apsorpcijske kapacitete i to kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini.

Naime, za uspješno povlačenje EU sredstava namijenjenih regionalnom razvoju, nužno je već u ovom trenutku početi s pripremom dokumentacije za projekte koje se želi sufinancirati EU fondovima. Sama priprema projektne dokumentacije koja u slučaju velikih investicijskih projekata može iznositi do 5 % (pa čak i nešto više) ukupne vrijednosti projekta, izvan je financijskih mogućnosti jedinica regionalne i lokalne samouprave, a mogućnost provedbe takvih projekata vrlo upitna uzme li se u obzir činjenica da za sve projekte sufinancirane iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, korisnici bespovratnih sredstava moraju osigurati i vlastito sufinanciranje koje u slučaju velikih investicijskih projekata iznosi od 30 do 40% ukupne vrijednosti projekta. Svemu ovome potrebno je nadodati i nužnost dugoročnog osiguranja visoko stručnog kadra regionalne i lokalne samouprave, što takoñer iziskuje sredstva.

Uslijed trenutne situacije decentralizacije (ili manjka iste) u Republici Hrvatskoj, regionalna i lokalna samouprava ne posjeduju potrebne resurse (kako financijske tako i ljudske) za korištenje EU fondova za regionalni razvoj.

Detaljno reguliranje sustava financiranja i provedbe regionalnog razvoja, ali prije svega osiguranje dostatnih financijskih sredstava za edukaciju javnih službenika, za pripremu projekata te nadasve za njihovu provedbu, neophodno je već i sada u fazi pripreme, a naročito u fazi provedbe projekata za koje će se koristiti sredstva strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU. Nažalost, Vlada Republike Hrvatske kasni u reguliranju spomenutog sustava financiranja i provedbe koje je neophodno u okviru pripreme za korištenje strukturnih instrumenata kohezijske politike EU, a istovremeno ne dozvoljava decentralizaciju koja je neosporno nužni preduvjet uspješnog korištenja EU fondova za regionalni razvoj.

Od izuzetne je važnosti istaknuti potrebu puno uže suradnje svih liburnijskih jedinica lokalne samouprave meñusobno te s Primorsko-goranskom županijom, iz dva razloga:

- projekti većeg obuhvata u smislu teritorija i stanovništva izgledniji su kandidati za EU sredstva

- uštede u slučaju objedinjenog projektiranja, nabavki i izvoñenja

5. Zakon o regionalnom razvoju i Strategija regiona lnog razvoja Republike

Hrvatske

Regionalni razvoj u RH polako se usklañuje s praksom unutar Europske unije, te je krajem 2009. godine, stupio je na snagu novi Zakon o regionalnom razvoju. Rečeni zakon bitno će utjecati kako na sustav provedbe mjera regionalnog razvoja te na distribuciju

18

sredstava namijenjenih financiranju istih, što je posebno važno u odnosu na sredstva Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda koji će nakon stupanja u članstvo EU postati primarni izvor financiranja regionalnog razvoja u RH.

Zakonom se županijama dodjeljuju nove nadležnosti i obveze, a detalji vezani uz nadležnosti, te izvore i način financiranja istih biti će definirani nizom podzakonskih akata i dokumenata. Meñutim cijeli proces kasni iako upravo je definiranje i pokretanje odgovarajućeg sustava planiranja, financiranja i provedbe mjera regionalnog razvoja, kao i pravovremena priprema projekata koji bi se za rečena sredstva kandidirali, nužno kako bi Republika Hrvatska mogla koristiti instrumente Kohezijske politike EU (koja daje smjernice i okvir za regionalni razvoj).

Programom IPA (150 milijuna EUR godišnje) već se sufinanciraju odreñeni projekti na regionalnoj i lokalnoj razini, dok će nakon ulaska u članstvo EU, regionalni razvoj biti gotovo bez iznimke sufinanciran i sredstvima EU . Već sada se regionalni razvoj u Hrvatskoj ne može razdvajati od poslova vezanih uz europske integracije po pitanju organizacije poslova, planiranja i financiranja, te postaje „interno“ pitanje (prvenstveno) županija i jedinica lokalne samouprave.

Činjenica da za sve projekte kandidirane za sredstva Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, korisnici bespovratnih sredstava EU moraju osigurati i vlastita sredstva za sufinanciranje, ukazuje na potrebu osiguranja dostatnih financijskih sredstava za edukaciju javnih službenika, za pripremu projekata te nadasve za njihovu provedbu. Bez obzira na stalna upozorenja županija i jedinica lokalne samouprave, ali i same Europske komisije, Vlada Republike Hrvatske ne provodi mjere decentralizacije koja je nesumnjivo potrebna za uspješnu pripremu i provedbu projekata koji će se sufinancirati EU sredstvima.

Predstavnici nadležnih ministarstava već provode aktivnosti na izradi Operativnih programa kojima će Republika Hrvatska definirati korištenje instrumenata kohezijske politike EU nakon ulaska u članstvo EU, tj. regulirati distribuciju EU sredstava. Budući da Strukturni instrumenti predstavljaju iznimno važan izvor financiranja razvojnih projekata jedinica regionalne i lokalne samouprave, u pripreme za njihovo korištenje morale bi biti aktivno uključene i regionalna i lokalna samouprava. U tom kontekstu PGŽ zatražila je od svih jedinica lokalne samouprave s područja županije popis razvojnih projekata, te je objedinjeni popis uputila MRRŠVG s ciljem da isti budu uvršteni u operativne programe od samoga početka njihove izrade. Takoñer, od nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela zatražena je pomoć za pripremu projekata kako bi mogli biti kandidirani za sredstva iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda ili drugih EU izvora.

Zabrinjava činjenica da do danas županije, a kamoli jedinice lokalne samouprave nemaju nikakav uvid u sadržaj nacrta operativnih programa, nemaju nikakvu pomoć države u pripremi projekata, čime se dodatno otežava priprema pojedinih projekata. Dodatno, otežano je i proračunsko planiranje, jer dok se s jedne strane operativni programi i županijska razvojna strategija zakonom nameću kao razvojni okvir, s druge strane nema saznanja o njihovom sadržaju u smislu razvojnih prioriteta, financijskih alokacija, te teritorijalne raspodjele sredstava.

U pogledu Strategije regionalnog razvoja (u daljnjem tekstu SRR) – koja uz županijske razvojne strategije čini osnovni planski dokument politike regionalnog razvoja – valja istaknuti da nacrt Strategije predviña izrazito centralizirani sustav regionalnog razvoja, što je već samo po sebi paradoks i ne predstavlja rješenje koje jamči učinkovitu provedbu mjera regionalnog razvoja. Usprkos činjenici da se za županije predviñaju odreñene nadležnosti, one nisu precizno definirane te se u predloženom tekstu svode na upravljanje konzultativnim procesom kod planiranja, praćenja provedbe, te koordinaciju. Iz navedenog

19

proizlazi da predloženi tekst ne predviña značajnije stvarne ovlasti regionalne samouprave pri odlučivanju o provedbi i financiranju pojedinih mjera.

Vrlo važno je istaknuti i županijske razvojne strategije , koje će činiti zakonom propisani programski okvir izvan kojega neće biti moguće ostvariti sufinanciranje nacionalnim i/ili EU sredstvima. Stoga mora osigurati zastupljenost projekata Grada Opatije, ali i cijele Liburnije, što je ostvarivo aktivnom participacijom stručnih službi, ali i čelništva Grada Opatije u procesu izrade županijske razvojne strategije Primorsko-goranske županije.

6. Zaklju čna razmatranja

Skorim pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji pojaviti će nove okolnosti u odnosu na provedbu razvojnih mjera na regionalnoj i lokalnoj razini – prije svega na raspolaganju će biti značajna bespovratna sredstva EU, bez kojih više gotovo da neće biti moguće financiranje kapitalnih razvojnih projekata.

Korištenjem EU sredstava ostvariti će se i značajne uštede vlastitih (nacionalnih, regionalnih i lokalnih) sredstava, tj. neizravno i uštede za porezne obveznike – naše grañane.

Grad Opatija u ovom trenutku svoju priliku za povlačenje IPA sredstava treba tražiti u prvom redu u okviru programa prekogranične suradnje, te u okviru komponente IV i V. Takoñer, na raspolaganju su brojni drugi programi, naročito Programi Zajednice. Obzirom da je izgledno da će već za 2 godine RH početi koristiti Strukturne fondove EU, te će se raspoloživa sredstva umnogostručiti, već sada treba započeti s intenzivnom pripremom projektne dokumentacije za naše razvojne projekte, surañujući pri tome u što većoj mjeri sa svim liburnijskim općinama, Primorsko-goranskom županijom, te tijelima državne uprave.

Sustav provedbe IPA programa kao i izrada i prijavljivanje projektnih prijedloga na natječaje zahtijevaju razvijene organizacijske i ljudske kapacitete kako na razini stručnih službi Grada tako i na razini njenih ustanova i trgovačkih društava, a naročito Opatije 21 čije usluge treba ponajprije koristiti u radu na EU projektima.

U pogledu financiranja važno je postići jasnu podjelu nadležnosti resornih upravnih tijela, pa se kao funkcionalno dobro rješenje nameće da se sredstva za financiranje izrade projektnih prijava, kao i ona nužna za sufinanciranje projekata planiraju u proračunima upravnih tijela koja su resorno zadužena za svaki pojedini projekt. Ipak, obzirom na teško predvidivu dinamiku natječaja za dodjelu EU darovnica, poželjno je osigurati odreñeni iznos „pričuvnih“ sredstava koji bi omogućio brze odluke.

Obzirom da sektorski Operativni programi, kao i županijska razvojna strategija postaju zakonom propisani okvir za suf inanciranje razvojnih projekata nacionalnim i EU sredstvima, Grad Opatija mora uložit i napore kako bi aktivno promovirao vlastite projekte prema Primorsko-goranskoj županiji i prema tijelima državne uprave nadležnima za pojedine sektorske komponente EU programa.

Od iznimne je važnosti činjenica da se gotovo bez iznimke u okviru EU financiranih projekata, od strane korisnika zahtjeva vlastito sufinanciranje, što je dodatno otežano činjenicom da u velikom dijelu programa više nije u primjeni princip avansnog plaćanja dijela sredstava već korisnik mora osigurati sredstva za početak provedbe, što u praksi može značiti i do 9 mjeseci. Sadašnji stupanj (de)centralizacije Republike Hrvatske i prihodi koje ostvaruju jedinice regionalne i lokalne samouprave ne omogućavaju uklju čivanje u veći broj projekata u okviru EU programa, ne radi neznanja ili manjka kvalitetnih projekata, već iz jednostavne činjenice da su sredstva kojima slobodno raspolažu niti približno nisu dostatna čak ni za pripremu projektne dokumentacije nužne za kandidiranje projekata, a kamoli za nužno sufinanciranje provedbe

20

projekata. Ukoliko se s nacionalne razine ne osiguraju sredstva za ovu namjenu (što je praksa u mnogim državama članicama EU) i/ili se ne osigura povećanje vlastitih prihoda jedinica regionalne i lokalne samouprave, to će neizbježno rezultirati neučinkovitim korištenjem EU fondova na regionalnoj i lokalnoj razini.

21

Slijedom naprijed navedenog predlaže se Gradskom vijeću Grada Opatije da donese sljedeći

Z A K L J UČA K

1. Prima se na znanje Informacija o Instrumentu pretpristupne pomoći IPA i drugim financijskim instrumentima Europske unije.

2. Naglašava se važnost korištenja bespovratnih sredstava EU za realizaciju razvojnih programa Grada Opatije

3. Kao naročito osjetljivo naglašava se pitanje osiguranja vlastitih sredstava za

sufinanciranje projekata u okviru EU programa, te se izražava zabrinutost činjenicom da se u važećim uvjetima jedinice regionalne i lokalne samouprave ne raspolažu prihodima koji omogućuju značajnije korištenje EU sredstava.

4. Pozivaju se Udruga županija, Udruga gradova i Udruga općina da zatraže od Vlada Republike Hrvatske da, u skladu s praksom u mnogim državama članicama EU, osigura povećanje vlastitih prihoda jedinica regionalne i lokalne samouprave te osigura financijsku i tehničku potporu regionalnoj i lokalnoj samoupravi za maksimalno korištenje EU sredstava.

5. Pozivaju se sve jedinice lokalne samouprave s područja Liburnije, da u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, zajednički promišljaju razvojne projekte te ih promoviraju pri tijelima državne uprave nadležnima za programinanje i provedbu programa EU u Republici Hrvatskoj.

6. Prepoznaje se važnost daljnjeg stručnog i organizacijskog kapacitiranja stručnih službi Grada Opatjie, ali i trgovačkih društava i ustanova kojima je Grad osnivač ili suosnivač, s ciljem učinkovitog korištenja EU fondova.

7. Zadužuje se Ured za upravni razvitak za praćenje provedbe ovog Zaključka.

Prilog 2. Shematski prikaz sustava provedbe programa IPA u RH

23

Prilog 3. Shematski prikaz programiranja pretpristupne pomoći u okviru programa IPA

IIPPAA –– IInnssttrruummeenntt pprreettpprr iissttuuppnnee ppoommooććii PPrrooggrraammsskkii ookkvvii rr

Okvir za uskla ñenost strategija 2007-13

IPA Komponenta

IV– ljudski resursi

IPA Komponenta II

– prekograni čna

suradnja

IPA Komponenta

III – regionalni razvoj

Nacionalni prioriteti RH: Strategija razvoja RH, Nacionalni program za pridruživanje Europskoj unij i, sektorski strateški dokumenti

Prioriteti EU: Pretpristupno partnerstvo, Višegodišnji Indikativni Planski Dokument, Višegodišnji indikativni financijski okvir

IPA Komponenta I – institucionalno

jačanje

IPA Komponenta

V– ruralni razvoj

PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII

24

SSttrruukkttuurrnnii ffoonnddoovvii PPrrooggrraammsskkii ookkvvii rr

Operativni programi

(institucionalno ja čanje, promet, zaštita okoliša, reg.konkurentnost,

ljudski resursi, ruralni razvoj)

Nacionalni prioriteti RH: Nacionalni strateški referentni okvir, Strategija regionalnog razvoja RH, sektorski strateški dokumenti

Prioriteti EU: Ciljevi Kohezijske, politike

PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII PPRROOJJEEKKTTII

Županijske razvojne strategije

25

U Opatiji, travanj 2010. godine

VIJEĆNIK GRADA OPATIJE

Mr.sc. Hrvoje Marušić, v.r.