Infokom - visitmycountry.net · Vanjskotrgovinska komora BiH uspjela izboriti (Zakon o carinskoj tarifi BiH) ili se aktivno zalaže (Zakon o dopuni Zakona o akcizama BiH, kojim se

INFOKOM – broj 53 – septembar/rujan 2012. 1

Infokom

ISSN 1840-3417

2 INFOKOM – broj 53 – septembar/rujan 2012.

INFOKOMBroj 53Septembar/rujan 2012.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:prof. dr. Duljko HasićAida AlićEnes AliškovićIgor GavranZdravko MarinkovićEngin Mešanovićdoc. dr. Velibor Peulić

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Lektor:Igor Gavran

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

4 AKTIVNOSTI KOMORE

8 ANALIZA Uloga vanjske trgovine u ekonomskom razvoju

11 Izazovi bh. privrede

12 REGULATIVAZakon o carinskoj tarifi - šansa za privredu BiH

13 Bosanskohercegovačka privreda ima šansu za uspjeh na inostranim tržištima

14 PROJEKTIItaly South-East Europe Network

16 U FOKUSURepublika Poljska

19 TRENDOrganska proizvodnja – izazov i šansa za bh. proizvođače

22 TRŽIŠTAZemlje Golfa - prilika za proizvođače namještaja

26 GSP – Mogućnosti za povećanje izvoza u SAD

29 Dvadeset godina postojanja jedinstvenog evropskog tržišta

30 EVROPSKI FONDOVIIPA - Instrument pretpristupne pomoći

34 IPARD i poljoprivredna politika Evropske unije

35 EEN - Poslovna saradnja

36 POMOĆ IZVOZNICIMAInternet portali za pomoć pri izvozu proizvoda u EU

37 Pojmovnik evropskih integracija

38 Sinergija kroz komorsko organizovanje

39 AKREDITACIJAIspitne laboratorije iz oblasti kvaliteta i sigurnosti hrane u BiH

40 BH PRIVREDAAkvakultura Bosne i Hercegovine

41 Građevinski radovi u inostranstvu u prvom polugodištu 2012. godine

42 Pad proizvodnje u industriji građevinskog materijala

43 Višak naoružanja i državni marketing

44 Budućnost ambalažne industrije

45 SAJMOVIPočetak jesenje sezone

46 INTERVJUZoran Andrić, pomoćnik ministra u Sektoru za transport MKT BiH

49 Patrick Philipp, rukovodilac IRU Akademije

50 TRANSPORT I KOMUNIKACIJE Osnovni pojmovi menadžmenta drumskog transporta

52 DMS – Sistem za upravljanje dokumentima

53 Obrazovni sistem ne zadovoljava potrebe privrede

54 Predstavljamo bh. kompanije

Sadržaj


UvodnikCijenjeni čitaoci,

Nakon kraće pauze, poslovni magazin „Infokom“ ponovo

je pred Vama, nastavljajući svoju misiju informiranja člani-

ca Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o po-

slovnim aktuelnostima, stručnim ekonomskim temama i

svemu onome što je korisno i zanimljivo čitateljima.

Broj koji imate priliku pročitati je rezultat novog koncepta

kreiranja „Infokoma“ i korak naprijed u njegovom razvoju kao

glasnika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine,

odnosno autentičnog glasila bosanskohercegovačke

privrede. Početak je to i nove prakse predstavljanja

uspješnih članica Komore, kompanija koje i u iznimno

nepovoljnom poslovnom okruženju opstaju na tržištu i unapređuju svoje poslovanje.

Stručnjaci iz Komore su u svojim autorskim tekstova analizirali neke od najznačajnijih aspekata

ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, podsjetili na neke od brojnih aktivnosti realiziranih

u prethodnom periodu, te informirali o rijetkim ali dragocijenim poboljšanjima za koja se

Vanjskotrgovinska komora BiH uspjela izboriti (Zakon o carinskoj tarifi BiH) ili se aktivno zalaže

(Zakon o dopuni Zakona o akcizama BiH, kojim se uvodi tzv. „plavi dizel“).

U narednim brojevima očekujte još novosti i poboljšanja, a nakon dugog perioda loših vijesti

o elementarnim nepogodama i drugim štetama, i više dobrih vijesti i pozitivnih primjera koje

vrijedi predstaviti i promovirati. Naravno, sve sugestije i inicijative naših članica u tom smjeru

su veoma dobrodošle i korisne.

U ime Uređivačkog kolegija, želim Vam ugodno čitanje i nastavak uspješne suradnje.

Igor Gavran, dipl. oec.


Iste godine pokrenut je projekt i 2009. godine uspostavljen je Sistem upravljanja kvalitetom po standar-

du EN ISO 9001:2008 i nakon provjere usklađenosti poslovanja uspješno smo certificirani od strane certifikacijske kuće TÜVadria koja je partner pozna-te njemačke certifikacijske kuće TÜV Thüringen e.V.

Sticanjem certifikata EN ISO 9001:2008 željeli smo poslati poruku našim članovima i partnerima da je osnovni cilj našeg poslovanja identifi-kacija njihovih potreba i očekivanja i u konačnici njihovo krajnje zadovoljstvo.

„NAŠ USPJEH JE ZADOVOLJSTVO NAŠIH KORISNIKA“

Pod sloganom „Naš uspjeh je zado-voljstvo naših korisnika“ uspostavili smo našu:

Misiju:Povezivanje članova VTK BiH i zastu-panje njihovih interesa pred instituci-jama vlasti Bosne i Hercegovine kao i relevantnim asocijacijama u inostran-stvu, u cilju ostvarivanja povoljnijeg ambijenta privređivanja s poboljšanjem i povećanjem konkurentnosti domaćeg proizvoda i usluga na domaćem i ino tržištu.

Viziju:VTK BiH je organizacija sa jasno po-stavljenim ciljevima, obučenim i mo-tiviranim stručnjacima koji pružaju kvalitetne usluge svojim članovima pu-tem svoje infrastrukture i modela pred-stavljanja na prioritetnim tržištima u inostranstvu.

Preuzeli smo obavezu da u našoj or-ganizaciji razvijamo okruženje u kojem je prisutna stalna spremnost na podiza-nju kvalitete našeg poslovanja.

U protekle tri godine na osnovu obaveznih nadzornih audita kojima je provjeravana usklađenost poslovanja sa zahtjevima standarda Sistema upravlja-nja kvalitetom dokazana je potpuna im-plementiranost i kvalitetna primjena si-stema u svakodnevnom radu VTK BiH. Na taj način dokazali smo da se zaista trudimo da svakodnevno unaprijedimo naš rad i aktivnosti usmjerene prema našim članovima, s jedne strane, i držav-nim organima, s druge strane.

Naša temeljna usmjerenja u okviru Sistema upravljanja kvalitetom su:

� da smo prepoznati po svom kvali-tetu i da svoj uspjeh zasnivamo na pri-znatom kvalitetu najviših standardna, uz potpuno zadovoljstvo korisnika na-ših usluga i međusobno povjerenje

� da uvijek težimo nadmašiti oče-kivanja naših korisnika te su sva naša znanja, energija i raspoloživi resursi usmjereni na otkrivanje, razumijevanje i ostvarivanje zahtjeva naših korisnika

� da kontinuirano poboljšavamo naše usluge i procese težeći poslovnoj izvrsnosti

Na osnovu naših svakodnevnih ak-tivnosti usmjerenih na implementaciju Sistema upravljanja kvalitetom, pošti-vanjem zahtjeve standarda i kontinui-ranim radom na unaprjeđenju kvalitete rada naše organizacije, uspješno smo re-certificirani od strane certifikacijske kuće TÜVadria, koja je potvrdila uskla-đenost našeg poslovanja sa standardom EN ISO 9001:2008 i produžila važenje certifikata za naredne tri godine.

U narednom periodu slijedi prvi Nadzorni audit Sistema okolišnog upravljanja ISO 14001:2004, koji ćemo, očekujemo, također uspješno sprovesti.

Ines Hadžišabić

VTK BIH uspješno recertificirana po EN ISO 9001:2008

Počelo izdavanje javnih dokumenata u Uredima VTK BiH Nakon završenih priprema i obuke osoblja, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, od 3. avgusta 2012. godine, cjelokupan proces izdavanja javnih dokumenata, osim u sjedištu u Sarajevu, počela obavljati i u svojim Uredima u Banjoj Luci u Mostaru. U navedenim Uredima obavlja se izrada i izdavanje slijedećih robnih dokumenata:- Certifikat FORM A o porijeklu proizvoda, - Certifikat OF ORIGIN - porijeklo proizvoda, - Prijedlog Odluke o ekonomskoj opravdanosti uvoza (unutarnja obrada), - Prijedlog Odluke o ekonomskoj opravdanosti izvoza (vanjska obrada), - Potvrda da se roba ne proizvodi u Bosni i Hercegovini, - Potvrda o stjecanju uvjeta za izdavanje certifikata o bh. porijeklu (Javne

nabavke), - ATA karnet.Također se u navedenim uredima nastavlja obavljati i proces ovjere pozivnih pisama za Šengen zemlje, kao i u prethodnom periodu.

Rukovodstvo Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) je 2008. godine prepoznalo značaj uvođenja sistema upravljanja kvalitetom po standardu ISO 9001 u našu organizaciju, s ciljem unaprjeđenja odnosa prema svojim članovima uvođenjem Sistema prema evropskim standardima.

AKTIVNOSTI KOMORE


Predsjednik Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine dr. sc.

Bruno Bojić, na sastanku Odbora kores-pondentnih članova EUROKOMORE, održanom u Zagrebu 10.09.2012. godi-ne, izabran je za člana Upravnog odbora ove komorske asocijacije.

Prema Statutu Eurokomore, Upravni odbor definira generalnu politiku i upravlja Asocijacijom. Samim tim, iz-bor predsjednika Vanjskotrgovinske/ Spoljnotrgovinske komore BiH u Upravni odbor predstavlja veliku čast i obavezu.

EUROKOMORA je formirana je 1958. godine i čini je 45 nacionalnih komora, predstavljajući oko 2.000 regi-onalnih i lokalnih komora, sa preko 20 miliona kompanija-članica u Evropi. Osnovni ciljevi Eurokomore su promo-viranje evropskih integracija, predstav-ljanje potreba i stavova svojih članova institucijama Evropske unije, posebno pri kreiranju politika EU, pružanje in-formacija institucijama Evropske unije o politikama i programima ekonomskih i trgovinskih odnosa zemalja članica i ne-članica EU te rad na jačanju kapaci-

teta svojih članica. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je član Eurokomore od 2001. godine.

Prednosti za članice Vanjskotrgovinske komore BiH

� Kroz direktno članstvo se ostvaru-je učešće u projektima financiranim od strane EU.

� Putem EUROCHAMBERS ACADEMY realizira se edukacija ko-morskog osoblja (VTK BiH je kao član osigurala učešće ostalih komora u BiH)

� Učešće VTK BIH u Projektu „PARTNERS“ znači osposobljavanje komorskog osoblja za dalju obuku člani-ca u određenim oblastima putem orga-niziranja seminara kao što su „Seminar o porijeklu proizvoda i preferencijalima EU“; „Seminar o ugovorima o slobod-noj trgovini i necarinskim barijerama“; „Seminar o procesu pristupanja BiH eu-ropskim integracijama“, ...

� Izrada studija konkuretnosti za zapadni Balkan,

� Partnerstvo komora iz BiH sa evropskim komorama

� Učešće u „TEMPUS“ projektu EU koji se odnosio na izgradnju institucija u oblasti kulture i turizma u BiH,

� Učešće u Projektu „PACE” i dr.

Aktivnosti VTK BiH u cilju unapređenja suradnje i poslovanja bh. privrednikaPredsjednik Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine dr. sc. Bruno Bojić održao je niz sastana-ka s predstavnicima ambasada u Bosni i Hercegovini, bh. institucija na svim razinama vlasti, stranih i domaćih organizacija, bh. ambasa-dorima naše zemlje, te bio domaćin više privredno-političkih delegacija koje su posjetile BiH. Na sastanci-ma je razgovarano o ekonomskoj suradnji i aktivnostima na una-pređenju iste, o ekonomskoj situa-ciji i izazovima s kojima se susre-će bh. ekonomija, efektima ulaska Republike Hrvatske u EU na našu zemlju, aktivnostima koje podu-zima Komora u cilju unapređenja poslovanja bh. privrednika, te o brojnim drugim pitanjima.

Predsjednik Bojić održao je sa-stanke sa, između ostalih, Nj.E. Hideom Yamazakijom, amba-sadorom Japana u BiH, Nj.E. dr. Donatusom Köckom, ambasado-rom Austrije u BiH, Roderickom Moorom, prvim zamjenikom vi-sokog predstavnika za BiH, pred-stavnicima ekonomskog odjela Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, Nj.E. Azrom Kalajdžisalihović, novoimeno-vanom ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Gholamrezom Yousefiom, ambasadorom Islamske Republike Iran, Nj.E. Rafaelom Paredesom, prvim ambasadorom Republike Ekvador za BiH, Nj.E. Eidom Mohammedom Althakafiom, am-basadorom Kraljevine Saudijske Arabije, te Nj.E. Sophoniom Rapulanom Makgetlom, ambasa-dorom Južnoafričke Republike sa sjedištem u Atini.

Održani susreti predsjednika komora zemalja bivše JugoslavijeUnapređenje regionalne suradnje u kontekstu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju bila je tema 19. susreta predsjednika privrednih komora zema-lja bivše Jugoslavije koji je održan 12. juna u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u Zagrebu. Cilj ovogodišnjeg susreta predsjednika komora bio je defi-

nirati pravce buduće su-radnje, utjecaj hrvatskog članstva u Europskoj uniji na postojeće ekonomske odnose zemalja potpisnica CEFTA 2006, kao i moguć-nosti koje se regiji otvara-ju ulaskom Republike Hrvatske u EU.

Predsjednik Komore izabran za člana Upravnog odbora EUROKOMORE


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Poljsko-Balkanskom trgovinskom komorom, a uz podršku Ambasade Republike Poljske u BiH i Ambasade BiH u Poljskoj, organizirala je dvodnevnu posjetu privredno-političke delegacije Republike Poljske Bosni i Hercegovini i poslovne susrete s privrednicima Bosne i Hercegovine. Susretima privrednika, koji su upriličeni 4. i 5. juna u hotelu „Holiday Inn“ u Sarajevu, prisustvovali su predstavnici 13 poljskih i oko 35 bh. kompanija. Tokom susreta ocijenjeno je da vanjskotrgovinsku razmjenu BiH s Poljskom treba unaprijediti, te da su poljski privrednici najviše zainteresira-ni za učešće u projektima revitalizacije željeznica u BiH, te za montažu poljo-privrednih mašina u BiH.

U suradnji s Ministarstvom vanj-skih poslova Bosne i Hercegovine, a u okviru zvanične posjete privredno-političke delegacije Republike Indije Bosni i Hercegovini, Komora je orga-nizirala poslovne susrete privrednika BiH i Indije. Na poslovnim susretima učestvovali su predstavnici pet indijskih i 14 bh. kompanija iz oblasti rudarstva, energetike, građevinarstva, autoindu-

strije, željezničkog prometa i prehrane. U organizaciji Komore i Ambasade

Republike Slovenije u našoj zemlji, 20. juna održani su poslovni susreti pri-vrednika drvne industrije naše zemlje i Slovenije. Susretima su prisustvovali predstavnici bh. i slovenskih kompa-nija, komorskog sistema, resornih mi-nistarstava i institucija. Tom prilikom je rečeno da ostvareni rezultati nisu zadovoljavajući zato što su 92% izvo-za činili proizvodi niže faze prerade, a samo 7,4% finalni proizvodi od drveta. Ocijenjeno je da postoji interes firmi dviju država za suradnju, te da susreti dobra prilika za uspostavljanje novih kontakata i suradnje s ciljem povećanja robne razmjene.

Savjetovanje je organizirala Ambasada Republike Slovenije u su-radnji s Vanjskotrgovinskom komo-rom Bosne i Hercegovine i Uredom za veterinarstvo BiH, a u okviru projek-ta pomoći Republike Slovenije Bosni i Hercegovini, organizirala je struč-no savjetovanje privrednika na temu „Ispunjavanje uslova za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU“.

Projekat pomoći Republike Slovenije sastoji se od tri dijela, a podrazumijeva

stručnu pomoć slovenskih eksperata u vezi legislative u ovoj oblasti, odnosno njenog prilagođavanja evropskoj, sa-vjetovanje za proizvođača o uslovima izvoza hrane u EU, te stručnu pomoć la-boratorijima u BiH kako bi mogle akre-ditirati neke metode koje su potrebne za pregledanje hrane.

U sklopu svojih aktivnosti vezanih za ukazivanje na efekte ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju na BiH, a u cilju pripreme svog članstva za nove uslove poslovanja sa Republikom Hrvatskom, Vanjskotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine, organizira-la je okrugli stol na temu „Budućnost tekstilne i odjevne industrije u Evropi: Iskustva Republike Hrvatske – scenarij opstanka“. Učesnici okruglog stola bili su predstavnici kompanija iz oblasti tekstilne industrije, komorskog sistema, Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, resornih entitet-skih ministarstava entiteta i Ambasade Republike Hrvatske.

Euro Info korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore BiH or-ganizirao je radionicu pod nazivom „Priprema projektnih prijedloga za programe Europske unije“, na kojoj su učestvovali predstavnici kompanija i institucija. Cilj radionice bio je educirati poslovnu zajednicu o tome kako pripre-miti projektne prijedloge za programe Evropske unije.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Ured predstavnika za trgovi-nu iz Washingtona D. C., u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine i Privrednom komo-rom Republike Srpske, organizirali su u Banjoj Luci i Sarajevu prezentaciju Generalnog sistema povlastica (GSP), programa namijenjenog za unapređenje privrednog rasta u zemljama u razvoju pružanjem mogućnosti bescarinskog izvoza u SAD.

VTK BiH u funkciji privrede Bosne i Hercegovine

Imajući u vidu neophodnost aktivnije promocije i predstavljanja bh. industrijskih potencijala i edukacije o novim zahtjevima domaćeg i inostranog tržišta, te shodno iskazanim potrebama i interesima privrednika, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je u ljetnom periodu organizirala više stručnih skupova, predavanja, te poslovnih susreta privrednika.


Sastanku su prisustvovali, pored resornog ministra Mirka Šarovića, ministar poljoprivrede Federacije

BiH, predstavnici Ministarstva po-ljoprivrede Republike Srpske, Vlade Brčko distrikta BiH, Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, entitet-skih privrednih komora, predsjednici Udruženja poljoprivrednika Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, pred-sjednik Zadružnog saveza BiH, te predsjedavajući Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ministar Šarović upoznao je prisut-ne s inicijativom, koja je pokretana i ranijih godina, ali nije dobila pozitivna

mišljenja, uz naglasak da je u prethod-nom periodu obavljeno niz konsultacija sa Predsjedavajućim Vijeća ministara, nadležnim Ministarstvom finansija i trezora BiH, Upravom za indirektno oporezivanje BiH, komorama i udruže-njima poljoprivrednika.

Inicijativa se odnosi, kako je kazano, na oslobađanje od akcize i putarine na dizel gorivo (plavi dizel) koji se koristi u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. To znači da će se cijena dizel goriva koje se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji smanjiti za oko 0,55 KM/l.

Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH je i zvanično pokrenulo postupak izmjene Zakona,

nakon čega će se od Parlamentarne skupštine BiH zahtijevati njegovo usva-janje po ubrzanoj proceduri. Ubrzana procedura za donošenje Zakona je po-sebno važna jer bi se pogodnosti koje on predviđa poljoprivrednicima mogle koristiti još za jesenju sjetvu.

Na sastanku je posebno istaknuta važnost donošenja provedbenih akata kojima će se spriječiti mogućnost zlou-potrebe ove povlastice.

Ovo je jedan od načina kako vlast može i mora pomoći poljoprivredni-cima, imajući u vidu da sve zemlje iz okruženja u svom zakonodavstvu ima-ju ovakvu mjeru i da su u startu kon-kurentnije s cijenom svojih proizvoda u odnosu na primarne poljoprivredne proizvođače u BiH.

Svi prisutni su dali podršku i izrazi-li veliko zadovoljstvo na razumijevanju vlasti u BiH prema poljoprivrednoj pro-izvodnji kao važnoj privrednoj grani u cjelini.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma prihvatilo je inicijativu Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine da se pristupi proceduri donošenja izmjena i dopuna Zakona o turističkoj djelatnosti Federacije BiH s ciljem uklanjanja administrativnih barijera koje turističkim radnicima otežavaju i često onemogućavaju po-slovanje. Istovremeno, Udruženje je resornom ministarstvu predložilo donošenje Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o ugostiteljskoj dje-

latnosti Federacije BiH koji bi pojed-nostavio i olakšao postupak dobijanja dozvole za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

Predstavnici Udruženja za turizam i ugostiteljstvo STK BiH smatraju da postojeći Zakon o turističkoj djelat-nosti F BiH sadrži terminološke ne-preciznosti i odredbe koje su kontra-diktorne i u suprotnosti sa načinom poslovanja putničkih, odnosno turi-stičkih agencija. U Udruženju vjeruju da će javna rasprava, koja će o izmje-nama i dopunama ovog zakona biti

pokrenuta u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, uka-zati na neodrživost pojedinih odredbi Zakona o turističkoj djelatnosti F BiH i da će usvajanje predloženih izmje-na i dopuna ovog zakona doprinijeti boljem poslovanju putničkih (turi-stičkih) agencija i turističkih radnika uopšte.

Kad je riječ o prednacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti F BiH, Udruženje smatra da je vlasnicima objekata koji ne posjeduju upotrebnu dozvolu potrebno omogućiti da dobi-ju dozvolu za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti. Udruženje vjeruje da bi se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti F BiH uklonile administrativne prepre-ke za poslovanje ugostitelja, te unapri-jedilo poslovno okruženje.

Saradnja VTK BiH i MVTEO BiH ka uvođenju plavog dizela

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je 06.09.2012. godine održan sastanak na kojem je razmatrana inicijativa Ministarstva za donošenje Zakona o dopunama Zakona o akcizama Bosne i Hercegovine, koje se odnose na oslobađanje od plaćanja akcize i putarine na dizel gorivo koje se koristi u poljoprivrednoj primarnoj proizvodnji (tzv. „plavi dizel“).

Prihvaćena inicijativa Udruženja za turizam i ugostiteljstvo STK BiH

Pod lupom zakoni o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti Federacije BiH


Ostvarenje makroekonomske stabilnosti i održivog privred-nog rasta, predstavlja predu-

slov ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja Bosne i Hercegovine. Jedan od ključnih izazova s kojima se suočava te-kuća makroekonomska politika u Bosni i Hercegovini, kao i u slučaju većine zemalja u tranziciji, je postojanje enor-mnog platnobilansnog deficita. Iako je struktura dugotrajnog deficita platnog bilansa kompleksna, među najznačaj-nijim uzrocima je konstantan problem visokog vanjskotrgovinskog deficita. Njegova akumulirana vrijednost u po-slijeratnom periodu procjenjuje se na oko 100 milijardi KM, što predstavlja jedan od najvećih i najpogubnijih ma-terijalnih gubitaka Bosne i Hercegovine. Brzo i efikasno djelovanje na njegovom reduciranju i prevladavanju jedan je od neizostavnih prioriteta za stvaranje eko-nomske održivosti.

Uzroci višegodišnje vanjskotrgovin-ske neravnoteže leže u samoj struktu-ri naše privrede, dodatno narušenoj ratnim razaranjima, izostanku odgo-varajuće vanjskotrgovinske strategije, tehnološkom zaostajanju i rastu kon-kurentnosti na međunarodnom tržištu. Mogućnost povećanja izvoza i odgo-varajućeg pozicioniranja na svjetskom tržištu ovisi o prevladavanju ovih pre-preka, odnosno optimiziranju strukture domaće privrede i unapređenju njene konkurentnosti. Obzirom da stvaranje diversificiranog i konkurentnog izvo-znog sektora podrazumijeva dugotrajan proces kontinuiranog unapređenja po-slovnog okruženja, strukturnih reformi i sistemske podrške privredi, nužno je paralelno poduzimati i hitne, kratko-ročne mjere i aktivnosti, neodložno rje-šavati aktuelne poremećaje u vanjskoj trgovini i dodatna pogoršanja koja se dešavaju.

Vanjskotrgovinska razmjena u 2012. godiniIako su iznimno negativni pokazate-lji iz prvog kvartala nešto poboljšani u drugom i početkom trećeg kvartala, vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine se u ovom periodu može ocijeniti nepovoljnom, a njena struktura dugoročno zabrinjavajućom. Očekivano procentualno smanjenje jaza između prethodne i tekuće godine u narednim mjesecima i statistički povoljniji ukupni godišnji rezultat, koji bi mogao čak ne-znatno nadmašiti onaj iz prethodne go-dine, tek je privid poboljšanja, kao po-sljedica izrazio loših rezultata iz druge polovine 2011. godine.

Prije razmatranja konkretnih poka-zatelja, potrebno je ukazati na faktore čije djelovanje ej suštinski promijenilo uslove poslovanja domaćih proizvođača i izvoznika i dodatno ih pogoršalo:

� Globalna recesija, iako se statistički zadržala ili ponovno pojavila u manjem dijelu svijeta, najviše pogađa upravo neka od vodećih izvoznih tržišta i eko-nomskih partnera Bosne i Hercegovine, uključujući Evropsku uniju i zemlje okruženja, bitno umanjujući sadašnju i očekivanu tražnju za proizvodima koje tamo plasiramo;

� Nepovoljni ključni makroeko-nomski pokazatelji, posebno smanjenje industrijske proizvodnje i povećanje nezaposlenosti, te povećanje vanjskog i ukupnog javnog duga, uz budžetske de-ficite, ukazuju na tešku stagnaciju i eko-nomsko slabljenje, pa možda čak i novu recesiju u Bosni i Hercegovini;

� Smanjenje vrijednosti stranih ula-ganja, koja su za 102 miliona KM ma-

Uloga vanjske trgovine u ekonomskom razvoju

Period Izvoz (KM) Uvoz (KM) Saldo (KM) Izvoz Uvoz

1999. 1.002.222.770 8.132.422.547 -7.130.199.777 12,32%2000. 1.969.681.739 7.114.153.720 -5.144.471.981 27,69%2001. 1.806.725.168 6.563.598.625 -4.756.873.457 27,53%2002. 1.888.321.331 6.881.310.766 -4.992.989.435 27,44%2003. 2.313.211.156 8.275.149.103 -5.961.937.947 27,95%2004. 2.994.219.301 9.371.258.081 -6.377.038.780 31,95%2005. 3.826.313.380 11.079.915.570 -7.253.602.190 34,53%2006. 5.271.043.362 11.234.503.500 -5.963.460.138 46,92%2007. 6.080.080.708 13.625.121.000 -7.545.040.292 44,62%2008. 6.847.321.546 15.932.566.485 -9.085.244.939 42,98%2009. 5.634.418.252 12.032.128.258 -6.397.710.006 46,83%2010. 7.293.816.190 13.329.449.515 -6.035.633.325 54,72%2011. 8.430.404.889 15.125.998.276 -6.695.593.387 55,73%

I – VII 2012. 4.639.596.564 8.456.625.379 -3.817.028.815 54,86%

UKUPNO 59.997.376.356 147.154.200.825 -87.156.824.469 40,77%

Iako vanjski, klimatski i drugi faktori bitno determiniraju vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine, posebno u tekućoj godini, ogroman je neiskorišteni prostor za poboljšanja u samoj Bosni i Hercegovini, kojim se negativni aspekti najvećeg dijela ovih faktora mogu otkloniti ili barem reducirati. Najveća prijetnja su, međutim, nastavak politike „nečinjenja“ i neumitni protek vremena, koji negativne trendove iz akutnih pretvara u kronične, a perspektivu oporavka iz kratkoročne u srednjoročnu, pa čak i sasvim neizvjesnu.

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine


nja u prvoj polovini 2012. godine nego u istom periodu prethodne godine, kao nastavak višegodišnjeg negativnog trenda i bez pouzdanih nagovještaja poboljšanja;

� Nepostojanje i/ili nerazvijenost neophodne infrastrukture i sistemskog pristupa, koji se ogledaju u nepostoja-nju agroindustrijske politike i sistema navodnjavanja i efikasnih poticaja u poljoprivredi, nepostojanju industrijske politike u prerađivačkoj industriji, teh-nološkom zaostajanju i nerazvijenosti prometa i komunikacija, razjedinjenom tržištu i neusklađenim strateškim doku-mentima različitih nivoa vlasti, itd;

� Neusklađenost regulative s Evropskom unijom, što onemogućava izvoz velikog broja proizvoda, umanjuje konkurentnost domaće privrede i atrak-tivnost za strana ulaganja;

� Dugotrajne ekstremno niske tem-perature i vanredno obimne snježne pa-davine, koje su krajem zime dovele do potpune blokade prometa i prijevoza robe, smrzavanja i uništenja velikog di-jela primarne poljoprivredne proizvod-nje i dugoročnih šteta;

� Dugotrajne ekstremno visoke tem-perature i suša, koja je dodatno umanjila poljoprivredne prinose i reducirala aku-mulacije hidroenergetskih kapaciteta na minimum, doprinijela pojavi i širenju brojnih požara i dodatnoj materijalnoj šteti;

� Nepostojanje i/ili neefikasnost in-stitucija, koje bi u aktuelnim okolnosti-ma morale reagirati i ublažiti poreme-ćaje na tržištu, poput robnih rezervi, čiji kapaciteti i način upotrebe ih čine praktično beskorisnim i bez ikakvog doprinosa reguliranju cijena ili osigura-nju otkupa domaćih proizvoda;

� Lančani rast cijena, posebno ener-genata, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji povećava troškove pri-vrede i ugrožava životni standard, po-

sljedično umanjujući tražnju i moguć-nost plasmana domaćih proizvoda.

Najznačajnije promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni (I – VII 2012)

Drastično smanjenje izvoza u Srbiju primarno se odnosi na smanjenje izvo-za koksa iz GIKIL d.o.o. Lukavac, zbog smanjenja, a potom praktično i zaustav-ljanja proizvodnje Železare Smederevo d.o.o. Smederevo, koja je tradicional-no bila najveći kupac. Drugi značajan uzrok je smanjenje izvoza električne energije, dok je u nekim kategorijama ostvareno i povećanje izvoza, ali ne-dovoljno da bitno anulira navedena smanjenja. Obzirom da je obnova pro-izvodnje u Smederevu neizvjesna i ovisi o pronalaženju novog strateškog par-tnera, što nije kratkoročno ostvarivo, a proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini je smanjena, očekuje se zadržavanje ovog negativnog trenda i u narednom periodu. Opći nivo tražnje za sirovinama i repromaterijalima koji se

proizvode u Bosni i Hercegovini tako-đer je niži, jer je industrijska proizvod-nja u Srbiji smanjena.

Velika prilika za poboljšanja u izvo-zu prehrambenih proizvoda je imple-mentiranje „Protokola o međusobnom priznavanju i prihvaćanju dokumenata izdanih od strane akreditiranih labo-ratorija za hranu i hranu za životinje biljnog i mješovitog porijekla“, kojim je olakšan ovaj izvoz i to bi moglo dje-lomično ublažiti smanjenje u tradici-onalno vodećim izvoznim sektorima. Također se može očekivati kontinuira-no povećanje izvoza naftnih derivata, ali njegova vrijednost primarno ovisi o cijenama, te je stoga vrlo varijabilno i neizvjesno.

Smanjenje uvoza iz SAD, iako stati-stički pozitivno, suštinski je negativno, jer se odnosi na smanjen uvoz kamenog uglja namijenjenog isključivo proizvod-nji koksa. Dakle, njegov manji uvoz nije posljedica zamjene domaćom sirovi-nom, već isključivo manjom tražnjom GIKIL d.o.o. Lukavac, koja posljedično znači i manju proizvodnju i izvoz.

Iako vrijednost povećanja nije najve-

Najznačajnije promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni po proizvodima (I – VII 2012)

Izvoz:Električna energija: -158 miliona KM (59%)Koks i polukoks: -118 miliona KM (69%)Umjetni korund: - 28 miliona KM (28%)

Uvoz:Kameni ugalj: -136 miliona KM (38%)Naftni plin: + 53 miliona KM (34%)Električna energija: + 17 miliona KM (25%)

Najznačajnije promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni po tržištima (I – VII 2012)

Izvoz:Srbija: –139 miliona KM (24%)Crna Gora: – 42 miliona KM (22%)Rumunija: + 32 miliona KM (75%)Turska: + 33 miliona KM (41%)

Uvoz:SAD: – 92 miliona KM (39%)Poljska: + 59 miliona KM (53%)


ća, najdugoročniji pozitivan trend rasta izvoza ostvarujemo na tržištu Turske, gdje ima još mnogo prostora za dalji razvoj i poboljšanje i obima i strukture izvoza. Strateško pitanje o kojem će u značajnoj mjeri ovisiti dalja ekspanzija izvoza agroindustrijskih proizvoda na ovo i druga dalja tržišta je mogućnost slobodnog pristupa Luci Ploče. Čak i ako ispunimo sve uslove za izvoz svih proizvoda u Evropsku uniju, nepo-stojanje granične inspekcijske tračke (BIP) na željezničkom graničnom pri-jelazu može predstavljati prepreku ma-sovnijem izvozu određenih proizvoda i neopravdano povećanje troškova. Eventualno neispunjavanje spomenu-tih uslova do pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, ovo bi pitanje učinilo presudnim.

Najveće pogoršanje u strukturi vanj-skotrgovinske razmjene svakako je drastično smanjenje izvoza električne energije. Iako je procentualno ovaj pad manji u drugom bi trčećem kvartalu nego u prvom, jasno je da se do kraja godine ostvareni gubitak ne može nado-knaditi i da će ukupan saldo biti izrazi-to nepovoljan. Osnovni uzroci ovakvog pogoršanja su nepovoljna hidrološka situacija i remont nekih od najvećih termoenergetskih kapaciteta (Kakanj, Tuzla, Gacko), ali vrlo vjerojatno i loše upravljanje. Naime, postoje informacije o neopravdano velikom broju zastoja u radu termoenergetskih kapaciteta uzro-kovanih lošim kvalitetom uglja i nere-dovnim održavanjem, te pretjeranim iscrpljivanjem hidroenergetskih kapaci-teta, kako bi se ovi zastoji nadomjestili. To je dovelo i do bržeg i većeg iscrplji-vanja hidroakumulacija nego što bi uči-nila sama suša i dugoročnog smanjenja

njihove proizvodnje. Također, određeni dio smanjenja vrijednosti izvoza je i po-sljedica nepovoljnijih cijena u izvoznim aranžmanima, što opet ne mora biti odraz tržnih uslova, već subjektivnih faktora. Štete od nepovoljnih ugovora o trgovini električnom energijom imale su i susjedne zemlje, pa je npr. u Srbiji zbog toga odlučeno da se ubuduće ku-povina struje ugovara isključivo s proi-zvođačima, bez ikakvih posrednika.

Nažalost, smanjenje izvoza električ-ne energije nije posljedica povećane potrošnje privrede, jer je industrijska proizvodnja smanjena, a uvoz elek-trične energije povećan za trećinu. Neophodno je napomenuti da je ovaj uvoz apsolutno neopravdan i najvećim dijelom se odvija prodajom „viškova“ Elektroprivrede BiH stranom kupcu, koji ih preproda Elektroprivredi HZ HB, uglavnom za potrebe Aluminija d.d. Mostar. Naravno, pri tome strani posrednik zadržava proviziju i ostvaruje profit, a nastala razlika u cijeni se putem više krajnje cijene „prevaljuje“ na po-trošače u Bosni i Hercegovini. Time se direktno narušavaju uslovi poslovanja privrede u Bosni i Hercegovini i uma-njuje njena konkurentnost povećanjem ulaznih troškova. Za dobrobit privrede i prestanak nepotrebnog uvoza električne energije u Bosnu i Hercegovinu je nuž-no da domaće elektroprivrede prioritet-no snabdijevaju domaće potrošače, pri-je svega proizvođače, prije bilo kakvog izvoza.

Tako bi se direktno pomoglo njiho-voj konkurentnosti, većoj proizvodnji i izvozu, a zaustavio uvoz i odliv novca. Primjer posljedica pogrešne elektroe-nergetske politika je odluka Aluminija d.d. Mostar, jednog od vodećih izvozni-

ka iz Bosne i Hercegovine, o znatnom reduciranju proizvodnje, zbog nepod-nošljivog povećanja cijene električne energije.

Smanjenje izvoza koksa već je objaš-njeno na primjeru smanjenja izvoza u Srbiju i uvoza kamenog uglja iz SAD, dok je smanjenje izvoza glinice poslje-dica pada cijene aluminija na svjetskom tržištu, za čiju proizvodnju se i koristi. Povećanje uvoza plina ima dva osnovna uzroka – više cijene i povećanje potroš-nje za grijanje uslijed iznimno niskih temperature i dugotrajne zime.

Očekivani izvozni trendovi u narednom periodu

Ukoliko ne dođe do većih pogoršanja u svjetskoj autoindustriji, prije svega u Njemačkoj, izvoz automobilskih sjedala i dijelova trebao bi se zadržati na rani-jem nivou, uz nastavak kontinuiranog postupnog povećanja. Rizik daljeg pada globalne tražnje još uvijek je veliki, ali se ne bi trebao odraziti u značajnijoj mjeri, barem do kraja godine. Ipak, nizak nivo diversifikacije tržišta i fokusiranost na jedno ili nekoliko njih, čini ovu indu-strijsku granu iznimno ovisnom i sen-zibilnom na sve promjene koje se tamo dešavaju, bez realne alternative.

Izvoz aluminija će sasvim izvjesno biti smanjen u narednom periodu, zbog smanjenja proizvodnje Aluminija d.d. Mostar. Dugoročno rješenje bilo bi znatno povećanje cijene aluminija na svjetskom tržištu, ali ono se ne može očekivati prije značajnijeg oporavka globalne ekonomije i rasta tražnje u najvećim svjetskim privredama. Mnogo brže i efikasnije rješenje za domaću industriju aluminija bilo bi smanjenje cijene električne energije za vodeće do-maće izvoznike, odnosno sve značajne proizvođače, što bi ih učinilo konku-rentnijim i elektroenergetiku u Bosni i Hercegovini stavilo u funkciju privrede i ukupnog razvoja. Također, svako sma-njenje proizvodnje aluminija u Bosni i Hercegovini doprinosi povećanju nje-govog uvoza i poteškoćama prerađivača.

Izvoz naftnih derivata, kako goriva, tako i motornih ulja, sigurno će nasta-viti trend rasta, ali bi pravu ekspanziju moglo donijeti eventualno preuzima-nje benzinskih pumpi OMV-a u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj od strane Optima Grupe, odnosno njenog ruskog vlasnika. To bi dovelo i do povećanja uvoza sirove nafte, ali i do izvanrednih izvoznih efekata, a Bosnu i Hercegovinu

11

pretvorilo u regionalno važnog akte-ra. Veći obim prerade u Rafineriji naf-te Bosanski Brod bi mogao rezultirati i nižim cijenama goriva, a time i nižim troškovima drugih privrednih grana.

Izvoz drugih strateških izvoznih proizvoda – odjeće, obuće, namještaja i brojnih metalskih proizvoda trebao bi nastaviti kontinuirani trend rasta, ali (osim namještaja) riječ je većinom o poslovima unutarnje obrade u kojima se stvara minimalna dodana vrijednost, te ni vanjskotrgovinski efekti nisu veliki. Ipak, doprinos zaposlenosti i ukupnim ekonomskim performansama privrede su nezamjenjivi i u neophodno im je kreirati povoljnije uslove poslovanja, kako bi daljim ulaganjima i razvojem mogli raditi na izgradnji vlastitih bren-dova i povećanju udjela novostvorene vrijednosti u svojim proizvodima.

Izvoz agroindustrijskih proizvoda u najvećoj mjeri će ovisiti o ispunjavanju uslova za izvoz u Evropsku uniju pro-izvoda animalnog i biljnog porijekla za koje važi poseban režim kontrole. Ukoliko ove uslove ispunimo, a u prego-vorima s Evropskom unijom povodom pristupanja Hrvatske njenom članstvu adekvatno zaštitimo interese naše pri-vrede, moguće je čak i veliko povećanje izvoza, uz istodobno smanjenje uvoza iz Hrvatske. U suprotnom će se domaća agroindustrija suočiti s najvećim uda-rom do sada, nakon sukcesivnih prirod-nih nepogoda (snijeg i suša), koje su joj već nanijele rekordne štete i smanjenje proizvodnje.

Iako vanjski, klimatski i drugi fak-tori bitno determiniraju vanjskotrgo-vinsku razmjenu Bosne i Hercegovine, posebno u tekućoj godini, ogroman je neiskorišteni prostor za poboljšanja u samoj Bosni i Hercegovini, kojim se negativni aspekti najvećeg dijela ovih faktora mogu otkloniti ili barem redu-cirati. Najveća šansa za domaću privre-du upravo je u ovoj višegodišnjoj „za-puštenosti“ i odsustvu podrške, jer već relativno mali pomak u pravom smjeru omogućio bi joj mnogo veći iskorak nego što jednak poticaj djeluje na pri-vredu koja posluje punim kapacitetom. Najveća prijetnja su, međutim, nastavak politike „nečinjenja“ i neumitni protek vremena, koji negativne trendove iz akutnih pretvara u kronične, a perspek-tivu oporavka iz kratkoročne u srednjo-ročnu, pa čak i sasvim neizvjesnu.

Igor Gavran, dipl. oec. n

Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini, nakon višegodiš-nje nestabilnosti i nedovolj-

nog rasta, praćenih periodom teške globalne recesije i kratkotrajnim nagovještajima blagog oporavka, ponovno je suočena s teškim izazo-vima. Negativni trend pogoršanja većine ekonomskih pokazatelja iz druge polovine 2011. nastavljen je i u 2012. godini, praćen dodatnim poremećajima u obliku vanrednih vremenskih nepogoda, širenja novog vala recesije na evropskom i svjetskom tržištu i usporavanja ionako presporog procesa ekonom-skih reformi.

Iako nepostojanje zvaničnih kvartalnih statističkih podataka onemogućava formalno dijagno-sticiranje recesije, kontinuirana pogoršanja ključnih makroeko-nomskih pokazatelja – industrijske proizvodnje, (ne)zaposlenosti, vanj-skotrgovinske razmjene, vanjskog i javnog duga, vrijednosti domaćih i stranih ulaganja, deviznih rezervi, te enormne i još uvijek neprocjenjive štete uzrokovane zimskim i ljetnim ekstremnim vremenskim pojava-ma, kao i posljedičnim požarima, situacija je iznimno loša, a nastavak ovakvih kretanja ugrozio bi ukupnu ekonomsku održivost.

Ipak, svaka kriza, ma koliko bila teška i složena, istodobno je prilika i izazov najboljima i najsposobni-jima, ne samo za „vegetiranje“, već i za dodatni iskorak. Inovativan, poduzetnički pristup poslovanju i optimalna upotreba svih raspolo-živih resursa, podržana promišlje-nom i produktivnom ekonomskom politikom nadležnih institucija i interventnim saniranjem posljedica klimatskih i tržišnih poremećaja, mogu u relativno kratkom roku re-zultirati uspješnom sinergijom.

Poljoprivredi, kao sektoru koji je najviše „stradao“ u ovoj godini, a čiji nepovoljan položaj je dugoroč-ni problem, bi se brzom reakcijom

nadležnih vlasti, naknadom nastalih šteta i odgovarajućim poticajima i sistemskom podrškom, uz istodob-no ispunjavanje neophodnih uslo-va za nesmetan izvoz u Evropsku uniju, omogućio i oporavak i realnu osnovu za tržišnu ekspanziju.

Industriji, posebno vodećim izvoznicima čija konkurentnost uvelike ovisi o troškovima energije, bi se usklađivanjem energetskog sektora, prije svega elektroenerge-tike, sa interesima cjelokupne pri-vrede, omogućili povoljniji uslovi poslovanja i niži troškovi, a time i viša konkurentnost. Kako industrija naftom bogatih država ima povolj-niju cijenu goriva, tako i industrija elektroenergetski bogate Bosne i Hercegovine mora imati povoljniju cijenu električne energije.

Bez konkretnog djelovanja u pravom smjeru, eventualno pro-centualno ublažavanje pada odre-đenih pokazatelja do kraja godine biće tek privid oporavka i posljedica usporedbe s jednako neuspješnim dijelom prethodne godine, prikriva-jući stvarno produbljivanje recesije. Međutim, realizacijom navedenih i drugih aktivnosti podrške privredi, za što još uvijek ima i vremena i mogućnosti, tekuću godinu pada i stagnacije mogle bi naslijediti godi-ne oporavka, rasta i razvoja. Ranija iskustva ne smiju biti izgovor za pe-simizam i neuspjeh, već motivacija za preokret.

I. G. n

Izazovi bh. privrede

INFOKOM – broj 53 – septembar/rujan 2012.


Novim Zakonom o carin-skoj tarifi, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH, broj:

58/12, i stupio na snagu 7. avgusta 2012. godine, uvedene su nove mjere:

� privremena suspenzija stope carine,

� privremeno smanjenje stope cari-ne i

� privremena tarifna kvota.Radi se o autonomnim mjerama ko-

jima se predviđa privremeno smanjenje carinskih dažbina na određenu robu, ili se pak određena roba izuzima od plaća-nja carinskih dažbina.

Mjere su u funkciji potreba privrede i to u njenom razvojnom i zaštitnom di-jelu. Glavni cilj donošenja novog zakona je omogućavanje privrednim subjekti-ma da, u određenom vremenskom pe-riodu, koriste sirovine, poluproizvode ili komponente koje se ne proizvode u BiH, ili se ne proizvode u dovoljnim količina-ma, ili ne zadovoljavaju potrebe domaće privrede i tržišta, po stopama nižim od carinskih stopa za treće zemlje, odno-sno da posluju s nižim troškovima.

Primjenom ovih zakonskih rješenja podstiče se

� razvoj privredne aktivnosti, � povećanje konkurentnosti pri-

vrednih subjekata, � zadržavanje postojeće zaposleno-

sti ili puna zaposlenost, � modernizuju strukture i proi-

zvodni procesi.Privremena suspenzija stope carine

predstavlja potpuno ukidanje stope ca-rine za treće zemlje na uvezenu robu u određenom razdoblju, privremeno smanjenje stope carine predstavlja dje-limično snižavanje stope carine za treće zemlje na uvezenu robu u određenom razdoblju, dok privremena tarifna kvota

Zakon o carinskoj tarifi - šansa za privredu BiH

U postupku pripreme odluka za Vijeće ministara BiH učestvovaće i Vanjskotrgovinska komora BiH, kao institucija koja je prema zakonu, između ostalog, nadležna za razvoj i unapređenje vanjsko-trgovinske politike, carinske politike i tarifa.

predstavlja ili privremenu suspenziju ili privremeno smanjenje stope carine na ograničenu količinu robe.

Ovakav sistem mjera koje su u funk-ciji privrede već duže vrijeme donose vlade zemalja CEFTA 2006 i Evropske unije, te na takav način pomažu razvo-ju proizvodnje i zaposlenosti u svojim zemljama. Npr. u EU, broj proizvoda koji podliježu privremenoj suspenziji ili smanjenju carinskih stopa od 1. januara 2012. godine je 1.574, a onih koji pod-liježu suspenzijama u okviru tarifnih kvota je 55. U Republici Srbiji 103 pro-izvoda podliježu smanjenju carinskih dažbina kao i duhan u raznim oblicima (12 tarifnih oznaka) koji podliježe siste-mu kvota.

Nove mjere su namjenjene privred-nim subjektima koji proizvode u Bosni i Hercegovini, te će prilikom puštanja robe u slobodan promet korištenje ovih mjera biti uslovljeno posebnom upotre-bom robe u proizvodnji, što znači da ta roba ostaje pod carinskim nadzorom krajnje namjene.

Postupak za sniženje ili suspenziju stope carine za uvoz može se pokrenu-ti za svaku pojedinačnu sirovinu, pod uslovom da sirovinu nije moguće naba-viti na teritoriji BiH i zemalja s kojima BiH ima zaključene ugovore o slobod-noj trgovini, ili da ta sirovina nije dostu-pna u dovoljnoj količini.

Korištenje tarifnih suspenzija kao stimulativnih mjera u interesu privrede BiH biće moguće uz strogo poštovanje međunarodnih obaveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina.

U načelu tarifne suspenzije neće biti dozvoljene u slijedećim slučajevima:

� ako se jednaki, odgovarajući ili za-mjenski proizvodi proizvode u dovolj-nim količinama u BiH;

� ako se radi o gotovim proizvodi-ma koji su namjenjeni prodaji na malo, bez dodatne značajne obrade ili njiho-ve ugradnje kao sastavnog dijela u veći krajnji proizvod za čije je funkcionira-nje potreban;

� ako su uvezeni proizvodi obuhva-ćeni posebnim ugovorom o trgovini koji ograničava mogućnosti uvoznika iz BiH da kupe ove proizvode od proizvo-đača iz trećih zemalja;

� ako se trguje robom između pove-zanih subjekata koji imaju ekskluzivna prava intelektualnog vlasništva na te proizvode;

� ako se radi o robi čiji opis sadrži interne specifične termine preduzeća, kao što je naimenovanje koje daje kom-panija, ime brenda, specifikacija, broj artikla, itd.;

� ako su koristi od tarifnih suspen-zija veće od onih koje daju posmatrani proizvođači ili prerađivači iz BiH;

� ako postoje drugi postupci koje mogu koristiti bh proizvođači kao npr. aktivno oplemenjivanje;

� ako će podnosilac zahtjeva kori-stiti robu sa svrhom trgovine; i

� ako će tarifna suspenzija biti u su-protnosti s bilo kojom drugom bh po-litikom (npr. preferencijalnim aranžma-nima, ugovorima o slobodnoj trgovini, mjerama trgovinske zaštite, kvantitativ-nim i ekološkim ograničenjima).

U slučaju da se jednaki, odgovara-jući ili zamjenski proizvodi proizvode u nedovoljnim količinama u BiH, da bi se zadovoljile potrebe važnih prerađi-vačkih i proizvođačkih privrednih su-bjekata, smanjenje ili nulta stopa carine se mogu odobriti samo na količinu koja nedostaje, i to u okviru privremene ca-rinske kvote.

U svim slučajevima tarifne suspenzi-je odobravaće Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U postupku pripreme odluka za Vijeće ministara BiH učestvovaće i Vanjskotrgovinska komora BiH, kao institucija koja je pre-ma zakonu, između ostalog, nadležna za razvoj i unapređenje vanjskotrgovinske politike, carinske politike i tarifa.

Ministarstvo vanjske trgovine

i ekonomskih odnosa BiH – Sektor za carinsku politiku i tarife

REGULATIVA


Već niz godina svjetsko tržište, a posebno tržište Europske unije, suočava se sa eko-

nomskom krizom kojoj se još uvijek ne nazire kraj. Prirodno, posljedice krize drastično utječu i na privredu Bosne i Hercegovine, čije institucije nisu podu-zele adekvatne mjere kako bi se ubla-žio udar navedene krize na domaću ekonomiju.

U sljedećih nekoliko članaka, cilj nam je predstaviti privredne potenci-jale određenih zemalja, sektorska trži-šta, te međunarodne instrumente po-moći koji bi mogli biti od koristi bh. privrednicima.

Posebnu pažnju nam privlači trži-šte Republike Poljske, koja je, unatoč recesiji u Europskoj uniji, jedina ze-mlja sa ostvarenim realnim ekonom-skim rastom. Iz navedenog razloga, Vanjskotrgovinska komora BIH je u prošloj i ovoj godini organizirala neko-liko privrednih skupova vezanih za su-radnju s Poljskom.

S druge strane, pružamo vam i infor-maciju o Republici Italiji, koja se suoča-va s jednom od najvećih ekonomskih kriza u svojoj povijesti. Ipak, talijanska Vlada uspijeva pronaći određena sred-

stva za podršku privredi, pa tako trenut-no realizira i projekt suradnje sa zemlja-ma jugoistočne Europe, u kojem aktivno sudjeluju i VTK BiH i bh. kompanije.

Posljednjih godina, sve značajnije mjesto u svjetskoj ekonomiji pripada organskoj proizvodnji. Promjenom na-vika potrošača u cilju očuvanja vlasti-tog zdravlja i jačanjem ekološke svijesti stanovništva stvara se sve veće tržište za organske proizvode u svijetu. S tim u vezi, želimo privrednike upoznati s kre-tanjima na tržištu organske hrane, po-sebno u Europskoj uniji. U ovoj oblasti, Bosna i Hercegovina bilježi napredak iz godine u godinu, te se stvaraju predu-vjeti za dalji rast navedenog sektora.

Jedno od najatraktivnijih tržišta na-mještaja u svijetu su zemlje Golfskog za-ljeva. Budući naša zemlja ostvaruje sufi-cit u vanjskotrgovinskoj razmjeni kada je u pitanju namještaj, a pritom većinu proizvoda plasira na tržište Europske unije i CEFTA-e, namjera nam je uka-zati na potencijale i mogućnosti zemalja Golfskog zaljeva, kao alternativnog trži-šta za namještaj iz Bosne i Hercegovine.

Predstavljamo vam i program Generalnog sistema povlastica, kojim se omogućava bescarinski izvoz određenih

kategorija robe bh. porijekla na veliko tržište Sjedinjenih Američkih Država.

Jedna od atraktivnijih tema današ-njice u Bosni i Hercegovini su Europski IPA fondovi. Nažalost, postoje velike zablude i neinformiranost o mogućno-stima ovih fondova. IPA fondovi su gru-pirani u 5 komponenti od kojih Bosna i Hercegovina može koristiti samo prve dvije (izgradnja institucija i prekogra-nična suradnja). Od slijedeće godine, iako nismo ispunili potrebne uvjete, Europska unija nam daje mogućnost da koristimo sredstva i iz fonda za ruralni razvoj ili IPARD. Pred nama je veliki izazov i važna zadaća da organiziramo infrastrukturu potrebnu za korištenje sredstva iz ove komponente.

Enes Ališković n

Bosanskohercegovačka privreda ima šansu za uspjeh na inostranim tržištima


Projekat je fokusiran na podršku mikro, srednjim i malim predu-zećima, kroz tehničku i pravnu

pomoć u razvoju lokalnog proizvodnog sistema radi privlačenja više direktnih stranih investicija; trening lokalnog tehničkog i izvršnog osoblja za unapre-đenje razvoja privatnog sektora, investi-cija i saradnje; razvoj mikro, srednjih i malih preduzeća u cilju njegovanja eko-nomskih i privrednih veza i unapređe-nja logističkog i transportnog sektora na regionalnom i međunarodnom ni-vou. Projekat će trajati 18 mjeseci (do juna 2013. godine).

U proteklom periodu (korak II pro-jekta), radilo se na identifikovanju po-

slovnih prilika u Bosni i Hercegovini i kreiranju profila kompanija zaintereso-vanih za saradnju s Italijanskim kom-panijama. Profili dobijeni od bosansko-hercegovačkih kompanija su dostavljeni PROMOS-u radi izrade Kataloga po-slovnih prilika, koji će se nalaziti i na njegovoj web stranici. Katalog služi i kao osnova za identifikovanje potencijalnih učesnika na bilateralnim susretima bh i italijanskih privrednika (oktobar 2012. godine i mart 2013. godine).

Trenutno je aktuelan korak IV pro-jekta – organizacija Poslovnih susreta bosanskohercegovačkih i italijanskih privrednika, koji će se održati 18. i 19. oktobra u Sarajevu. Poslovni susreti će

biti maksimalno prilagođeni interesu bh kompanija, odnosno one imaju priliku da same odluče koje će italijanske kom-panije doći na razgovore pregledom njihovih profila u pripremnom periodu i označavanjem kompanija s najvećim potencijalom za poslovnu saradnju.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine blagovremeno obavješta-va bh. privrednike o svim aktivnostima vezanim za projekat „ITALY SOUTH-EAST EUROPE NETWORK” objav-ljivanjem informacija na svojoj web stranici – www.komorabih.ba i web stranici Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA) – www.bhepa.ba, kao i slanjem direktnih e-mailova privredni-cima registrovanim za korištenje usluga BHEPA-e.

Dodatne informacije možete dobiti od kontakt osobe – Ivane Dobrilović (telefon: 033 566 237; e-mail: [email protected]). n

Italy South-East Europe Network

Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Republike Italije

Vodeći uvozni proizvodi (top 5): � Dijelovi obuće (uključujući gornji dio koji je pričvr-

šćen ili ne na unutrašnji đon, osim na vanjski đon); izmjen-ljivi ulošci za obuću, umeci za potpetice i slični proizvodi; nazuvci, i slični proizvodi i njihovi dijelovi;

� Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara, da-lje obrađivane nakon štavljenja ili crust-obrade uključujući i pergamentno obrađivanje, bez dlake, cijepane ili necijepa-ne, osim kože iz tarifnog broja 4114, cijele kože;

� Lični automobili i druga motorna vozila uglavnom namijenjena prevozu osoba (osim vozila iz tarifnog broja 8702), uključujući motorna vozila za kombinovani prevoz osoba i robe tipa „karavan“, „kombi“ i sl. i trkaće automobile;

� Pljosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine manje od 600 mm, koji nisu platirani niti pre-vučeni: samo toplo valjani bez dalje obrade;

� Dijelovi i pribor motornih vozila iz tarifnih brojeva 8701 do 8705...

Vodeći izvozni proizvodi (top 5): � Obuća s vanjskim đonom od gume, plastične mase,

kože ili vještačke kože i gornjim dijelom od kože; � Aluminij u sirovim oblicima; � Vodonik i plemeniti (rijetki) gasovi i ostali nemetali; � Dijelovi obuće (uključujući gornji dio koji je pričvr-

šćen ili ne na unutrašnji đon, osim na vanjski đon); izmjen-ljivi ulošci za obuću, umeci za potpetice i slični proizvodi; nazuvci, i slični proizvodi i njihovi dijelovi;

� Šipke i profili od aluminija…

Sporazumi:Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o izbjega-

vanju dvostrukog oporezivanja i Sporazum o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja s Republikom Italijom.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Izvoz 780.476.875 845.457.230 704.929.682 866.460.063 967.458.183

Uvoz 1.120.809.655 1.222.226.545 1.037.809.692 1.035.234.752 1.158.563.179

Obim 1.901.286.531 2.067.683.774 1.742.739.373 1.901.694.815 212.601.362Saldo -340.332.780 -376.769.316 -332.880.010 -168.774.689,62 -191.104.996

Pokrivenost (I/U) 69,64% 69,17% 67,92% 83,70% 83,51%

PROJEKTI >>> Saradnja Bosne i Hercegovine s Republikom Italijom

(u KM)

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine od početka 2012. godi-ne učestvuje u projektu „ITALY SOUTH-EAST EUROPE NETWORK“, kreira-nom od strane Specijalne agencije za međunarodnu saradnju – PROMOS, koja djeluje unutar Trgovačke komore Milana – Republika Italija.


Aktuelni ekonomski pokazatelji: 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

GDP tekuće cijene (mld USD) 1.865 2.119 2.307 2.117 2.055 2.198

GDP PPP (mld USD) 1.721 1.798 1.813 1.734 1.773 1.847

GDP po glavi stanovnika (USD) 31.746 35.840 38.701 35.251 34.059 36.267

GDP p/c PPP (USD) 29.297 30.410 30.412 28.883 29.392 30.464

Rast realnog GDP (% promjene) 2,0 1,5 -1,3 -5,2 1,3 0,4

Bilans tekućeg računa (mil USD) -48.137 -51.691 -67.700 -44.117 -71.986 -70.089

Bilans tekućeg računa (% GDP) -2,6 -2,4 -2,9 -2,1 -3,5 -3,2

Izvoz (% GDP) 27,7 28,9 28,7 23,8 26,6 28,8

Inflacija (% promjene) 2,2 2,0 3,5 0,8 1,6 2,9

Poreska struktura Standardna stopa PDV-a je 20%. Postoje snižene stope od 4% i 10% na osnovne proizvode. Stopa od 10% primjenjuje se na neke prehrambene proizvode, žive životinje, opskrbu nekim gorivom, ugostiteljstvo, transport i stanovanje. Stopa od 4% primjenjuje se na neke prehrambene proizvode, uvoz poljoprivrednih proizvoda, medicinskih pomagala, knjiga i časopisa.

Dodatne informacije na: www.ec.europa.eu/taxation_customs/dds/tarhome_en.htm .

Carinski režim (prosječne carin-ske stope po sektorima):

Prosječna tarifa vezana za sve proi-zvode: 4,10%

Prosječna tarifa vezana za poljopri-vredne proizvode: 5,80%

Prosječna tarifa vezana za industrij-ske proizvode: 3,90%

Dokumenti potrebni za izvoz:Komercijalna faktura, lista pakova-

nja, uvjerenje o porijeklu, polisa osigu-ranja, tovarni list, uvjerenja o kvalitetu,

veterinarska, sanitarna i fito-patološka uvjerenja, uvjerenje o fumigaciji i sl. zavisno od proizvoda i tržišta.

Detaljne informacije o dokumentaciji potrebnoj za određeni proizvod dostupne su na: http://ec.europa.eu/taxation_customs

Izvoz (vrijednost i struktura): 523.001 miliona USD (2011);

� Naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala; � Lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda

za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu; � Dijelovi i pribor za traktore, motorna vozila za prevoz

deset ili više lica, automobile i druga motorna vozila namije-njena prvenstveno za prevoz ljudi;

� Automobili i ostala motorna vozila prvenstveno nami-jenjena prevozu ljudi, uključujući vagone i automobile za trke;

� Obuća sa đonom od gume, plastike, kože ili vještačke kože, gornji dijelovi od kože...

Glavni izvozni partneri:Njemačka 13,1%, Francuska 11,5%, SAD 6,1%, Švajcarska

5,5%, Španija 5,2%.

Uvoz (vrijednost i struktura): 556.873 miliona USD (2011);

� Naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala; � Naftni gas i ostali gasoviti ugljovodonici; � Automobili i druga motorna vozila primarno dizajnira-

na za prevoz ljudi; � Lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda

za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu...

Glavni uvozni partneri: Njemačka 15,6%, Francuska 8,3%, Kina 7,3%, Holandija

5,2%, Rusija 4,5%.

Najznačajnije industrijske grane:Prerada hrane, voće, povrće, grožđe, krompir, šećerna repa,

soja, žitarice, masline, govedina, mliječni proizvodi, riba, stro-jevi, željezo i čelik, hemikalije, tekstil, motorna vozila, odjeća, obuća, keramika, turizam.

Opšti podaci o Republici Italiji

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz


EKONOMIJA POLJSKE

Poljska je jedina zemlja u Evropskoj uniji koja je izbjegla recesiju prilikom naglog ekonomskog pada u 2008/09. godini, iako je GDP po glavi stanovnika još uvijek znatno ispod evropskog pro-sjeka. Ulazak Poljske u Evropsku uniju 2004. godine, te shodno tome i moguć-nost pristupa strukturalnim fondovima Evropske unije omogućili su značajan poticaj poljske ekonomije.

U 2009. godini, kada su sve evropske zemlje registrovale pad GDP-a, polj-ski GDP je povećan za 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Također, u 2010. godini je porast GDP-a Poljske izno-sio 3,9% i predstavljao je najviši porast GDP u odnosu na sve ostale zemlje Evropske unije.

Čak i u 2011. godini, Poljska je bila li-der, uzimajući u obzir dinamiku razvoja. Procjena GDP-a prema paritetu kupov-ne moći je iznosila 781,5 milijardi USD, a procijenjeni rast je dosegao 4,3% (pr. veći rast GDP-a od Švedske).

Predviđanja Evropske komisije, veza-na za rast poljskog GDP-a, kreću se od oko 2,5% u 2012. godini.

Kada je riječ o stopi nezaposlenosti u Poljskoj, ista je u posljednjih nekoli-ko godina znatno opala u poređenju s razdobljima prije i poslije pristupanja Poljske Evropskoj uniji. Značajan eko-nomski rast koji je utjecao na pove-ćanje potražnje posla je bio jedan od glavnih razloga pada stope nezaposle-nosti. Krajem 2011. godine registri-rana stopa nezaposlenosti u Poljskoj je iznosila 12,1% i bila je niža za 0,3% u usporedbi s prethodnom godi-nom. Varminsko-Mazursko (19,4%) i Zapadnopomeransko (17%) vojvodstvo bilježe najvišu stopu nezaposlenosti. Najniža stopa nezaposlenosti je zabi-lježena u Šleskom vojvodstvu (9,9%) i

Mazovjeckom vojvodstvu (9,6%), dok je prosječna mjesečna plata u privatnom sektoru krajem 2011. godine iznosila 832 EUR-a.

U novembru 2011. godine je zabi-lježena godišnja stopa inflacije od oko 4,8%, pa je tako prekoračena predviđe-na stopa inflacije od oko 2,5%. Na go-dišnju stopu inflacije je najviše uticao rast cijena roba i usluga u transportu (stopa inflacije povećana za 0,99%), za-tim povećanje naknada za smještaj (sto-pa inflacije povećana za 1,57%), te rast cijena hrane (stopa inflacije povećana za 0,99%).

Poljska je i među vodećim zemljama koje strani investitori najčešće odabiru. Prognoze za priliv direktnih stranih in-vesticija u 2012. godini su najvećim di-jelom relativno pozitivne, iako lošije u odnosu na 2011. Godinu. Razlog tome je što je u 2012. godini smanjena cijena zemljišta i radne snage kao rezultat sla-bljenja poljske valute. Prema preliminar-nim podacima Narodne banke Poljske, priliv direktnih stranih investicija samo u mjesecu novembru 2011. godine je bio na razini 144 miliona EUR. U prvih deset mjeseci 2011. godine u Poljsku je pristiglo oko 9,4 milijarde EUR-a, što je činilo 153% vrijednosti priliva iz istoga

razdoblja prethodne godine. Najveći priliv stranih direktnih investicija dola-zi iz Njemačke, Nizozemske, Francuske i Luksemburga.

POREZI U POLJSKOJ

Porezni sistem Poljske se sastoji od 12 vrsta poreza. S aspekta poreznih obve-znika najvažniji oblici poreza uključuju dvije grupe poreza:

� direktni porezi koji se utvrđuju na lične prihode, dohodak ili imovinu:1. porezi na dohodak fizičkih lica2. porezi na prihod pravnih lica3. porezi na prihode po osnovu poklo-

na i naslijeđa4. porezi na građansko-pravne

transakcije5. porez na prihode od poljoprivrede6. porez na prihode od šumarstva7. porez na nekretnine8. porezi na vozila 9. porezi na promet plovila

� indirektni porezi su uključeni u cijenu proizvoda i usluga. Obveznici ovih poreza su prodavci, ali ih snosi po-trošač/kupac. To su:

1. PDV2. akciza3. porez na igre na sreću

U FOKUSU

Republika PoljskaRepublika Poljska je od 1990. godine slijedila politiku ekonomske liberalizacije i danas predstavlja uspješnu priču među ekonomijama u tranziciji.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je Poslovni forum i bilateralne susrete poljskih i bosanskohercegovačkih privrednika u junu 2012. godine.

� 15 poljskih kompanija � 35 BH kompanija � Održani bilateralni sastanci BH i poljskih firmi koji bi trebali rezultirati

konkretnim poslovnim dogovorima � POL-MOT Holding S.A. i kompanija Bobar grupa iz Bijeljine su već potpisale

Ugovor o trgovini i proizvodnoj saradnji, kojim je, između ostalog, pred-viđeno da u Bijeljini budu montirani traktori poznatog poljskog brenda „URSUS“.


DIREKTNI POREZIU okviru poreza na prihode fizičkih lica se razlikuju dva oblika oporezivanja:

� oporezivanje po opštim uslovima: kada porezni obveznik plaća porez na ostvaren prihod u skladu sa poreznom skalom i

� paušal: kada porezni obveznik paušalno plaća utvrđen porez tzv. „tax card“).

Paušalno oporezivanje prema regi-striranim iznosima ostvarenih prihoda vrši se po slijedećim stopama, zavisno od vrste ekonomske aktivnosti koju obavlja porezni obveznik, i to:1. po stopi od 8,5% za uslužne

djelatnosti,2. po stopi od 5,5% za proizvodnu dje-

latnost i građevinske usluge, 3. po stopi od 3% za usluge trgovin-

ske djelatnosti (osim prodaje pića i alkohola).Stope „tax card“ se usklađuju sa sto-

pom godišnjeg rasta cijena, usklađiva-njem prva tri kvartala prethodne godi-ne u odnosu na tekuću. Visina poreznih stopa zavisi od vrste i obima aktivnosti, broja stanovnika u mjestu gdje se obav-lja ekonomska aktivnost i drugih.

Porez na prihode pravnih lica uklju-čuje sve prihode pravnih lica, organiza-cionih jedinica bez statusa pravnog lica, izuzev kompanija bez statusa pravnog lica i korporacija koje podnose konso-lidovani bilans odnosno umanjuju se prihodi za poljoprivredne aktivnosti, šumarstvo i djelatnosti koje se ne spo-minju na drugom mjestu. Porez na pri-hode pravnih lica u Poljskoj iznosi 19%.

Porez na dodanu vrijednost (PDV)Danas je PDV glavni izvor budžet-

skih prihoda u Poljskoj. On čini 38,76% svih prihoda. Poljski Zakon o porezu obuhvata 4 stope poreza. Od 01.01.2011. osnovna stopa poreza iznosi 23% koja se primjenjuje na većinu roba i usluga. Ostale stope su kako slijedi:

- 8% stopa se primjenjuje na proi-zvode vezane za protupožarnu zaštitu, specifične prehrambene proizvode, ga-stronomske usluge, usluge u hotelijer-stvu, građevinarstvo, modernizaciju i izgradnju objekata u okviru programa socijalnog zbrinjavanja

- 5% stopa se primjenjuje na knjige i stručne magazine kao i na osnovne pre-hrambene proizvode.

Stopa od posebnoga značaja jeste svakako 0% stopa poreza. Pretežno se primjenjuje na izvoz, snabdijevanje ro-bama unutar Zajednice i međunarodne

transportne usluge. Oslobođenje od plaćanja poreza na

promet predviđeno je za: � neke proizvode narodne radinosti

i umjetničkih zanata, � usluge u okviru poljoprivrede, šu-

marstva i ribarstva, � kulturne usluge, � finansijske usluge, � usluge u okviru sporta, kulture,

obrazovanja, državne pošte, funkcije u okviru teritorijalne samouprave, pravo-suđa, narodne odbrane i javne bezbjed-nosti, i usluge političkog i trgovinskog organizovanja.

PDV se ne primjenjuje na porezne obveznike koji ostvaruju prihod manji od 80.000 zlota i podliježu obavezi pla-ćanja poreza tzv. „tax card“.

Akcize

Akcize su drugi najveći izvor prihoda budžeta. One čine 20,02% svih budžet-skih prihoda. One opterećuju promet sljedećih proizvoda: cigareta, alkohola, piva, vina, industrijskih alkohola, au-tomobila, proizvoda visoke tehnologije (hardver).

Stope akciza razlikuju se prema vrsti proizvoda, i to:

– specifična akciza iskazuje se u ap-solutnom iznosu – u zlotima po jedi-nici mjere ili – ad valorem akciza koja se iskazuje u% u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda (koja je umanjena za PDV), ili u odnosu na fakturnu cijenu proizvoda prilikom uvoza ili – u% u od-nosu na maloprodajnu cijenu kod pro-meta cigareta

– kombinacija ad valorem i specifič-ne akcize.

Igre na srećuPredmet stalne kontrole od strane in-

spektora finansijske policije jesu igre na sreću. Država ima monopol kada se radi o utvrđivanju okvira za uređenje orga-nizovanja igara na sreću.

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA REPUBLIKE POLJSKE SA SVIJETOM

U protekloj deceniji vrijednost izvoza Poljske se povećavala približno 3,5 puta. Visok porast izvoza je zabilježen u pr-vih nekoliko godina nakon pristupanja Poljske EU, i to oko 20% svake godine. U 2009. godini Poljska je iskusila pad u vanjskoj trgovini zbog finansijske krize. Kako god, i nakon 2009. godine vrijed-nost izvoza se povećavala za 20%, pa je ukupna vrijednost izvoza Poljske u 2011. godini iznosila oko 132 milijar-de €. Poljska je u 2011. godini pretežno izvozila automobile, dijelove za motor-na vozila, TV-risivere, sjedišta, turistič-ke i teretne brodove, prerađena naftna ulja, dizel i poludizel motore, namještaj, bakar. Iako poljoprivrednih proizvoda nema u top deset izvoznih proizvoda, Poljska ima značajnu poljoprivrednu proizvodnju, za koju prognoziraju da će sustići svjetske izvoznike prehrambe-nih proizvoda Njemačku i Francusku. Razlozi za ovakav uspjeh tržišni speci-jalisti u Poljskoj objašnjavaju time, što je Poljska bogata poljoprivrednim povr-šinama, što posjeduje vrlo povoljnu kli-mu a mnogobrojnu jeftinu radnu snagu koja je zaposlena u poljoprivredi.

Glavni trgovinski partner Poljske, uzimajući u obzir vrijednost izvoza i uvoza, jeste kontinuirano Njemačka. Ostali najznačajniji vanjskotrgovin-ski parteri u uvozu i izvozu Poljske su Češka Republika, Francuska, Italija, Velika Britanija, Nizozemska.

Kretanje poljskog uvoza je također vrlo slično onom izvoznom. U perio-du od deset godina se vrijednost uvoza prilično uvećala. U 2010. godini je do-segla povećanje od 250% u odnosu na vrijednost iz 2000. Godine, a zabilježena vrijednost uvoza u 2011. godini se kreće oko 146 milijardi €. U top 10 uvoznih proizvoda prednjače neprerađena naf-tna ulja, dijelovi za motorna vozila, au-tomobili, proizvodi koji nigdje drugo nisu specificirani, mješavine lijekova, obrađena naftna ulja, turistički i teretni brodovi i barke, mašine za automatsko čitanje podataka i električne aplikacije za telefonske linije.

Šejla Delić n


Obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i Republike Poljske nije na zadovoljavaju-

ćem nivou. Obim razmjene je u 2011. godine iznosio samo 158 miliona €. U periodu od 2007. do 2009. godine vidljiv je pad izvoza Bosne i Hercegovine, na-kon čega je zabilježen rast, pa je njegova vrijednost u 2011. godini iznosila oko 51 milion €. Kada je riječ o uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Poljske, zabi-lježen je konstantan trend rasta uvoza u zadnjih 5 godina, pa je u 2011. godini uvoz iznosio 106 miliona €.

Robna struktura izvoza BiH u Poljsku u 2011. godini je vrlo raznolika. Tako BiH u Poljsku najviše izvozi proizvode iz me-talnog, drvnog, prehrambenog i tekstil-nog sektora, kako slijedi:

Bosna i Hercegovina iz Poljske najviše uvozi željezničke ili tramvajske teretne vagone, namještaj, žive životinje, proi-zvode od kože, žicu i mašine, u vrijedno-stima kako slijedi:

Kako se može vidjeti iz priloženih tabela, Bosna i Hercegovina ostvaruje nezanemariv deficit u robnoj razmjeni s Poljskom, i to oko 54,314,735 €. Unatoč nezadovoljavajućem obimu razmjene, Bosna i Hercegovina se može pohva-liti odličnim političkim odnosom sa Republikom Poljskom, s kojom nema ne-raščišćenih pitanja. Bosna i Hercegovina bi trebala iskoristiti poljsko iskustvo u korištenju IPA odnosno IPARD fondova, s ciljem jačanja kapaciteta poljoprivred-ne proizvodnje. Svakako treba sarađivati i u oblasti rekonstrukcije i elektrifikacije željezničke infrastrukture, gdje Poljska već ima jako bogato iskustvo. Nije zane-marivo ni iskustvo vođenja velikih proje-kata, poput izgradnje autocesta, koji su svakako u vrhu bosanskohercegovačkih prioriteta.

Republika Poljska je zemlja velikih po-tencijala, te njena iskustva mogu itekako biti značajna za Bosnu i Hercegovinu.

Top 10 izvoznih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Republiku Poljsku u 2011. godini

Proizvodi Vrijednost u EUR Rudače i koncentrati željeza, uključujući i pržene željezne pirite: 12.823.533 Aluminij u sirovim oblicima: 10.146.890 Ostale soli anorganskih kiselina ili peroksikiselina 5.154.319 Odijela, kompleti, jakne, sakoi, hlače, hlače sa plastronom i naramenicama; 4,615.431 Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402) 3.094.264 Umjetni korund, hemijski definiran ili ne; aluminijev oksid; aluminijev hidroksid: 2.815.951 Montažne zgrade 2.156.515 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 1.617.307 Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i hemijski čista saharoza, u krutom stanju; 1.338.474 Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem ili ljuštenjem 827.784 Ukupno top 10 izvoznih proizvoda iz BiH u Republiku Poljsku, 2011. 44.590.470 Ostali proizvodi 7.126.128 Ukupno izvoz BiH u Republiku Poljsku, 2011. 51.716.598

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Republike Poljske

Top 10 uvoznih proizvoda BiH iz Republike Poljske, 2011. godine

Proizvodi Vrijednost EUR Željeznički ili tramvajski teretni vagoni, nesamokretni 16.516.000 Ostali namještaj i njegovi dijelovi 7.960.748 Toaletna papir i slična papir, celulozna vata 5.729.954 Žive životinje vrste goveda 4.050.693 Ostali proizvodi od kože ili od vještačke kože 3.869.726 Bakrena žica 3.400.005 Tokarilice za obradu metala odvajanjem čestica (uključujući centre za tokarenje) 2.879.432 Ostale mašine za premještanje, ravnanje, struganje, odsijecanje, kopanje... 2.370.009 Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugalj za sijalice, ugalj za baterije i drugi proizv. 2.048.532 Polimeri stirena, u primarnim oblicima 1.779.047 Ukupno top 10 uvoznih proizvoda BiH iz Republike Poljske, 2011. Godine 50.604.146 Ostali proizvodi 55.558.190 Ukupno uvoz BiH iz Republike Poljske, 2011. godine 106.162.336

POKAZATELJI 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

IZVOZ 35.467.657 30.394.591 25.686.237 43.263.158 51.847.601UVOZ 44.143.509 53.366.976 62.264.507 64.780.673 106.162.336OBIM 79.611.166 83.761.566 87.950.744 108.043.831 158.009.937SALDO -8.675.853 -22.972.385 -36.578.270 -21.517.515 -54.314.735Pokrivenost uvoza izvozom

80,35 % 56,95 % 41,25 % 66,78 % 48,84 %

U EUR

POTPISANI SPORAZUMIBosna i Hercegovina i Republika Poljska su sukcesijom preuzele 14 bi-lateralnih sporazuma koji su bili na snazi između bivše SFRJ i Republike Poljske. Također su potpisani slijedeći sporazumi:

� Ugovor o pružanju pomoći u

rekonstrukciji nakon ratnih posljedi-ca (potpisan u Sarajevu 06.07.1998. g. između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Poljske)

� Sporazum o saradnji na polju poljoprivrede (potpisan u Sarajevu, 15.07.2010. g. između ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i

ministra poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja Republike Poljske)

� Sporazum o kreditnoj liniji (pot-pisan u Banjoj Luci 21.07.2010. g. iz-među Vlade Republike Srpske, Bosna i Hercegovina, i Vlade Republike Poljske)


Tradicija organskog uzgoja, kada su u pitanju zemlje europ-skog kontinenta, najznačajni-

ja je u Danskoj, Engleskoj i Švicarskoj. Organski uzgojeni proizvodi od 1970. godine počinju zauzimati važnije mjesto u svjetskoj trgovini. Stoga je 1972. godi-ne u Njemačkoj osnovana organizacija „International Federation of Organic Agriculture Movements – IFOAM“, s ci-ljem da u svijetu promiče usvajanje eko-loških, socijalnih i ekonomskih sistema baziranih na principima organskog uz-goja. Principi organske proizvodnje, koji se primjenjuju u poljoprivredi, definira-ju način na koji proizvođači tretiraju tlo, vodu, biljke i životinje kako bi proizve-li, obradili i distribuirali hranu i ostale proizvode.

Organska proizvodnja je raširena u više od 160 zemalja svijeta, a udio ze-mljišta na kojem se vrši organski uzgoj, iz dana u dan, postaje sve veći. Ipak, Bosna i Hercegovina ima manje od 1% obradivog zemljišta na kojem se vrši or-ganski uzgoj proizvoda, dok Lihtenštajn, Austrija, Švedska, Švicarska i Estonija od 10 do 20% obradivog zemljišta kori-ste u svrhu organske proizvodnje.

Istodobno, kada su u pitanju glo-balna kretanja na tržištu, svakodnev-no primjećujemo porast potražnje za organskim proizvodima, pri čemu je Njemačka najveće tržište za ove pro-izvode u Europi. Europsko tržište or-ganskim proizvodima nastavilo je rasti čak i u periodu ekonomske krize, koja je nedavno zahvatila Europu i svijet. U tom periodu, zabilježen je rast na tržištu Francuske od čak 19% , kao i

nešto manji postotak rasta na tržišti-ma Skandinavije, Švicarske i Austrije. Prihod ostvaren od prodaje organ-skih proizvoda na njemačkom tržištu ostao je stabilan i nije bilo značajnijih promjena.

U većini europskih zemalja, organski proizvodi plasiraju se do potrošača kroz konvencionalne trgovačke lance, koji drže više od 50% ukupne prodaje organ-skih proizvoda na tržištu. To je posebno izraženo u skandinavskim zemljama, Velikoj Britaniji i Švicarskoj. Na jugu Europe se prodaja organskih proizvoda uglavnom vrši kroz male trgovine spe-cijalizirane za plasman ovih roba. Ipak, kako veliki trgovački lanci sve više šire ponudu organskih proizvoda u svojim prodajnim objektima, očekuje se da će se ova situacija uskoro promijeniti.

Tržište organskih proizvoda

Tržište organskim proizvodima u Njemačkoj doseglo je vrijednost od oko šest milijardi €. Najveći dio prodaje or-ganskih proizvoda u ovoj zemlji obavlja se preko „trgovina zdravom hranom“ (25%). Domaća proizvodnja organske hrane u Njemačkoj može zadovoljiti svega 60% potreba potrošača, što uka-zuje na činjenicu da se 40% tražnje na tržištu podmiruje iz uvoza. Najtraženiji proizvodi iz organskog uzgoja su mli-jeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, pekarski proizvodi, alkoholna (vino) i bezalkoholna pića, dječja hrana i jaja. Od svih organskih proizvoda za kojima postoji potražnja na njemačkom tržištu, najviše se uvoze voće i povrće

(svježe i prerađeno). Jedna trećina po-vrća dolazila je iz Nizozemske, a potom iz Španjolske, Italije i Izraela. Preko 80% voća (uključujući i tropsko voće) uvozi-lo se iz Italije (20% ), zatim iz Ekvadora, Španije i Kostarike.

Njemačka uvozi značajne količine organskih orašastih plodova, kafe, čaja, začina, ulja i masti za ishranu, zaslađiva-ča, te proizvoda pekarske industrije, i to najvećim dijelom iz zemalja u razvoju i tranzicijskih zemalja.

Jedan od najvećih svjetskih sajmo-va organskih proizvodna – BIOFACH održava svake godine u februaru u Nürnbergu. Na sajmu je 2012. godine nastupilo 2.420 izlagača iz cijeloga svije-ta, od čega je 70% iz inozemstva. Sajam je održan na površini od 44.851 m2 i obišlo ga je blizu 45.000 posjetitelja.

Bosna i Hercegovina, već niz godi-na, kolektivno nastupa na ovom sajmu sa proizvođačima šumskih plodova, ljekobilja, eteričnih ulja i žitarica. Bh. kompanije koje sudjeluju na sajmu po-sjeduju organske certifikate za navedene proizvode priznate od strane IFOAM-a. Rezultati koje naše kompanije ostvaruju na BIOFACH-u su odlični, s obzirom da izlagači očekuju narudžbe od preko 1,5 miliona €. Također, tokom sajma su ostvarili više od 300 novih poslovnih kontakata sa potencijalnim partnerima.

Efekti sudjelovanja 7 bh. firmi na na-vedenom sajmu su vidljivi i kroz porast izvoza ljekovitoga bilja za 78%, te eterič-nih ulja za 21% , u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani.

Sa 60 miliona stanovnika, Francuska predstavlja jedno od najvećih tržišta

Organska proizvodnja - izazov i šansa za bh. proizvođačeOrganska poljoprivreda je alternativni metod proizvodnje čija je svrha spriječiti narušavanje prirodnog balansa. U organskom uzgoju nije dozvoljeno koristiti genetski modificirane organizme, lijekove i umjetna gnojiva, te je ova vrsta proizvodnje potpuno neškodljiva za ljude i okoliš.

Heko Ltd.

Sultan Ahmedova 77, 70230 BugojnoBosnia & Herzegovina

t +387 (0)30 254 240f +387 (0)30 254 240

[email protected], [email protected]

Representatives / Vertreter

Djenana Mlaco

HEKOBugojno

TREND


Europe. Oko 2% od ukupne prodaje hrane na ovom tržištu ostvareno je pro-dajom organskih proizvoda. Ukupan prihod od prodaje organske hrane izno-si oko tri milijarde €, a 45% prodaje obavlja se kroz trgovačke lance. Kada je riječ o vrijednosti prodaje organske hra-ne u maloprodajnim objektnima, najve-ći udio su imali mlijeko, mliječni proi-zvodi i jaja (22% ), potom slijede svježe voće i povrće (17% ), meso (11% ), braš-no i pekarski proizvodi (11% ), vino (10% ), sokovi od voća i povrća (5% ), delikatesni proizvodi (3% ), morski plo-dovi (1% ), te smrznuta hrana (1% ).

Francuska nema izraženu potrebu za uvozom mesa (govedina, bravetina, meso peradi), niti jaja. Od ukupne po-tražnje na tržištu za svim organskim proizvodima, oko 40% se podmiruje iz uvoza. Najznačajniji proizvodi u uvozu organske hrane, sa 40% učešća u istom, su žitarice, mlijeko, svinjetina, voće i po-vrće (svježe i prerađeno). Navedeni pro-izvodi uvoze se iz Italije, ostalih zemalja Europske unije i Sjeverne Afrike. Zemlje u razvoju i tranzicijske zemlje koje već izvoze certificirane organske proizvo-de, imaju šansu proširiti svoj izvoz na tržište Francuske, posebno, u slučaju sirovina i finalnih proizvoda iz tropskih zemalja i regije Mediterana.

Italija je jedna od zemalja europ-skog kontinenta sa velikom površinom obradivog zemljišta na kojoj se uzga-jaju organski proizvodi, ali i jedna od najvećih izvoznica organskih proizvo-da. Kako raste potražnja za organskim proizvodima na domaćem tržištu, Italija sve više uvozi ove proizvode iz drugih zemalja. Tržište organskih proizvoda u Italiji iznosi oko 1,5 milijardi €. Kriza, koja je zahvatila svijet u 2009. godini, nije imala značajnijeg utjecaja na tr-žište organskim proizvodima u ovoj zemlji. Prodaja organskih proizvoda se uglavnom odvija kroz specijalizira-ne trgovišne jorganskom hranom, koje ostvaruju preko 40% prodaje. Italija izvozi značajane količine organskih proizvodna, što vrijednosno iznosi oko

850 miliona €. Najznačajniji talijanski izvozni organski proizvodi su voće i po-vrće, vino, sirće i tjestenina, a plasiraju se uglavnom u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Svi veći supermar-keti ču Italiji prodaju organski hranu, pa je zamjetan rast prodaje organske hrane kroz ove prodajne objekte. U Italiji egzi-stira preko 1.000 prodavnica organskih proizvoda, koje su uglavnom locirane na sjeveru zemlje, kao i u njenom cen-tralnom dijelu. Jedini lanac za prodaju organskih proizvoda, na razini države, je „NaturaSi“ sa preko 70 trgovina od čega je veliki broj smješten u okolici Rima i na području Milana. „NaturaSi“ ima paletu od 4.000 različitih organskih proizvoda. Istodobno, organska hrana služi se u više od 350 restorana u Italiji, a veliki broj škola osigurava organske obroke za svoje školarce. Računa se da oko milion dječaka i djevojčica, dnevno, konzumira organske obroke u svojim školama.

U Italiji se više od 80% tražnje za organskim proizvodima podmiruje iz domaće proizvodnje. Vrijednost uvoza organskih proizvoda vrlo je teško pro-cijeniti, s obzirom da se neki od ovih proizvoda reeksportiraju iz Danske do Italije, iako su originalno porijeklom iz trećih zemalja. Najznačajniji uvozni or-ganski proizvodi su žitarice, prerađevi-ne kakaa i kafe, maslinovo ulje i povrće. Količinski, Italija najviše uvozi pšenicu, kakao, krompir i banane.

U Italiji se organizira i jedan od naj-značajnijih sajmova organskih proizvo-da pod nazivom SANA, a održava se u septembru u Bolonji. Sajam okuplja više od 1.000 izlagača iz cijelog svijeta i po-sjeti ga blizu 65.000 ljudi.

U Austriji se oko 20% od ukupne po-vršine poljoprivrednog zemljišta koristi za organski uzgoj proizvoda. Pri tome se najviše uzgajaju žitarice i računa se da je 50% obradivih površina, namijenjenih organskom uzgoju, zasijano ovim kultu-rama. Organsko tržište u Austriji je jed-no od najrazvijenijih u Europi. Plasman proizvoda većinom vrše konvencionalni

lanci supermarketa i diskontnih centa-ra, kroz koje se ostvaruju 2/3 prihoda od prodaje organskih proizvoda. Udio organskih proizvoda u ukupnoj proda-ji hrane iznosi više od 6% . Istodobno, Austrija ima jednu od najvećih potroš-nji organskih proizvoda po glavi sta-novnika, te najveće učešće organskih proizvoda u ukupnoj prodaji hrane. Dok je ponuda organskog mlijeka na tržištu Austrije još uvijek nešto veća od tražnje, tražnja za organski uzgojenim voćem i povrćem veća je od ponude. Oko polovine organskih proizvoda koji se prodaju na tržištu ove zemlje dolazi iz uvoza, prvenstveno iz Italije, Njemačke i Španije. Najviše se uvoze voće i povr-će, te sušeni proizvodi, poput začinskog bilja.

Organska proizvodnja u Švicarskoj doživjela je veliki rast u posljednji 20-ak godina i trenutno se odvija na površini većoj od 120.000 ha, što predstavlja oko 11% od ukupnog poljoprivrednog ze-mljišta. Tokom protekle dvije decenije, broj organskih farmi povećao se za više od 700% . Kada je riječ o organskom uz-goju u Švicarskoj, poznato je da se najvi-še proizvode žitarice, povrće i krompir. Od organskih proizvoda životinjskog porijekla tu su mlijeko i mliječni proi-zvodi, meso i mesne prerađevine, te jaja. Upravo mlijeko i mliječni proizvodi predstavljaju najznačajniju proizvod-nu kategorija Švicarske u organskom uzgoju.

Nedavna ekonomska kriza nije zna-čajnije utjecala na organsku proizvod-nju zemlje. Organsko tržište je zadržalo svoj kontinuirani rast. Prihod ostvaren od prodaje organskih proizvoda iznosio je 1,55 milijardi €. Zajedno sa Danskom, Austrijom i Lihtenštajnom, Švicarska spada u grupu zemalja u kojima udio prodaje organskih proizvoda u ukupnoj prodaji hrane iznosi više od 5% . Najveći prihod od prodaje organskih proizvoda ostvaren je u prodaji hljeba, jaja i povrća.

Prirodni preduvjeti, kao što su tlo i klima, značajno limitiraju organsku pro-izvodnju u Švicarskoj. Stoga je zamjetno povećanje uvoza organskih proizvoda u ovu zemlju, s obzirom da je tražnja na tržištu velika, a uslovi za rast proizvod-nje ograničeni. To se posebno odnosi na proizvode poput pšenice i drugih žitarica za proizvodnju hljeba i stočne hrane, soje, riže, citrusa i tropskog voća (sokovi i sušeno voće), kafe, kakaa, čaja, začina, kao i na ostale proizvode koji se ne mogu proizvesti u Švicarskoj.

U posljednjih par godina, primjetan

Elmar Ltd.

Preobrazenska 4, 89101 TrebinjeBosnia & Herzegovina

t +387 (0)65 888 366f +387 (0)59 225 218

[email protected]

Representatives / Vertreter

Djordjo MaricNada Maric

ELMARTrebinje


je trend povećanja uvoza koji će se na-staviti i u skorijoj budućnosti. Povećana tražnja za organskim mesom i jajima automatski je povećala i potrebu za uvo-zom žitarica za stočnu hranu. Švicarska proizvodi svega 20% navedenih proi-zvoda za potrebe vlastitog tržišta, dok se ostatak uvozi. Prema raspoloživim podacima, nije zabilježen uvoz organ-skog mlijeka i mliječnih proizvoda u Švicarsku.

Ukoliko promatramo distribu-cijske kanale organskih proizvoda u Švicarskoj, vidljivo je da se preko 70% prodaje odvija kroz dva vodeća lanca (Coop – blizu 50% i Migros – oko 20% ). Također, značajno učešće u prodaji navedenih roba ima direktna prodaja na tržnicama ili u prodavnicama koje su otvorene na farmama – oko 6% .

Zahtjevi tržišta Europske unije

Europska unija ima zajedničku politiku za poljoprivredu, zajedničku trgovinsku politiku, te zajedničku carinsku politiku i regulativu vezanu za uvoz proizvoda iz zemalja koje nisu članice EU. Organski proizvodi su klasificirani pod istim ta-rifnim brojem kao i konvencionalni proizvodi, pa stoga imaju istu carinsku stopu. Ipak, proizvodi iz određenih ze-malja koje imaju preferencijalni trgo-

vinski režim sa EU, oslobođeni su pla-ćanja carine, ukoliko njihove proizvode prati certifikat o porijeklu zemlje iz koje se uvoze. Zajednička politika za poljo-privredu (CAP) predviđa i uvođenje kvantitativnih ograničenja i specijalnih dadžbina na pojedine proizvode, što ovisi o zemlji porijekla i sezoni u kojoj se proizvodi uvoze u EU.

EU regulativa 834/2007 definira mi-nimum pravila koja se moraju poštovati prilikom procesa proizvodnje, prerade i uvoza organskih proizvoda, uključuju-či inspekcijske procedure, etiketiranje i

marketing, a primjenjuje se na područ-ju cijele EU. Ova regulativa definira šta to čini autentični organski certificirani proizvod. Svaka članica EU odgovorna je za provedbu regulative, kao i za svoj sistem monitoringa i inspekcije.

U posljednjih nekoliko godina, re-gulatorni okvir za organsku proizvod-nju revidiran je sa ciljem da se postigne jednostavnija, koherentnija i manje komplicirana regulativa. Tako su, sa no-vom regulativom EC-a broj 834/2008 i odredbama vezanim za aranžmane za uvoz iz trećih zemalja (Regulativa EC-a broj 1235/2008), okvirni uvjeti za uvoz u Europsku uniju značajno promije-njeni. Proizvodi mogu dobiti uvoznu dozvolu za Europsku umniju samo ako su certificirani od strane inspekcijskog tijela priznatog od Europske komisije. Stoga, Europska unija objavljuje listu in-spekcijskih tijela, kao i listu zemalja iz kojih je odobren uvoz i sl., a navodimo ih dalje u tekstu:1. Lista inspekcijskih tijela koji primje-

njuju inspekcijski sistem i proizvod-ne standarde ekvivalentne EU regu-lativi za organsku proizvodnju;

2. Lista inspekcijskih tijela koja su akre-ditirana u skladu sa EN 45011/ISO65 i koji primjenjuju inspekcijski sistem i proizvodna pravila u skladu sa EU regulativom o organskoj proizvodnji.

3. Lista zema-lja čiji je sistem pro-izvodnje usklađen sa pravilima proi-zvodnje i inspekcije u EU.

Certifikacijsko tijelo za organ-sku poljoprivredu “Organska kontro-la” (“OK”) iz Bosne i Hercegovine, pri-znato je od strane Europske komisije kao ovlašteno kon-

trolno tijelo za certifikaciju organskih proizvoda namijenjenih izvozu na tr-žište Europske Unije. Iako je Organska kontrola, još 2007. godine, akreditirana od strane IFOAM-a, do ovog čina, izvoz iz Bosne i Hercegovine je mogao biti realiziran jedino na osnovu autorizacije svake pojedine zemlje uvoznice - člani-ce EU. Ovom odlukom, kojom su kao ekvivalentni priznati i certifikacijsko tijelo i standardi, bh. proizvođačima je omogućen direktan izvoz na tržište EU, ukoliko su certificirani od Organske kontrole.

Stalni odbor za organsku poljopri-vredu Europske Komisije, u grupi sa ukupno 30 tijela iz cijelog svijeta, zva-nično je priznao “OK” za certificiranje organskih proizvoda (namijenjenih za prodaju na tržištima zemalja članica EU) u trećim zemljama. Ova odluka EC bazirana je na regulativi EU koja je u primjeni od 1.1.2009. (EC No 834/2007 i EC 1235/2008). Odluka o uključiva-nju tijela na listu je donesena u oktobru 2011. godine. Za uključenje su aplicirala 73 tijela, ali je “OK” jedino certifikacij-sko tijelo na Balkanu koje je dobilo ovo ovlaštenje.

U praksi to donosi pozitivne promje-ne u procedurama za izvoz organskih proizvoda jer je EU, kroz odobravanje kontrolnih tijela iz trećih zemalja, želje-la potaknuti brži protok roba i omogu-ćiti lakši izlazak organskih proizvoda iz ovih zemalja na tržište Unije.

Također, novim Pravilnikom Evropske komisije koji reguliše uvoz organskih proizvoda iz trećih zemalja u EU, “Organska kontrola” (“OK”) je dobila i ovlaštenje za obavljanje certifi-kacijskih aktivnosti na području Srbije i Crne Gore. Interes organskih proizvo-đača u susjednim zemljama već postoji i obavljene su i prve posjete na terenu.

Priznanje domaćeg certifikacijskog tijela od Evropske komisije značajno će pomoći organskim proizvođačima iz Bosne i Hercegovine u njihovom na-stojanju da brže i lakše plasiraju svoje proizvode na tržištu EU. Ipak, nije do-voljno samo proći kroz proces certifi-kacije ukoliko želite zadržati organski certifikat, već i ustrajati u ispravnom načinu proizvodnje organskih proizvo-da. Bosanskohercegovački proizvođači imaju značajne predispozicije za bav-ljenje ovom vrstom proizvodnje, ali i dalje su robe sa organskim certifikatom iz Bosne i Hercegovine, u pravilu, niže dodane vrijednosti tj. uglavnom je riječ o sirovinama i poluproizvodima.

Kako je vidljivo iz pregleda pojedinih tržišta, šanse za plasman organskih pro-izvoda na tržište EU i Švicarske postoje, s bitnom opaskom, da su količine organ-skih proizvoda iz Bosne i Hercegovine još uvijek ograničene i nedovoljne za potrebe navedenih tržišta. Stoga je ne-ophodno raditi na proširenju proizvod-nih kapaciteta, ali i početi razmišljati o razvoju novih proizvoda u organskom uzgoju sa višim stupnjem prerade.

Eldina Begović n


Proteklih nekoliko godina bile su veliki izazov za ekonomije zema-lja Golfa, obzirom da je globalna

ekonomska kriza ostavila snažan pečat na svim sektorima ekonomije - po-sebno u najbogatijim zemljama regije, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije. Od prethodne godine tome se može pridodati i politička ne-stabilnost koja je uzdrmala čitav arapski svijet.

Međutim, čini se da su zemlje članice Vijeća za suradnju Golfa – GCC (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i U.A.E.) uspjele naći put za izlaz iz krize i počele lagani opo-ravak, što se očituje u rastu bankarskog

i sektora nekretnina. Analize pokazuju da je najmanje štete pretrpjelo tržište Saudijske Arabije koje je, za razliku od npr. tržišta U.A.E., manje ovisno o stra-nim tržištima.

Karakteristike tržišta namještaja

Statistike govore da je uvoz namještaja u ovih šest zemalja u prethodnoj deka-di snažno rastao i, sa iznimkom pada u periodu svjetske krize 2008/2009., po-novno nastavio taj trend dostigavši na kraju 2010. godine vrijednost od oko 3 milijarde USD, a na kraju 2011. oko 3,7 milijardi USD.

Ovo su veoma 'otvorena' tržišta - penetracija uvoza namještaja u regiju je visoka i iznosi oko dvije trećine vri-jednosti tržišta namještaja, a pokazuje i trend rasta (u usporedbi sa 2000. godi-nom kada je penetracija uvoza bila oko pola vrijednosti tržišta namještaja GCC zemalja). U strukturi uvoza primjetan je trend pada tržišnog udjela namještaja iz Evrope i SAD, u korist azijsko-paci-fičkih zemalja, iz kojih sada dolazi pre-ko 50% ukupnog uvoza regije - u 2011. godini najveći dobavljači namještaja za ovalu regiju su: Kina (47,4%), Italija (12,9%), SAD (5,8%), Malezija (4,7%) i Njemačka (4,7%).

Uzevši u obzir kriterije kao što su visina dohotka po glavi stanovnika, multikulturalnost sredine i izloženost globalnim trendovima, može se reći da su Ujedinjeni Arapski Emirati najper-spektivnije tržište za plasman namješta-ja i trgovinsko čvorište za cijelu regiju. U.A.E. spadaju u svjetski vrh po broju domaćinstava s milionskim primanjima (imaju ih čak 8,5%), a ulaze u top 10 ze-malja sa najvećom gustinom ultra-bo-gatih domaćinstava (vrijednost imovine preko 100 miliona USD) – kojih imaju čak 5 na svakih 100.000 domaćinstava! Najbogatiji emirati su Abu Dhabi (sa duplo većim BDP po glavi stanovnika od Dubaija) i Dubai (čiji je BDP po gla-vi stanovnika, pak, oko dva puta veći od onog u ostalim emiratima).

Kada govorimo o tržištu namještaja,

Prilika za proizvođače namještajaTragajući za novim tržištima, sektor namještaja Bosne i Hercegovine kao jedna od vodećih izvoznih grana naše privrede, uz adekvatnu podršku programa promocije, zacijelo bi mogao u budućnosti ciljati i na ovu regiju gdje svoju šansu već pronalaze pojedini bh. proizvođači.

TRŽIŠTA >>> Zemlje Golfa


viša-srednja klasa namještaja se obično distribuira kroz kanale uvoznika koji su ujedno i maloprodaja, ili putem lo-kalnih agenata. Oni obično imaju vla-stiti showroom lociran u velikim šo-ping-centrima ili u specifičnim ulicama gdje se prodaje namještaj, a često nude i usluge konzaltinga za unutarnje ure-đenje. Na ovom tržištu je prisutno više vodećih trgovina: Armani Casa, Versace Home, Ralph Lauren, Roche Bobois, Ligne Roset i Natuzzi.

Mnogi veliki maloprodajni punktovi distribuiraju namještaj, npr. The One, Homes R Us, Home Centre, a od 2011. godine i IKEA.

Saudijska Arabija je najbrže rastuća ekonomija na cijelom Bliskom Istoku i jedna od zemalja sa najvećim BDP u svi-jetu (posjeduje i 22% svjetskih rezervi nafte). Važna značajka tržišta Saudijske Arabije je i povoljna demografska sli-ka – radi se o zemlji s jednom od naj-mlađih i najbrže rastućih populacija u ovom dijelu svijeta. U 2010. godini broj stanovnika je bio preko 27 miliona (što je za 20% više nego na prethodnom po-pisu stanovništva 2004. godine), a pred-viđa se da će ta brojka dostići 30 miliona do 2017. godine. Oko 65% stanovnika je koncentrirano u urbanim područ-jima Rijada, Meke, Istočne provincije i Medine.

Najvažniji kanal distribucije namje-štaja u Saudijskoj Arabiji je sektor ugo-varanja, i to osobito kad je riječ o namje-

štaju visoke i više-srednje klase. Razlog tome je što imućniji Saudijci ne kupuju namještaj u maloprodaji, već u sklopu velikih investicijskih projekata izgradnje stambenih i poslovnih objekata. Za ova-kve projekte Saudijska vlada je izdvoji-la ogromna sredstva (oko 90 milijardi USD) s ciljem izgradnje još 2 miliona stambenih jedinica do 2015. godine. U ovom segmentu veliki utjecaj imaju di-zajneri i arhitekte, te je preporučljiv put do tržišta high-end proizvoda upravo izgradnja povjerenja i korištenje ovog kanala kao instrumenta promocije. Proizvodi niže-srednje klase distribui-raju se putem maloprodajnih punktova, trgovina kao što su Home Centre, Kika i IKEA. Namještaj niže klase uglavnom se prodaje u supermarketima.

Rast tražnje za različitim vrstama namještaja, posebno potaknut rastućim raspoloživim dohotkom stanovništva i prilivom ulaganja u građevinski i usluž-

ni sektor, prisutan je također i u Kataru. Postoje veoma povoljni uvjeti za razvoj hotelijerstva, obzirom da je turizam jedna od prioritetnih grana razvoja ekonomije Katara, a vlada zemlje pro-vodi ambiciozan program socijalnog, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja. Namještaj u Katar izravnao uvoze gra-đevinske firme koje izvode investicij-ske projekte po sistemu „ključ u ruke“ za stambene i poslovne svrhe. I ovdje je važna uloga projektanata i dizajnera, posebno u komercijalnom i ugostitelj-skom sektoru.

Tradicionalna preferencija potrošača prema namještaju klasičnog stila sa ele-mentima ornamentike i pozlate postu-pno se mijenja uslijed brzog rasta tržiš-ne niše za moderni high-end namještaj (raste tražnja kod mlađe populacije koja usvaja globalne trendove). Najbrži rast potrošnje trenutno bilježi segment ku-hinjskog namještaja.

Kuvajt je, u smislu visine BDP-a, treća najveća ekonomija u Golfu, a za-uzima peto mjesto među zemljama OPEC-a po proizvodnji nafte. Nasuprot tome, tržište namještaja je razmjerno malo, najviše zbog ograničenja građe-vinskog sektora (posebno u domenu hotelskog biznisa) koji znatno zaostaje za onim u drugim zemljama GCC. Ipak, vođeno porastom prihoda od nafte i plina u posljednjoj dekadi, i tržište na-mještaja bilježi solidan rast po prosječ-noj godišnjoj stopi od 7% u periodu od

Bahrein Kuvajt Oman Katar Saudijska

Arabija

Ujedinjeni Arapski Emirati

Stanovništvo (u milionima) 1,2 3 2,9 1,5 27 4,6

Veličina tržišta namještaja u milionima USD

195 395 206 468 1.834 1.441

Rang na listi 70 najvećih tržišta namještaja na globalnoj razini

65 56 63 52 27 32

Domaća proizvodnja u milionima USD (2010)

97 178 116 200 956 421

Uvoz namještaja u milionima USD (2010)

125 233 108 269 981 1,303

Penetracija uvoza (%) 64 59 52 58 53 90

Prosječan godišnji rast uvoza 2000 - 2010. (%)

15 11 14 19 13 17

Potrošnja namještaja po stanovniku u 2010. (USD)

163 132 71 390 68 313

Procjena rasta potrošnje na-mještaja do kraja 2012. (%)

4 4 3 7 4 3

Ključne zemlje uvoza (% od ukupnog uvoza namještaja) u 2010.

Kina (31%), SAD (17%), Italija (15%), Malezija (6%), Njemačka (5%)

Kina (33%), Italija (17%), SAD (9%), Malezija (7%), Njemačka (4%)

Kina (32%), UAE (28%), Malezija (7%), Italija (6%), Njemačka (5%)

Kina (28%), Italija (16%), SAD (9%), Malezija (7%), Njemačka (5%)

Kina (40%), Italija (11%), Egipat (8%), SAD (4%), Malezija (4%)

Kina (40%), Italija (15%). Malezija (5%), Njemačka (5%), SAD (4%)


2000-2012. godine. Interesantan je podatak da Kuvajćani,

kada stupe u brak, imaju ustavno pravo da im država obezbijedi smještaj (kuću). Zainteresirani izvoznici namještaja, sto-ga, trebaju obratiti pažnju na tendere koje objavljuju državne institucije za izgradnju, kako rezidencija i stambenih zgrada, tako i poslovnih objekata, jer se značajan dio prodaje namještaja na trži-štu Kuvajta odvija kroz ovaj kanal. Kupci namještaja u Kuvajtu također naginju klasičnom stilu, a strani državljani (ko-jih je u Kuvajtu 68%) uglavnom kupuju namještaj srednje i niže klase. Najviše se uvozi kancelarijski, tapecirani, kuhinjski i namještaj za spavaće sobe.

Potrošnja namještaja u Omanu je rasla umjereno, prosječnom stopom od 6% u periodu od 2000-2010. godine, po-tom sporije - rastom od prosječno 3% u periodu 2011-2012. Potrošnja se većim dijelom (52%) podmiruje iz uvoza, ob-zirom na oskudnu domaću proizvod-nju koja raste sporim tempom. Uvoz je u posljednjih pet godina rastao veoma brzo godišnjim prosjekom od 15%, a najviše se uvozi uredski i namještaj za spavaće sobe i trpezarije. I ovdje na trži-štu prevladava tradicionalni namještaj. Moderni dizajnerski namještaj pred-stavlja malu tržišnu nišu, percepcija o njegovoj vrijednosti nije razvijena i sto-ga je teško za isti postići visoku prodaj-nu cijenu.

Tržište namještaja u Bahreinu vrlo je limitirano veličinom zemlje i popu-lacijom i dodatno poljuljano politič-kom krizom, no moglo bi biti izloženo pozitivnim utjecajima jačanjem veza sa susjednim zemljama (Saudijska Arabija,

Katar) na koje je prirodno upućeno. Masovni, prekomjerni razvoj sektora visoko-luksuznih stambenih i poslov-nih objekata doveo je do prekomjerne ponude, te otkazivanja mnogobrojnih građevinskih projekata. Međutim, po-stoji nedostatak stambenih jedinica u segmentu socijalnog stanovanja (pri-hvatljivog nivoa cijena) - gdje potrebe rastu za oko 3-4 hiljade stanova godiš-nje. Do kraja ove godine, očekuje se rast potražnje za namještajem od 4%.

Ubaciti tabelu: Relativna privlačnost tržišta namještaja zemalja Golfa Ograničenja prodaje na tržištu zemalja Golfa

Određena ograničenja važe uglavnom za sve zemlje Zaljeva, a neka od njih su:

� Sve zemlje GCC usvojile su zajed-ničku carinsku stopu za namještaj od 5% (ad valorem) na CIF vrijednost robe;

� Dokumentacija za sve uvozne proizvode mora biti ovjerena od strane konzulata zemlje uvoza, u nekim slu-čajevima priznaje se i ovjera konzulata druge arapske (GCC) zemlje;

� Etikete na uvoznim proizvodima moraju biti na arapskom jeziku, iako manji broj proizvoda s oznakama samo na engleskom jeziku može biti odobren, od slučaja do slučaja, samo u marketinš-ke svrhe testiranja (uzorci);

� U većini zemalja Golfa, distribu-ciju i komercijalnu prodaju je moguće ostvariti samo preko lokalnog agenta – državljanina zemlje uvoza (u nekim slučajevima može i preko zajednič-ke kompanije formirane s najmanje 51% vlasništva lokalnog državljanina).

Uvoznici su obavezni posjedovati do-zvole za uvoz koje izdaju nadležna mi-nistarstva. Stoga se preporuča pronaći pouzdanog domaćeg partnera, zastu-pnika ili distributera (po mogućnosti sa dobrim pristupom državnom vod-stvu), a to u ovim zemljama može po-trajati dug vremenski period (stjecanje povjerenja).

Suradnja sektora namještaja BiH sa zemljama Golfa

U posljednje dvije godine, te u pr-vih šest mjeseci 2012. godine, Bosna i Hercegovina bilježi veoma oskudnu vanjskotrgovinsku razmjenu u sektoru namještaja sa zemljama Golfa. U peri-odu od 2010. do sredine 2012., ukupan obim razmjene namještaja iznosio je svega 294 hiljade KM, od čega 53% otpa-da na izvoz (najviše tapeciranih stolica i uredskog namještaja od drveta), a 47% na uvoz BiH iz ovih zemalja. Razmjena se isključivo odvijala sa dvije zemlje iz ove grupe – većim dijelom sa U.A.E, a ponešto sa Saudijskom Arabijom.

Po svemu se vidi da ogroman poten-cijal rastućih tržišta namještaja zemalja Golfa, što se tiče bh. proizvođača na-mještaja, nije ni približno istražen niti iskorišten. Tragajući za novim tržištima, sektor namještaja Bosne i Hercegovine kao jedna od vodećih izvoznih grana naše privrede, uz adekvatnu podršku programa promocije, zacijelo bi mogao u budućnosti ciljati i na ovu regiju gdje svoju šansu već pronalaze pojedini bh. proizvođači.

Lejla Međedović n

25INFOKOM – broj 53 – septembar/rujan 2012.

Važniji sajmovi iz oblasti namještaja, interijera/eksterijera, investiranja i izgradnje u Golfskim zemljama

PERIOD NAZIV DRŽAVA GRAD

24-27. 09. 2012. INDEX International Design Exhibition (Furnishings, InRetail, Kitchen & Bathroom, Lighting, Outdoor Living and Textiles)

U.A.E. Dubai

19-22. 11. 2012. ESTATEX Real Estate & Housing Exhibition Saudijska Arabija

Dharan

25-29. 11. 2012. Decofair Furniture and Interior Design Exhibition Saudijska Arabija

Jeddah

19-22. 12. 2012. DECOBUILD International Exhibition for Housing, Building Materials & Decoration

U.A.E. Sharjah

Mart 2013. Buildex Saudi International Building & Construction Exhibition Saudijska Arabija

Dharan

18-20. 03. 2013. The Big Show Interiors & Buildex. International Exhibition of Building Materials, Construction Equipment and Interior Furnishings

Oman Muscat

April 2013. City Build Middle East Construction Exhibition U.A.E. Abu Dhabi

April 2013. gulfBID & gulfINTERIORS Annual Gulf International Exhibition for Construction, Interiors and Furniture

Bahrein Manama

14-17. 04. 2013. SBIE Saudi Building & Interiors Exhibition Saudijska Arabija

Jeddah

April-Maj 2013. Ideal Home International Furniture, Interior Design & Home Decoration Expo

Saudijska Arabija

Dharan

Maj 2013. Garden + Landscaping Trade event for the garden, landscaping and outdoor living Industries

U.A.E. Dubai

06-09. 05. 2013. Project Qatar International Trade Exhibition for Construction Building Materials Equipment and Environmental Technology for Lebanon and the Middle East

Katar Doha

Maj 2013. INTERIORS UAE + Decorex Design event. Kitchen, bathroom, floor & wall coverings, furniture, lighting, fabric and accessori-es. Decorex International Pavilion

U.A.E. Abu Dhabi

Maj 2013. Green Building Design & Interiors Arabia Saudi Arabian International Green Building Design, Energy Efficient & Intelligent Building Technologies and Interiors Exhibition

Saudijska Arabija

Riyadh

20-23. 05. 2013. The Office Exhibition Middle East International Office Interiors and Facilities Management Exhibition

U.A.E. Dubai

29.09. – 01.10.2013.

The Hotel Show The Middle East's premier showcase for suppli-ers of equipment, technology and services to the hospitality industry

U.A.E. Dubai

Novembar 2013. Home Style Home and garden show, trends in Interiors and Lyfe Style

U.A.E. Abu Dhabi

12-14. 11. 2013. INDEX KSA International Design Exhibition (Furnishings, InRetail, Kitchen & Bathroom, Lighting, Outdoor Living and Textiles)

Saudijska Arabija

Jeddah

Novembar 2013. The Big 5 Trade Show for Contracting Industry U.A.E. Dubai


Za sve kompanije iz Bosne i Hercegovine, zainteresova-ne za povećanje izvoza u SAD,

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa Američkom ambasadom u Sarajevu i Kancelarijom američkog predstavnika za trgovinu (USTR) iz Washingtona, organizovala Prezentaciju o povećanju izvoza iz BiH u SAD kroz Program „Generalnog si-stema povlastica”. Osnovna svrha ove prezentacije je bila pružanje informa-cije o tome kako kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu u potpunosti isko-ristiti povlastice GSP programa, sa po-sebnim naglaskom na olakšanje razu-mijevanja i praktičnih koraka, kako bi se kvalifikovale za bescarinski tretman u okviru GSP programa.

Šta je to Program Generalnog sistema povlastica?

Generalni sistem povlastica SAD je naj-stariji i najveći američki preferencijalni trgovinski program, koji datira od sre-dine 70 godina. Dizajniran je za unapr-jeđenje privrednog rasta u zemljama u razvoju, tako što im daje posebnu pred-nost na američkom tržištu u odnosu na uvoz iz razvijenih zemalja, odnosno daje bescarinski pristup američkom tr-žištu za više od 5.000 proizvoda iz 128 zemalja.

Program također pogoduje američ-kim preduzećima i potrošačima jer sma-njuje troškove uvoznih sirovina i robe široke potrošnje. Samo u 2011. godini u SAD je kroz Sistem generalnih povla-stica bez carine uvezeno robe u vrijed-nosti od 18,5 milijardi USD, uključujući i brojne sirovine za SAD proizvodnju. Predsjednik Obama je u oktobru prošle godine potpisao legislativu za produ-

ženje programa do jula 2013. godine, a kongres će vjerovatno razmotriti produ-ženje programa i naredne godine.

Među proizvode koji su obuhvaće-ni bescarinskim uvozom u SAD kroz Program GSP spadaju: industrijski pro-izvodi, razne vrste hemikalija, minerali i građevinski kamen, nakit, razne vrste tepiha, određeni poljoprivredni i ribar-ski proizvodi.

Među proizvodima koji nisu uključe-ni u GSP bescarinski tretman se nalaze: većina tekstila i odjeće, satovi, veći dio obuće, tašne i koferi. Međutim, postoji proces putem koga zainteresovane stra-ne, uključujući i strane vlade, mogu da podnesu peticiju za uključivanje odre-đenih proizvoda u GSP program.

Bosna i Hercegovina i Program GSP

Bosna i Hercegovina se nalazi na popisu zemalja kojima su dodijeljene povlasti-ce na osnovu kojih ona ima povlašteni carinski tretman pri izvozu svojih pro-izvoda u SAD. Program je prvi ovakve vrste u Bosni i Hercegovini i najbolji način za promociju prednosti za lokalne kompanije koje bi željele ući u partner-stvo s američkim kompanijama.

SAD su u 2011. godini uvezle iz Bosne i Hercegovine robu u vrijednosti od 48,5 miliona USD, od čega je uvoz kroz program GSP iznosio 4,3 miliona ili oko 9%. U ovom uvozu su dominirali:

� Višenamjenski alati (2,4 miliona USD).

� Konzervisani krastavci (0,3 mi-liona USD) – Carinska stopa za ovaj proizvod je relativno visoka u pore-đenju s drugim američkim tarifama i iznosi 9,6%, te daje zemljama korisni-cama Programa GSP, kao što je Bosna

i Hercegovina, konkurentsku prednost. � Zamrznuto bobičasto voće (0,2

miliona USD). Stopa iskorištenosti Programa GSP

za Bosnu i Hercegovinu je samo 66,2%, što je nešto ispod prosječne stope isko-rištenosti zemalja korisnica programa GSP, koja iznosi oko 70%.

Koje vrste roba iz BiH su obu-hvaćene Programom GSP?

Obuhvaćen je prilično širok dijapazon roba:

� Prehrambeni proizvodi, pića, duvan

� Životinje i proizvodi životinjskog porijekla

� Životinjske ili biljne masti, ulja i voskovi

� Svježe voće i povrće � Mineralni i hemijski proizvodi � Plastika i guma � Sirova koža � Drvo, proizvodi od drveta i papira � Tekstil i tekstilni proizvodi � Cipele, šeširi i oprema � Proizvodi od kamena, gipsa, ce-

menta, azbesta, keramike i stakla � Plemeniti metali, drago i poludra-

go kamenje � Bazni metali i njihovi proizvodi � Mašine, mehanički uređaji i elek-

trična oprema � Automobilski dijelovi, vozila i

transportna oprema � Ostali razni gotovi proizvodi

Kompletne liste specifičnih proizvoda se mogu naći na web stranici Kancelarije američkog predstavnika za trgovinu – Izvršna kan-celarija predsjednika (http://www.ustr.gov/trade-topics/trade-development/ preference-programs/generalized-sy-stem-preferences-gsp/gsp-program-i-0) ili na slijedećim linkovima:

� Hrana i poljoprivredni proizvodi: http://www.ustr.gov/sites/default/files/GSP-eligible%20agricultural%20pro-ducts.pdf

GSP – Mogućnosti za povećanje izvoza u SAD

TRŽIŠTA >>> Povlašteni carinski tretman pri izvozu u SAD

Generalni sistem povlastica SAD je najstariji i najveći američki pre-ferencijalni trgovinski program, koji datira od sredine 70-tih godina. Dizajniran je za unaprjeđenje privrednog rasta u zemljama u razvo-ju, tako što im daje posebnu prednost na američkom tržištu.


Kako utvrditi da li je proizvod obuhvaćen Programom GSP?

1 Najlakši način provjere je preko Internet stranice: http://dataweb.usitc.gov/scripts/tariff_current.asp

Na slici 1. vidimo da je u polje označeno žutom bojom po-trebno unijeti par riječi koje opisuju traženi proizvod i zatim kli-knuti na „List items”. Na stranici koja se otvori pojaviće se lista proizvoda koji se uklapaju u prethodni opis. Zatim je potrebno iz liste izabrati proizvod koji najbolje odgovara traženom proi-zvodu (slika 2.).

Nakon izbora odgovarajućeg proizvoda i potom opcije „Detail”, otvara se stranica s podacima o tarifnom tretmanu tog proizvoda. Prvo je potrebno provjeriti carinsku stopu koja se pri-mjenjuje za izabrani proizvod, a što je navedeno u polju „MFN Text Rate”. Ukoliko u ovome polju stoji „0“, to znači da je proi-zvod bez carine za sve zemlje. Sve ostale vrijednosti govore da postoji određena carinska stopa koja se primjenjuje pri uvozu proizvoda, i u tom slučaju je potrebno provjeriti da li je proizvod obuhvaćen Programom GSP, što radimo pregledom polja veza-nih za natpis „GSP”. Ukoliko je proizvod obuhvaćen Programom GSP imaće znak „A” u polju koje opisuje njegov „Status” (slika 3.).

Mogu se pojaviti tri vrste oznaka: � Oznaka „A” znači da je proizvod obuhvaćen Programom GSP

za sve zemlje korisnice povlastica. � Oznaka „A+” znači da je proizvod obuhvaćen Programom

GSP samo za nerazvijene zemlje. � Oznaka „A*” znači da je proizvod obuhvaćen Programom

GSP za sve zemlje osim zemalja prikazanih u polju „Countries Excluded from GSP eligibility on this item”. Ovo obično upu-ćuje na to da je ta zemlja isključena iz Programa GSP za taj proizvod iz razloga vezanih za konkurentnost, odnosno da je dovoljno konkurentna i bez beneficija vezanih za GSP. Također se na istoj stranici (pri vrhu) mogu naći linkovi čijim

pokretanjem se dolazi do korisnih trgovinskih podataka, kao što su podaci o zemljama koje izvoze isti proizvod u SAD, vrijed-nostima izvoza pod Programom GSP, carinama preko kojih je proizvod ušao u SAD i sl. (slika 4.). Na ovaj način se može vidjeti pozicija BiH u izvozu tog proizvoda u odnosu na ostale zemlje koje koriste ili ne koriste GSP; potencijalna konkurentska pred-nost BiH koja proizlazi iz nulte carinske stope u odnosu na neke druge zemlje koje nisu uključene u Program GSP, te imaju znat-no veće carinske stope; promjene u vrijednosti ukupnog uvoza SAD iz pojedinih zemalja (na koje je uticao Program GSP) i sl. (slike 4. i 5.).

2 Ukoliko Vam je već poznat tarifni broj proizvoda ili samo želite pregledati proizvode obuhvaćene progra-

mom GSP, možete ići na web stranicu: http://www.ustr. gov/trade-topics/tradedevelopment/preference-programs/ge-neralized-system-preferences-gsp/gsp-program-i-0, koja sadrži spisak proizvoda obuhvaćenih Programom GSP, grupisanih po tarifnim poglavljima. Ove liste su pravi izvor informacija za sve zainteresovane za pregled svih tipova određenog proizvoda koji je obuhvaćen programom.

3 Najbolji i najmjerodavniji izvor za utvrđivanje da li je pro-izvod obuhvaćen Programom GSP je stvarna SAD tarifna

nomenklatura, koja je dostupna na Internetu (http://www.usitc.gov/tata/hts).

Slika 1

Slika 2

Slika 3

Slika 4

Slika 5


� Tekstilni proizvodi i odjeća: http://www.ustr.gov/sites/default/ f i les/ GSP-eligible%20textile%20and%20ap-parel%20products.pdf

� Tepisi, ćilimi i slični proizvodi: http://www.ustr.gov/sites/default/files/GSP-Carpet-Products-2009.pdf

Kako se kvalifikovati za bescarinski tretman u okviru GSP programa?

Postoji nekoliko ključnih aspekata u razmatranju kvalifikacije proizvoda za Program GSP:1. Proizvod mora biti obuhvaćen

Programom Generalnog sistema povlastica.

2. Proizvod mora biti porijeklom iz/uz-gojen u Bosni i Hercegovini.

3. Lokalni sadržaj i obrada moraju sa-činjavati najmanje 35% vrijednosti proizvoda, odnosno ako se u pro-izvodnji proizvoda obuhvaćenog Programom GSP koriste uvozne sirovine, one ne smiju činiti više od 65% vrijednosti proizvoda, osim ako su „suštinski transformisane“.

4. Proizvod mora biti izvezen direktno u SAD, bez trgovine preko trećih zemalja. Odnosno, proizvod može preći preko trećih zemalja dok je u tranzitnu, ali ne smije biti izvezen u te zemlje i kasnije ponovo izvezen u SAD kroz Program GSP.

5. SAD uvoznik mora podnijeti za-htjev za ostvarivanje GSP beneficije. Ovaj proces se ne odvija automat-ski i u praksi iznenađujuće mnogo SAD uvoznika ne podnosi zahtjev za ostvarivanje GSP beneficije.

6. Ne postoje posebni GSP certifikati ili dokumenti koji trebaju pratiti pošilj-ku. Međutim, izvoznici kroz Program GSP trebaju imati precizne proizvod-ne i računovodstvene evidencije, jer carina SAD s vremena na vrijeme provjerava da li je proizvod koji se uvozi kroz Program GSP zaista pro-izvod date zemlje i da li ispunjava uslov o dodanoj vrijednosti. Zbog toga bi izvoznici trebali biti u stanju da na zahtjev uvoznika obezbijede ove informacije.

Kako iskoristiti sve pogodnosti Programa GSP?

Pogodnost Programa GSP za Bosnu i Hercegovinu je što daje proizvodima iz BiH cjenovnu prednost u rasponu od 2% do 12%, u odnosu na konkurentske proizvode zemalja koje nisu uključene u Program GSP.

� Od ključne važnosti je da su kupci

bh proizvoda iz SAD svjesni ovih pogodnosti, koje čine bh proizvod jeftinijim, a na osnovu čega će oni podnijeti zahtjev za korištenje besca-rinskog tretmana kada proizvod uđe u SAD. Često se dešava da pogodnost koju pruža Program GSP ostane nei-skorištena i da uvoznici plate carine, koje nisu bili obavezni platiti, a bh izvoznik propusti priliku da proda veću količinu svog proizvoda (zbog niže cijene). Primjeri proizvoda izvezenih iz BiH u SAD, koji su obuhvaćeni progra-mom GSP, a za koje nije podnesen zahtjev ili je GSP beneficija nedovolj-no iskorištena:

– Višenamjenski alati, pogodni za sječenje metala (8,4% MFN tarifa), 700.000 USD, Iskorištenosti: 43,5%;

– Proizvodi od šećera i konditorski proizvodi, sa ili bez kakaa (5,6% MFN tarifa), 62.000 USD, Iskorištenosti: 75,4%;

– Filteri (za ulje, gorivo i vazduh) za motore na sagorijevanje (2,5% MFN tarifa), 900.000 USD, Iskorištenosti: 0% .U nekim slučajevima postoji oprav-dan razlog da se ne podnese zahtjev za iskorištenje beneficije Programa GSP (kao npr. kada proizvod ne za-dovoljava uslov o dodatoj vrijednosti pravila o porijeklu), mada u većini slučajeva ne postoje takvi razlozi za propuštanje uvoza po povlaštenim uslovima (u pitanju je samo neinfor-misanost privrednika).

� Također bi bh izvoznici mogli pro-vjeriti da li su Programom GSP obuhvaćeni proizvodi koje oni već tradicionalno izvoze na tržišta nekih drugih zemalja (npr. EU) i za koje do sada nisu razmatrali mogućnost izvoza u SAD.

� Još jedan način za iskorištenje be-neficija Programa GSP je razmatra-nje izvoza i proizvodnje proizvoda koji imaju posebne prednosti po Programu GSP, posebno neke od vi-ših tarifnih proizvoda poput nakita.

� Proizvodi koje bi Bosna i Hercegovina također mogla bescarinski izvoziti po Programu GSP u SAD su iz područja zanatskih proizvoda i kućnog deko-ra, područja u kojima bi mogla imati komparativnu prednosti u odnosu na mnoge druge proizvođače. Npr:

– Drvene statue, šolje, namještaj i posuđe (3,2 – 10,9% carine)

– Keramičke posude i ukrasni pred-meti (6 – 9,8% carine)

– Tipske korpe i torbe (6,6% carine) – Staklo (6,4% carine) – Tepisi i prostirke (6% carine) – Metalni (mesingani) nakit, per-

le, srebrni i drugi nakit (5 – 11% carine)

– Gudački i duvački muzički instru-menti (2,9 – 8,7% carine)

– Zidne zavjese i jastuci/jastučnice (3,8%)

– Ručno rađeni papir i karton (bez MFN)

Dobar primjer izvoza BiH proizvoda kroz Program GSP je izvoz konzervisa-nog krastavca, čija se vrijednost izvoza u posljednjih par godina skoro udvostru-čuje na godišnjem nivou:

2008. 92.614 USD2009. 165.262 USD2011. 301.471 USD

Proces peticije za dodavanje novih proizvoda

Bitno je napomenuti da GSP obuhva-ta širok spektar proizvodna, ali da lista ovih proizvoda nije konačna. Svake go-dine, kao dio godišnje revizije Programa GSP, razmatraju se peticije za dodavanje proizvoda na listu. Svako ko je zainte-resovan, uključujući inostrane vlade i preduzeća, može podnijeti molbu Vladi SAD da doda proizvode na listu GSP proizvoda. U ovom slučaju će se raz-matrati samo oni proizvodi koji nisu zakonom isključeni iz GSP (npr. tekstil i odjevni predmeti). Najbolje je poslati molbu prije godišnje revizije, čiji su ter-mini navedeni u Saveznom Registru.

GSP Guidebook – Uputstvo za pod-nošenje molbe, kao i informacije koje je potrebno obezbijediti, možete naći na web stranici Kancelarije američ-kog predstavnika za trgovinu: http://www.ustr.gov/trade-topics/trade-de-velopment/preference-programs/ge-neralized-system-preference-gsp ili na slijedećem linku: http://www.ustr.gov/webfm_send/2880

Prilikom dodavanja proizvoda na GSP listu, povlastica za proizvod postaje važeća za sve zemlje korisnice Programa GSP ili samo za nerazvijene zemlje, da-kle proizvod ne može biti dodat na listu za samo jednu zemlju. Ukoliko je pro-izvod obuhvaćen Programom GSP za nerazvijene zemlje (što se vidi na osno-vu oznake „A+”) može se podnijeti mo-lba za njegovo obuhvatanje i za ostale zemlje korisnice Programa GSP.

Ivana Dobrilović n


Jedinstveni evropski akt (Single European Act) iz 1986. godine, koji

je stupio na snagu 1987. godine, je imao za cilj da do 31.12.1992. godine stvori jedinstveno evropsko tržište na kome bi bila osigurana puna sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala na način da se uklone materijalne, tehničke i pore-zne barijere.

Tadašnje fragmentirano tržište Evropske unije je zbog carinskih kon-trola na granicama država članica, ra-zličitih tehničkih propisa i standarda i poreskih politika otežavalo poslovanje kompanija i direktno negativno uticalo na njihovu konkurentnost. Uklanjanje ovih barijera je pratila sveobuhvatna promjena zakonodavnog okvira EU odnosno donesene su mnoge direktive i uredbe kojima je omogućeno da se određene odluke u Vijeću Evropske uni-je donose kvalificiranom većinom umje-sto dotadašnje jednoglasnosti. Evropska komisija je već 1985. godine objavila

dokument pod nazivom „Bijela knjiga o jedinstvenom tržištu“, koja je identifici-rala oko 280 zakonodavnih mjera koje je bilo neophodno provesti da bi jedin-stveno tržište postalo stvarnost.

U posljednje dvije dekade, jedinstve-no tržište je pomoglo da se otvore milio-ni radnih mjesta, uklone barijere trgovi-ni i unaprijedi konkurentnost evropskih kompanija. Jedinstveno tržište EU pred-stavlja tržište s 500 miliona potrošača.

Naredni korak koji je poduzela Evropska komisija je usvajanje Akta o jedinstvenom tržištu (Single Market Act) u aprilu 2011. godine, što je pred-stavljalo naredni korak u istom pravcu. Naime, ovaj dokument sadrži 12 ključ-nih akcija koje je potrebno poduzeti da bi se bolje iskoristio potencijal je-dinstvenog tržišta i uspostavili temelji za daljnji rast na bazi efikasnije zaštite okoliša, više inovativnosti i održivosti. Ovih 12 pokretača rasta, konkurentno-sti i socijalnog napretka uključuju una-

pređenje mobilnosti radnika, financira-nje malih i srednjih poduzeća, zaštitu potrošača i oporezivanje, prava intelek-tualnog vlasništva, evropske transpor-tne i energetske mreže i Digitalno je-dinstveno tržište. Komisija je uputila u proceduru prijedloge zakonskih propisa u većini ovih područja. Evropski par-lament i države članice u Evropskom vijeću trebaju postići sporazum o ovim prijedlozima do kraja 2012. godine kako bi se jedinstveno tržište dalje unaprije-dilo za poslovanje, građane, potrošače i radnike.

U septembru ove godine Komisija namjerava da objavi „Akt o jedinstve-nom tržištu II“ u kome će prezentirati drugi set prijedloga politika koje su na-mijenjene jačanju rasta, zaposlenosti i povjerenja u jedinstveno tržište.

Niz događaja će bit organiziran u Evropskoj uniji kako bi se proslavilo 20 godina postojanja jedinstvenog evrop-skog tržišta. U tom smislu, u svim dr-žavama članicama će biti organizirani događaji, u toku sedmice „jedinstvenog tržišta“ koja će se održati 15-20.10.2012. godine, kako bi se promovirala dosti-gnuća i mogućnosti za unapređenje je-dinstvenog evropskog tržišta.

Ključni ekonomski kriterij za pristu-panje Evropskoj uniji je postojanje tržiš-ne ekonomije i priprema privrede odno-sno poduzeća za konkurentske pritiske na jedinstvenom tržištu Evropske unije. Pred Bosnom i Hercegovinom je zahtje-van i dugotrajan proces usklađivanja za-konodavstva, između ostalog, i u oblasti jedinstvenog evropskog tržišta, a para-lelno s tim se mora odvijati proces po-dizanja konkurentnosti BiH kompanija koje kada se nađu na EU tržištu posluju pod snažnim konkurentskim pritiskom.

Senad Hromić n

Dvadeset godina postojanja

Otvoreni pozivi za dostavu projektnih prijedloga

1. Poziv za dostavu projektnih prijedloga u vezi s kapitalizacijom u okviru ERDF programa transnacionalne saradnje MED („Call for Capitalisation Projects“).

Poziv je otvoren do 31.10.2012. godine. Za više informacija: http://www.programmemed.eu/en/the-project-life/ap-

pel.html2. „Nabavka opreme za tri istraživačka i inovacijska centra u Bosni i Hercegovini

(„Supply of equipment for the three research and innovation centres in Bosnia and Herzegovina“), EC/BiH/TEN/12/017, EuropeAid/129679/C/SUP/BA.

Poziv je otvoren do 01.10.2012. godine. Za više informacija: http://www.delbih.ec.europa.eu/Tenders.aspx?lang=EN&cat=2 3. „Podrška implementaciji akcionih planova za Rome” („Support to

Implementation of the Roma Action Plans“), EC/BIH/CfP/12/006, EuropeAid/133-278/L/ACT/BA.

Poziv je otvoren do 29.10.2012. godine. Za više informacija: http://www.delbih.ec.europa.eu/Tenders.aspx?lang=EN&cat=2

JEDINSTVENO EVROPSKO TRŽIŠTE

U posljednje dvije dekade, jedinstveno tržište je pomoglo da se otvore milioni radnih mjesta, uklone barijere trgovini i unaprijedi konkurentnost evropskih kompanija. Jedinstveno tržište EU predstavlja tržište s 500 miliona potrošača.


Instrument pretpristupne pomo-ći (Instrument for Pre-Accession Assistance/IPA) pruža finansijsku

podršku državama koje se nalaze u pro-cesu političkih i ekonomskih reformi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

IPA se sastoji iz 5 komponenti:1. Podrška tranziciji i izgradnja

institucija2. Prekogranična saradnja3. Regionalni razvoj4. Razvoj ljudskih resursa5. Ruralni razvoj

Bosni i Hercegovini su otvorene samo prve dvije komponente s obzi-rom da ima status potencijalnog kan-didata (Albanija, Bosna i Hercegovina i UNMIK/Kosovo), a države kandi-dati za članstvo (Crna Gora, Island, Makedonija, Srbija i Turska) mogu uče-stvovati u projektima u okviru svih 5 IPA komponenti.

IPA komponenta I – Podrška tranziciji i izgradnja institucija

Finansijska sredstva iz ove komponente se koriste za:

� jačanje demokratskih institucija, vladavinu prava i primjenu zakona,

� promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uvažavanje prava manjina, promociju jednakosti polova i ne-diskriminacije

� reformu javne uprave, � ekonomsku reformu, � razvoj civilnog društva, � socijalnu uključenost, � pomirenje, izgradnju povjerenja i

rekonstrukciju, i � usklađivanje pravnog sistema s

acquis-em (zakonodavstvom Evropske unije);

Finansijska sredstva IPA kompo-nente I mogu koristiti tijela državne uprave za izgradnju kapaciteta držav-nih institucija kao i tijela u javnom vla-sništvu, nevladine organizacije i druge neprofitne organizacije. Ovi fondovi se mogu koristiti i za podršku učešću u Programima Zajednice (Namijenjeni prvenstveno državama članicama EU, s mogućnošću učešća trećih zemalja uz plaćanje „ulazne karte“).

IPA komponenta II – Prekogranična saradnjaU okviru druge komponente IPA-e – prekogranične saradnje, BiH učestvuje u šest programa:

� Prekogranični program Bosna i Hercegovina – Crna Gora

� Prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina

� Prekogranični program Srbija – Bosna i Hercegovina

� Jadranski program (Adriatic) � Jugoistočna Evropa (SEE) � Mediteran (MED)

Svi programi implementiraju se putem grant šema za koje se objav-ljuju pozivi za podnošenje projektnih prijedloga.

Program IPA III – Regionalni razvoj

IPA komponenta III finansijski podrža-va infrastrukturne projekte u sektorima transporta i okoliša, uključujući i mjere energetske efikasnosti i obnovljive izvo-re energije, kao i programe za jačanje re-gionalne konkurentnosti i preduzetniš-tva. Ova komponenta priprema zemlju korisnicu za korištenje Evropskog fonda za regionalni razvoj i Kohezionog fon-da. Implementacija finansijske pomoći se odvija putem različitih programa u oblasti transporta, okoliša i regionalne konkurentnosti.

Korisnici ovog programa su tijela državne uprave na svim nivoima vlasti, javne i znanstvene ustanove i organi-zacije te poslovna zajednica. Ova IPA komponenta trenutno nije otvorena za Bosnu i Hercegovinu.

Program IPA IV – Razvoj ljud-skih potencijala

Cilj programa IPA komponente IV je jačanje ekonomske i socijalne kohezije,

kao i ispunjavanje prioriteta iz Evropske strategije za zapošljavanje pružanjem podrške mjerama koje se odnose na za-pošljavanje, obrazovanje, stručno usavr-šavanje i socijalno uključivanje.

Cilj IPA IV programa je da se ojača profesionalni kapacitet i vještina pojedi-naca kao i osigura socijalna uključenost kako pojedinaca tako i cjelokupne rad-ne snage, u cilju pripreme za njenu bu-duću integraciju u tržište rada Evropske unije.

Korisnici ovog programa su tijela državne uprave na svim nivoima vlasti, javne ustanove i organizacije, socijalni partneri i nevladine organizacije. Ova IPA komponenta trenutno nije otvorena za Bosnu i Hercegovinu.

IPA komponenta V – ruralni razvoj/IPARD

IPA komponente V – IPARD pruža po-moć razvoju kapaciteta države kandida-ta za članstvo u Evropskoj uniji u smislu korištenja post-prijemnih fondova EU za ruralni razvoj i ispunjenje ciljeva za-jedničke poljoprivredne politike EU.

Da bi se koristila IPA komponenta V neophodno je da zemlja korisnica ima uspostavljene strukture za samo-stalno upravljanje finansijskom pomoći Evropske unije u oblasti ruralnog razvo-ja i IPA-e uopšte.

Ciljevi ove IPA komponente su: � unapređenju tržišne efikasnosti i

provedbi standarda Unije � pripremne mjere za provođenje

okolinskih mjera i lokalnih strategija za ruralni razvoj

� razvoj ruralne privrede.IPARD program izrađuje država ko-

risnica, a odobrava Evropska komisi-ja. Ova IPA komponenta trenutno nije otvorena za Bosnu i Hercegovinu.

Senad Hromić n

IPA - Instrument pretpristupne pomoći

EVROPSKI FONDOVI


Prekogranični program Bosna i Hercegovina – Crna Gora Realizuje se u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Prioritet ovog Programa je:Prioritet 1: Podrška kreiranju zajedničkog socio-ekonomskog okruženja za ljude, zajednice i ekonomije iz programskog područjaMjera 1.1 – Inicijative prekograničnog ekonomskog razvoja s naglaskom na turizam i ruralni razvojMjera 1.2 – Inicijative za zaštitu okoline, pretežno za zaštitu, promociju i upravljanje prirodnim resursima Mjera 1.3 – Socijalna kohezija i kulturna razmjena putem institucionalnih i „ljudi-ljudima” intervencija

Raspodjela finansijskih sredstava za period 2007-2013. (iznosi u milionima eura)Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.BiH 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,6 0,6Crna Gora 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6Ukupno 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2

Projektne prijedloge mogu prijaviti neprofitne organizacije-regionalna i lokalna javna tijela, privredne asocijacije, razvojne agencije, nevladine organizacije, univerziteti, istraživački centri itd.

Prekogranični program Hrvatska – Bosna i HercegovinaPrioritet 1: Stvaranje zajedničkog ekonomskog prostoraMjera 1.1 – Razvoj zajedničke turističke ponudeMjera 1.2 – Promocija preduzetništvaPrioritet 2: Poboljšanje kvalitete života i socijalne kohezijeMjera 2.1 – Zaštita okolišaMjera 2.2 – Poboljšanje dostupnosti svih usluga u lokalnoj zajednici u pograničnom području

Raspodjela finansijskih sredstava za period 2007-2013. (iznosi u milionima eura)Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.BiH 1 1 1 1 1 1 1Hrvatska 1 1 1 1 1 1 1Ukupno 2 2 2 2 2 2 2

Projektne prijedloge mogu prijaviti neprofitne organizacije-regionalna i lokalna javna tijela, privredne asocijacije, razvojne agencije, nevladine organizacije, univerziteti, istraživački centri itd.

Prekogranični program Srbija– Bosna i HercegovinaPrioritet 1: Ostvarivanje društvene i ekonomske kohezije kroz aktivnosti kojima se unapređuju fizička, poslovna, društvena i institucionalna infrastruktura i kapacitetiMjera 1.1 – Unapređenje produktivnosti i konkurentnosti ekonomskih, ruralnih i ekoloških resursa programske oblastiMjera 1.2 – Inicijative u okviru prekogranične saradnje koje su usmjerene na razmjenu ljudi i ideja kako bi se unaprijedila saradnja stručne javnosti i saradnja građanskog društva.

Raspodjela finansijskih sredstava za period 2007-2013. (iznosi u milionima eura)Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.BiH 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 1,0 1,0Srbija 1,1 1,1 1,1 1,0 1,0 1,0 1,0Ukupno 1,8 1,8 1,8 1,7 1,7 2,0 2,0

Projektne prijedloge mogu prijaviti neprofitne organizacije, regionalna i lokalna javna tijela, privredne asocijacije, razvojne agencije, nevladine organizacije, univerziteti, istraživački centri, itd.


Mediteranski program - MEDMediteranski program prekogranične saradnje (MED) ima za cilj poboljšanje konkurentnosti područja Mediterana u smislu promoviranja rasta i prilike za zapošljavanje budućih generacija i promovira teritorijalnu koheziju i zaštitu okoliša u smislu održivog rasta.Prioritet 1: Jačanje kapaciteta za inovacijeMjera 1.1 – Širenje inovativnih tehnologija i znanjaMjera 1.2 – Jačanje strateške saradnje između aktera u ekonomskom razvoju i javnih institucija

Prioritet 2: Zaštita okoliša i promocija održivog teritorijalnog razvojaMjera 2.1 – Zaštita i unapređenje prirodnih resursa i naslijeđaMjera 2.2 – Promocija obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske efikasnostiMjera 2.3 – Prevencija pomorskih rizika i jačanje pomorske sigurnostiMjera 2.4 – Prevencija i borba protiv prirodnih nepogoda

Prioritet 3: Poboljšanje mobilnosti i teritorijalne pristupačnostiMjera 3.1 – Poboljšanje mobilnosti i pristupačnost tranzitnih kapaciteta kroz multimodalnost i intermodalnostMjera 3.2 – Podrška u primjeni informacionih tehnologija za bolju pristupačnost i saradnjuPrioritet 4: Promocija integrisanog i policentričnog razvoja prostora MediteranaMjera 4.1 – Koordinacija razvojnih politika i unapređenje teritorijalnog upravljanja;Mjera 4.2 – Jačanje identiteta i unapređenje kulturnih resursa za bolju integraciju MED prostora.

Raspodjela finansijskih sredstava za period 2007-2013. (iznosi u milionima eura)Godina 2007.* 2008.* 2009.* 2010.** 2011.** 2012.** 2013.**MED / 0,1 0,1 0,92 1,3 1,5 1,8

* BiH, ** sve zemlje korisnice IPA-eDržave učesnice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Crna Gora, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo-Gibraltar, Slovenija i Španija.Projektne prijedloge mogu prijaviti gradske i regionalne administracije, istraživački centri, državna tijela zadužena za odgo-varajuće sektore, univerziteti i neprofitne asocijacije.

Jadranski program prekogranične saradnje - AdriaticJadranski program prekogranične saradnje ima za cilj jačanje mogućnosti za održiv razvoj jadranskog regionaPrioritet 1: Ekonomska, socijalna i institucionalna saradnjaMjera 1.1 – Istraživanje i inovacijeMjera 1.2 – Finansijska podrška inovativnim malim i srednjim preduzećimaMjera 1.3 – Socijalne, zdravstvene i radničke mreže Mjera 1.4 – Institucionalna saradnja

Prioritet 2: Prirodni i kulturni resursi i sprečavanje rizikaMjera 2.1 – Zaštita i unapređenje životne sredine mora i obalnog područjaMjera 2.2 – Upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i sprečavanje prirodnih i tehnoloških rizikaMjera 2.3 – Štednja energije i obnovljivi izvori energijeMjera 2.4 – Održivi turizam

Prioritet 3: Dostupnost i mrežeMjera 3.1 – Fizička infrastrukturaMjera 3.2 – Sistemi održive pokretljivostiMjera 3.3 – Komunikacijske mreže

Raspodjela finansijskih sredstava za period 2007-2013. (iznosi u milionima eura)Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.* 2013.*IPA Jadranski program* 20 34 37 38 38 39 41

* indikativni iznosi Države učesnice: Italija, Slovenija, Grčka, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Srbija.Projektne prijedloge mogu prijaviti nadležna lokalna, regionalna i državna tijela, tijela od javnog interesa i privatne organi-zacije uključujući privatne kompanije (neprofitne i profitne)


Program za jugoistočnu Evropu - SEEProgram prekogranične saradnje za jugoistočnu Evropu ima za cilj razvoj transnacionalnih partnerskih odnosa u pitanjima od strateškog značaja u smislu unapređenja procesa teritorijalne, ekonomske i društvene integracije i poboljšalo jedinstvo, stabilnost i konkurentnost regiona.

Prioritet 1: Stvaranje uslova za inovacije i preduzetništvoMjera 1.1 – Razvoj tehnoloških i inovativnih mreža u pojedinim područjima

Mjera 1.2 – Stvaranje povoljnog okruženja za inovativno preduzetništvoMjera 1.3 – Poboljšanje opštih uslova i otvaranje mogućnosti za inovacije

Prioritet 2: Zaštita i unapređenje okolišaMjera 2.1 – Poboljšanje integrisanog upravljanja vodama i transnacionalna prevencija rizika od poplavaMjera 2.2 – Poboljšanje prevencije ekološkog rizikaMjera 2.3 – Unapređivanje saradnje u upravljanju prirodnim sredstvima i zaštićenim područjimaMjera 2.4 – Podsticanje veće efikasnosti u korištenju energije i resursa

Prioritet 3: Poboljšanje pristupačnostiMjera 3.1 – Poboljšanje koordinacije u unapređivanju, planiranju i radu primarnih i sekundarnih transportnih mrežaMjera 3.2 – Izrada strategija za prevazilaženje tzv. „digitalnog jaza“Mjera 3.3 – Poboljšanje opštih uslova za multimodalne platforme

Prioritet 4: Stvaranje sinergija za održivi rast na transnacionalnom planuMjera 4.1 – Rješavanje ključnih problema koji utiču na gradske i regionalne sisteme naselja Mjera 4.2 – Unapređivanje uravnoteženog pristupa razvoju atraktivnih i pristupačnih regija Mjera 4.3 – Promocija korištenja kulturnih vrijednosti za razvoj

Raspodjela finansijskih sredstava za period 2007-2013. (iznosi u milionima eura)Godina 2007.* 2008.* 2009.* 2010.** 2011.** 2012.** 2013.**SEE 0,45 0,40 0,46 4,00 4,00 4,20 4,30

* alokacije za BiH;** jedinstven IPA fond za sve zemlje korisnice IPA-e

Države učesnice: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Albanija, Slovenija, Rumunija, Bugarska, Mađarska, Grčka, Austrija, Slovačka, Italija, Ukrajina i Moldavija.Projektne prijedloge mogu prijaviti neprofitne organizacije i institucije poput asocijacija poslodavaca, privrednih komora, sindikata, općina, istraživačkih institucija itd.


Iako je donedavno važio princip da su zemljama potencijalnim kandida-tima za članstvo u EU bile otvorene samo prve dvije komponente instru-menta IPA, Evropska unija je odlučila da od 1. januara 2013. godine našoj zemlji na raspolaganje stavi i komponentu za ruralni razvoj ili IPARD.

IPARD (Instrument pretpristupne po-moći za ruralni razvoj; eng. Instrument for Preaccession Assistance for Rural Development) je sastavni dio IPA in-strumenta čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama po-tencijalnim kandidatima u njihovom usklađivanju i provedbi pravne tečevine EU (acquis) te priprema za korištenje budućih EU fondova. IPARD čini petu komponentu IPA instrumenta i, prema Uredbi Vijeća EU 1085/2006 kojom se uspostavlja IPA, glavni cilj IPARD pro-grama je „preuzimanje acquisa iz oblasti poljoprivrede i srodnih djelatnosti, pri-prema za provedbu zajedničke poljopri-vredne politike Evropske unije (CAP) i priprema za korištenje pomoći rural-nom razvoju iz Evropskog fonda za po-ljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD)“. Preuzimanje acquis-a u poljoprivredi je veliki izazov zbog obima legislative u ovoj oblasti ali i zbog činjenice da Zajednička poljoprivredna politika EU i sama prolazi kroz značajne reforme i promjene.

Iako je donedavno važio princip da su zemljama potencijalnim kandidati-ma za članstvo u EU kao što je Bosna i Hercegovina bile otvorene samo prve dvije komponente instrumenta IPA (izgradnja institucija i prekogranična saradnja), Evropska unija je odlučila da od 1. januara 2013. godine našoj zemlji na raspolaganje stavi i komponentu za ruralni razvoj ili IPARD. Uvjet za to jeste da BiH uspostavi odgovarajuće institucionalne strukture, kapacitete i procedure na državnom nivou koje će koordinirati i usmjeravati upravljanje pretpristupnim pripremama i poste-peno usvajanje poljoprivrednog EU acquis-a.

Neophodno je uspostaviti operativnu strukturu za IPA komponentu V koja će se baviti upravljanjem i implementaci-jom IPARD sredstava u skladu sa prin-cipima finansijskog upravljanja. Osim strukture i vlasti koje su neophodne i već uspostavljene za ostale IPA kom-ponente (državni IPA koordinator-NI-PAK, državni službenik za ovjeravanje-NAO, državni fond-NF) za IPARD treba uspostaviti operativne strukture koje se sastoje od Upravljačkog tijela (državno tijelo odgovorno za upravljanje IPARD programom) i IPARD agencije (agencija odgovorna za implementaciju i funkci-je plaćanja IPARD programa) i tijelo za reviziju.

Obzirom da Bosna i Hercegovina još nije usvojila ni Strategiju ni Program ruralnog razvoja kao okvirne strateške dokumente za realizaciju ruralne politi-ke (pa tako i IPARD programa), teško je sa sigurnošću govoriti o potencijalnim korisnicima IPARD programa u našoj zemlji. Iz iskustva Hrvatske i drugih zemalja koje su koristile slične pretpri-stupne fondove EU, može se pretposta-viti da će IPARD sredstva moći koristiti registrirana poljoprivredna gazdinstva, zadruge, poljoprivredna udruženja, mala i srednja preduzeća svih pravnih oblika, razvojne agencije, jedinice lokal-ne samouprave pa čak i poljoprivredni proizvođači bez pravnog statusa (fizička lica pod odgovarajućim uvjetima).

Zajednička poljoprivredna po-litika EU (CAP) – Strateški okvir buduće poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini

Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP, eng. Common Agricultural

Policy) je kompleksan sistem pravnih propisa, budžetske podrške i direktnih javnih intervencija. Ciljevi CAP-a se, i pored brojnih reformi, generalno nisu promijenili, a prioritetno se odnose na osiguravanje dohotka ruralnom sta-novništvu, stabiliziranje tržišta i podi-zanje produktivnosti i konkurentnosti u proizvodnji hrane. Udio budžetskih sredstava EU za ove namjene je oko 50 milijardi € na godišnjem nivou. Ovim sredstvima raspolažu njena dva najveća fonda: Evropski fond za poljoprivredne garancije (EAGF) i Evropski poljopri-vredni fond za ruralni razvoj (EAFRD). Sredstva se raspoređuju po unaprijed utvrđenoj dinamici i visini koja je re-zultat političkih dogovora, strateških planova i obaveza iz međunarodnih pregovora.

CAP se sprovodi u okviru dva glavna stuba – prvi se odnosi na direktna pla-ćanja i tržišne intervencije, a drugi de-finira politiku ruralnog razvoja. Zemlje pristupnice nemaju mogućnosti i prava pristupa fondovima namijenjenim po-ljoprivredi, ali imaju mogućnost korište-nja pretpristupnih fondova namijenje-nih ruralnom razvoju kao što je IPARD. Proces integracije u CAP-u sastoji se od harmonizacije zakonodavstva, izgradnje i jačanja institucija i reforme politike. Uključivanje u CAP je posebna tema i jedno od najtežih pitanja u pregovorima za pristup EU, jer je potrebno ispuniti visoke pravne i institucionalne uslove. Politika zemalja u procesu pristupanja mora se postepeno prilagođavati prin-cipima i zahtevima CAP-a što podra-zumijeva reforme politike i budžetskog jačanja podrške poljoprivredi.

Tarik Kovač n

IPARD i poljoprivredna politika Evropske unije


Poštovani čitaoci,

Putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jed-nog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organi-zacija u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju predstavljamo vam osam ponuda poslovne saradnje kompanija koje smo izdvojili za novo izdanje magazina InfoKom. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove Mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite da stupite u kontakt s predu-zećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila na e-mail adre-su: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon is-punjavanja obrasca koji možete dobiti pu-tem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN koja se da-lje objavljuje u poslovnim magazinima ili web stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresovana preduzeća se putem centara u svojim drža-vama obraćaju nama radi dobijanja podata-ka i na taj način vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u pot-punosti besplatne.

Pripremila Jadranka Stany n

EICC BiH PS 1 (Juni 2012)Rumunska firma specijalizovana za distribuciju aluminijskih profila, aluminijskih sistema (ALBIO, ALPIN) za vrata, prozore, fasade, dvorane i druge arhitektonske konstrukcije, aluminijske ograde, aluminijske kompozitne panele, pribor i druge dodatne proizvode, nudi usluge trgovačkog posredništva.Prednosti koje ovo preduzeće nudi potencijalnim poslovnim partnerima su po-sjedovanje certifikata ISO 9001:2008, ISO 14001:2005 i OHSAS 18001:2008, kao i kratak rok izrade materijala prema narudžbi kupca. Ono što se očekuje od poten-cijalnog poslovnog partnera je izrada proizvoda visokog kvaliteta.EICC BiH PS 2 (Juni 2012)Belgijsko trgovačko preduzeće koje posluje od 1976. godine nudi usluge trgo-vačkog posredništva u prodaji mlijeka u prahu kao i usluge transporta i logistike. Prednosti koje ovo preduzeće nudi potencijalnim poslovnim partnerima su du-gogodišnje iskustvo u veleprodaji i distribuciji u Belgiji i inostranstvu, kao i obi-mna baza podataka klijenta u Belgiji i širom svijeta. Ono što se očekuje od po-tencijalnog poslovnog partnera su pouzdanost, interes za dugoročnu saradnju i mogućnost isporuke mlijeka u prahu u velikim količinama. EICC BiH PS 3 (Juni 2012)Srbijanski uvoznik i trgovac podnim oblogama svih vrsta i svih vrsta granulata za proizvodnju folije i plastike nudi različite oblike saradnje u području zastupanja, usluge logistike i iznajmljivanja skladišta.Glavne prednosti koje nudi ovo preduzeće se ogledaju u tridesetogodišnjem iskustvu, dobrom poznavanju tržišta Srbije i područja bivše Jugoslavije, posjedo-vanju vlastitog proizvodnog pogona, skladišta i opreme.EICC BiH PS 4 (Juni 2012)Njemačka firma koja se bavi maloprodajom vjenčanica zainteresovana je za sa-radnju s proizvođačima ovog artikla. Glavna prednost koju ova firma nudi je ra-sprostranjena prodajna mreža u Srednjoj Evropi.EICC BiH PS 5 (Juni 2012)Turska firma, specijalizovana za filtriranje vode zainteresovana je za zajedničko ulaganje, razmjenu dionica i nudi usluge zastupništva i distribucuije opreme za filtiranje. Firma posjeduje certifikat TSE-HYB i veliku prodajnu mrežu. Ono što se očekuje od potencijalnog poslovnog partnera je interes za uspostavu dugoročne saradnje.EICC BiH PS 6 (Juni 2012)Belgijsko preduzeće specijalizovano za uvoz i izvoz neprehrambenih proizvoda nudi usluge zastupništva. Preduzeće je zainteresovano za distribuciju proizvoda za čišćenje, igračaka, alata, kancelarijskog materijala, staklenih predmeta i rezer-vnih dijelova za automobile i motocikle.Glavne prednosti koje ova firma nudi potencijalnom poslovnom partneru je od-lično poznavanje belgijskog tržišta, razvijen distribucijski sistem s vlastitim trgo-vinama. Ono što se očekuje od poslovnog partnera su pouzdanost i dugogodiš-nja poslovna saradnja.EICC BiH PS 7 (Juni 2012)Češki prerađivač biljnih proizvoda je u potrazi za proizvođačima ambalaže za pakovanje prehrambenih proizvoda (npr. papirnate vrećice za čajeve i začine, pakovanje kozmetičkih proizvoda (npr. plastična ambalaža biljne kupke) ili lije-kovi (ambalaža za biljne kapsule - npr. plastične posude). Proizvodi moraju biti u skladu sa svim potrebnim standardima (posebno za biljne kapsule) i povoljnim cijenama. Firma posluje u skladu sa standardima ABCERT i HACCP .EICC BiH PS 8 (Juni 2012)Češka firma koja se bavi trgovinom biljnih proizvoda u potrazi je za novim dobav-ljačima u zemljama izvan EU. Riječ je o preko 200 vrsta različitih biljaka.Firma posluje u skladu sa standardima HACCP i ABCERT. Ono što se očekuje od poslovnog partnera je kvalitetan proizvod, prouzdanost i proaktivan pristup pre-ma saradnji.

Poslovna saradnja EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA

www.een.ba


Evropska unija je najveće jedin-stveno tržište na svijetu i najvaž-niji trgovinski partner ne samo

za Bosnu i Hercegovinu nego i za druge zemlje u razvoju. Evropska unija putem različitih preferencijalnih trgovinskih ugovora omogućava svojim partneri-ma pristup jedinstvenom evropskom tržištu. Međutim, bez obzira na ove spo-razume i nastojanja da se omogući pot-puna liberalizacija trgovine između EU i trećih zemalja, izvoznici u EU moraju ispuniti određene tehničke i druge spe-cifične zahtjeve. U tom smislu neophod-no je osigurati pouzdane informacije o tome kako plasirati proizvode na tržište EU. S ovim ciljem uspostavljen je portal Export Helpdesk za pomoć pri izvozu u EU.

Eksport Helpdesk

Eksport Helpdesk predstavlja jedin-stven portal Evropske komisije namije-njen zemljama u razvoju, koji omoguća-va pravovremen pristup informacijama o uvjetima, procedurama, carinskim ta-rifama i dokumentima neophodnim za izvoz na tržište Evropske unije. Export Helpdesk je baza podataka koja omo-gućava detaljnu pretragu prema pojedi-načnim proizvodima i/ili grupama proi-zvoda koji se žele izvesti u EU. Dostupan je na šest svjetskih jezika, a pristupa mu se putem web stranice: www.exporthelp.europa.eu.

Kako bi pretraga portala bila olakša-na, informacije su podijeljene u slijede-će kategorije:

� Export Helpdesk – Informacije o mogućnostima ovog portala;

� Zahtjevi i porezi (Requirements and Taxes) – svi dokumenti koje je ne-ophodno pribaviti da bi se roba uvezla na tržište EU i carinila, vrste i iznosi internih poreza i akciza primjenjivih u konkretnoj zemlji EU, kao i pravni ili tržišni zahtjevi koji se odnose na kon-kretan proizvod;

� Carine (Import Tariffs) – prefe-rencijalni režim koji se odnosi na zemlju porijekla, preferencijalne i nepreferen-cijalne carinske kvote, uvozne dozvole i anti-damping mjere;

� Statistika robne razmjene (Trade Statistics) – trgovinska kretanja između EU i trećih zemalja;

� Sporazumi o preferencijalnoj tr-govini (Preferential Arrangements) – Lista trgovinskih sporazuma koje EU ima sa zemljama u razvoju, spisak ob-veza i olakšica koje sporazumi podra-zumijevaju, dokumenti koji moraju biti priloženi uz proizvod koji se izvozi, kao i pravila o podrijetlu robe;

� Poslovni kontakti (Business Contacts) – kontakti trgovinskih orga-nizacija na razini EU i zemalja članica i poslovni direktoriji;

� Novosti (What's New) – tromje-sečni bilteni Export Helpdeska;

� Kontakt (Contact) - adresa na

koju možete poslati pitanja.Pretragu je moguće vršiti po nazivu

pojedinačnog proizvoda/grupe proi-zvoda ili po tarifnom broju. U sekciji svake od navedenih kategorija dat je kratak pregled vrste podataka koji se mogu naći i kraće upute za pretragu. Da bi se dobile točne informacije, u opciji „Input form“ svake od kategorija neophodno je upisati točan tarifni broj proizvoda koji se izvozi. Ova pretraga je olakšana postojanjem polja „Browse“, za pretragu po tarifnom broju, i „Search“, za pretragu po nazivu.

Tarifni brojevi koje sustav prepozna-je su oni iz Kombinirane nomenklature proizvoda temeljene na međunarodnoj klasifikaciji, tzv. Harmoniziranom tarif-nom sustavu (HS). Treba voditi računa o unosu, jer unosom pogrešnog tarifnog broja dobivaju se pogrešni podaci, od-nosno podaci koji se odnose na potpu-no drugi proizvod. Ovisno o kategoriji informacija koje se pretražuju, pretragu je potrebno dopuniti nazivom zemlje izvoznika, uvoznika, datumom izvoza/uvoza, nazivom trgovinskog sporazuma s EU, itd.

Korisniku su ponuđeni i dodatni sa-držaji, poput praktičnih primjera pre-trage, detaljnih prezentacija, odgovora na najčešće postavljena pitanja, linkova ka regulatornim tijelima EU, zakona i ostalih pravnih propisa koji se odnose na izvoz na tržište EU, rječnika termina kao i mogućnosti postavljanja pitanja u elektronskoj formi vezanih za konkret-ne izvozne situacije.

Portal EU za pitanja (prava) intelektualnog vlasništva

Ključ za inovativnost i konkurentnost u Evropskoj uniji je znanje o intelektual-nom vlasništvu (IP) i pravima intelek-tualnog vlasništva (IPR).

IPR Helpdesk (http://www.ipr-helpdesk.eu/services) nudi besplatne usluge i direktnu podršku za pitanja intelektualnog vlasništva za korisni-ke EU istraživačkih projekata i malih i srednjih poduzeća (MSP) uključenih u

Internet portali za pomoć pri izvozu proizvoda u EU

POMOĆ IZVOZNICIMA

Eksport Helpdesk predstavlja je-dinstven portal Evropske komisije namijenjen zemljama u razvoju, koji omogućava pravovremen pri-stup informacijama o uvjetima, pro-cedurama, carinskim tarifama i do-kumentima neophodnim za izvoz na tržište Evropske unije.

37

POMOĆ IZVOZNICIMA

S ciljem promocije tržišne ekonomije i ekonomskog razvoja, Evropska unija je na samitu u Solunu (2003) predvidjela uspo-stavljanje Ekonomskog dijaloga sa svakom od zemalja zapadnog Balkana.

Ekonomski dijalog bavi se isključivo ekonomskim i finansijskim pitanjima, a njegova svrha je uspostavljanje okvira za detaljno razmatranje ekonomske situa-cije u zemlji potencijalnoj kandidatkinji i u Evropskoj uniji, te pronalaženje nači-na buduće zajedničke saradnje u oblasti ekonomske politike. Ekonomski dijalog je i forum za razmjenu mišljenja između Evropske komisije i zemlje potencijalne kandidatkinje, koji u konačnici treba da rezultira zajedničkim razumijevanjem kroz zajedničke preporuke.

Također, Ekonomski dijalog je pri-prema za uspostavljanje pretpristupnog fiskalnog nadzora (Pre-accession Fiscal Surveillance), koji imaju zemlje kandidat-kinje i priprema za ispunjavanja kriterija konvergencije.

Ekonomski dijalog održava se u okvi-ru mehanizama za praćenje napretka ze-mlje u procesu stabilizacije i pridruživanja – sektorskog Praćenja procesa reformi (RPM). Održava se obično jednom go-dišnje, a zaključci Ekonomskog dijaloga sastavni su dio godišnjeg izvještaja o na-pretku kojim Evropska komisija ocjenjuje napredak zemlje na putu evropskih inte-gracija. Prvi Ekonomski dijalog između Bosne i Hercegovine i Evropske unije odr-žan je 2006. godine.

transnacionalne ugovore o suradnji, a posebno u okviru Evropske podu-zetničke mreže (Enterprise Europe Network).

Portal pruža profesionalan, izra-van, brz i besplatan savjet u svezi specifičnih pitanja (prava) intelek-tualnog vlasništva. Odgovor na pita-nje se dostavlja u roku od tri dana. Pored toga moguće je uključiti se u neku od besplatnih obuka koja se organizira u svezi različitih pitanja intelektualnog vlasništva, kao i regi-strirati se za elektronske vijesti i bil-ten u kojem se objavljuju informaci-je o najnovijim dešavanjima u svezi intelektualnog vlasništva.

Trgovina voćem i povrćem putem Internet stranice

Nizozemska kompanija „Service 2 fruit“ bavi se, kako nas je izvijestilo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uspostavom izravne komunikacije između proizvođača i kupaca u različitim zemljama putem Internet stranice www.service2fruit.com. Stranica predstavlja oblik „di-gitalne tržnice“ i funkcionira slič-no portalu „eBay“, a specijalizirana je isključivo za trgovinu voćem i povrćem.

„Service 2 fruit“ omogućava malim proizvođačima zemalja ju-goistočne Evrope da plasiraju svoje proizvode na tržište Nizozemske i drugih zemalja. „Digitalna tržnica“ omogućava lak i jasan uvid u po-nudu i potražnju voća i povrća na različitim evropskim tržištima, kao i brzu, učinkovitu, transparentnu i sigurnu trgovinu putem Interneta. Jedini trošak, kako se navodi u do-pisu Ministarstva vanjskih poslova BiH, je minimalna provizija koju kompanija naplaćuje na ostvarene kupoprodajne ugovore.

Kompanija pruža usluge provjere kvalitete proizvoda i obradu uvozno-izvozne dokumentacije. Troškove ovih usluga snosi kupac. Također, u ponudi je i usluga transporta kuplje-ne robe, u slučaju kada prodavač nije sam u stanju osigurati prijevoz do kupca. Više informacija o kompaniji „Service 2 fruit“ i njenim uslugama zainteresirani mogu pogledati na portalu www.service2fruit.com. n

Ekonomski i socijalni odbor je savjetodav-no tijelo Evropske unije koje je uspostav-ljeno 1957. godine i koje zastupa interese različitih ekonomskih i socijalnih grupa na evropskom nivou. Ekonomski i socijal-ni odbor ima 344 člana koji se biraju među poslodavcima, iz sindikata zaposlenih i interesnih grupa koje se bave ekonom-skim i socijalnim pitanjima (udruženja poljoprivrednika, grupe za zaštitu okoliša, privredne komore i sl.) 27 država članica. Prema Ugovoru iz Nice (2001/2003), nji-hov broj ne može biti veći od 350.

Članove Odbora predlažu države čla-nice Evropske unije, a imenuje ih Vijeće Evropske unije na mandat od četiri go-dine. Broj članova iz svake države člani-ce određuje se zavisno od njene veličine. Članovi odbora organizovani su u tri grupe: poslodavci, zaposlenici i interesne grupe.

Rad Odbora organiziran je u šest sekci-ja: poljoprivreda, regionalni razvoj i oko-liš; ekonomska i monetarna unija i eko-nomska i socijalna kohezija; zapošljavanje, socijalna politika i građanstvo; vanjski od-nosi; unutrašnje tržište, proizvodnja i po-trošnja; transport, energija, infrastruktura i informatičko društvo. Radom Odbora rukovodi predsjednik, a pomažu mu dva potpredsjednika i Glavni ured koji čine 37 članova Odbora. Njihov mandat je dvije godine.

Odbor daje mišljenja pri donošenju propisa koji se odnose na unutrašnje trži-šte, obrazovanje, zaštitu potrošača, okoliš, regionalni razvoj, socijalnu politiku, zapo-šljavanje, zdravstvo, jednake mogućnosti, itd. Mišljenja se donose prostom većinom na plenarnim sjednicama koje Odbor održava devet puta godišnje u Briselu, a ona se prosljeđuju nadležnim instituci-jama i objavljuju u Službenom glasniku EU. Institucije koje čine zakonodavni tro-ugao EU (Vijeće EU, Evropska komisija i Evropski parlament) imaju obavezu da konsultiraju Odbor o određenim pitanji-ma, dok su o drugim ovlaštene da zatraže konsultacije iako obaveza ne postoji.

Također, Odbor ima pravo da na svoju inicijativu iskaže mišljenje kojim izraža-va svoj stav o bilo kojoj temi. Odbor ima važnu ulogu i pri traženju kompromisa u slučaju sukoba interesa suprotstavljenih grupa. Također, Odbor prati i razvoj unu-trašnjeg tržišta Evropske unije i dva puta godišnje organizira Forum o unutrašnjem tržištu. Odbor daje značajan doprinos u jačanju uloge civilnog društva u procesu donošenja odluka na nivou EU i dopri-nosi njegovoj transparentnosti čime ovaj proces postaje prihvatljiviji građanima EU.

Tekst preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija.

Ekonomski dijalog Economic Dialogue / Dialogue économique

Ekonomski i socijalni odborEuropean Economic and Social Committee-EESC /

Comité Économique et Social Européen-CESE

INFOKOM – broj 53 – septembar/rujan 2012.

POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA


Kreiranje poslovnog ambijenta u svakoj nacionalnoj ekono-miji je u nadležnosti zakono-

davne i izvršne vlasti. Međutim, kakva zakonska rješenje, kratkoročne i dugo-ročne mjere koje imaju uticaj na privre-đivanje, će se donositi od strane držav-nih organa, interes je ukupne poslovne zajednice.

U ne malom broju slučajeva do sada, pokazalo se da pojedinačni zahtjevi za uređenje odnosa u pojedinim oblasti-ma privrede, izneseni od strane bilo kojeg privrednog subjekta u Bosni i Hercegovini prema državnim organi-ma, nemaju takvu snagu koja može is-hoditi pozitivno rješenje.

Ova konstatacija u stvari daje odgo-vor zašto je važno institucionalno djelo-vanje na institucije vlasti, i putem kojih institucija je takvo djelovanje jedino

svrsishodno, djelotvorno i moguće. Privredne komore, kao asocijacije

privrede, su mjesta gdje se artikulišu, uobličavaju i objedinjavaju stavovi i zahtjevi privrednika. Praktično, to su institucije koje mogu institucionalno djelovati na institucije vlasti, a u cilju popravljanja privrednog ambijenta.

Privrednici, okupljeni u komori po strukovnom principu, na najkompe-tentniji način identifikuju probleme grane privrede i predlažu mjere za nji-hovo otklanjanje. Samo na ovakav način može se postići sinergetski efekat, jer stav ili zahtjev koji se usaglasi u asoci-jaciji predstavlja stav, odnosno zahtjev cjelokupne privredne grane. Budući da se radi o na ovakav način postignutom opštem privrednom stavu ili zahtjevu, u daljem postupanju po njemu državni organi su neopterećeni bilo čijom even-

tualnom sumnjom ili prigovorom u su-bjektivno postupanje.

Upravo na navedeni način, a u okvi-ru svoje zakonske nadležnosti za ra-zvoj i unapređenje spoljnotrgovinske i carinske politike i tarifa, međuna-rodnih finansija, međunarodnog tran-sporta i komunikacija, u partnerskom odnosu prema Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH, djelu-je Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Privredne komore entiteta – Privredna komora Republike Srpske i Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH nadležne su i na iden-tičan način djeluju na uređenju uku-pnog privrednog ambijenta na svojoj teritoriji.

Zdravko Marinković n

Sinergija kroz komorsko organizovanje

Privredne komore, kao asocijacije privrede, su mjesta gdje se artikulišu, uobličavaju i objedinjavaju stavovi i zahtjevi privrednika.


U Bosni i Hercegovini je od strane nadležnog Instituta za akreditovanje BiH (BATA) za

ispitivanje ispravnosti i kvaliteta pre-hrambenih proizvoda akreditovano samo deset ispitnih laboratorija.

Laboratorije akreditovane od strane BATA-e su:

– Sistem Qualita, S d.o.o. Pale – Herkon d.o.o. Mostar – Euro-Inspekt d.o.o. Osječani – KJP Veterinarska stanica d.o.o.

Sarajevo – Euroinspekt d.o.o. Sarajevo – JU Veterinarski Zavod, Bihać – Institut za vode d.o.o. Bijeljina – Pharmamed d.o.o. Travnik – JU Veterinarski institut Republike

Srpske Dr Vaso Butozan, Banja Luka – JZU Institut za javno zdravstvo,

Banja LukaIspitne laboratorije u BiH obavljaju

samo jedan broj analiza kada su u pita-nju prehrambeni proizvodi. Zbog takve situacije privrednici su svakodnevno prisiljeni na slanje uzoraka u susjedne zemlje, što iziskuje nove troškove.

Institut za akreditovanje BiH (BATA) je još uvijek u fazi ocjenjivanja od stra-ne EA (European Cooperation for

Accreditation). Kao rezultat prethodnih ocjenjivanja, BATA je potpisala bilate-ralni sporazum (BLA) sa EA u slijede-ćim područjima:

– Kalibracijske laboratorije, prema ISO/IEC 17025:2005;

– Ispitne laboratorije, prema ISO/IEC 17025:2005 (osim medicinskih ispi-tivanja prema ISO 15189);

– Inspekcijska tijela, prema ISO/IEC 17020:2004.Pozitivna je činjenica da BATA na-

javljuje završne korake akreditovanja od strane EU već naredne godine, te će samim tim i Bosna i Hercegovina do-biti validne laboratorije, što će smanjiti troškove privrednika za slanje uzoraka u susjedne države.

Treba naglasiti da u Bosni i Hercegovini postoje problemi preuzi-manja propisa Evropske unije, što se di-rektno odražava i na rad BATA-e. Prije svega, to su Uredbe Parlamenta EU broj: 764, 765 i 768, Direktive novog pristupa, te ostala relevantna akta, prvenstveno u području hrane.

U oblasti sigurnosti hrane nadležne institucije najavljuju preuzimanje tzv. „higijenskog paketa” do kraja ove godi-ne, što predstavlja pozitivan pokazatelj

kada je u pitanju preuzimanje propisa EU.

Protokol o međusobnom priznava-nju i prihvatanju dokumenata izdatih od strane akreditovanih laboratorija za hranu i hranu za životinje biljnog i mješovitog porijekla, potpisan od strane Srbije i Bosne i Hercegovine trebao bi se pozitivno odraziti na izvoz spomenutih proizvoda iz obje zemlje te otkloniti ne-carinske barijere. Protokol je stupio na snagu 6. maja 2012. godine, a za monito-ring implementacije Protokola formira-na je Radna grupa u čijem radu učestvu-je i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Ukoliko država ne ispuni obeća-nja vezana za preuzimanje određenih propisa EU u oblasti sigurnosti i kva-litete hrane do kraja tekuće godine, dugo najavljivanim ulaskom Republike Hrvatske, kao jednog od najvažnijih tr-žišta za izvoz prehrambenih proizvoda, u Evropsku uniju, stići će i problemi s brojnim negativnim posljedicama za domaće proizvođače.

Tijana Slagalo n

Ispitne laboratorije iz oblasti kvaliteta i sigurnosti hrane u BiH

AKREDITACIJA

Kada je riječ o situaciji u oblasti sigurnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda, Bosna i Hercegovina posjeduje mali broj akreditovanih ispitnih laboratorija u odnosu na zemlje iz okruženja.


Interes za osnivanje i djelovanjem putem Grupacije svih preduzeća koja su uključena u repro-lanac

proizvodnje ribe je evidentan, kako s as-pekta potencijala Bosne i Hercegovine, tako i aspekta potreba da se položaj i uslovi poslovanja ove grane privrede unaprijede.

Bogatstvo prirodno čistih voda, pla-ninskih potoka, rijeka i jezera omogu-ćava uzgoj raznih vrsta ribe i drugih vodenih organizama. Akvakultura u Bosni i Hercegovini datira još sa kraja XIX stoljeća, a intenzivan razvoj ribnji-čarstvo je doživjelo 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, kada su izgrađeni sal-monidni (pastrmski) ribnjaci kapaciteta 100 – 300 t.

Za ribarstvo otvoreno možemo reći da je najdinamičnija grana poljoprivre-de u Bosni i Hercegovini, s godišnjom proizvodnjom 7.000 – 8.000 t, s najsa-vremenijim tehnologijama uzgoja i pre-rade ribe.

U brdsko-planinskim područjima, riječni tokovi i jezera bogati kiseonikom s optimalnom temperaturom vode 12-16˚C, idealni za uzgoj salmonidnih vr-sta, s jedne strane, a ravničarske rijeke s temperaturom vode 20-28˚C idealne su za uzgoj ciprinidnih (šaranskih) vrsta.

Uzgoj ciprinidnih vrsta lociran je u sjevernom, ravničarskom dijelu Bosne i Hercegovine, proizvodne površine ša-ranskih ribnjaka iznose oko 3.000 ha, raspoređene na četiri veća ribnjaka. Od ciprinidnih vrsta uzgajaju se šaran, bijeli amur, som, tolstolobik, smuđ i štuka.

Salmonidni ribnjaci na našim pro-storima većinom su specijalizirani za

proizvodnju konzumne kalifornijske pastrmke, a manji dio za uzgoj mla-đi potočne pastrmke i manjih količina konzumne potočne pastrmke i potočne zlatovčice. Ukupna godišnja proizvod-nja iznosi 3.500 – 4.000 t. Značajan dio proizvodnje ostvaruje se u betonskim punosistemskim ribnjacima, a jedan dio se odvija se u kavezima na hidroa-kumulacijama Salakovac, Grabovica i Trebinje.

Marikultura (morsko ribarstvo) je zastupljena na području Neuma, gdje su smještene dvije riblje farme. Uzgoj ora-de, lubina (brancina) i školjki (kamenica i dagnji) odvija se u kavezima kapaciteta oko 300 t. Ne postoji tačna evidencija o ovoj proizvodnji na godišnjem nivou.

Mali porodični ribnjaci su važan na-čin širenja proizvodnje ribe u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama, ukupno egzistira oko 60 salmonidnih i oko 20 ciprinidnih malih porodičnih ribnjaka kapaciteta do 1,5 t .

Ribarstvo je izvozno orijentirana gra-na i 60-70% proizvodnje se izvozi, a naj-značajnija tržišta za izvoz ribe i ribljih prerađevina iz Bosne i Hercegovine su Srbija i Hrvatska. Osim spomenutih zemalja, značajno je i tržište Evropske unije, posebno Italije, na koje svježu ribu izvozi pet ribnjaka, od kojih četiri posjeduju pogone za preradu.

Izvoz ribe i ribljih prerađevina u 2011. godini je iznosio 3.405.732 kg, od čega se 1.745.551 kg odnosi na izvoz pa-strmke, a 350.300 kg na izvoz šarana.

Bitno je napomenuti da, za razliku od većine proizvoda animalnog porijekla, Bosna i Hercegovina u potpunosti za-

dovoljava standarde za izvoz svježe ribe i ribljih prerađevina u Evropsku uniju. Jedino ograničenje izvoza na ovo tržište, utvrđeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Privremenim sporazumom, su bescarinske izvozne kvote (60 t pastrmke, 130 t šarana, 30 t zubaca i 30 t lubina) i kvote sa sma-njenom carinskom stopom (50 t pripre-mljenih ili konzerviranih srdela i 50 t konzerviranih i pripremljenih inćuna).

Već duže vremena Grupacija putem Vanjskotrgovinske komore BiH, u sa-radnju s Ministarstvom vanjske trgovi-ne i ekonomskih odnosa BiH, ulaže na-por za ukidanje ili povećanje izvoznih kvota za Evropsku uniju, jer domaći izvoznici redovno nadmašuju godišnju izvoznu kvotu za svježu ribu.

Tržište Republike Hrvatske je od izu-zetnog značaja za izvoz ribe a njenim ulaskom u Evropsku uniju i napušta-njem CEFTA 2006 se dodatno ograni-čava dostupnost ovog tržišta i umanjuje izvozna konkurentnost.

Bez obzira na mogućnost značajni-jeg zadovoljenja tržišta BiH domaćom proizvodnjom, potrošnja ribe u Bosni Hercegovini još uvijek nije ni približna potrošnji zemalja u okruženju, a poseb-no ne svjetskom nivou, jer većina građa-na još uvijek ne uvrštava ribu u uobiča-jeni jelovnik. Potrošnja ribe u Bosni i Hercegovini po glavi stanovnika izno-si nešto iznad 5 kg, u Srbiji oko 7 kg, Hrvatskoj 8-9 kg po glavi stanovnika, dok svjetski prosjek iznosi 17 kg.

Tijana Slagalo n

Akvakultura Bosne i HercegovineU Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine već četiri godine aktivno djeluje Grupacije proizvođača, prerađivača i prometnika ribe i ribljih prerađevina, koja je uključena u rješavanje problema i poboljšanje položaja ove veoma perspektivne grane privrede.

BH PRIVREDA


Građevinski radovi u inostranstvu u prvom polugodištu 2012. godine

Prema podacima Agencije za stati-stiku Bosne i Hercegovine, poda-ci o vrijednosti novih narudžbi,

vrijednosti izvršenih radova, prosječ-nom broju radnika i ostvarenim časo-vima rada na gradilištima građevinskih kompanija iz BiH na izvođenju radova u inostranstvu u prvom polugodištu 2012. godine, dati su u tabeli:

Vidljivo je da su građevinske kom-panije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2012. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, ostvarile

enormno visoke stope rasta vrijednosti novih narudžbi od 310% i vrijednosti izvršenih radova od 42,1%. Međutim, i pored ovako visokog rasta u prvom po-lugodištu tekuće godine, treba imati u vidu da sjenku na to bacaju rekordni re-zultati iz 2010. godine, ostvareni prven-stveno zahvaljujući našem najznačajni-jem – libijskom tržištu, koje smo, zbog ratnih zbivanja, morali napustiti u 2011. godini. Ipak, to je značajno jer ukazuje na tendenciju rasta novih ugovaranja i realizacije poslova u inostranstvu u po-

smatranom periodu i preusmjeravanje naših kompanija sa libijskog na druga tržišta.

Od ukupne vrijednosti novih na-rudžbi u prvom polugodištu tekuće go-dine, 37,1% se odnosi na zemlje Evrope, 62,9% na zemlje Afrike, dok u zemljama Azije nismo imali novih ugovaranja. Posmatrano po državama, najveća vri-jednost novih narudžbi zabilježena je na tržištu Etiopije – 44,3 miliona KM te na tržištu Crne Gore – 14,7 miliona KM.

Od ukupne vrijednosti izvršenih ra-dova u prvom polugodištu tekuće godi-ne, 52,1% se odnosi na zemlje Evrope, 40,7% na zemlje Afrike i 7,2% na ze-mlje Azije. Posmatrano po zemljama, najveća vrijednost ostvarenih radova u inostranstvu ostvarena je u Crnoj gori – 13,3 miliona KM, Keniji – 9,5 miliona KM, Etiopiji – 7,6 miliona KM i Libiji – 7,4 miliona KM.

Džemal Kalajdžisalihović n

PeriodVrijednost

novih narudžbi (u KM)

Vrijednost izvršenih rado-

va (u KM)

Prosječan broj radnika na

gradilištu u II kvartalu

Ostvareni sati rada u II kv.

I – VI 2012. 70.880.000 62.533.000 996 179.912 h

I – VI 2011. 17.289.000 44.008.000 834 326.180 h

I – VI 2010. 291.109.000 101.316.000 1.047 296.583 h

Indeks I – VI 2012/2011

410,00 142,10 119,40 55,20

Indeks I – VI 2012/2010

24,35 62,00 95,10 60,70


Prema prethodnim podacima Federalnog zavoda za statisti-ku, industrijska proizvodnja u

Federaciji BiH u prvom polugodištu 2012. godine manja je za 6% u odnosu na prvo polugodište 2011. godine. U in-dustriji građevinskih materijala situaci-ja je nepovoljnija u odnosu na prosjek ukupne industrije. Tako je kod vađenja ruda i kamena u prvom polugodištu ove godine zabilježen pad proizvodnje od 1,9%, a u proizvodnji ostalih proizvoda od nemetalnih minerala 6,6%, u odnosu na prvo polugodište 2011. godine.

Prema podacima zavoda za statistiku RS, industrijska proizvodnja industrije u Republici Srpskoj u prvom polugo-dištu 2012. godine je manja za 5,2% u odnosu na prvo polugodište 2011. godi-ne. Još nepovoljnija situacija proizvod-nje u industriji građevinskih materijala zabilježena je u RS u odnosu na prosjek industrije, a i u odnosu na Federaciju

BiH. Tako je u djelatnosti vađenja ruda i kamena u prvom polugodištu 2012. godine zabilježen pad od 2,7%, a u pro-izvodnji ostalih nemetalnih minerala zabilježen je drastičan pad proizvodnje od 28,6% u odnosu na prvo polugodište 2011. godine.

Ovakvo stanje u industriji građevin-skih materijala u Bosni i Hercegovini direktna je posljedica nastavka nedo-voljne investicione aktivnosti u zemlji i vrlo niske uposlenosti kapaciteta gra-đevinarstva, čime opada tražnja i pro-daja proizvoda industrije građevinskih materijala.

Prema podacima Agencije za statisti-ku BiH, u vanjskotrgovinskoj razmjeni proizvoda industrije građevinskih ma-terijala BiH sa svijetom zabilježena su zadovoljavajuća kretanja, a što je naj-važnije zabilježeno je smanjenje deficita BiH u razmjeni proizvoda ove industri-je sa svijetom. Kod djelatnosti vađenja

ruda i kamena izvoz bilježi rast od 13%, dok istovremeno uvoz bilježi smanjenje za čak za 15% u odnosu na prvo polu-godište 2011. godine. U djelatnosti pro-izvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda situacija je nešto nepovoljni-ja, obzirom da je izvoz proizvoda ove proizvodnje manji za 1,0% dok je isto-vremeno uvoz manji za 10,5% u odnosu na prvo polugodište 2011. godine. Dakle pozitivna kretanja ostvarena su najviše zahvaljujući osjetnom smanjenu uvoza, uz povećanje ili neznatno smanjenje izvoza iz BiH proizvoda industrije gra-đevinskih materijala, a što je došlo kao direktna posljedica smanjene potražnje uzrokovane daljim padom investicione aktivnosti u BiH.

Džemal Kalajdžisalihović n

Pad proizvodnje u industriji građevinskog materijala

U prvom polugodištu 2012. godine industrijska proizvodnja u industriji građevinskog materijala BiH bilježi značajan pad u odnosu na prvo polugodište 2011. godine.


Respektabilna i perspektivna in-dustrijska grana, kao što je na-mjenska industrija, nalazi se u

veoma složenom poslovnom periodu....06.08.2012. Radnici „Pretisa“ iz

Vogošće nastavili su jutros s predstavni-cima Vlade Federacije BiH pregovore o svom statusu koji su još u toku...

Oko 140 radnika „Pretisa“ traži ispla-tu 18 plata i rješavanje zdravstvenog osiguranja.

07.08.2012. Radnici „Pretisa“ iz Vogošće danas nastavljaju prosvjede ispred zgrade Federalne vlade. Nisu pri-hvatili ponudu Federalne vlade o rješa-vanju njihovog statusa...

...

Nažalost, ovakve ili slične vijesti do-čekivale su nas u proteklom periodu na stranicama dnevnih novina.

Istina, situacija u namjenskoj indu-striji je u ovom trenutku nešto povolj-nija u odnosu na prethodni period. Poboljšanje stanja se posebno odnosi na proizvodnju municije i eksplozivnih sredstava, dok su u oblasti proizvodnje naoružanja i remonta vojnih sredstava kapaciteti minimalno iskorišteni.

Proizvodi iz namjenske industrije Bosne i Hercegovine plasiraju se u 30 dr-žava u svijetu, a najzastupljeniji proizvo-di su pješadijska i artiljerijska municija. Također, pozitivan korak je i povratak na tržišta gdje je Bosna i Hercegovina izvozila u prijeratnom vremenu.

NAMJENSKA INDUSTRIJAIako je ostvaren pozitivan rezultat u

odnosu na prethodne godine, to je još uvijek nedovoljno, obzirom na to da je namjenska industrija u prošlosti bilježi-la mnogo značajnije izvozne i poslovne rezultate i pri tome su kompanije zapo-šljavale mnogo više radnika nego sada.

Brojni su problemi koji opterećuju ovu privrednu granu i mogu se sagle-dati kroz prizmu globalne ekonom-ske krize, ali, isto tako, i kroz refleksiju ukupnog političkog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Poslovanje nikada nije bilo teže i nikada nije bilo teže pronaći adekvatan odgovor na aktuelnu situ-aciju. Grupacija namjenske industrije u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine analizirala je stanje i pred-ložila niz mjera za prevladavanje trenut-ne situacije.

Jedan od najznačajnijih problema je problem viška naoružanja i vojne opreme. Grupacija namjenske industri-je Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u više navrata je obavije-stila nadležne državne organe o svom stavu da se u postupku prodaje viškova naoružanja i vojne opreme kupac oba-veže da se kupljena sredstva pregleda-ju i osposobe u tvornicama namjenske industrije u Bosni i Hercegovini. Tim činom bi naoružanje i vojna oprema koji se izvoze bili dovedeni u ispravno stanje i imali bi odgovarajući kvalitet. Realizacijom ovog zaključka bi se zna-čajno uposlili kapaciteti namjenske industrije Bosne i Hercegovine i bar djelimično prevazišla teška poslovna situacija.

Također, namjenskoj industriji Bosne i Hercegovine neophodan je jači državni marketing, koji bi omogućio brži i jači oporavak ove važne i izuzetno perspektivne industrijske grane. Jačom podrškom državnih organa značajni-je bi se poboljšao nastup i poslovanje naših kompanija u državama koje su ranije bili njihovi partneri. U isto vrije-me, još aktivniji pristup rješavanju pro-blema od strane Grupacije namjenske industrije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i kompanija koje se bave ovom privrednom granom, tre-ba omogućiti opstanak do nekih boljih vremena…

Marin Čaušević n

Višak naoružanja i državni marketing

Namjenskoj industriji Bosne i Hercegovine neophodan je jači državni marketing, koji bi omogućio brži i jači oporavak ove važne i izuzetno perspektivne industrijske grane. Jačom podrškom državnih organa značajnije bi se poboljšao nastup i poslovanje naših kompanija u državama koje su ranije bili njihovi partneri.


Pakovanje je ključno za svaki brand, zato je veoma bitno da štampana ambalaža bude: kvalitetna, inovativna, originalna i dobro dizajnirana. Ambalažna industrija ima dobru perspektivu, njoj će se u budućnosti posvetiti velika pažnja.

Prema predavanju predsjednika Svjetske organizacije za amba-lažu, g. Thomasa Schneidera,

održanom na Svjetskom kongresu am-balaže u Splitu, ambalažna industrija na globalnom nivou ima veoma dobru per-spektivu. Pakovanje će postati ključni alat za sigurnost proizvoda. Dizajniran proizvod plus dizajnirana ambalaža predstavljat će uspjeh proizvoda.

Pakovanje ima veoma širok aspekt djelovanja:

Geopolitički � Označavanje društvenih normi i

običaja � Zaštita proizvoda u cijelom lancu

opskrbe � Primjena savremenih tehnologija � Upotreba novih materijala � Očuvanje energije / učinkovitost � Trgovina na malo – branding

Pakovanje će u budućnosti postati veoma bitno zbog:

� isticanja globalne ekonomske strategije

� osiguravanja sigurnosti hrane, far-maceutskih i drugih proizvoda

� označavanja kanala prodaje � isticanje branda � održivosti / zaštite okoliša � unapređenja prodaje proizvoda

Vrijednost ambalaže u svijetu se pro-cjenjuje na 696 biliona USD. Do 2017. godine se predviđa da će vrijednost ambalaže u svijetu iznositi 800 biliona USD. Ambalaža ima dobru perspektivu, jer će biti veoma bitno da hrana, koz-metika i medikamenti budu pakovani u kvalitetnu i dobro dizajniranu amba-lažu, s naglaskom da ambalaža prodaje proizvod.

Predviđanja su da će fleksibilna am-balaža u budućnosti imati posebno dobru perspektivu. Vrijednost za glo-balnog potrošača fleksibilne ambalaže

na tržištu se procjenjuje na oko 18,1 miliona tona u 2012. godini, a oko 22,5 miliona tona do 2016. godine, što čini povećanje od 24% za 5 godina.

� Fleksibilna ambalaža se razvija u Sjevernoj Americi i zapadnoj Evropi.

� Azija je najbrže rastuće tržište, s prognoziranom godišnjom stopom ra-sta u razdoblju 2011-2016. godina od 7,9%.

� Azija predstavlja 55% ukupne svjetske potrošnje fleksibilne ambalaže u razdoblju 2011-2016. godina.

� Indija i Kina su najbrže rastuća tržišta za potrošača fleksibilne ambalaže i čine 44% svjetske potrošnje fleksibilne ambalaže tokom razdoblja prognozira-nja (2011-2016).

Predviđanja do 2020. godinePrema procjenama koje je provela

Svjetska organizacija za ambalažu, do 2020. godine se predviđaju slijedeće promjene:

� Zamjena 25% materijala zasnova-nih na bazi nafte sa održivo obnovljivim materijalima u proizvodima

� Povećanje korištenja ambalaže najmanje za 20%

� Pružanje 30% energije biljaka iz obnovljivih izvora energije

� Smanjenje proizvodnje otpa-da ne manje od 5% ukupnog otpada s deponija

Bolje pakovanje podrazumijeva ra-zvoj pakovanja kojim se ostvaruje:

� dobro očuvanje namirnica � čista pitka voda � osiguranje farmaceutskih proi-

zvoda i lijekova � čuvanje proizvoda koji dolaze u

ruke kupaca � unapređenje prodaje proizvoda

Budućnost ambalaže je izvjesna, ali je potrebno realizovati određene pretpostavke:

� Educirati sebe � Stalno istraživati � Primjenjivati nove ideje � Pronalaziti neuobičajeno, biti

originalanEdukacija je ključna za bolji kvalitet

života, tako da će unapređenje i razvoj ambalaže biti veoma bitni u budućnosti. U nekim zemljama su osnovani fakulte-ti na kojima se izučava dizajn ambalaže i proizvodi inženjerski kadar koji će se samo baviti dizajniranjem ambalaže.

Pretpostavke kvalitetne ambalaže: � da bude sačinjena od kvalitetnog

materijala � da ima inovativan dizajn � da sadrži originalnu poruku � da ima kvalitetnu štampu � da bude biorazgradiva i što manje

štetna za okolinuOsim kvalitetne ambalaže, dobrog

dizajna, originalne poruke na amba-laži, veoma je bitan kvalitet štampe. Podrazumijeva se da kvalitet štampe bude na visokom nivou. Samo ambalaža koja sadrži sve navedene pretpostavke može da ostvari svoju najvažniju ulo-gu, da zaštiti proizvod i da unaprijedi prodaju.

Pakovanje je ključno za svaki brand, zato je veoma bitno da štampana amba-laža bude: kvalitetna, inovativna, origi-nalna i dobro dizajnirana. Ambalažna industrija ima dobru perspektivu, njoj će se u budućnosti posvetiti velika pažnja.

Zato, treba unapređivati proizvodnju ambalaže koja mora biti kvalitetna, ori-ginalna, inovativna, kako bi unaprijedi-la prodaju proizvoda koji je u njoj upa-kovan i da što manje zagađuje okolinu.

Selma Bašagić n

Budućnost ambalažne industrije

TREND


Kad je u pitanju domaća sajamska indu-strija, možemo reći da je, kao i prethod-nih godina, i ovogodišnja jesen prepuna brojnih „starih“, ali i novih sajamskih dešavanja. Pošto je većina domaćih saj-mova opšteg tipa („multi – branch“ saj-movi), dakle radi se o sajmovima robe široke potrošnje, oni obično budu i do-bro posjećeni od strane široke publike. U Bosni i Hercegovini, u gradovima i drugim mjestima gdje se organizuju sajmovi, mnogo je lakše organizovati takve opšte sajmove nego usko speci-jalizovane i stručno-poslovne sajmove namijenjene prvenstveno užem krugu domaćih i inostranih poslovnih posje-tilaca. Na žalost, ponovo smo svjedoci da se svaka iole veća izložba, festival ili okupljanje izlagača na jednom mjestu u našoj zemlji naziva zvučno „sajam“, iako ne ispunjava ni minimum uslova za to, a često uz taj naziv ide i prefiks „međunarodni“.

Ipak, nakon sezone godišnjih odmo-ra i ljetnog „zatišja“, domaći organizato-ri sajmova ulažu velike napore i koriste svaki dan kako bi u vremenu global-ne ekonomske krize i opšte besparice na svoje programe doveli što veći broj izlagača i posjetilaca. Neki od njih su u prilici da pokušavaju bar malo pratiti globalna sajamska dešavanja, ali rijetki

su slučajevi da se izlagačima ponudi što više kvalitetnih informacija, podataka ili eventualno nešto drugačije što će još više zadržati stare i privući potencijalne nove izlagače.

Jedan od takvih svijetlih primjera je bio i Međunarodni sajam energije, in-dustrije i rudarstva, održan početkom juna u Tuzli, koji evo već drugu godi-nu za redom pokušava i uspijeva pratiti stroge međunarodne sajamske krite-rije. Dokaz za to je i veći broj izlagača (posebno iz inostranstva) ali i stručnih poslovnih posjetilaca, kao i pozitivan feedback od strane svih uključenih u ovaj projekt, izuzetno značajan za eko-nomiju Bosne i Hercegovine. Jednom riječju, manifestacija je i tematikom, programom izlaganja, ali i samom lo-kacijom – odnosno regijom održavanja, ostvarila puni pogodak.

Za nadati se je da će i drugi organi-zatori sajmova i izložbi u BiH pokušati promijeniti koncepciju svojih manife-stacija i što više ih prilagoditi zahtjevima izlagača, odnosno konkretnog tržišta.

Kako je predsjednik Asocijacije AUMA (Asocijacija sajmova Njemačke) prokomentarisao rezultate istraži-vanja, koje je za ovu asocijaciju u Njemačkoj provela firma „TNS Emnid“, ... „Kompanije i dalje zadržavaju čvr-

stu kontrolu potrošnje na sajmovima. Izlagači pažljivo obraćaju pažnju na saj-move na kojima će stvarno moći ostva-riti svoje ciljeve, ali žele imati i kontroli-sane troškove dok se prodaja postepeno ne oporavi nakon posljednje recesije...“

Tako prema posljednjim istraživa-njima 2011. godine, provedenim na uzorku od 500 kompanija koje izlažu na stručnim i poslovnim sajmovima, 30% njih će povećati svoja ulaganja za učešće na sajmovima, 55% će ostati u istim gra-nicama kao i 2011, dok svega 15% kom-panija razmišlja da smanji svoj budžet za promociju na sajmovima i izložbama u 2012 – 2013. godini. Napominjemo da se ovdje radi o prosječnom godišnjem budžetu od oko 360.000 € po kompaniji za pripreme i nastup na sajmovima.

Međunarodni sajmovi – jedan od ključnih komunikacijskih alata

Ne treba zanemariti činjenicu da su u okviru Marketing-mix komunikacijskih alata, u ovim istraživanjima sajmovi i izložbe ponovo zauzeli drugu poziciju (s 85% glasova) poslije Interneta (vlastita web stranica – 91%), ali daleko ispred ostalih alata kao što su: direktna prodaja (76%), direktni „mailing“ (61%), struč-ni časopisi i žurnali (48%), Internet pro-daja (42%), razni drugi događaji (41%) i odnosi s javnošću („public relations“ – 39%).

Dakle, jedan od glavnih zadataka koji se danas postavljaju pred domaće sajamske organizatore je da, u saradnji sa svojim klijentima i stvarnim interesi-ma tržišta, prave nove koncepte i potiču izlagače na veće korištenje sajmova kao komunikacijskog alata.

Naravno, bez dodatnih značajnih investicija, kako u postojeću zastarjelu sajamsku infrastrukturu i opremu (gdje je neophodna i pomoć šire društvene zajednice), tako i u dodatno stručno os-posobljavanje i edukaciju sajamskih ka-drova, teško je i pomisliti da bi u skori-jem periodu mogle desiti veće promjene u BH sajamskoj industriji.

Muris Pozderac n

Početak jesenje sezone

SAJMOVI

Dakle, jedan od glavnih zadataka koji se danas postavljaju pred do-maće sajamske organizatore je da, u saradnji sa svojim klijentima i stvarnim interesima tržišta, prave nove koncepte i potiču izlagače na veće korištenje sajmova kao komunikacijskog alata.


Koji su ključni izazovi s kojima se danas sektor transporta u Bosni i Hercegovini suočava?

- Ključni izazov za Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom planu jeste održiv i konkurentan transport. Da bismo to postigli, regulatorni okvir mora biti usklađen s propisima koji su na snazi u zemljama u okruženju kao i članicama Evropske unije, ali i u pot-punosti implementiran od strane svih učesnika u sektoru transporta. Najveći izazov je nedovoljno razvijena putna in-frastruktura u svim vidovima transpor-ta, ali ista iziskuje i najveća ulaganja. Došli smo do napretka u pogledu tran-sevropskih transportnih mreža, drum-skog i vazdušnog saobraćaja, kao i u sektorima željezničkog saobraćaja i sao-braćaja unutrašnjim plovnim putevima.

Ogroman izazov koji se stavlja pred sektor transporta je obavezan napredak na putu pridruženja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji a, prije svega, skoro pri-stupanje Republike Hrvatske i proble-mi koji se s tim u vezi mogu očekivati. Države Zapadnog Balkana od 2006. go-dine zajedno s državama članicama EU i drugim evropskim državama učestvu-ju u Sporazumu o zajedničkom evrop-skom vazdušnom prostoru. Saradnja se provodi i kroz Dunavsku strategiju, a pregovara se o osnivanju transportne zajednice zemalja Evropske unije sa ze-

mljama Zapadnog Balkana, čime bi se uspostavilo jedinstveno tržište za drum-ski, željeznički, unutrašnji plovni i po-morski transport, kao i infrastrukturu. Pregovori su bili gotovo završeni, ali je došlo do zastoja zbog razlika oko statu-sa Kosova. Tu su i NATO integracije, sa svojim izazovima za oblast transporta, i saradnjom kroz Radnu rupu za kopneni transport pri NATO.

Kako cijenite saradnju s među-narodnim organizacijama iz oblasti transporta?

- Najveće aktivnosti provodimo u oblasti drumskog transporta, koji je daleko najzastupljeniji u Bosni i Hercegovini. U tom pogledu, najzna-čajnija je saradnja s Međunarodnim transportnim forumom (ITF), u okviru koga učestvujemo u Grupi za drum-ski transport i u Upravnom odboru ITF. Najznačajnije aktivnosti su CEMT dozvole za prevoznike registrovane u Bosni i Hercegovini i pristup tržištu Evropske unije.

Nismo zadovoljni aktivnostima u okviru radnih grupa pri UNECE za oblast bezbjednosti drumskog saobra-ćaja, čemu ćemo svakako u narednom periodu posvetiti puno više pažnje, kao i saradnjom s Međunarodnom unijom drumskog transporta (IRU), koja svaka-ko može biti bolja.

Ispred Bosne i Hercegovine, aktivni smo u međunarodnim organizacijama OTIF i TER za željeznički i IMO za vodni saobraćaj. Tu su i aktivnosti oko plovnog puta rijeke Save. Za vazdušni saobraćaj se trudimo da ispunimo sve međunarodne obaveze.

Koje aktivnosti trenutno provodite od značaja za sektor drumskog tran-sporta i šta Ministarstvo čini na rješa-vanju aktuelnih problema?

- Najveće napore ulažemo u podi-zanje nivoa bilateralne saradnje sa ze-mljama u okruženju, kao i zemljama Evropske unije u oblasti drumskog tran-sporta. Pokušavamo da što je moguće više otklonimo administrativne barijere za obavljanje transporta prevoznicima registrovanim u Bosni i Hercegovini.

Aktivnosti provodimo u tri pravca: unapređenjem zakonodavnog okvira kojim se reguliše međunarodni tran-sport, liberalizacijom ili povećanjem broja dozvola na raspolaganju tran-sportnim kompanijama i treće, ali ne i manje važno, pozitivnim predstavlja-njem i aktivnom saradnjom na među-narodnom planu kroz međunarodne organizacije, jačajući poziciju transpor-ta Bosne i Hercegovine. Nedavno smo održali bilateralni sastanak s predstav-nicima Švajcarske, u septembru slije-de sastanci s Češkom, Crnom Gorom

INTERVJU

Zoran Andrić, pomoćnik ministra u Sektoru za transport Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine

Izazovi s kojima se danas sektor transporta u Bosni i Hercegovini suočava i šta Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine čini na rješavanju aktuelnih problema u sekto-ru drumskog transporta, bili su glavni povod za razgovor sa Zoranom Andrićem, pomoćnikom ministra u Sektoru za transport Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. U intervjuu za InfoKom, Andrić je ukazao i na važnost saradnje s Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom BiH, te naja-vio njen nastavak i jačanje.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH spremno za evropske integracije


i San Marinom, u oktobru sa Srbijom, novembru s Austrijom, kasnije ove go-dine ili početkom naredne sa Italijom, Francuskom, Holandijom, Hrvatskom, Njemačkom, Turskom, Makedonijom, itd.

U narednom mjesecu očekujemo i konačan tekst Izmjena i dopuna Zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu, radi upućivanja u parlamentarnu proceduru do kraja te-kuće godine. Legislativa koja se odnosi na radno vrijeme mobilnih radnika i uređaja za evidentiranje u drumskom transportu je uspostavljena, funkcional-na i operativna od aprila 2011. godine, kada su izdate i prve kartice za digitalne tahografe za vozače, čime smo ispunili još jedan uslova za pristup međunarod-nom transportnom tržištu. Trenutno provodimo aktivnosti vezane za licen-ciranje prevoznika i transportnih ka-paciteta. Ogroman zaostatak imamo na polju međunarodnog i međuentitetskog linijskog prevoza putnika. Provodimo aktivnosti na donošenju regulatornog okvira koji je jednak za sve i koji će na nediskriminacijski način omogućiti pri-stup tržištu uslugama linijskog drum-skog prevoza, kako bismo omogućili uvođenje novih linija u međunarodnom i međuentitetskom saobraćaju, kao i ko-rekciju postojećih, u skladu s trenutnim potrebama i korisnika prevoza i prevo-znika. Ono što je napredak jeste da su svi redovi vožnje u međunarodnom i međuentitetskom prevozu javno objav-ljeni na web stranici Ministarstva ko-munikacija i transporta BiH.

Standardi koje moramo ispuniti su obaveze u pogledu edukacije vozača i upravitelja prevoza, te su i na tom pla-nu potrebna dalja unapređenja. Ovdje se jednostavno nameće pitanje intezi-viranja saradnje sa IRU, kao partnerom prvenstveno na polju edukacije lica koja su uključena u transportne operacije, a čija pomoć na tom polju nam je sva-kako dobro došla. Intenziviranje bu-duće saradnje planiramo riješiti putem Memoranduma o razumijevanju izme-đu Ministarstva komunikacija i tran-sporta, Spoljnotrgovinske komore BiH i IRU, na parterskom osnovu, kako bismo iskoristili sve pozitivne aspekte buduće aktivnije saradnje na planu poboljšanja edukacije.

Danas raspolažemo ažurnim poda-

cima o prevoznicima, vozačima, upra-viteljima prevoza, izdatim dozvolama i sl., što u velikoj mjeri olakšava posao unaprjeđenja stanja u oblasti drumskog transporta. U Sektoru za transport ak-tivno je softversko rješenje za podršku procesima rada, koje stalno unapređuje-mo. Informacije radi, posljednjeg dana avgusta tekuće godine u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH ima-mo licenciranih 5.374 vučnih i 4.380 priključnih vozila. Imamo 1.643 vozila EKO-5 karakteristika, 200 vozila EKO-4 karakteristika i 1.287 vozila EKO-3 ka-rakteristika. U Ministarstvu su licenci-rana 1.273 prevoznika za međunarodni prevoz putnika i roba. Očekujemo da se ovaj broj do kraja godine uveća za pre-voznike koji posjeduju licence entiteta ili Brčko distrikta BiH, obzirom da od 01.01.2013. godine za obavljanje među-narodnog prevoza važi isključivo licen-ca izdata od strane Ministarstva komu-nikacija i transporta BiH.

Aktivnost je takođe i raspodjela bi-lateralnih i CEMT dozvola. Za Bosnu i Hercegovinu kontigent bilateralnih do-zvola je 57.450, od kojih se 90% raspo-djeljuje na nadležna ministarstva entite-ta i Brčko distrikt BiH, a 10% dozvola dodjeljuje Ministarstvo komunikacija i transporta BiH prevoznicima za ne-predvidive okolnosti. Tu je i raspodjela CEMT dozvola koja mora biti okonča-na i dozvole raspodijeljene do početka naredne godine, do kada treba usvojiti kriterije, obezbjediti adekvatne uslove za konkurisanje, itd. Za sve procese obe-zbjedili smo odgovarajuća uputstva, što rad čini transparentnim i lakšim za pre-

voznike kojih se to najviše i tiče. Još jed-nom napominjem da se i operativni dio svih ovih poslova vrši u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, te je potrebno u narednom periodu iznaći mogućnosti kako bi se taj operativni dio rasteretio, u skladu s važećim propisima kojima je regulisana ova oblast.

Kako ocjenjujete saradnju s enti-tetskim ministarstvima nadležnim za saobraćaj i Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine?

- Saradnju s entitetskim ministar-stvima za saobraćaj u oblasti transporta cijenim odličnom. Sve aktivnosti provo-dimo zajednički, u skladu sa ustavnim nadležnostima, u duhu razumijevanja i međusobnog poštovanja. Dokaz za to su brojni projekti koje smo zajednički im-plementirali do sada u oblasti transpor-ta. Naravno, bitno je istaći i dobru sa-radnju sa entitetskim organima na polju bezbjednosti drumskog saobraćaja, pri-je svega organima nadležnim za obrazo-vanje i unutrašnje poslove. Uzimajući u obzir da je Sektor za transport nosilac tri važeća zakona, oko četrdeset pod-zakonskih akata i preko stotinu raznih odluka, saradnja mora biti na zadovolja-vajućem nivou da bi se sve to postiglo, na zadovoljstvo krajnih korisnika, od-nosno ljudi koji žive u ovoj zemlji.

Saradnja sa IDDEEA je dobra, a sa-radnja sa Spoljnotrgovinskom komo-rom Bosne i Hercegovine je na zadovo-ljavajućem nivou, ali cijenim da može biti puno bolja. Ono što je, po meni, potrebno unaprijediti, jeste stručni do-


prinos koji Komora može dati, bez ob-zira na stavove udruženja koja su osno-vani pri Komori. Dešava se da imamo samo stavove prevoznika, bez prethod-nog stručnog osvrta Spoljnotrgovinske komore BiH kao institucije, što zna da iskomplikuje situaciju. Treba uze-ti u obzir da u trenutnoj situaciji Ministarstvo snosi punu odgovornost za postupke, te se neprovjereni stavovi ne mogu niti smiju uzimati zdravo za gotovo. Saradnja je odlična kad je ri-ječ o doprinosu na izgradnji boljih bi-lateralnih odnosa na polju transporta između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. U drugim vidovima transpor-ta, uz Ministarstvo, imamo i agencije i direkcije specijalizovane za te vidove

transporta koje operativno pokrivaju oblast. U drumskom transportu to ne-mamo, već smo u potpunosti oslonjeni na vlastite kapacitete i mogućnosti. U tom pogledu doprinos stručnih organa Spoljnotrgovinske komore BiH može biti puno aktivniji i svrsishodniji. U na-rednom periodu, planiramo da te kapa-citete puno bolje zajednički koristimo, za dobrobit svih korisnika, prvenstveno u oblasti međunarodnog i međuentitet-skog drumskog prevoza putnika i roba.

Kako ocjenjujete ispunjavanje oba-veza Bosne i Hercegovine na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji u oblasti transporta?

- Ovdje je bitno istaći činjenicu da

predstavnici Evropske unije rade ocje-nu, a mi se trudimo da objektivno iz-vještavamo o trenutnim dostignućima u oblasti transporta po tehničkim pitanji-ma. Izvještavanje se vrši dva puta godiš-nje kroz Pododbor za transport, energi-ju, životnu sredinu i regionalni razvoj, odnosno jednom godišnje na sastanci-ma Privremenog odbora, nakon čega se radi ocjena za Bosnu i Hercegovinu. Iz dokumenta o napretku se može vidjeti da oblast transporta dobija pozitivnu ocjenu.

Ono u čemu zaostajemo jeste ra-zvoj multimodalnog transporta i strateški pristup razvoju transporta. Potrebno je, za bilo kakvu dalju ak-tivnost, usvojiti strateške dokumente, prije svega Politiku transporta u Bosni i Hercegovini i razvojne strateške stra-tegije za svaki sektor transporta. Na taj način bismo ubrzali napredak i imali precizno definisan krajnji cilj koji za-jednički želimo da postignemo, kao i adekvatno definisane instrumente za postizanje tog cilja.

Jedan od izazova za Bosnu i Hercegovinu jeste i implementacija me-đunarodnih propisa koji se tiču prevoza opasnih materija, koje je potrebno što prije implementirati u zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini. Propisi iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja su u najvećoj mjeri implementirani.

Možete li napraviti osvrt na pozici-ju domaćih prevoznika u međunarod-nom drumskom transportu i pristup tržištu drumskog prevoza?

- U Bosni i Hercegovini ispunjeni su svi preduslovi da prevoznici registrovani u Bosni i Hercegovini koji posjeduju va-žeću licencu mogu u punom kapacitetu pristupati tržištu prevozničkih usluga u svim zemljama regiona, Evropske unije i šire. Uslovi koji su propisani u Bosni i Hercegovini obezbjeđuju garanciju za druge zemlje da su prevoznici adekvat-no osposobljeni, finansijski sposobni, imaju dobar ugled i tehnički su opre-mljeni. Problemi s kojima se suočavamo su, prije svega, nedovoljan broj dozvola za obavljanje prevoza, čemu i posveću-jemo najviše pažnje i na šta usmjerava-mo svu svoju energiju.

Razgovarala: Aida Alić n

Sektor za transport MKT BiH obavlja poslove koji se odnose na pripremanje i izvršavanje propisa u vezi sa uspostavljanjem i funkcionisanjem međunarod-nog i međuentitetskog drumskog, željezničkog, vazdušnog, vodnog i cjevo-vodnog transporta, učestvuje u pripremi i prati provođenje bilateralnih spo-razuma sa svim državama s kojima postoji zajednički interes u bilateralnom prevozu robe i putnika, priprema zaključivanje međunarodnih ugovora i spo-razuma iz oblasti međunarodnog transporta, sarađuje s drugim državama i međunarodnim institucijama u kojima je Bosna i Hercegovina članica, dogo-vara kontingente bilateralnih i CEMT dozvola i drugih isprava koji se koriste u međunarodnom transportu, obavlja raspodjelu i distribuciju „CEMT” dozvola domaćim prevoznicima, obavlja poslove izdavanja licenci prevoznicima za međunarodni i međuentitetski prevoz putnika i roba, obavlja usklađivanje međunarodnih i međuentitetskih redova vožnje i utvrđuje osnovne princi-pe i koordinaciju aktivnosti, učestvuje u radu međunarodnih organizacija iz oblasti transporta (ITF, IMO, OTIF…), vrši koordinaciju na polju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i predlaže donošenje odgova-rajućih propisa, predlaže zakonodavni okvir za oblast radnog vemena mobil-nih radnika i uređaja za evidentiranje u drumskom transportu...

Sektor za transport Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine


Predstavnici IRU-a (International Road Transport Union), Patrick Philipp, ru-kovodilac IRU Akademije, i Blagoja Jovanovski, posjetili su Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine gdje su sa predstavnicima Sektora za transport i komunikacije, Instituta za edukaciju (ECOS) i predstavnicima Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine razgovarali o suradnji na pro-jektima koji imaju za cilj pomoći prijevozničkoj industriji u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za InfoKom, Patrick Phillip je ukazao na značaj suradnje IRU-e i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, nadležnih institucija, te privrednog i javnog sektora, a sve u cilju ostvarenja zajedničkog cilja – unapređenja sigurnosti prometa.

Kako bi ste ocijenili dosa-dašnju, desetogodišnju, su-radnju IRU Akademije i

Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH?

- Suradnja je vrlo pozitivna. Kada to kažem prije svega mislim na uspostav-ljenu dobru komunikaciju, te aktivno učešće Komore na sastancima IRU-a na kojima se donose odluke i informi-ra o aktualnostima iz oblasti prometa. S druge strane, kroz implementaciju TIR sistema u Bosni i Hercegovini Komora je pokazala svoju efikasnost i koopera-tivnost. Što se tiče IRU Akademije i pru-žanja profesionalne obuke za učesnike u cestovnom prometu, Institut za eduka-ciju (ECOS) Vanjskotrgovinske komore BiH se pokazao kao lider, uspostavio je neophodne kapacitete i akreditirao se za provođenje obuke. ECOS je značajan i kredibilan partner na polju profesional-ne obuke.

Kako bi ste ocijenili napredak BiH u industriji transporta?

- Posebno je važno da zanimanje prijevoznika u transportu mora da od-govori na potrebe poslovanja i da uz to osigura provođenje zakonitosti uvjeta iz te oblasti, imajući u vidu sigurnost u prijevozu i važeću legislativu. Uvjeren sam da će industrija transporta doprini-jeti privredi, odnosno ekonomiji zemlje uopće.

Šta je potrebno učiniti da bi se ostvario napredak?

- Važno je da se zanimanje može pri-lagoditi nacionalnim i međunarodnim zahtjevima, odnosno da se može prila-goditi, mijenjati i razvijati prema novim zahtjevima tržišta. Mišljenja sam da pri-jevoznik u transportu može postati jako bitno zanimanje u BiH, a njihov uspjeh se može pratiti kroz pojednostavljiva-nje prijevoza i osiguravanje efikasnosti. Kada govorimo o olakšavanju transpor-ta robe i putnika to se prije svega odno-si na provedbu međunarodnih propisa svugdje i na isti način, te veću iskori-

štenost IPRD-a, tj. primjenu i otvaranje zelenih traka u cilju smanjenja čekanja na granicama. S druge strane, ne treba se zanemariti utjecaj profesionalne obu-ke koja je bitna za razvoj kroz smanjenje nesreća, broja prekršaja, olakšanje pri-stupa tržištu na međunarodnom planu, itd.

Kako bi ste ocijenili usklađenost bh. zakonodavstva iz oblasti transpor-ta sa zakonima EU?

- Bosna i Hercegovina ima svoju mapu puta ka Europskoj uniji koja za-htjeva ispunjavanje zakonskih obaveza. Međutim, postoji rizik da se harmoni-ziranjem standarda neke oblasti reguli-raju više nego je potrebno i dovedu do opterećenja industrije.

Planovi IRU Akademije za buduć-nost i aktivnosti u BiH?

- To je, prije svega, reaktiviranje ECOS-a, a moguće je da ćemo u su-radnji s Ministarstvom komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine organi-zirati seminare na čitavoj teritoriji BiH.

Aida Alić n

Međunarodna unija cestovnog prijevoza (International Road Transport Union) je međunarodna nevladina i neprofitna organizacija osnovana 1948. godine kako bi pomogla ponovnom uspostavljanju drumskog prijevoza u poslijeratnoj Europi. IRU trenutno djeluje u nekoliko pravaca, a prije svega u području sigurnosti na cestama, promociji održivog razvoja (ekologija i sma-njenje emisije stakleničkih plinova), pruža pomoć pri međunarodnoj trgovini i transportu robe, upravlja TIR sistemom, te implementira standardizirano ško-lovanje i osposobljavanje širom svijeta putem akreditiranih trening instituta.

INTERVJU

Patrick Philipp, rukovodilac IRU Akademije

ECOS lider na polju profesionalne obuke


TRANSPORT I KOMUNIKACIJE

Osnovni pojmovi menadžmenta drumskog transporta

Sama riječ menadžment potiče od engleske riječi management koja vodi korijen od francusko-engle-

ske riječi ménage što u izvornom zna-čenju ima smisao: „biti sposoban (ka-dar) učiniti nešto, upravljati nečim, te je najbolje prevesti kao upravljanje ili rukovođenje.

Menadžment drumskog transporta je posebna naučna disciplina, multidis-ciplinarnog karaktera, koja se bavi istra-živanjem problema upravljanja i organi-zovanja poslova drumskog transporta. Ova disciplina proučava upravljanje kao složeni proces sa nizom potproce-sa, i kao grupu ljudi koja upravlja pro-cesima i sistemima, a također proučava sve pojedinačne upravljačke probleme i fenomene vezane za efikasno izvrša-vanje određenih zadataka i poslova u drumskom transportu. Ovdje se mogu postaviti mnoga pitanja, kao što je: Da li menadžment uopšte možemo sma-

trati naučnom disciplinom? Također se može konstatovati da ovakav, pogrešan pristup koji imaju ljudi u našoj zemlji, dovodi menadžment u direktan sukob s afirmisanim naukama i njihovim dis-ciplinama, jer menadžer u svijetu pred-stavlja poziciju unutar nekog preduzeća.

Transport

Transport* je premještanje ljudi, stvari, energije i informacija s jednog mjesta na drugo.

Transport uzrokuje pojavu saobra-ćaja. Riječ transport potiče od latinske riječi trans, što znači preko i portare što znači nositi. Transportni proces se sa-stoji iz slijedećih elemenata: priprema robe–prijem putnika, upućivanje vozila na mjesto utovara robe–ukrcavanja put-nika, utovar robe–ukrcavanje putnika, prevoz robe–putnika, istovar robe–iskr-cavanje putnika i predaja robe. Prevozni

proces se sastoji iz: utovara, prevoza i istovara. Transport je ključna aktivnost u logistici zato jer njome premješta pro-izvod kroz različite proizvodne faze do kupca, krajnjeg korisnika.

U savremenoj vojnoj praksi, a prema definiciji koja je usvojena u Sjeverno-atlanskoj alijansi, transport je iskaziva-nje zahtjeva za postojanjem fleksibil-nih sposobnosti za pokretanje snaga u vremenskom načinu, u okviru i između bojišta do preduzimanja cijelog spektra uloga i misija Alijanse. On, također, sa-dejstvuje u logističkoj podršci neophod-nošću u izgradnji i održanju operacija.

Tehnologija

Tehnologija* je upotreba i znanje alata, tehnika, zanatstva, sistema ili metoda organizacije. Ovim se kontroliše i pri-lagođava okolinu. Tehnologija je poslje-dica razvoja nauke i inženjerstva, iako su neke tehnologije napredovale i prije razvoja ova dva koncepta. Tehnologija je termin s etimološkim porijeklom u grčkom jeziku od riječi technologia („τεχυολογία“) — techne, τέχυη („vje-ština“) i logia, λογία („nauka/znanost“). Međutim, striktna definicija je eluziv-na; „tehnologija“ se može odnositi na materijalne objekte, kao što su mašine, hardver ili alati, ali se može odnositi i na šire teme, kao što su sistemi, metode or-ganizovanja i tehnike. Termin se može primjenjivati generalno ili na specifične oblasti, kao što su „konstrukciona teh-nologija“, „medicinska tehnologija“ ili „vrhunska tehnologija“.

Pod tehnologijom transporta podra-zumijevamo transportovanje (objekata,

Menadžment ili rukovođenje u svim poslovima i organizacionim aktivnostima je ponašanje okupljanja ljudi u cilju postizanja određenog cilja efektnim korištenjem dostupnih resursa. To obuhvata planiranje, organizovanje, vođenje, kontrolisanje organizacije da se postigne određeni cilj.


tereta, robe i dr) i prevoženje (putnika) uz optimalno korištenje transportnih sredstava i izbor odgovarajuće infra-strukture s ciljem realizacije transpor-tnog – prevozničkog zadatka.

Saobraćaj

Saobraćaj* je organizovano kretanje transportnih jedinica na mreži sao-braćajnica. On je neželjena posljedica transporta i postoji samo ako postoje transportne jedinice koje se kreću po zajedničkoj mreži.

Koordinacija transporta

Jedinstveni (koordinisani) transport* treba da ispuni slijedeće zahtjeve:

� Da odgovara geografskim, pri-vrednim i kulturnim uslovima, kao i odbrani zemlje za koju je stvoren

� Da bude prilagođen veličini i strukturi prevoza

� Pojedine grupe prevoza treba da budu opremljene takvom infrastruktu-rom, voznim parkom i organizacijom da mogu da ispune zadatke u okviru sistema

� Integralne dijelove sistema usmje-riti na izvršenje onim sredstvima koja imaju najviši stepen ekonomske efi-kasnosti. Koordinacija u širem smislu znači da sredstva dodijeljena saobraćaju treba da budu raspoređena između po-jedinih saobraćajnih grana na način koji obezbjeđuje najbolji kvalitet usluge i da svaka grana koristi onaj dio ograniče-nih sredstava zajednice koji obezbjeđuje njenu optimalnu proizvodnju.

Ciljevi koordinacije: 1. Formiranje jedinstvenog transpor-

tnog sistema zemlje; 2. Usmjeravanje investicija i ulaganja pojedinih vidova transporta; 3. Optimalni razvoj tran-sportnih sistema; 4. Povećanje kvaliteta transportnih usluga; 5. Minimalizacija troškova distribucije; 6. Stvaranje uslo-va za uvođenje i primjena savremenih tehnologija; 7. Razgraničenje sfere pri-mjene pojedinih grana saobraćaja i ra-cionalna podjela prevoza među njima.

Za razvoj koordinacione aktivno-sti potrebno je imati u vidu: 1. Na ko-jem stepenu se ova aktivnost razvija; 2. Vremenski period za koji se koordinaci-ja računa; 3. Predmet koordinacije.

Koordinacija saobraćaja se dijeli na:1. Plansko-ekonomsku – planiranje

robnih i putničkih prevoza i njihov raspored na svaki vid transporta. Ovdje se podrazumijeva utvrđivanje

i razrada: a) stanja i strukture pojedi-nih vidova transporta, b) jedinstvene metodološke osnove tarifnog sistema za svaki vid transporta, c) unifikacije planskih i drugih pokazatelja;

2. Tehnička koordinacija – obuhvata projektovanje pojedinih transpor-tnih pravaca, njihove prevozne i propusne moći, itd. Podrazumijeva usaglašavanje vidova transporta i ko-risnika transporta u cilju efikasnog korištenja U/I frontova, unifikaciju i standardizaciju U/I mašina, itd;

3. Tehnološka koordinacija podra-zumijeva: a) Kompleksan sistem eksploatacije različitih vidova tran-sporta s optimalnom organizacijom robnih tokova, b) Koordinaciju rada raznih vidova transporta po zajed-ničkom redu vožnje, c) Uvođenje je-dinstvenih tehnoloških procesa rada u U/I punktovima, d) Primjenu za-jedničkog informacionog sistema, e) Koordinaciju robnih tokova različi-tih vidova transporta, f) Organizaciju transportnih procesa od vrata do vrata;

4. Organizaciona koordinacija – odnosi se na mjere državnih organa, zako-nodavne akte u vezi sa pojedinim vi-dovima transporta;

5. Pravna koordinacija – odnosi se na usavršavanje zakonodavstva kojim se regulišu proces prevoza i obaveze.Kod ekonomske koordinacije se rad i

razvoj saobraćaja usmjeravaju ekonom-skim mjerama:1. Investicije u smislu izbora društveno

najekonomičnijih i najrentabilnijih ulaganja u saobraćajne kapacitete;

2. Regulisanje i kontrola cijena;3. Sistem transportnih tarifa;4. Ostale mjere: amortizacija, kamate,

kreditna politika.

Kod tehničke koordinacije se vrši usaglašavanje tehničkih faktora (U/I mehanizacije, skladište, itd) radi ostva-renja jedinstvenih procesa i optimi-zacije tehničkih i tehnoloških efekata. Koordinacija se odnosi više na strate-giju i politiku razvoja, a kooperacija na zajedničku saradnju i realizaciju tran-sportnih lanaca odnosno transportnih usluga.

Kooperacija u transportu

Cilj razvoja je objedinjavanje prednosti različitih vidova transporta. To se ogle-da u smanjenju troškova distribucije robe. Kooperacija – oblik zajedničkog rada i saradnje u transportnim proce-sima. Prosta kooperacija – svaki uče-snik radi sve operacije neophodne da se napravi proizvod. Složena kooperacija – izvršena podjela rada, učesnici se spe-cijalizuju. Ona je prisutna u transportu. Cilj koperacije je racionalniji proces transporta gdje se usluge transporta re-alizuju sa najmanje dva učesnika (tran-sportni lanac). Partneri u kooperaciji su svi vidovi transporta. Za šest vidova saobraćaja postoji 15 mogućnosti ko-operacije. Razvoj transporta zavisi od niza ekonomskih i tehničkih faktora. Prednosti optimizacije transporta uvo-đenjem mehanizacije i automatizacije ogledaju se u: 1. Ekonomskim efekti-ma na U/I radovima; 2. Vremenskom efektu; 3. Oslobađanju fizičkog rada pri-mjenom ukrupnjenih tovarnih jedinica – humanizaciji; 4. Ubrzavanju manipu-lisanja robom u skladištu. * http://sr.wikipedia.org/sr-el

doc. dr. Velibor Peulić n


Poslovanje velikih i srednjih, te razvoj poslovanja kod manjih organizacija ubrzano povećava

količinu dokumentacije. Upravljanje dokumentacijom čini bitan dio infra-strukture svake organizacije i/ili siste-ma. Pod tim se podrazumijeva proces nastanka, obrade, pohrane, distribucije i razmjene velikog broja raznovrsnih dokumenata. Sve ovo dovodi i do po-većavanja troškova poslovanja, gledano kroz nabavku potrošnih materijala (pa-pir, tinta i dr.), te potrebnog prostora za pohranu dokumentacije.

Tokom poslovnog procesa proizvo-dimo i primamo različite tipove do-kumenata, koje čuvamo na različitim lokacijama. Samim povećanjem obima dokumentacije javlja se i problem sna-laženja u istoj. Traženje i dobivanje po-dataka iz tako arhiviranih dokumenata često oduzima mnogo vremena, a neri-

jetko se dešava i gubljenje dokumenta u toku njegovog cirkuliranja.

U cilju rješavanja navedenih proble-ma svaka organizacija treba da teži cen-traliziranom, uređenom i standardizira-nom sistemu upravljanja dokumenata, koji će osigurati veću brzinu pristupa i razmjene dokumentacije, bolju poveza-nost i suradnju organizacijskih jedinica.

Kao sistem automatizacije protoka dokumenata i informacija kroz radne procese uvodi se Sistem za upravljanje dokumentima (Document Management System – DMS).

Sistem za upravljanje dokumentima se može definirati kao skup programa koji se koriste za digitaliziranje (npr. skeniranje), centraliziranu pohranu, pretragu, dodjeljivanje prava pristu-pa kao i za praćenje dokumenta kroz njegov životni ciklus. Uloga ovakvog sistema jeste dostavljanje potrebnih po-

dataka do osobe koja će na temelju njih obaviti svoj posao i proslijediti rezultat svog rada slijedećoj osobi (procesu) u dijagramu toka procesa.

Uvođenjem DMS sistema svaka or-ganizacija može: znatno smanjiti pa-pirnatu dokumentaciju, omogućiti jednostavnije dijeljenje i pronalazak dokumenata, automatizirano pratiti/upravljati životnim ciklusom dokume-nata od njihovog ulaska u organizaciju do samog arhiviranja (nema gubljenja dokumenata), imajući u svakom tre-nutku informaciju o mjestu i statusu dokumenta, automatizirano upravljanje procesom usuglašavanja i odobravanja dokumenata. Pored nabrojanih osobna, DMS predstavlja i mogućnost samoiz-gradive arhive koja je jeftinija, efikasnija i lakša za rad.

Moramo da napomenemo i puno veću sigurnost dokumenata imajući u vidu da papirnati oblik povjerljive in-formacije ne „luta” prostorijama organi-zacije i da se pravima pristupa definira ko može određeni dokument vidjeti/editirati/dijeliti.

Iz svega navedenog možemo zaklju-čiti da će u skoroj budućnosti DMS u potpunosti zamijeniti dosadašnji način vođenja poslovnih procesa i arhiviranja dokumenata i na taj način pomoći or-ganizacijama da poboljšaju svoju efika-snost smanjenjem potrebnog vremena i bespotrebnih troškova.

Boris Marković n

Document Management System

Sistem za upravljanje dokumentimaSistem za upravljanje dokumentima se može definirati kao skup programa koji se koriste za digitaliziranje (npr. skenira-nje), centraliziranu pohranu, pretragu, dodjeljivanje prava pri-stupa kao i za praćenje dokumenta kroz njegov životni ciklus.


„Obrazovni sistem ne zadovoljava po-trebe privrede“ je jedan od zaključaka Prvog Foruma o zapošljavanju mladih u Bosni i Hercegovini, koji je održan u Sarajevu. Forum je organiziran u okvi-ru Projekta zapošljavanja mladih, a ra-zlog za organizaciju Foruma je činjenica da je nezaposlenost među mladima u Bosni i Hercegovini stalnom porastu – od 47,5% (2008), do 57,9% (2011) – i dvostruko je veća od ukupne stope ne-zaposlenosti (27,6 %). Forum je okupio sve najvažnije aktere u oblasti zapošlja-vanja mladih u BiH: predstavnike insti-tucija, poslodavce i mlade.

Mlade osobe čine samo 12,7% re-gistrovanih zaposlenih ljudi u Bosni i Hercegovini, i njihova nezaposlenost od 57,9% je veliki problem, zbog čega je po-trebno obrazovni sistem uskladiti s potre-bama tržišta rada, istaknuto je na Prvom forumu o nezaposlenosti mladih.

Forum je otvorio ministar civilnih po-slova Bosne i Hercegovine Sredoje Nović, koji je ukazao na potrebu usklađivanja obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, kao i reforme radnog zakonodavstva.

„Danas imamo na hiljade mladih lju-di koji su završili po Bolonji različite fa-kultete, a da ni oni sami ne znaju šta su naprosto njihova zvanja, akademske titule, jer one još nisu utvrđene“, kazao je Nović.

Nović je kazao da je Projekt zapošlja-vanja mladih jedan vrlo značajan projekta, uzimajući u obzir da je problem nezapo-slenosti gorući problem u BiH, a posebno omladine i da njegovo rješavanje zahtije-va multidisciplinarni pristup i angažman svih ključnih aktera.

Ambasador Švicarske u BiH Andre Schaller istakao je da je nezaposlenost mladih jedan od najozbiljnijih socijalno-ekonomskih problema sa kojima se suo-čava BiH. „Veoma je bitno da se svi ključni akteri na tržištu rada: ministarstva, zavodi

za zapošljavanje, poslodavci i mladi ljudi okupe, razmijene ideje i primjene dobre prakse da bi poboljšali situaciju“, istakao je Schaller, naglašavajući da se rješenja moraju zajednički stvarati, te da je Forum o zapošljavanju mladih upravo taj prvi korak.

Na Forumu se obratio i direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Milko Čolaković ističući da se u prethodnom pe-riodu nije vodilo računa o upisnoj politici, niti su konsultovane lokalne zajednice, što u bliskoj budućnosti mora postati praksa. Taj problem, po njegovim riječima, mora rješavati nekoliko ministarstava zajedno, a ne samo zavodi za zapošljavanje.

Mišljenje poslodavaca je da obrazov-ni sistem, ne samo da nije prilagođen potrebama privrede, već je opterećen i brojnim nedostacima. Kao jedan od argu-menata naveden podatak da u osnovnim i srednjim školama ne postoji predmet Preduzetništvo, niti se u dovoljnoj mjeri radi na razvoju preduzetničkog duha kod mladih. Također, poslodavci tvrde da se u sistemu srednjeg stručnog obrazovanja malo pažnje poklanja praktičnom radu.

Direktor firme „Sanino“ Radovan Pazurević je kazao da je od 900 radnika koje upošljava u firmi samo 10% kvalifi-kovano za posao koji obavlja. Samo 10% uposlenika su završili srednju školu i stekli zvanje obućar, ostalih 90% radnika su ku-hari, konobari, ekonomski-tehničari, gi-mnazijalci i dr. koji su se školovali na teret poreskih obvezanika, a sada je neophodno uložiti novac i vrijeme u njihovu prekva-lifikaciju. Ovdje je posebno naglašen pro-blem nedostatka komunikacije između ministarstava nadležnih za obrazovanje, pedagoških zavoda, lokalne zajednice, privrednih komora i privrednika u pro-cesu kreiranja planova i programa rada u srednjim školama prema zahtjevu pri-vrede. Pored ovoga neophodno je uraditi

prekvalifikaciju postojeće radne snage ali uz konsultaciju privrede i prethodnu pro-vjeru sposobnosti i sklonosti nezaposlene osobe. Ne smijemo zaboraviti ni činjeni-cu da je obrazovanje u funkciji socijalnog i ekonomskog razvoja, pa bi, imajući to vidu, trebalo povećati ulaganja u ljudske resurse i podizanje obrazovnog nivoa populacije.

Također, mladi u Bosni i Hercegovini su inertni, nezainteresirani za traženje posla i imaju iskrivljenu sliku vlastitih mogućnosti i zapošljavanja. Mnogi mladi u BiH čekaju od „države“ da im pronađe zaposlenje i uopšte nisu aktivni u traženju posla. Kao što je istakao g. Mladen Kostić iz kompanije Alfatherm, mladi treba da djeluju aktivno, da pomažu sebi, jer stanje u BiH možemo okarakterisati kao stanje elementarne nepogode. Kostić kaže: „Svi dobro znamo kad nastupi elementarna nepogoda, recimo poplava, ne čekamo va-trogasce da nam spašavaju imovinu i živo-te nego se sami borimo, a ako vatrogasci dođu i pomognu nije na odmet“.

Upisna politika jedan je od najodgo-vornijih politika za svako društvo i mora podrazumijevati autentičnost, legalnost i želju da se sprovede.

Za potrebe kreiranja upisne politike u srednje škole u Republici Srpskoj anketi-rano je 85% od ukupnog broja učenika za-vršnih razreda osnovnih škola, te je utvr-đeno da ih 19% želi upisati gimnaziju, 13% ekonomsku školu, a 10% neku od škola iz oblasti zdravstva. Najviše srednjoškolske omladine se opredjeljuje za studije prava i ekonomije. Međutim, privredi su neop-hodni drugi profili: obućari, zidari, tesari, elektro, mašinski i građevinski inžinjeri.

Također, privreda sada nije u moguć-nosti da apsorbuje veći broj raznih profi-la, pa se mora kreirati dugoročna upisna politika koja će obuhvatiti oblasti koje su ocijenjene kao strateške – energetiku, po-ljoprivredu, drvopreradu i turizam i na vrijeme obrazovati kadar koji će u buduć-nosti zadovoljavati zahtjeve privrede.

Aida Ajanović n

OBRAZOVANJE I PRIVREDA

Obrazovni sistem ne zadovoljava potrebe privrede

„Iako mladi nisu uvijek u pravu – društvo koje ih zanemaruje i gazi je uvijek u krivu“

(François Mitterand)


Aluminij d.d. Mostar postojano je dioničko društvo, čija struktura kapitala, sukladno sudskomu

registru iz 1997. godine, precizno iznosi: 64% dionički udjel, 24% državni udjel i 12% strani udjel. Upošljava otprilike 900 djelatnika, ostvaruje godišnji izvoz koji premašuje 150 milijuna eura, a proizvo-di i na tržište plasira aluminij najviše kakvoće na svijetu, s čistoćom u iznosu od 99,8%.

Aluminij je, u prethodnim godina-ma, proveo opsežne projekte osuvre-menjivanja proizvodnje, a uvođenjem cjelovitoga računalnog sustava i novih tehnologija poboljšana je kakvoća pro-izvoda. Inače, mostarska tvornica proi-zvodi 130.000 t primarnoga aluminija, a u ljevaonici lijeva aluminijske trupce, blokove, ingote i žicu koji, u najveće-mu postotku, idu u izvoz, dok preostalu količinu kupuju prerađivači aluminija unutar Bosne i Hercegovine.

Značajan iskorak napravljen je i na uspostavi sustava kakvoće, zaštite oko-liša, kao i djelatnika, što je primjerom uspješnoga i suvremenoga načina proi-zvodnje i poslovanja. Razgranata mreža poslovne suradnje obuhvaća neka od prestižnih svjetskih imena u aluminij-skoj industriji, poput tvrtki Aminco Resources LLC, Enital Trading s.r.l., Fives Solios, Glencore International AG, Hertwich Engineering, Outotec GmbH,

RAIN CII Carbon LLC, Wagstaff Inc. i dr.

Polovicom 2002. godine Aluminij je završio prvi veliki projekt osuvreme-njivanja pogona. U taj je vizionarski pothvat uvođenja novih tehnologija i nadgradnje proi-zvodnoga sustava uloženo 150 miliju-na eura, zahvaljuju-

ći čemu se Aluminij otad ravnopravno mjeri s vodećim svjetskim proizvođa-čima, premda je iz rata izišao kao ruše-vina. Proizvodnja je tako povećana za 30%, dok su osjetno smanjeni izdatci na potrošnji struje i sirovina. Upravo će, tada smioni, pothvati osuvremenjivanja najbolji odjek imati, i tako ući u povijest, tijekom 2009., 2010. i 2011. godine, kada je Aluminij preživio jednu od najve-ćih svjetskih gospodarsko-financijskih kriza.

Aluminij od nastanka neumorno radi, izgrađuje i nadograđuje, kako vla-stite proizvodne sposobnosti i dosege,

tako i društvo u cjelini, neprestance ulažući u unaprjeđenje gospodarstva, oplemenjivanje svojega okružja i pra-ćenje svjetskih tehnoloških pomaka i dostignuća. Upravo takov je projekt za-misao o izgradnji novoga pogona elek-trolize kojim bi proizvodnja primarno-ga aluminija bila gotovo udvostručena. Također, godinama se radi i na zamisli-ma o izgradnji vlastitih izvora energije.

Aluminij s jednakim zanosom po-dupire i projekte proizvodnje i prerade na bazi aluminija putom malih i sred-njih poduzeća koji mogu biti nositelji-ma razvitka na ozemlju cijele države. Svojim uspjehom i predodžbom u jav-nosti, Aluminij diljem svijeta pronosi novu, poboljšanu sliku o ovim krajevi-ma, istodobno otvarajući vrata višemi-lijunskih tržišta i drugim tvrtkama iz Hercegovine i Bosne, bez obzira na vrst djelatnosti.

Studija izvodljivosti izgradnje nove tvornice elektrolize u Aluminiju po-kazala je opravdanost takova projek-ta. Nakon stručnih promatranja i ra-ščlambi domaćih i svjetskih stručnjaka o udjelu cijene struje u cijeni metala, o procesu privatiziranja, osuvremenjiva-nju i uvođenju novih tehnologija te o

PREDSTAVLJAMO

Dioničko društvo Aluminij d.d. Mostar, istinski bosanskohercegovački div i najveći izvoznik u državi

Mostarski Aluminij proizvodi najkvalitetniji metal na svijetu


BOB d.o.o. Banja LukaPreduzeće „BOB” d.o.o. je osnovano 1996. godine u Banjoj Luci i od tada bilježi konstantan rast prihoda i poslovanja. Od samog osnivanja osnov-na djelatnost preduzeća su uvoz/izvoz, veleprodaja i maloprodaja crne metalurgije.

Posljednjih godina izvršene su značajne investicije u infrastrukturu, opremu i poslovne nekretnine. Sjedište preduzeća je u Laktašima, gdje se nalazi i skladišni prostor od 27.000 m². U skladištu je konstantno depo-novano između 4.000 t i 7.000 t čelika, pretežno limova, profila, cijevi, armaturne mreže, betonskog rebrastog željeza.

Uslijed rasta prometa i potreba tržišta, 2010 godine preduzeće otvara poslovnu jedinicu u Sarajevu, a u tekućoj godini i maloprodaju u Banjoj Luci.

Značajnu pokretačku snagu kompanije BOB čini 41 zaposleni.Procjene su da BOB d.o.o snabdijeva 50% tržišta Bosne i Hercegovine u šavnovarenim cijevima, oko 35% u limovima,

oko 20% u profilima. Pored značajnog tržišnog učešća u pojedinim robama, kvalitet poslovanja se ogleda u konstan-tnom rastu broja kupaca u cijeloj Bosni i Hercegovini.

U skorijoj budućnosti planirana je investicija u liniju za sječenje limova, čime bi se značajno unaprijedila kooperacija s kupcima.

Na domaćem tržištu kompanija namjerava da zadrži i učvrsti lidersku poziciju, s posebnim osvrtom na kvalitet i pružanje usluga kupcima, kao i da razvija mrežu i odnose s kupcima u regionu.

zaštiti okoliša i čovjeka na radu, kao i o mogućnostima koje otvara tržište, za-ključeno je kako ima prostora za projekt izgradnje nove elektrolize u krugu naše tvornice. Osim otvaranja novih djelat-nih mjesta, novi bi pogon elektrolize donio značajnu korist i Luci Ploče, želje-znicama, prijevoznim poduzećima, ra-zličnim tvrtkama, potom i proračunima Hercegovačko-neretvanske županije, entiteta i države. Riječ je o značajnomu doprinosu povećanju izvoza i smanjenju vanjskotrgovinske negativne razlike iz-među prihoda i rashoda BiH, smanjenju broja nezaposlenih odnosno kakvoći života njihovih obitelji. Primjerice, već sada od Aluminija izravno i neizravno

živi otprilike 40.000 ljudi.Ugradbom nove vibro-prese u

Anodama, u kolovozu 2006. godine, ot-počelo se s prvom etapom zaživljavanja projekta nove elektrolize. Ugradba vi-bro-prese stajala je 40 milijuna eura, a osuvremenjivanjem su u cijelosti izmi-jenjeni anodna peć, sustav upravljanja i nadziranja pečenja anoda, što je na-stavljeno 2011. godine, ugradbom naj-novijega sustava njemačkoga Outoteca ARTS za identificiranje i praćenje anoda i anodnih šipki. Osim povećanja obima proizvodnje, postignuta su povećanja i u kakvoći proizvoda, kao i u ukupnoj sigurnosti proizvodnje, zaštiti okoliša i djelatnika.

Značajna sredstva Aluminij stalno ulaže i u poboljšanje djelatnoga pro-stora u Elektrolizi i u Ljevaonici koja je, od strane vodećih svjetskih stručnjaka, uvrštena među šest najsuvremenijih u svijetu. Primjerice, ugradbom su-vremenoga stroja za čišćenje lonaca u Elektrolizi, smanjeni su buka i količina ispuštanja prašine u djelatni prostor i u okoliš. Aluminij je osuvremenio i kom-presorsku postaju, a u Ljevaonici pokre-nuo novu, šest milijuna eura vrijednu etapu osuvremenjivanja, ugradbom nove ljevačke peći, kapaciteta 50 tona, i nove linije za lijevanje malih, legiranih ingota.

Među prvima u državi, krajem 1998. godine, Aluminiju je dodijeljen Certifikat za sustav upravljanja kakvo-ćom prema zahtjevima odredbi ISO 9001, otkako je, u više navrata, uspješ-no recertificiran od strane međuna-rodnih tvrtki zaduženih za nadzor nad provedbom obveza koje taj certifikat podrazumijeva. Također, krajem 2003. godine, Aluminij je uspostavio i učin-kovit Sustav upravljanja zaštitom oko-liša, sukladno zahtjevima međunarodne odredbe ISO 14001, također nekoliko puta uspješno receritificiran. Aluminij je jednom od rijetkih tvrtki u državi koja posjeduje obadva navedena certifi-kata, s tim da je u pripremi i uvođenje sustava 18001, vezanoga za sigurnost i zdravlje djelatnika.


Na konkurentnom tržištu, ProCredit Bank je izgradila imidž banke za mala i srednja

preduzeća, nastojeći da ovoj ciljnoj gru-pi klijenata ponudi kompletnu i kvali-tetnu uslugu. U ProCredit Bank vjeru-jemo da mala i srednja preduzeća imaju jako veliki potencijal da kreiraju radna mjesta u zemlji i podrže napredak eko-nomije. S tim u vezi, ProCredit Bank će nastaviti s ponudom usluga u skladu s potrebama privrednih sektora, pri čemu stručnjaci banke analiziraju stanje u sektoru i iznalaze prilagođena bankar-ska rješenja.

U Biznis centrima ProCredit Bank mala i srednja preduzeća imaju pristup sveobuhvatnim bankarskim uslugama prilagođenim ovom privrednom se-gmentu. Osim što naši klijenti imaju pristup svim bankarskim uslugama na jednom mjestu, Biznis centri omogu-ćavaju da se svakom klijentu osigura individulan tretman i pruži potrebno fi-nansijsko savjetovanje. Klijenti s našim uposlenicima mogu razgovarati o pla-novima njihovih preduzeća, te na taj na-čin iznalaziti najbolja rješenja za njiho-vo poslovanje. Važno je napomenuti da smo na ovaj način omogućili klijentima da svoje svakodnevno poslovanje s ban-kom završavaju u ugodnom ambijentu, bez nepotrebnog čekanja. Biznis centri ProCredit Bank se nalaze u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli i Bijeljini.

ProCredit Bank akcenat stavlja i na energetsku efikasnost. Energetska efika-snost je postala važno globalno pitanje koje sve više dobija na važnosti zbog povećanja cijena energije, velike ovisno-sti o uvozu energije i problema vezanih za zaštitu okoliša. Dio ProCredit Bank društvene odgovornosti jeste obaveza

poštivanja unaprijed određenih druš-tvenih, etičkih i okolišnih standarda. Odgovorni stav prema okolini je važan dio razumijevanja onoga što jesmo. ProCredit Bank građanima nudi kredit-ne linije za energetsku efikasnost koje omogućavaju izuzetne uštede kroz sma-njenu potrošnju energije, te imaju pozi-tivan uticaj na našu okolinu. Primjena novih, savremenih uređaja ili opreme donosi povećan kvalitet života i bolju produktivnost. Uštede koje je moguće ostvariti kroz energetsku efikasnost su jako značajne, te se direktno odraža-vaju na finansijsko stanje pojedinaca. Imajući u vidu da energetski troškovi predstavljaju značajnu stavku u našim budžetima, jasno je kolika može biti ko-rist od ulaganja u uštedu energije.

Osim što nudi sve usluge stanovniš-

tvu, ProCredit Bank posvećuje pažnju i finansijskoj edukaciji. Bankarski sektor u BiH je doživio veoma dinamičan ra-zvoj i broj bankarskih usluga namijenje-nih građanima i privredi konstantno ra-ste. Ovo znači da su našim sugrađanima dostupne kvalitetne bankarske usluge, ali i da kontinuirano trebamo ulagati napore kako bi građani razumjeli usluge koje koriste. Naš stav je da se povjerenje gradi brigom o klijentima i vođenjem računa o njihovim potrebama, a ne pu-kom prodajom usluga. Smatramo da je informisanost naših klijenata veoma važna za izgradnju kvalitetnog odnosa klijenta i banke. Dobro informisan kli-jent će donijeti ekonomski opravdanu odluku, ali i doživljavati svoju banku kao pouzdanog poslovnog partnera. S tim u vezi, banka dosta pažnje po-

Posebna ponuda ProCredit Bank malim preduzećima

Krediti za obrtna sredstva bez naknade za obradu kredita!

ProCredit BankProCredit Bank nastoji da ponudu kreditnih proizvoda prilagodi malim i sred-njim preduzećima, te u skladu s njihovim aktuelnim potrebama nudi niz uslu-ga po povoljnim uslovima. Radi se o kreditima za obrtna sredstva, dugoročnim investicijskim kreditima, kreditima za rasterećenje, krediti-ma za refinansiranje tekućih obaveza, kreditima za finansiranje potraživanja, kreditima po tekućem računu, revolving kreditima, posebnim kreditima iz kreditne linije Europske investicijske banke, itd. Trenutno je u toku akcija kredita za obrtna sredstva bez naknade za obradu kredita. Ovakav proaktivan pristup za rezultat ima kontinuirani rast kreditnog portfolija banke u segmentu malih i srednjih preduzeća.

Svjesni kontinuirane potrebe malih preduzeća za obrtnim sredstvima, ProCredit Bank je kreirala posebnu ponudu kredita za obrtna sredstva. Ovi krediti su namjenjeni za kvalitet-nije strukturiranje finansijskih toko-va preduzeća i samim time omogu-ćavaju privrednicima da nesmetano odvijaju poslovne procese u skladu sa svojim planovima i obavezama. „U današnjem poslovnom okruže-nju vrijeme igra značajnu ulogu, a obrtna sredstva su neophodna za neometan razvoj poslovanja svih privrednih subjekata. Zadovoljstvo

nam je ponuditi kredite za obrtna sredstva malim preduzećima po vrlo povoljnim uslovima, sa rokom otpla-te od 12 do 36 mjeseci u mjesečnim anuitetima, te naknadom za obradu kredita od 0%. Ova ponuda traje do kraja septembra ove godine“, izja-vila je Zenubija Spahić-Hajdarević, direktor Odjela za mala preduzeća ProCredit Bank.

CIMOS TMD Ai d.o.o. Gradačac

Fabrika postoji još od 1954. godine, kada je osnovana kao serviser i proi-zvođač poljoprivredne mehanizacije.

Veliki uspon doživljava početkom 70-ih godina kada u svom proizvodnom programu ima preko 800 različitih pozi-cija, uglavnom za automobilsku i vojnu industriju. Sve do rata bila je u sklopu FAMOS-a, a nakon rata privatizacijom se stvara nekoliko manjih fabrika poput TMD Hanibal, TMD Dommers, TMD Mibo i sl.

2001. godine slovenski CIMOS ula-zi prvobitno u joint venture, a zatim i potpuno vlasništvo ostatka nekadašnjeg TMD-a i stvara se nova fabrika CIMOS TMD Ai d.o.o. Odmah u početku poči-nje „sramežljiva“ proizvodnja dijelova za turbo kompresore za dizel motore (bez montaže), a nakon iskazanih fanta-stičnih rezultata u ratom razrušenoj fa-brici i sa zastarjelim strojevima, CIMOS

se odlučuje na ulaganje i proširenje pro-izvodnje u Bosni i Hercegovini.

Nakon toga TMD Ai raste vrtogla-vom brzinom i danas proizvodi mon-tažni prsten za oko 3.000.000 turbo-kompresora za evropske proizvođače automobila, oko 800.000 ručica za izmjenu brzine za PSA, 1.000.000 no-sača ležaja radilice za VW i Škodu, itd. Najzastupljenije tehnologije su sve vrste mašinske obrade (struganje, bušenje, brušenje, provlačenje, glodanje i sl.), ter-mička obrada (indukciono kaljenje, TO u zaštitnoj atmosferi i sl.) i zavarivanje (plasma).

Prosječna prodaja, od koje je pre-ko 95% namijenjeno izvozu, se kreće između 60 i 70 miliona EUR. Pored svog rasta, u Bosni i Hercegovini osni-va i druge fabrike, uglavnom resursne, poput CIMOS d.o.o. Srebrenica (preša-nje, zavarivanje, mašinska obrada), NT Forging d.o.o. Novi Travnik (kovanje),

CIMOS TMD Casting d.o.o. Zenica (livenje), FAMOS Adi d.o.o. (meha-nička obrada), Croniteh d.o.o. Zenica (eksperimentalno livenje) te zaključuje dugoročnu saradnju s laboratorijama na Mašinskom i Elektrotehničkom fa-kultetu u Tuzli, Mašinskom fakultetu u Sarajevu i Metalurškim institutom u Zenici. Također raspolaže sa vlasti-tim odjeljenjem razvoja i istraživanja koje zajedno s kupcima radi na razvo-ju komponenti za najnovije generacije automobila. Posjeduje certifikate ISO/TS 16949:2009, ISO 9001:2008, OHSAS 18001, ISO 14001.

Danas TMD Ai ima 396 uposlenih, a na nivou Bosne i Hercegovine ukupno 990.

CIMOS TMD Ai d.o.o. Gradačac

svećuje finansijskoj edukaciji, te smo u prethodnim godinama poduzeli brojne edukativne projekte kao što su: „Kako razgovarati s bankom?“, „Kako kreirati kućni budžet?“ i „Važnost energetske efikasnosti“. Sa sličnim aktivnostima ćemo nastaviti i dalje.

Razvoj Poslovne mreže ProCredit Bank - korak naprijed za uspješno poslovanje privrednika!ProCredit Bank je kreirala Poslovnu mrežu kako bi imala redovan i direk-tan kontakt s privrednicima i stvorila

temelje za dugoročnu saradnju koja se zasniva na povjerenju. Za vrijeme dru-ženja Poslovne mreže na mjesečnom nivou sprovode se aktivnosti usmjere-ne na zajedničko rješavanje problema s kojima se privrednici susreću uz savjete stručnjaka iz ProCredit Bank ili ekster-no angažovanih predavača.

Cilj nam je da kroz direktan kontakt s privrednicima saznamo koje su njiho-ve potrebe kada se radi o finansiranju i korištenju bankarskih usluga, te da na te potrebe adekvatno odgovorimo. Vjerujemo da preduzetnici u svom po-slovanju trebaju pouzdanog partnera na kojeg se mogu osloniti u cilju brzog,

sigurnog i povoljnog rješavanja svojih finansijskih potreba.

Poslovna mreža privrednicima slu-ži da unaprijede poslovne kontakte i promovišu svoje poslovanje. Prednosti mreže za preduzetnike su: posebne po-godnosti kada je riječ o uslugama banke, pristup korisnim informacijama, eduka-tivnim aktivnostima i stručnim preda-vanjima, te posjete sajmovima.

Do sada smo Poslovnu mrežu održali u Tuzli, Zenici, Travniku i Banjoj Luci, a planirano je širenje mreže u Sarajevu, Mostaru i Bijeljini.

57INFOKOM – broj 53 – septembar/rujan 2012.


Proizvodno-poslovni rast i razvoj je u proteklom periodu praćen i značajnim infrastrukturnim ula-

ganjima. Izgrađeni su i pušteni u rad optimalni proizvodni i kontrolno-anali-tički kapaciteti u skladu sa smjernicama GMP. Kao potvrdu uspješnog provođe-nja svih poslovnih procesa u skladu sa strogim smjernicama GMP standarda, te zahtjevima međunarodnog stan-darda za upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008, Farmavita posjeduje GMP certifikat i Certifikat ISO 9001:2008.

Proizvodnja i distribucija visoko-kvalitetnih, sigurnih i efikasnih lijekova imperativ su poslovanja Farmavite. Da

bi to osigurali, u 2010. godini uspješno je priveden kraju investicioni ciklus iz-gradnje i opremanja proizvodnih i kon-trolno-analitičkih kapaciteta. Time su osigurani optimalni proizvodni i labo-ratorijski prostori, te je instalirana opre-ma posljednje generacije, sve u skladu s najvišim svjetskim standardima kvalite-te, smjernicama FDA, EU i međunarod-no priznate dobre proizvođačke prakse u farmaceutskoj industriji.

Kroz protekle godine smo uspo-stavili sistem upravljanja kvalitetom na principima svjetski harmonizirane farmaceutske regulative, koji je i kao takav predmet stalnog usavršavanja.

Efikasnost izvođenja poslovnih procesa se kontinuirano provjerava i unaprje-đuje kroz sve faze, počevši od ocjene i odabira dobavljača, kontrole u toku pri-jema, skladištenja i proizvodnje, pa do kontrole gotovog proizvoda, isporuke, te praćenja reklamacija i reakcija sa tržišta.

Procesi Kontrole kvaliteta se protežu kroz čitav životni ciklus farmaceutskog proizvoda, a počinju s testiranjima svih ulaznih materijala i njihovim odobrava-njem za upotrebu u proizvodnji. Tokom svih faza proizvodnog procesa uzimaju se uzorci na kojima se izvode neophod-na testiranja. Kontrolišu se ulazni mate-rijali, poluproizvodi i gotovi proizvodi, te se izvode ispitivanja u svrhu praće-nja uslova sredine i kvalitete korištenih medija.

Usporedo s izgradnjom prostora i nabavkom opreme, zaposlen je i edu-ciran stručni kadar. Naši zaposlenici su entuzijasti predani poslu koji konti-nuirano stiču nova znanja i razmjenju-ju iskustva među sobom i sa kolegama iz struke. Menadžment Farmavite želi stvoriti poticajnu radnu sredinu i omo-gućiti kreativnost svakog pojedinca

Multidisciplinarni pristup, timski rad, želja za znanjem i napretkom zajed-nički je cilj svih uposlenih u Farmaviti. Stoga mnogo ulažemo u stalna stručna usavršavanja osoblja, što uz timski rad i dobre međuljudske odnose daje pozi-tivne rezultate.

Svoj doprinos društveno odgovor-nom poslovanju kontinuirano iskazuje-mo kroz podršku različitim projektima od društvenog značaja.

FARMAVITA d.o.o. SarajevoFarmavita d.o.o. Sarajevo uspješno posluje još od 1991. godine kao jedna od prvih privatnih veledrogerija na domaćem tržištu. U 2005. godini Farmavita ulazi u dugoročni projekt proizvodnje vlastitih ge-neričkih lijekova, u saradnji s renomiranim ino-partnerima, što je i strateško opredjeljenje u nadolazećim godinama.


poslovne 1230:Layout 1 28.8.2012 14:17 Page 84


Documents

Infokom - visitmycountry.net · Vanjskotrgovinska komora BiH uspjela izboriti (Zakon o carinskoj tarifi BiH) ili se aktivno zalaže (Zakon o dopuni Zakona o akcizama BiH, kojim se