Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽI

I. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 2. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Slivno Sveti Nikola 11,00 Kraljice 3. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Biranj 4. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Kraljice POLNOKE: 22,00 Biranj 22,00 Kraljice 24,00 Danilo 24,00 Slivno BOŽI 11,00 sv. Petar Sv. Stjepan: 10,00 Danilo 11,15 Slivno Sv. Ivan 10,00 Slivno Nova Godina 10,00 Danilo 02, I. 10,00 Danilo 11,15 Biranj Tri Kralja 10,00 Danilo 11,15 Slivno 12,30 Biranj 09. I. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 16. I. 10,00 Danilo 11,15 Slivno Sv. Ante Opat 11,00 Kraljice Blagoslov prometala

23. I. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 30. I. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 2. II. Svijenica 16,30 Sv. Petar

Blagoslov svijea i grlianje 06. II. 10,00 Danilo 11,15 Slivno 13. II. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 20. II. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 27. II. 10.00 Danilo 11,15 Slivno 06. III. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 11. III. Put Križa 17,30? Kraljice 13. III. - I. Kor. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 18. III. Put Križa 17,30 Kraljice 19. III. Sv. Josip 11,00 Kraljice 20. III. - II. Kor. 10,00 Danilo 11,15 Slivno 25. III. Navj. G. 16,30 sv. Petar Put Križa 18, ? Kraljice 27. III. - III. K. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 01. IV. Put Križa 18,30 ? Kraljice IV. Korizmena 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 08. IV. Put Križa Kraljice

iz života iz života

Procesija prigodom proslave 100. g. oltara sv. Ivana Krstitelja u Slivnu, 24. VI. 2010.

Kraljice, 5. 8. ´10.: Blagoslov kapelice u ast Roenja Marijina (donator Mile Mišura)

Siniša Spahija priprema materijal za popunu

sljubnica na sakristiji crkve sv. Danijela

Andrija Junakovi,

Dane Maglov

i Stipe Blae

zamjenjuju

drvenu

konstrukciju

zvona na crkvi

sv. Petra

5. VIII. 2010.

POKOJ VJENI DARUJ IM GOSPODINE!

24. VI. Ivan Perkovi, 04. VII. Luka Crljen, 23. VII. Vice - Šime Jakoliš, 23. VII. Tona Rak, 07. VIII. Marija Malenica, 22. VIII. Danica Ramadža, 20. IX. Ive-Ante

Spahija, 27. IX. Jelka Varnica, 16. X. Marko Vukši, 20. X. Slavko - Lovre Klisovi, 26. X. Zorka Sulje, 04. XI. Zorka Celi, Umjesto cvijea za crkvu sv. Ante (22. VIII. Danica Rama-dža) Ana ud. Mile Jose Jakoliš 100, Dijana Ramadža 150, Siniša Peran 250, Bože Vlastelica 100, Nikola Vlastelica 100, Ratka Pavlovi 150, Blaženka Jelovi s obitelji 200, Umjesto cvijea za crkvu sv. Danijela (20. IX. Ive-Ante Spahija) Drago p. Jure Spahija 150, Umjesto cvijea za crkvu sv. Ivana (27. IX. Jelka Varnica) Olga Blaževi 150, Miljenko i Sanja Divi 100, N. N. 40, Drago Veraja 300, Marko xy 270, Ana Milutin s ob. 100, Zdenka Sladi s ob. 100, Drago Varnica 250, Cvita Janji 100 Mate Parlov 100, Stanko Crljen 100, Kata Crljen 150, Nediljko Livaja (Mia) 150, Joso Pai 50, Mirjana Putnik 50,

Misionar

u Kongu:

fra Ilija

Bariši U subotu 2. X.

susreo se s

vjerouenici-

ma, a 3. X.,

slavio sv.

Misu

na Danilu

i u Slivnu

z zzz zzzzzz zz zz

c c C c C

c

1. Šime Kozi 100 2. Jere p. Frane Klisovi 200 3. Zorka Stani 50 4. Zorka Maglov 50 5. Ivan Maglov 50 6. Ive Vrljac 100 7. Nevenka Ramadža 30 8. Jure Vuenovi 100 9. Drago Ronevi 50 10. + Marko Vukši 100 11. Dane p. J. Vuenovi 200 12. Ljiljana Mrdeža 50 13. Denis Ronevi 100 14. Mladenko Rak 200 15. Jerko Klarendi 50 16. Dane Mišura 50 17. Antula Vukši 30 18. Dragica Blae ž. M. 100 19. Nada Junakovi 50 20. Mile p. K. Mišura 100 21. Vjera Vuenovi 100 22. Denis Vuenovi 100$ 23. Borka Ronevi 50 24. Ivica Klisovi 100 25. Janja Klisovi 130 26. Boško Blae 50 27. Joso Malenica 50 28. Zlata Vuenovi 50 29. Niko Blai 50 30. Anelka Ramadža 40

31. Zdenko Grubišii 100

Molimo za dobrotvore naše!

Udostoj se, Gospodine, sve koji nam

dobro ine, poradi imena svoga

nagraditi životom vjenim.

Svojim doprinosom ukljuite se i vi u društvo prijatelja i dobroi-nitelja.

“RIDER” * Informativni list župe “Sv. Danijela” * Danilo Izdava: Župni ured Danilo, Riderska - 15 - 22205 Perkovi Glavni i odgovorni urednik: fra Stanko Dotur, župnik Tel. & Fax.:022/ 779 581, Mob. 098 9298015 - E-mail: stanko.dotur @ si.t-com.hr List izlazi povremeno uz dopuštenje crkvenih i redovnikih poglavara Tisak: Franjo Kluz - Omiš List “Rider” uzdržava se dobrovoljnim prilozima Žiro raun: Jadranska banka d.d. 2411006 - 1100110092

18. XII. 17,00 - Biranj 18,00 - Danilo

KUMSTVA lanovi naše župe preuzeli su kumstva nad 25 djece iz Konga. Oni e ih svojom donacijom od 50 pratiti kroz 6 godina koliko traje osnovno obrazovanje. Jedna od tih donacija ide za izobrazbu jednog sveenikog kandidata. Bog neka im plati zdravljem duše

17. VI. Stigle nove postaje Križnog puta (poliester) za crkvu sv. Ivana K.

19. VI. Obojena (struno) crkva sv. Ivana K.. Zalijepili otpale crjepove na

crkvi, za restauriranu veliku sliku napravili mramornu nišu. Iznad oltara

svod oslikali sa oko 150 zlatnih zvjezdica. Obojili troja crkvena vrata.

Popravili oltar gospe od Zdravlja. Trošak 49.300 Kn

24. VI. Sv. Ivana Krstitelja i 100 godišnjicu oltara sveano proslavili u Sliv-

nu. Nove postaje blagoslovio bivši župnik fra Stjepan Poljak, a propovijeda-

o je don Krešo Gaina župnik Grebaštice i Jadrtovca. Za tu prigodu pjevao

“zbor” mladih Slivnjana - muzikalno nadarenih. Stigao novi broj “Ridera”

26. VI. Mons. Ante Ivas sv. Krizmom pomazao 21 pripravnika.

30. VI. Godišnji izlet sveenika naše biskupije. Put ih je vodio i preko Dani

la, gdje su im prezentirane iskopine starog Ridera.

02. VII. Niko Braica besplatno uredio struju u crkvi sv. Ivana Krstitelja

3. VII. Ana i Luka Ronevi sv. Misom proslavili zlatni pir (50 g.)

09. VII. Završilo bojenje crkve sv. Danijela. Oltarni svod urešen sa 150

zvjezdica. Župnik vratio postaje i slike na zidove.

20. VII. Završili graevinski radovi na crkvi sv. Ante na Kraljicama. Žbuka

nje izvana i postavljanje sepa, ureenje zvonika, te oblaganje crkve iznu

tra gips ploama. Ostaje još bojenje iznutra. (46.930 Kn)

21. VII. Sv. Danijel - Propovjednik za ovaj blagdan bio je magistar bogos-

lova fra Domagoj Runje (Split). Koncelebranti: fra Ivan Nimac, gvardijan

Šubievac, don Ivica Boko ražinski dekan, fra Mate Topi, fra Božo urija

i župnik. Na bratskom ruku preko 20 fratara.

05. VIII. sa zvonika crkve sv. Petra Andrija, Dane i Stipe skinuli zvona kako

bi zamijenili drvenu konstrukciju koja je istrunula.

19. VIII. dao konzervatorima u Splitu da urede raspelo iz crkve sv. Ivana K.

koje datira s kraja 18. st.. Poelo bojenje crkve sv. Ante na Kraljicama.

25. VIII. Siniša Spahija oistio i popuno sljubnice na sakristiji sv. Danijela

05. IX. Blagoslovljena kapelica na Kraljicama. Peta u zadnje tri godine.

02.-03. X. Misionar u Kongu fra Ilija Bariši boravio u našoj župi.

29. X. Dopremljen kamen: menza i postolje, za novi oltar u crkvi sv. Ante

ZZZZ

c

c c c C

C c C c C C

c c c

1. FILIP TURK, sin Aurelija i Katarine r. Malenica 2. ANA ERCEG, ki Tomislava i Marijane r. Džepina 3. LUCIJA KLISOVI, ki Ivana i Ivane r. Gundi 4. ANELA RONEVI, ki Ivana i Borke r. Ronevi 5. PETRA BLAE, ki Mate i Zorane r. Sulje 6. FRANE TOMI, sin Filipa i Katarine r. Blae

BLAGOSLOV OBITELJI

26. XII.: Crljen, Stani, Erceg 27. XII.: Perkovii do Celia 28. XII:: Petrovani i Norilj 29. XII.: Kraljice, Bedrice do župske kue 30. XII.: Spahije prema duanu 31. XII.: Grubišii i Vukšii Pilipci (kod crkve) 3. I.: S. Blae do Malenica 4. I.: Malenice i Ronevii

Preskoene obilazim 2. I. Prigodom blagoslova bolesnici i starci se mogu ispovjediti

ZZZZ

da je naša najpopularnija ad-ventska pjesma “Padaj s neba roso sveta” nastala u Slavoniji (akovo - Vrpolje). I rijei i gla-zbu napisao je sveenik Josip Wallinger.

da australijska životinja ko-ala tijekom cijelog života ne po-pije ni kap vode. Svu potrebnu tekuinu dobije jedui liše euka-liptusa, koje je puno tekuine. Sa-mo ime koala u jeziku domoroda-ca Aboridžana znai “onaj koji ne pije”.

da je Dalmacija, ini se, svoje ime baštinila od ovaca. U alban-skom jeziku, koji je nasljednik nekih ilirskih govora, ovca se i danas zove delmë.

da su svi kneževi dalmatinske Hrvatske i svi hrvatski kraljevi, od Tomislava do Zvonimira, bili Dalmatinci.

da Zadar ima ak pet sveta-ca zaštitnika: sv. Krševana, sv. Stošiju, sv. Zoila, sv. Šimuna i sv. Donata.

Da je prvi hrvatski pripad-nik papinske švicarske garde Željko Pavelka. Otac mu je ro-dom iz Ivankova, a majka iz Šopota kraj Benkovca.

da psee srce kuca brže od našeg. Tijekom mirovanja ono kuca oko 120 puta u minuti, a ovjeje “tek” oko 80 puta.

da je ženama 1926. bilo zab-ranjeno trati maratone jer se mislilo da može izazvati neplo-dnost.

da žirafe rastu velikom brzi-nom u prvih nekoliko dana živo-ta. Mladune raste brzinom od ak 1,25 cm na sat.

da se Dalmacija spominje u Bibliji u 2. poslanici Timoteju sv. Pavla

da su se napojnice davale još u 17. st. Na ulazima u restorane bi-le su kutije u koje su gosti, ako su brzo željeli hranu, ostavljali no-vac prije nego što bi sjeli.

da Hrvatska obiluje rijekama, rjeicama i potocima. Njih 32 du-že su od 50 km.

da se najkraa rijeka na svijetu nalazi u hrvatskoj - Ombla - duga samo 30-tak metara.

da je Jack Churchill bio jedini britanski vojnik u Drugom svjets-kom ratu koji je ubio neprijatelj-skog vojnika lukom i strijelom.

c

c c

c

Petra Blae ki Mate i Zorane Sulje krštena 8.8. 2010.

c c c c c c c c

c cc c ccc c c cc c

Priredio: Ivan Pediš, prof.

cc c c c c c

3. 7. - zlatni pir: Luka i Ana Ronevi

c c c c c c

c c c c

c c c C c

c cCc c c c c cc nastavak na str. 12

Pojava novih tehnologija, rast trgovine, širenje kolonijalnog imperija vodila je golemom rastu gospodarske moi država u 18. st., koja pokušava maksimalno iskoristi-ti i kontrolirati sve segmente društva pa tako i Crkvu u cilju rasta bogats-tava i prosperiteta države. Nakon završetka ratova i sukoba s prote-stantima, u 18. st. dolazi sve više do krize u odnosima izmeu Crk-ve i državnih vlasti u katolikim zemljama (Mletaka Republika, ko-me su pripadale naše Dalmacija i Istra, Sveto Rimsko carstvo njema-kog naroda u kojem su bili sjeverna Hrvatska i Slavonija pod Austrijom, Španjolska i Francuska). Državna vlast svojom ideologijom prosvije-enog apsolutizma želi svojoj moi podvrgnuti Crkvu i kompletan crkveni život, te time uiniti od Crkve državno ministarstvo i jav-ni servis potreban joj radi kontro-le stanovništva. Ovakav politiki pragmatizam koji u Crkvi nije vidio božansku instituciju nego tek puki instrument u rukama državne vlasti oitovao se u razliitim pokretima kao što su bili galikanizam u Fran-cuskoj (uenje o posebnom položaju

francuske Crkve koji ograniava ut-

jecaj papinske vlasti nad njom), feb-ronijanizam (uenje da se što više

umanji papinska vlast i da se povea

vlast biskupa) u njemakim zemlja-ma i jozefinizam u Austriji koji je prihvaao oba ova uenja.

Zanimljivo da se jozefinis-tika doktrina nazvana po austrij-skom caru Josipu I. posebno obrau-nala sa strogo kontemplativnim re-dovima smatrajui takvu karizmu Crkve nekorisnom za dobrobit drža-ve, jer takvi redovi posveeni strogo molitvenom i asketskom životu nisu sudjelovali u odgojno-obrazovnom sustavu. Takva politika država koje su se službeno proklamirale kao zaš-titnice vjere, vodila je padu duhov-nog života Crkve i slabljenju papina ugleda i autoriteta. Interesantan je dogaaj i iz naše povijesti nešto ranije iz 17. st. koji pokazuje štete koje državna vlast nanosila crkve-nom životu kada su dalmatinski sveenici sastavili 1604. god. me-morandum jednom rimskom kar-dinalu protivei se dovoenju stranih biskupa u dalmatinske bis-kupije. Sveenici su memorandu-mu tvrdili da dovoenje stranih biskupa koje je poticala mletaka vlast radi osiguranja svoje moi u našim krajevima, „šteti Kristovoj vjeri i kršanstvu jer takvi pastiri ne znaju jezik (op. a. hrvatski) o-vaca“.

CRKVA U VREMENU APSOLUTIZMA I PROSVJETITELJSTVA - Stipe Kljai

Stoga su kršani po svojoj vjeri poz-

vani suraivati u tome djelu - svaki

u okviru svojih mogunosti i sposob-

nosti. Mi hrvatski katolici imamo u

kralju Zvonimiru poseban poticaj na

takvo zauzimanje. Šteta što ovo ne

može više postati prilikom za zakas-

njelu kanonizaciju toga najzauzeti-

jeg djelatnika onodobnoga europs-

kog zajedništva. Da je potrajala hr-

vatska narodna dinastija, bez sum-

nje bi joj bilo uspjelo da Zvonimir

bude proglašen svetim, kako se to

dogodilo mnogim maarskim i dru-

gim europskim kraljevima onoga

doba. No to je još jai poticaj da mi

danas što bolje prouimo Zvonimira

i njegovo djelo i da njegov lik uini-

mo zaštitnim znakom našega ulaska

u europsko zajedništvo.

ccCCccccCccccccCc

Prigodom proslave 900. obljetni-

ce smrti hrvatskoga kralja Zvonimi-

ra u Biskupiji kod Knina, šibenski

biskup je u proglasu pozvao da raz-

mislimo o “temeljima vjere, kulture,

državnosti i europskoga zajedništva

našega naroda”. Kad se svijet isto-

dobno spominje obljetnice poetka

II. svjetskog rata, a hrvatski se na-

rod sjea da je baš u ono doba bio

uspio povratiti barem nešto od otete

državnosti uspostavom Banovine

Hrvatske, Zvonimir nas podsjea da

smo se ve u njegovo doba uspješno

pripremali za što potpunije sudjelo-

vanje u europskomu zajedništvu.

Onda je to bilo u sklopu katolike

Europe koja je na elu s papom dje-

lovala kao velika zajednica narodâ i

državâ. Bez obzira na povjesnike

inaice oko pojedinih vidova Zvoni-

mirova vladanja i njegove politike,

izvjesno je da je Zvonimir dalekovid-

no i mudro znao pravo mjesto svoga

naroda u meunarodnim politikim,

kulturnim i ekonomskim odnosima, a

katolika Crkva izdašno pomagala

hrvatskomu narodu i njegovoj državi

da ravnopravno stane uz bok drugim

lanicama europskoga zajedništva.

Danas se nalazimo pred zovom Eu-

rope. Europa je doista drugaija ne-

go što je onda bila. I ona i hrvatski

narod kao njezin dio prošli su ne-

povratnim putovima razvitka, stekli

su skupa i nezaobilazna iskustva.

Danas Sveta Stolica nije u politiko-

mu životu Europe ono što je bila u

Srednjemu vijeku, ali je njezina ulo-

ga u novomu europskom zajedništvu

ne manje važna. U tijeku stoljeâ

ona je nauila izvornije, evaneoski-

je i stoga s Božjom pomou djelot-

vornije služiti svijetu za njegovo ta-

koer ovozemno dobro. Sada, na-

kon II. vatikanskog koncila, Crkva

doista mnogo odreenije zna svoju

pravu ulogu i svoje pravo mjesto u

meunarodnim zbivanjima, takoer

u zauzimanju za slobodu te za kul-

turni gospodarski napredak svoga

naroda. Postajui sve više evaneo-

skom, Crkva u svakomu narodu pos-

taje sve više narodnom, u Europi sve

više europskom. Kao takva zna da

joj je pravo i dužnost skrbiti za na-

rod, zauzimati se za osnovna prava

ovjeka i naroda. Blagopokojni papa Ivan Pavao

II. svojim neumornim zauzimanjem

za europsko zajedništvo postigao je

najviše uvažavanje središnjih usta-

nova toga zajedništva u Strasbour-

gu. Europa kakvu žele graditi suvre-

meni europski narodi, prihvaajui u tome specifino služenje Katolike

Crkve, doista bi mogla biti dosad

nevieno, zacijelo ne savršeno, dru-

štvo slobode, ravnopravnosti i najvi-

še uzajamnosti mnogih naroda.

ZZZZ

Na strani kraljeva i državnih vlasti nerijetko su se znali nai i biskupi porijeklom iz aristokrats-kih krugova koji su bili interesno na razne naine povezani s kra-ljevskom kuom. Poseban pred-met spora bila je Družba Isusova ili Isusovci protiv koji su se okre-nuli katoliki kraljevi vidjevši u njima snagu papinskoga utjecaja u njihovim zemljama. Stoga je od strane kraljeva povedena kampanja za ukidanju toga crk-venoga reda, tako da su oni bili protjerani iz austrijskih zemalja, Francuske, Portugala, Španjolske i Napuljske kraljevine. Pod priti-skom kraljeva, papa Klement XIV. je 1773. godine ukinuo Isu-sovaki red koji je odigrao zna-ajnu ulogu u Crkvi u vrijeme katolike obnove i opasnosti šire-nja protestantizma. U toj opoj atmosferi pokuša-ja dovoenja Crkve pod državnu dominaciju i duhovne krize koja je zavladala katolikim svijetom, dok kršanski puk zadržava tra-dicionalnu pobožnost i kršansku vjeru, elitni krugovi društva, plemstvo i graanstvo sve se više udaljavaju od vjere. Središte sna-žnog i radikalnog odbacivanja

kršanstva u tim višim slojevima društva dogodilo se u 18. st. u Francuskoj. Pojava prosvjetitelj-stva, filozofskog pokreta koji je odbacio kršansku vjeru i objav-ljene Božje istine te je zanijekao postojanje nadnaravnoga svijeta. Veina lanova toga pokreta nije negirala postojanje Boga, ali je zagovarala deizam uenje po ko-jem je Bog stvorio svijet ali se potpuno udaljio od njega, te po kojem nije mogue da se Bog ut-jelovio i da je govorio ljudima rijeima kao u našoj vjeri. Jedan od vodeih ljudi toga pokreta Francois Marie Arouet Voltaire (1694-1778) „duša i mozak fran-cuskog prosvjetiteljstva“ bio je veliki neprijatelj Crkve i kršan-stva, tako da je uzvikivao „L' ec-rasez infame“, što u prijevodu znai uništite bestidnicu, mislei na Katoliku crkvu. Osim toga njegova je životna ambicija bi-la uništiti kršansku vjeru, ta-ko da je napisao slijedee: „Isus Krist je trebao dvanaest apostola da bi raširio kršan-stvo, dokazat u kako je do-voljna samo jedna osoba da ga uništi“.

slijedi>>>>>>

z

Poznati slogani prosvjetitelj-stva poput „izlazak ovjeka iz maloljetnosti“ ili „razum protiv praznovjerja“, smjerali su na to da je kršanska vjera „maloljetna“ i “praznovjerna“ te da je neprijatelj ljudskoga razu-ma. Ovakva pogrešna teza ima još uvijek danas i imala je og-romni utjecaj u kasnijim raz-dobljima razvoja zapadne civi-lizacije, te je postala jedno od glavnih uporišta u odbacivanju kršanske vjere u 19. i 20. st. S druge strane, prosvjetiteljski je duh nakon protestantske krize oz-naio novu i još dublju krizu krš-

anstva i Crkve, ovaj put se nije radilo o krivom tumaenju krš-anske vjere, ve o otvorenoj po-buni i pokušaju uništenja kršan-ske vjere, na nain da su rijei prosvjetitelja pripremile put prak-tinim djelima Francuske revolu-cije, koja se nakon rušenja kralja i monarhije pretvorila u žestoki progon francuske Crkve.

nastavak sa str. 9

- LATINSKA EPIGRAFIJA

cccc ccccccccccc

z

c c c c c

c ccccc C C c c c c cc

z

ZZZZ

c c cc c c c c c

z

Kameni reljef s likom boga Silvana

c c c

c c c cc c c cc c cc c

Na Coronelijevoj karti Šibe-nika i okolice iz 1688. brda Trt-ra su granica izmeu Turske Bosne i Mletake Dalmacije. U Gornjem Polju, kako se tada još uvijek naziva današnje Danilo, prikazane su i crkve sv. Jurja i sv. Danijela koje su djelovale veoma impozantno. Kraj crkve sv. Dani-jela se vidi jezero koje se nalazi i na Kolunievoj karti iz 1570. a otjecalo je u Morinjski zaljev (Jadrtovac). To jezero je, kako je priala moja baba Tonka odanilo i tako navodno nastalo ime Dani-lo. Po jednoj drugoj teoriji ime Danilo je nastalo u ast mletako-ga upravitelja koji je po progonu Turaka na ove prostore doselja-vao novo stanovništvo i dijelio im zemlju. Upravo s tim obave-zama je djelovao Mletaki upra-vitelj Daniel Dolfin (1692./96.). Po treoj teoriji ime Danilo nasta-lo je po svetom Danijelu. Za Tur-ske vladavine ovim podrujem, Gornje Polje je nenaseljeno, kako piše fra Stjepan Zlatovi. Don Krste Stoši piše da se nakon 1688. mnogi iz Mandaline vratiše u danas Gornje Danilo, podigoše svoje kue i trajno nastaniše. Za

razliku od njih, stanovništvo u današnjem Danilo Birnju boravi-lo je samo povremeno za poljskih radova nakon kojih bi se vraali svojim kuama u Varoš. P r v i konkretni podatci o stanovništvu Danilo Birnja su s poetka 19. st. u vremenu prve geodetske izmje-re Dalmacije za osnivanje i par-celizaciju katastarskih opina, te iz Varoškog Anagrafa iz 1828. iz kojeg se vidi da je tada u Danilo Birnju bilo 28 katolikih kua i jedna pravoslavna. Preci današ-njih Višnjia bili su jedina obitelj koja je tada još uvijek povremeno boravila u Danilo Birnju. Naj-brojnije obitelji tada su bile o-bitelji Vrljac, njih ak pet, od kojih su kasnije 4 izumrle. Zatim su bile tri obitelji Blae, od kojih je jedna izumrla u muškom po-tomstvu. Moja obitelj Blae i obi-telj Tome Blae umrlog 1824. od kojega potjeu danas obitelji Bla-e, reeni Stipelovii, Gavuni, Matešini, Burani, Centlini, Gari-ni i Šimekini. Tri obitelji Svraak od kojih su 2 kasnije izumrle, a današnji Svraci potjeu od Frane umrlog 1869., dvije obitelji Zor-i od kojih je jedna kasnije

Prikupio: Ive Blae

ZZZZizumrla, te dvije obitelji Pilipac koje žive i danas. Tri obitelji Tu-dori, dvije obitelji Višnji, jedna obitelj Šerali koje su kasnije i-zumrle. Zatim po jedna obitelj Pavla Ronevi umrlog 1849. od kojeg potjeu svi današnji Rone-vii D. Birnja, te po jedna obitelj Junakovi, Maglov, Skoi-Blae, Klarendi i Malenica koja je bila najbrojnija, brojei tada 17 lanova kuanstva od kojih potje-u današnje obitelji Malenica. Nakon 1828. neke obitelji su izumrle, a neke se doselile, te po-stojee velike obitelji razdijelile pa ih se godine 1869. broj gotovo udvostruio. Fra Stjepan Zlatovi piše da je tada bilo 46 katolikih obitelji i pravoslavna obitelj Pav-kovi koja je tada brojala ak 40 lanova. Gradska uprava 1900. šalje dopis glavarima sela Danilo Birnja, Danilo Kraljica i Slivna - Perkovi da po svojim aušima na uobiajen nain dadu proglasi-ti, a zatim poslati potvrdu progla-šenja o prikupljanju 264 krune za obnovu župnog stana u selu Da-nilo Kraljice, sa popisom svih go-spodara obitelji obveznika dava-nja novca. Na tom popisu u Dani-lo Birnju tada je bilo ukupno 51

obitelj. Zanimljivo da se na tom popisu nalaze, tada razdijeljene pravoslavne obitelji Pavkovi, kao obveznici davanja novca. Po prvi put se spominju i žene kao gospodarice kua, a bile su to ta-da Mara i Jela Svraak, Duma Ronevi i Tonka Crnjak kojoj se, kao i bratu, tada ne spominje izvorno prezime Junakovi. Za razliku od sedmorice Bir-njana iz 19. st. koji su doživjeli 80 godina, u 20. st. su mnogi do-živjeli 80 godina, a Šimun Pilipac je umro 1999. u 92-oj godini, a Luka Ronevi (+1959.) u 94-toj godini kao najstariji Birnjanin 20. st. Njega je ve 2001. stigao Ja-kov Višnji, koji je umro u 94-toj godini. Njih dvojicu je nadživio Ivan Junakovi (+2005.) u 95-toj godini. Tri Birnjanke iz 19. st., koje su umrle u 98-oj godini do danas nije nadživjela nijedna, ia-ko se nekoliko njih približilo. Stana Ronevi, Tona Klarendi, Mara Krni, Marica Višnji, Ika Blae doživjele su 90-tu. Tonka Malenica, Stana Blae i Marija-Duma Blae 91., Cvita Ronevi 92., Ana Klrendi 93. (+1999.), Ana Pilipac 96.(+1995.), te Mari-ja Blae 97.(+1979.)

z

Na Coronelijevoj karti Šibe-nika i okolice iz 1688. brda Trt-ra su granica izmeu Turske Bosne i Mletake Dalmacije. U Gornjem Polju, kako se tada još uvijek naziva današnje Danilo, prikazane su i crkve sv. Jurja i sv. Danijela koje su djelovale veoma impozantno. Kraj crkve sv. Dani-jela se vidi jezero koje se nalazi i na Kolunievoj karti iz 1570. a otjecalo je u Morinjski zaljev (Jadrtovac). To jezero je, kako je priala moja baba Tonka odanilo i tako navodno nastalo ime Dani-lo. Po jednoj drugoj teoriji ime Danilo je nastalo u ast mletako-ga upravitelja koji je po progonu Turaka na ove prostore doselja-vao novo stanovništvo i dijelio im zemlju. Upravo s tim obave-zama je djelovao Mletaki upra-vitelj Daniel Dolfin (1692./96.). Po treoj teoriji ime Danilo nasta-lo je po svetom Danijelu. Za Tur-ske vladavine ovim podrujem, Gornje Polje je nenaseljeno, kako piše fra Stjepan Zlatovi. Don Krste Stoši piše da se nakon 1688. mnogi iz Mandaline vratiše u danas Gornje Danilo, podigoše svoje kue i trajno nastaniše. Za

razliku od njih, stanovništvo u današnjem Danilo Birnju boravi-lo je samo povremeno za poljskih radova nakon kojih bi se vraali svojim kuama u Varoš. P r v i konkretni podatci o stanovništvu Danilo Birnja su s poetka 19. st. u vremenu prve geodetske izmje-re Dalmacije za osnivanje i par-celizaciju katastarskih opina, te iz Varoškog Anagrafa iz 1828. iz kojeg se vidi da je tada u Danilo Birnju bilo 28 katolikih kua i jedna pravoslavna. Preci današ-njih Višnjia bili su jedina obitelj koja je tada još uvijek povremeno boravila u Danilo Birnju. Naj-brojnije obitelji tada su bile o-bitelji Vrljac, njih ak pet, od kojih su kasnije 4 izumrle. Zatim su bile tri obitelji Blae, od kojih je jedna izumrla u muškom po-tomstvu. Moja obitelj Blae i obi-telj Tome Blae umrlog 1824. od kojega potjeu danas obitelji Bla-e, reeni Stipelovii, Gavuni, Matešini, Burani, Centlini, Gari-ni i Šimekini. Tri obitelji Svraak od kojih su 2 kasnije izumrle, a današnji Svraci potjeu od Frane umrlog 1869., dvije obitelji Zor-i od kojih je jedna kasnije

Prikupio: Ive Blae

ZZZZizumrla, te dvije obitelji Pilipac koje žive i danas. Tri obitelji Tu-dori, dvije obitelji Višnji, jedna obitelj Šerali koje su kasnije i-zumrle. Zatim po jedna obitelj Pavla Ronevi umrlog 1849. od kojeg potjeu svi današnji Rone-vii D. Birnja, te po jedna obitelj Junakovi, Maglov, Skoi-Blae, Klarendi i Malenica koja je bila najbrojnija, brojei tada 17 lanova kuanstva od kojih potje-u današnje obitelji Malenica. Nakon 1828. neke obitelji su izumrle, a neke se doselile, te po-stojee velike obitelji razdijelile pa ih se godine 1869. broj gotovo udvostruio. Fra Stjepan Zlatovi piše da je tada bilo 46 katolikih obitelji i pravoslavna obitelj Pav-kovi koja je tada brojala ak 40 lanova. Gradska uprava 1900. šalje dopis glavarima sela Danilo Birnja, Danilo Kraljica i Slivna - Perkovi da po svojim aušima na uobiajen nain dadu proglasi-ti, a zatim poslati potvrdu progla-šenja o prikupljanju 264 krune za obnovu župnog stana u selu Da-nilo Kraljice, sa popisom svih go-spodara obitelji obveznika dava-nja novca. Na tom popisu u Dani-lo Birnju tada je bilo ukupno 51

obitelj. Zanimljivo da se na tom popisu nalaze, tada razdijeljene pravoslavne obitelji Pavkovi, kao obveznici davanja novca. Po prvi put se spominju i žene kao gospodarice kua, a bile su to ta-da Mara i Jela Svraak, Duma Ronevi i Tonka Crnjak kojoj se, kao i bratu, tada ne spominje izvorno prezime Junakovi. Za razliku od sedmorice Bir-njana iz 19. st. koji su doživjeli 80 godina, u 20. st. su mnogi do-živjeli 80 godina, a Šimun Pilipac je umro 1999. u 92-oj godini, a Luka Ronevi (+1959.) u 94-toj godini kao najstariji Birnjanin 20. st. Njega je ve 2001. stigao Ja-kov Višnji, koji je umro u 94-toj godini. Njih dvojicu je nadživio Ivan Junakovi (+2005.) u 95-toj godini. Tri Birnjanke iz 19. st., koje su umrle u 98-oj godini do danas nije nadživjela nijedna, ia-ko se nekoliko njih približilo. Stana Ronevi, Tona Klarendi, Mara Krni, Marica Višnji, Ika Blae doživjele su 90-tu. Tonka Malenica, Stana Blae i Marija-Duma Blae 91., Cvita Ronevi 92., Ana Klrendi 93. (+1999.), Ana Pilipac 96.(+1995.), te Mari-ja Blae 97.(+1979.)

z

ZZZZ

c c cc c c c c c

z

Kameni reljef s likom boga Silvana

c c c

c c c cc c c cc c cc c

Poznati slogani prosvjetitelj-stva poput „izlazak ovjeka iz maloljetnosti“ ili „razum protiv praznovjerja“, smjerali su na to da je kršanska vjera „maloljetna“ i “praznovjerna“ te da je neprijatelj ljudskoga razu-ma. Ovakva pogrešna teza ima još uvijek danas i imala je og-romni utjecaj u kasnijim raz-dobljima razvoja zapadne civi-lizacije, te je postala jedno od glavnih uporišta u odbacivanju kršanske vjere u 19. i 20. st. S druge strane, prosvjetiteljski je duh nakon protestantske krize oz-naio novu i još dublju krizu krš-

anstva i Crkve, ovaj put se nije radilo o krivom tumaenju krš-anske vjere, ve o otvorenoj po-buni i pokušaju uništenja kršan-ske vjere, na nain da su rijei prosvjetitelja pripremile put prak-tinim djelima Francuske revolu-cije, koja se nakon rušenja kralja i monarhije pretvorila u žestoki progon francuske Crkve.

nastavak sa str. 9

- LATINSKA EPIGRAFIJA

cccc ccccccccccc

z

c c c c c

c ccccc C C c c c c cc

z

Prigodom proslave 900. obljetni-

ce smrti hrvatskoga kralja Zvonimi-

ra u Biskupiji kod Knina, šibenski

biskup je u proglasu pozvao da raz-

mislimo o “temeljima vjere, kulture,

državnosti i europskoga zajedništva

našega naroda”. Kad se svijet isto-

dobno spominje obljetnice poetka

II. svjetskog rata, a hrvatski se na-

rod sjea da je baš u ono doba bio

uspio povratiti barem nešto od otete

državnosti uspostavom Banovine

Hrvatske, Zvonimir nas podsjea da

smo se ve u njegovo doba uspješno

pripremali za što potpunije sudjelo-

vanje u europskomu zajedništvu.

Onda je to bilo u sklopu katolike

Europe koja je na elu s papom dje-

lovala kao velika zajednica narodâ i

državâ. Bez obzira na povjesnike

inaice oko pojedinih vidova Zvoni-

mirova vladanja i njegove politike,

izvjesno je da je Zvonimir dalekovid-

no i mudro znao pravo mjesto svoga

naroda u meunarodnim politikim,

kulturnim i ekonomskim odnosima, a

katolika Crkva izdašno pomagala

hrvatskomu narodu i njegovoj državi

da ravnopravno stane uz bok drugim

lanicama europskoga zajedništva.

Danas se nalazimo pred zovom Eu-

rope. Europa je doista drugaija ne-

go što je onda bila. I ona i hrvatski

narod kao njezin dio prošli su ne-

povratnim putovima razvitka, stekli

su skupa i nezaobilazna iskustva.

Danas Sveta Stolica nije u politiko-

mu životu Europe ono što je bila u

Srednjemu vijeku, ali je njezina ulo-

ga u novomu europskom zajedništvu

ne manje važna. U tijeku stoljeâ

ona je nauila izvornije, evaneoski-

je i stoga s Božjom pomou djelot-

vornije služiti svijetu za njegovo ta-

koer ovozemno dobro. Sada, na-

kon II. vatikanskog koncila, Crkva

doista mnogo odreenije zna svoju

pravu ulogu i svoje pravo mjesto u

meunarodnim zbivanjima, takoer

u zauzimanju za slobodu te za kul-

turni gospodarski napredak svoga

naroda. Postajui sve više evaneo-

skom, Crkva u svakomu narodu pos-

taje sve više narodnom, u Europi sve

više europskom. Kao takva zna da

joj je pravo i dužnost skrbiti za na-

rod, zauzimati se za osnovna prava

ovjeka i naroda. Blagopokojni papa Ivan Pavao

II. svojim neumornim zauzimanjem

za europsko zajedništvo postigao je

najviše uvažavanje središnjih usta-

nova toga zajedništva u Strasbour-

gu. Europa kakvu žele graditi suvre-

meni europski narodi, prihvaajui u tome specifino služenje Katolike

Crkve, doista bi mogla biti dosad

nevieno, zacijelo ne savršeno, dru-

štvo slobode, ravnopravnosti i najvi-

še uzajamnosti mnogih naroda.

ZZZZ

Na strani kraljeva i državnih vlasti nerijetko su se znali nai i biskupi porijeklom iz aristokrats-kih krugova koji su bili interesno na razne naine povezani s kra-ljevskom kuom. Poseban pred-met spora bila je Družba Isusova ili Isusovci protiv koji su se okre-nuli katoliki kraljevi vidjevši u njima snagu papinskoga utjecaja u njihovim zemljama. Stoga je od strane kraljeva povedena kampanja za ukidanju toga crk-venoga reda, tako da su oni bili protjerani iz austrijskih zemalja, Francuske, Portugala, Španjolske i Napuljske kraljevine. Pod priti-skom kraljeva, papa Klement XIV. je 1773. godine ukinuo Isu-sovaki red koji je odigrao zna-ajnu ulogu u Crkvi u vrijeme katolike obnove i opasnosti šire-nja protestantizma. U toj opoj atmosferi pokuša-ja dovoenja Crkve pod državnu dominaciju i duhovne krize koja je zavladala katolikim svijetom, dok kršanski puk zadržava tra-dicionalnu pobožnost i kršansku vjeru, elitni krugovi društva, plemstvo i graanstvo sve se više udaljavaju od vjere. Središte sna-žnog i radikalnog odbacivanja

kršanstva u tim višim slojevima društva dogodilo se u 18. st. u Francuskoj. Pojava prosvjetitelj-stva, filozofskog pokreta koji je odbacio kršansku vjeru i objav-ljene Božje istine te je zanijekao postojanje nadnaravnoga svijeta. Veina lanova toga pokreta nije negirala postojanje Boga, ali je zagovarala deizam uenje po ko-jem je Bog stvorio svijet ali se potpuno udaljio od njega, te po kojem nije mogue da se Bog ut-jelovio i da je govorio ljudima rijeima kao u našoj vjeri. Jedan od vodeih ljudi toga pokreta Francois Marie Arouet Voltaire (1694-1778) „duša i mozak fran-cuskog prosvjetiteljstva“ bio je veliki neprijatelj Crkve i kršan-stva, tako da je uzvikivao „L' ec-rasez infame“, što u prijevodu znai uništite bestidnicu, mislei na Katoliku crkvu. Osim toga njegova je životna ambicija bi-la uništiti kršansku vjeru, ta-ko da je napisao slijedee: „Isus Krist je trebao dvanaest apostola da bi raširio kršan-stvo, dokazat u kako je do-voljna samo jedna osoba da ga uništi“.

slijedi>>>>>>

z

Pojava novih tehnologija, rast trgovine, širenje kolonijalnog imperija vodila je golemom rastu gospodarske moi država u 18. st., koja pokušava maksimalno iskoristi-ti i kontrolirati sve segmente društva pa tako i Crkvu u cilju rasta bogats-tava i prosperiteta države. Nakon završetka ratova i sukoba s prote-stantima, u 18. st. dolazi sve više do krize u odnosima izmeu Crk-ve i državnih vlasti u katolikim zemljama (Mletaka Republika, ko-me su pripadale naše Dalmacija i Istra, Sveto Rimsko carstvo njema-kog naroda u kojem su bili sjeverna Hrvatska i Slavonija pod Austrijom, Španjolska i Francuska). Državna vlast svojom ideologijom prosvije-enog apsolutizma želi svojoj moi podvrgnuti Crkvu i kompletan crkveni život, te time uiniti od Crkve državno ministarstvo i jav-ni servis potreban joj radi kontro-le stanovništva. Ovakav politiki pragmatizam koji u Crkvi nije vidio božansku instituciju nego tek puki instrument u rukama državne vlasti oitovao se u razliitim pokretima kao što su bili galikanizam u Fran-cuskoj (uenje o posebnom položaju

francuske Crkve koji ograniava ut-

jecaj papinske vlasti nad njom), feb-ronijanizam (uenje da se što više

umanji papinska vlast i da se povea

vlast biskupa) u njemakim zemlja-ma i jozefinizam u Austriji koji je prihvaao oba ova uenja.

Zanimljivo da se jozefinis-tika doktrina nazvana po austrij-skom caru Josipu I. posebno obrau-nala sa strogo kontemplativnim re-dovima smatrajui takvu karizmu Crkve nekorisnom za dobrobit drža-ve, jer takvi redovi posveeni strogo molitvenom i asketskom životu nisu sudjelovali u odgojno-obrazovnom sustavu. Takva politika država koje su se službeno proklamirale kao zaš-titnice vjere, vodila je padu duhov-nog života Crkve i slabljenju papina ugleda i autoriteta. Interesantan je dogaaj i iz naše povijesti nešto ranije iz 17. st. koji pokazuje štete koje državna vlast nanosila crkve-nom životu kada su dalmatinski sveenici sastavili 1604. god. me-morandum jednom rimskom kar-dinalu protivei se dovoenju stranih biskupa u dalmatinske bis-kupije. Sveenici su memorandu-mu tvrdili da dovoenje stranih biskupa koje je poticala mletaka vlast radi osiguranja svoje moi u našim krajevima, „šteti Kristovoj vjeri i kršanstvu jer takvi pastiri ne znaju jezik (op. a. hrvatski) o-vaca“.

CRKVA U VREMENU APSOLUTIZMA I PROSVJETITELJSTVA - Stipe Kljai

Stoga su kršani po svojoj vjeri poz-

vani suraivati u tome djelu - svaki

u okviru svojih mogunosti i sposob-

nosti. Mi hrvatski katolici imamo u

kralju Zvonimiru poseban poticaj na

takvo zauzimanje. Šteta što ovo ne

može više postati prilikom za zakas-

njelu kanonizaciju toga najzauzeti-

jeg djelatnika onodobnoga europs-

kog zajedništva. Da je potrajala hr-

vatska narodna dinastija, bez sum-

nje bi joj bilo uspjelo da Zvonimir

bude proglašen svetim, kako se to

dogodilo mnogim maarskim i dru-

gim europskim kraljevima onoga

doba. No to je još jai poticaj da mi

danas što bolje prouimo Zvonimira

i njegovo djelo i da njegov lik uini-

mo zaštitnim znakom našega ulaska

u europsko zajedništvo.

ccCCccccCccccccCc

c c c c c c

c c c c

c c c C c

c cCc c c c c cc nastavak na str. 12

c c c c c c c c

c cc c ccc c c cc c

Priredio: Ivan Pediš, prof.

cc c c c c c

3. 7. - zlatni pir: Luka i Ana Ronevi

ZZZZ

da je naša najpopularnija ad-ventska pjesma “Padaj s neba roso sveta” nastala u Slavoniji (akovo - Vrpolje). I rijei i gla-zbu napisao je sveenik Josip Wallinger.

da australijska životinja ko-ala tijekom cijelog života ne po-pije ni kap vode. Svu potrebnu tekuinu dobije jedui liše euka-liptusa, koje je puno tekuine. Sa-mo ime koala u jeziku domoroda-ca Aboridžana znai “onaj koji ne pije”.

da je Dalmacija, ini se, svoje ime baštinila od ovaca. U alban-skom jeziku, koji je nasljednik nekih ilirskih govora, ovca se i danas zove delmë.

da su svi kneževi dalmatinske Hrvatske i svi hrvatski kraljevi, od Tomislava do Zvonimira, bili Dalmatinci.

da Zadar ima ak pet sveta-ca zaštitnika: sv. Krševana, sv. Stošiju, sv. Zoila, sv. Šimuna i sv. Donata.

Da je prvi hrvatski pripad-nik papinske švicarske garde Željko Pavelka. Otac mu je ro-dom iz Ivankova, a majka iz Šopota kraj Benkovca.

da psee srce kuca brže od našeg. Tijekom mirovanja ono kuca oko 120 puta u minuti, a ovjeje “tek” oko 80 puta.

da je ženama 1926. bilo zab-ranjeno trati maratone jer se mislilo da može izazvati neplo-dnost.

da žirafe rastu velikom brzi-nom u prvih nekoliko dana živo-ta. Mladune raste brzinom od ak 1,25 cm na sat.

da se Dalmacija spominje u Bibliji u 2. poslanici Timoteju sv. Pavla

da su se napojnice davale još u 17. st. Na ulazima u restorane bi-le su kutije u koje su gosti, ako su brzo željeli hranu, ostavljali no-vac prije nego što bi sjeli.

da Hrvatska obiluje rijekama, rjeicama i potocima. Njih 32 du-že su od 50 km.

da se najkraa rijeka na svijetu nalazi u hrvatskoj - Ombla - duga samo 30-tak metara.

da je Jack Churchill bio jedini britanski vojnik u Drugom svjets-kom ratu koji je ubio neprijatelj-skog vojnika lukom i strijelom.

c

c c

c

Petra Blae ki Mate i Zorane Sulje krštena 8.8. 2010.

C c C c C C

c c c

1. FILIP TURK, sin Aurelija i Katarine r. Malenica 2. ANA ERCEG, ki Tomislava i Marijane r. Džepina 3. LUCIJA KLISOVI, ki Ivana i Ivane r. Gundi 4. ANELA RONEVI, ki Ivana i Borke r. Ronevi 5. PETRA BLAE, ki Mate i Zorane r. Sulje 6. FRANE TOMI, sin Filipa i Katarine r. Blae

BLAGOSLOV OBITELJI

26. XII.: Crljen, Stani, Erceg 27. XII.: Perkovii do Celia 28. XII:: Petrovani i Norilj 29. XII.: Kraljice, Bedrice do župske kue 30. XII.: Spahije prema duanu 31. XII.: Grubišii i Vukšii Pilipci (kod crkve) 3. I.: S. Blae do Malenica 4. I.: Malenice i Ronevii

Preskoene obilazim 2. I. Prigodom blagoslova bolesnici i starci se mogu ispovjediti

17. VI. Stigle nove postaje Križnog puta (poliester) za crkvu sv. Ivana K.

19. VI. Obojena (struno) crkva sv. Ivana K.. Zalijepili otpale crjepove na

crkvi, za restauriranu veliku sliku napravili mramornu nišu. Iznad oltara

svod oslikali sa oko 150 zlatnih zvjezdica. Obojili troja crkvena vrata.

Popravili oltar gospe od Zdravlja. Trošak 49.300 Kn

24. VI. Sv. Ivana Krstitelja i 100 godišnjicu oltara sveano proslavili u Sliv-

nu. Nove postaje blagoslovio bivši župnik fra Stjepan Poljak, a propovijeda-

o je don Krešo Gaina župnik Grebaštice i Jadrtovca. Za tu prigodu pjevao

“zbor” mladih Slivnjana - muzikalno nadarenih. Stigao novi broj “Ridera”

26. VI. Mons. Ante Ivas sv. Krizmom pomazao 21 pripravnika.

30. VI. Godišnji izlet sveenika naše biskupije. Put ih je vodio i preko Dani

la, gdje su im prezentirane iskopine starog Ridera.

02. VII. Niko Braica besplatno uredio struju u crkvi sv. Ivana Krstitelja

3. VII. Ana i Luka Ronevi sv. Misom proslavili zlatni pir (50 g.)

09. VII. Završilo bojenje crkve sv. Danijela. Oltarni svod urešen sa 150

zvjezdica. Župnik vratio postaje i slike na zidove.

20. VII. Završili graevinski radovi na crkvi sv. Ante na Kraljicama. Žbuka

nje izvana i postavljanje sepa, ureenje zvonika, te oblaganje crkve iznu

tra gips ploama. Ostaje još bojenje iznutra. (46.930 Kn)

21. VII. Sv. Danijel - Propovjednik za ovaj blagdan bio je magistar bogos-

lova fra Domagoj Runje (Split). Koncelebranti: fra Ivan Nimac, gvardijan

Šubievac, don Ivica Boko ražinski dekan, fra Mate Topi, fra Božo urija

i župnik. Na bratskom ruku preko 20 fratara.

05. VIII. sa zvonika crkve sv. Petra Andrija, Dane i Stipe skinuli zvona kako

bi zamijenili drvenu konstrukciju koja je istrunula.

19. VIII. dao konzervatorima u Splitu da urede raspelo iz crkve sv. Ivana K.

koje datira s kraja 18. st.. Poelo bojenje crkve sv. Ante na Kraljicama.

25. VIII. Siniša Spahija oistio i popuno sljubnice na sakristiji sv. Danijela

05. IX. Blagoslovljena kapelica na Kraljicama. Peta u zadnje tri godine.

02.-03. X. Misionar u Kongu fra Ilija Bariši boravio u našoj župi.

29. X. Dopremljen kamen: menza i postolje, za novi oltar u crkvi sv. Ante

ZZZZ

c

c c c C

c c C c C

c

1. Šime Kozi 100 2. Jere p. Frane Klisovi 200 3. Zorka Stani 50 4. Zorka Maglov 50 5. Ivan Maglov 50 6. Ive Vrljac 100 7. Nevenka Ramadža 30 8. Jure Vuenovi 100 9. Drago Ronevi 50 10. + Marko Vukši 100 11. Dane p. J. Vuenovi 200 12. Ljiljana Mrdeža 50 13. Denis Ronevi 100 14. Mladenko Rak 200 15. Jerko Klarendi 50 16. Dane Mišura 50 17. Antula Vukši 30 18. Dragica Blae ž. M. 100 19. Nada Junakovi 50 20. Mile p. K. Mišura 100 21. Vjera Vuenovi 100 22. Denis Vuenovi 100$ 23. Borka Ronevi 50 24. Ivica Klisovi 100 25. Janja Klisovi 130 26. Boško Blae 50 27. Joso Malenica 50 28. Zlata Vuenovi 50 29. Niko Blai 50 30. Anelka Ramadža 40

31. Zdenko Grubišii 100

Molimo za dobrotvore naše!

Udostoj se, Gospodine, sve koji nam

dobro ine, poradi imena svoga

nagraditi životom vjenim.

Svojim doprinosom ukljuite se i vi u društvo prijatelja i dobroi-nitelja.

“RIDER” * Informativni list župe “Sv. Danijela” * Danilo Izdava: Župni ured Danilo, Riderska - 15 - 22205 Perkovi Glavni i odgovorni urednik: fra Stanko Dotur, župnik Tel. & Fax.:022/ 779 581, Mob. 098 9298015 - E-mail: stanko.dotur @ si.t-com.hr List izlazi povremeno uz dopuštenje crkvenih i redovnikih poglavara Tisak: Franjo Kluz - Omiš List “Rider” uzdržava se dobrovoljnim prilozima Žiro raun: Jadranska banka d.d. 2411006 - 1100110092

18. XII. 17,00 - Biranj 18,00 - Danilo

KUMSTVA lanovi naše župe preuzeli su kumstva nad 25 djece iz Konga. Oni e ih svojom donacijom od 50 pratiti kroz 6 godina koliko traje osnovno obrazovanje. Jedna od tih donacija ide za izobrazbu jednog sveenikog kandidata. Bog neka im plati zdravljem duše

POKOJ VJENI DARUJ IM GOSPODINE!

24. VI. Ivan Perkovi, 04. VII. Luka Crljen, 23. VII. Vice - Šime Jakoliš, 23. VII. Tona Rak, 07. VIII. Marija Malenica, 22. VIII. Danica Ramadža, 20. IX. Ive-Ante

Spahija, 27. IX. Jelka Varnica, 16. X. Marko Vukši, 20. X. Slavko - Lovre Klisovi, 26. X. Zorka Sulje, 04. XI. Zorka Celi, Umjesto cvijea za crkvu sv. Ante (22. VIII. Danica Rama-dža) Ana ud. Mile Jose Jakoliš 100, Dijana Ramadža 150, Siniša Peran 250, Bože Vlastelica 100, Nikola Vlastelica 100, Ratka Pavlovi 150, Blaženka Jelovi s obitelji 200, Umjesto cvijea za crkvu sv. Danijela (20. IX. Ive-Ante Spahija) Drago p. Jure Spahija 150, Umjesto cvijea za crkvu sv. Ivana (27. IX. Jelka Varnica) Olga Blaževi 150, Miljenko i Sanja Divi 100, N. N. 40, Drago Veraja 300, Marko xy 270, Ana Milutin s ob. 100, Zdenka Sladi s ob. 100, Drago Varnica 250, Cvita Janji 100 Mate Parlov 100, Stanko Crljen 100, Kata Crljen 150, Nediljko Livaja (Mia) 150, Joso Pai 50, Mirjana Putnik 50,

Misionar

u Kongu:

fra Ilija

Bariši U subotu 2. X.

susreo se s

vjerouenici-

ma, a 3. X.,

slavio sv.

Misu

na Danilu

i u Slivnu

z zzz zzzzzz zz zz

I. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 2. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Slivno Sveti Nikola 11,00 Kraljice 3. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Biranj 4. Došaša 10,00 Danilo 11,15 Kraljice POLNOKE: 22,00 Biranj 22,00 Kraljice 24,00 Danilo 24,00 Slivno BOŽI 11,00 sv. Petar Sv. Stjepan: 10,00 Danilo 11,15 Slivno Sv. Ivan 10,00 Slivno Nova Godina 10,00 Danilo 02, I. 10,00 Danilo 11,15 Biranj Tri Kralja 10,00 Danilo 11,15 Slivno 12,30 Biranj 09. I. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 16. I. 10,00 Danilo 11,15 Slivno Sv. Ante Opat 11,00 Kraljice Blagoslov prometala

23. I. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 30. I. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 2. II. Svijenica 16,30 Sv. Petar

Blagoslov svijea i grlianje 06. II. 10,00 Danilo 11,15 Slivno 13. II. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 20. II. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 27. II. 10.00 Danilo 11,15 Slivno 06. III. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 11. III. Put Križa 17,30? Kraljice 13. III. - I. Kor. 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 18. III. Put Križa 17,30 Kraljice 19. III. Sv. Josip 11,00 Kraljice 20. III. - II. Kor. 10,00 Danilo 11,15 Slivno 25. III. Navj. G. 16,30 sv. Petar Put Križa 18, ? Kraljice 27. III. - III. K. 10,00 Danilo 11,15 Biranj 01. IV. Put Križa 18,30 ? Kraljice IV. Korizmena 10,00 Danilo 11,15 Kraljice 08. IV. Put Križa Kraljice

iz života iz života

Procesija prigodom proslave 100. g. oltara sv. Ivana Krstitelja u Slivnu, 24. VI. 2010.

Kraljice, 5. 8. ´10.: Blagoslov kapelice u ast Roenja Marijina (donator Mile Mišura)

Siniša Spahija priprema materijal za popunu

sljubnica na sakristiji crkve sv. Danijela

Andrija Junakovi,

Dane Maglov

i Stipe Blae

zamjenjuju

drvenu

konstrukciju

zvona na crkvi

sv. Petra

5. VIII. 2010.

Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽI