INA INDUSTRIJA NAFTE, d.d. - mzoip.evolare.host25.com · PRILOG 7: Pravilnik o zaštiti na radu u INA d.d. HSE7_INA1 PRILOG 8: Postupak za zaštitu od požara na lokaciji RNR HSE_G7_INA1_PROD1_1

Kućanska 15, HR-42000 VARAŽDIN E. [email protected]

MBS. 070054556 W. www.eko-monitoring.hr

OIB. 82818873408 Ž. RBA 2484008-1100343974

IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI

INA – INDUSTRIJA NAFTE, d.d.

za područje postrojenja:

RAFINERIJA NAFTE RIJEKA (RNR),

Urinj 53, 51221 Kostrena

Redni broj podnošenja zahtjeva: drugi put (II)

Mjesec, godina izrade: studeni, 2012.g.

Redni broj revidiranog IZVJEŠĆA – I/2 svibanj 2016. g. (nadopunjeno prosinac 2017.g.)

2/173

Naziv operatera i sjedište:

INA, d.d. INDUSTRIJA NAFTE

Avenija Većeslava Holjevca 10, 10 000 Zagreb

Naziv i adresa područja postrojenja:

INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d., Rafinerija nafte Rijeka (skraćeno RNR)

Urinj 53, 51221 Kostrena

PODACI O OVLAŠTENIKU:

EKO-MONITORING d.o.o.

Kućanska 15, 42000 Varaždin

tel: 042 351 442

fax: 042 351 444

Broj teh.dn.: 2/16-IOS

Izdanje: 1.0

Sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode, klasa: UP/I 351-02/13-08/130, urbroj:

517-06-2-2-2-13-3 od 30. prosinca 2013. i dopune Rješenja, klasa: UP/I 351-02/13-08/130,

ur.broj: 517-06-2-1-1-15-5 od 26.11.2015. za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, izrada

Izvješća o sigurnosti, donesena je Odluka o imenovanju stručnog tima:

3/173

Ispred INA, d.d. u reviziji Izvješća o sigurnosti i Unutarnjeg plana sudjelovali su:

Slavica Rukavina, dipl. ing. kem. teh.,

Rafinerija nafte Rijeka

Sandra Smajila Bućan, dipl. sanitarni ing.,


mr.sc. Ivančica Krivdić, dipl. ing. ekologije,

Održivi razvoj, zaštita zdravlja, sigurnosti i okoliša

Josip Kurilić, ing. za pomorski promet,


Frane Petković, dipl. ing. sigurnosti,


Snježana Kljun, dipl. ing. kem. teh.,


Zvonko Atlija, struc. spec. ing. sec., Logistika

4/173

Sadržaj

UVOD ................................................................................................................................................................... 10

I. INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA I ORGANIZACIJI PODRUČJA POSTROJENJA IZ PERSPEKTIVE SPRJEČAVANJE VELIKIH NESREĆA .............................................................................. 34

I.A. Politika sprječavanja velikih nesreća INA Grupe: .............................................................................. 34 I.B. Sustav upravljanja sigurnošću .............................................................................................................. 34 Dokumenti sustava upravljanja koji definiraju sustav ZZSO ................................................................... 34 I.B.1.Organizacija i osoblje ........................................................................................................................... 35

I.B.1.1. Unutarnja organizacija na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka ...................................................... 37 I.B.2. Prepoznavanje i procjena značajnih opasnosti ............................................................................... 42 I.B.3. Nadzor rada postrojenja ..................................................................................................................... 43 I.B.4. Upravljanje promjenom ....................................................................................................................... 51 I.B.5. Planiranje za slučaj opasnosti ........................................................................................................... 51 I.B.6. Praćenje učinkovitosti ......................................................................................................................... 52 I.B.7. Revizija i pregled ................................................................................................................................. 53

II. OPIS LOKACIJE PODRUČJA POSTROJENJA ....................................................................................... 55

II. A.1. Opis lokacije na kojem se područje postrojenja nalazi i njegovog okoliša, uključujući zemljopisni smještaj, meteorološke, geološke i hidrografske uvjete i povijest terena ......................... 55

II. A.1.1. Opis lokacije područja postrojenja: ......................................................................................... 55 II. A.2. Zemljopisni smještaj .......................................................................................................................... 61 II.A.3. Meteorološki uvjeti .............................................................................................................................. 62

II.A.3.1. Kvaliteta zraka ............................................................................................................................. 65 II.A.4. Geološki uvjeti ..................................................................................................................................... 66

II.A.4.1. Geološka građa ........................................................................................................................... 66 II.A.4.2. Geološka obilježja ....................................................................................................................... 66 II.A.4.3. Hidrogeološka i hidrološka obilježja ......................................................................................... 66 II.A.4.4. Seizmotektonska obilježja ......................................................................................................... 67 II.A.4.5. Pedološka obilježja ..................................................................................................................... 67

II.A.5. Hidrografski uvjeti ............................................................................................................................... 69 II.A.5.1. Fizikalno-kemijske karakteristike mora u akvatoriju Općine Kostrena ................................ 69 II.A.5.2. Morske mijene (plima i oseka) .................................................................................................. 71 II.A.5.3. Morski valovi ................................................................................................................................ 71

II.A.6. Ekološka obilježja ............................................................................................................................... 72 II.A.6.1. Kopneno područje - Flora .......................................................................................................... 72 II.A.6.2. Kopneno područje -Fauna ......................................................................................................... 72 II.A.6.3. Obalno i morsko područje .......................................................................................................... 72 II.A.6.4. Morska flora i fauna .................................................................................................................... 73 II.A.6.5. Tipovi staništa i ekološka mreža Natura 2000 ........................................................................ 74 II.A.6.6. Zaštićene prirodne vrijednosti ................................................................................................... 74 II.A.6.7. Krajobraz ...................................................................................................................................... 74

II.A.7. Podaci o prirodnim nesrećama područja postrojenja u prošlosti ..................................................... 75

II.B. Određivanje postrojenja i drugih aktivnosti koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesreća 77

II.C. Pregled urbanih zona i susjednih objekata u blizini RNR .................................................................... 78

II.D. Opis područja na kojima bi moglo doći do velikih nesreća .................................................................. 80

III. TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA ....................................................................................................... 85

III.A. Opis glavnih aktivnosti i proizvoda u dijelovima postrojenja bitnih za sigurnost, izvora rizika od velikih nesreća te okolnosti pod kojima bi takva nesreća mogla izbiti te opis planiranih preventivnih mjera ................................................................................................................................................................ 90

III.A.1. Opis glavnih aktivnosti i proizvoda u dijelovima postrojenja bitnih za sigurnost .................. 90 III.A.1.1. Skladištenje i otprema UNP ................................................................................................. 90

III.A.1.1.2. Sršćica .............................................................................................................................................. 91

III.A.1.1.2. Šoići ..................................................................................................................................... 92

5/173

III.A.1.1.3. Autopunilište AP3 ............................................................................................................... 93 III.A.1.1.4. Vagon punilište VP3 .......................................................................................................... 93 III.A.1.1.5. Postrojenje za punjenje broda .......................................................................................... 94 III.A.1.1.6. Sustav cjevovoda UNP...................................................................................................... 95 III.A.1.2. Skladištenje sirove nafte, proizvoda i poluproizvoda ....................................................... 96 III.A.1.2.1. Spremnik 331-SA-018 ....................................................................................................... 97 III.A.1.2.2. Spremnik 334-SB-023 ....................................................................................................... 98 III.A.1.3. Proizvodni procesi Fluid katalitički kreking (FCC) i Hidrokreking postrojenje (HCU) .. 99 III.A.1.3.1. Postrojenje FCC - Fluid katalitički kreking ...................................................................... 99 III.A.1.3.2. Postrojenje Hidrokreking ................................................................................................. 102

III.A.2. Izvori rizika od velikih nesreća i okolnosti nastanka ....................................................................... 107

III.A.3. Popis planiranih preventivnih mjera .................................................................................................. 108

III.B. OPIS PROCESA, PONAJPRIJE NAČINA RADA, A GDJE JE PRIMJENJIVO UZETI U OBZIR RASPOLOŽIVE INFORMACIJE O NAJBOLJIM PRAKSAMA; ............................................................. 109

III.B.1. Procesi prerade nafte – primarni procesi................................................................................. 109 III.B.2. Procesi prerade nafte – sekundarni procesi ........................................................................... 110 III.B.3. Pomoćna postrojenja i procesi .................................................................................................. 115 III.B.4. Skladištenje i rukovanje materijalima ....................................................................................... 115 III.B.5. Postrojenje za smanjivanje emisija u okoliš ............................................................................ 116

III.C. Opis opasnih tvari ............................................................................................................................... 121 III.C.1. Popis opasnih tvari i najveća količina koja jest ili bi mogla biti prisutna na lokaciji ........... 121 III.C.2. Opis tvari, fizikalno – kemijska toksikološka i ekotoksikološka svojstva i nagovještaji neposrednih i odgođenih opasnosti za zdravlje čovjeka i okoliš ...................................................... 122 III.C.3 Fizikalno i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima opasnosti od velike nesreće i u slučaju velike nesreće ............................................................................................. 143

IV. UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA TE NAČINE SPREČAVANJA ......................... 145

IV.A. Mogući scenariji velike nesreće ....................................................................................................... 146 IV.A.1. Katastrofalno ispuštanje sadržaja iz spremnika UNP-a (Scenarij br.1) .............................. 146 IV.A.2. Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja UNP-a uslijed probušenog crijeva za punjenje AC (Scenarij br.2) .................................................................................................................................... 153 IV.A.3. Ispuštanje cijelog sadržaja vagon cisterne UNP-a s najvećeg priključka (Scenarij br.3) 161 IV.A.4. Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika sirove nafte 331-SA-018 u okoliš i zapaljenje (Scenarij br.4) ........................................................................................................................ 169 IV.A.5. Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika benzina 334-SB-023 u okoliš i zapaljenje (Scenarij br.5) ........................................................................................................................ 176 IV.A.6. Eksplozija u debutanizer koloni 328-V-9 u sekciji koncentracije plina na postrojenju FCC (Scenarij br.6) ........................................................................................................................................... 184 IV.A.7. Puknuće izlazne cijevi iz hidrokreking reaktora 376-R-001 (Scenarij br.7) ........................ 194

IV.B. Procjena dosega i ozbiljnosti posljedica ustanovljenih velikih nesreća, uključujući karte, prikaze ili prema potrebi, odgovarajuće opise, koji prikazuju područja koja mogu biti zahvaćena takvim nesrećama nastalim na području postrojenja.............................................................................. 201

IV.C.Pregled prošlih nesreća i akcidenata s istim prisutnim tvarima i procesima, naučena iskustva na osnovi istih te eksplicitni osvrt na specifične mjere koje su poduzete i planirane kako bi se budući akcidenti i velike nesreće spriječile ................................................................................................................ 201

IV.D. Opis tehničkih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja ..................................... 202

IV.E. U slučaju domino efekta, dodatne informacije vezane uz mogućnost izbijanja istog ................... 203

V. Mjerezaštite i interventne mjere za ograničavanje posljedica nesreće: ............................................. 206

V.A. Opis opreme u postrojenju korištene za ograničavanje posljedica velikih nesreća po ljudsko zdravlje i okoliš, uključujući primjer sustava otkrivanja / zaštite, tehničke uređaje za ograničavanje opsega slučajnih ispuštanja, uključujući raspršivače vode, vodene zavjese, posude ili sabirne prostore za slučaj opasnosti, zaporni ventil, sustav za inertizaciju, zadržavanje vode za gašenje požara ............................................................................................................................................................ 206

V.A.1. Interne prometnice i pristupi za vatrogasna vozila.................................................................. 206 V.A.2. Opskrba vodom ............................................................................................................................ 206 V.A.3. Vatrogasna pumpaonica ............................................................................................................. 206 V.A.4. Sustav hidrantske mreže ............................................................................................................ 207

6/173

V.A.5. Sustavi za zaštitu od požara (gašenje i hlađenje) .................................................................. 207 V.A.5.1. Stabilni sustavi ...................................................................................................................... 207 V.A.5.2. Polustabilni sustavi .............................................................................................................. 207 V.A.5.3. Mobilni sustavi ...................................................................................................................... 207

V.A.6. Vatrodojavni sustav ..................................................................................................................... 207 V.A.7. Sustav plinodetekcije .................................................................................................................. 207

V.B. Organizacija uzbunjivanja i intervencije ........................................................................................... 209 V.C. Opis vanjskih i unutarnjih raspoloživih resursa ............................................................................... 211

V.C.1. Vatrogasna postrojba Rafinerije nafte Rijeka .......................................................................... 211 V.C.2. Vatrogasna vozila ........................................................................................................................ 211

V.D. Opis tehničkih i netehničkih mjera važnih za ograničavanje učinka velike nesreće ................ 212

UNUTARNJI PLAN .......................................................................................................................................... 215

7/173

POPIS PRILOGA IOS

PRILOG 1: Politika sprječavanja velikih nesreća 50000215/02-07-15/1/906

PRILOG 2: Popis lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola Rafinerije nafte Rijeka

PRILOG 3: Popis katastarskih čestica na području Rafinerije nafte Rijeka

PRILOG 4: Situacijski plan objekta Rafinerije nafte Rijeka

PRILOG 5: Evakuacijski putovi unutar područja postrojenja

PRILOG 6: Pravilnik sigurnosti INA d.d. SEC1_INA1

PRILOG 7: Pravilnik o zaštiti na radu u INA d.d. HSE7_INA1

PRILOG 8: Postupak za zaštitu od požara na lokaciji RNR HSE_G7_INA1_PROD1_1

PRILOG 9: Uputa za intervencije Vatrogasne postrojbe RNR HSE1_G7_INA3_PROD4_1

PRILOG 10: Uputa o izvješćivanju i istraživanju incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u Rafineriji nafte RijekaHSE_G13_INA_PROD1

PRILOG 11: Postupak pripravnosti i odziva u hitnim situacijama u RNR HSE1_G17_INA1_PROD5_2

PRILOG 12: Upravljanje rizicima i promjenama ZZSO u društvima INA Grupe HSE_G2_I

PRILOG 13: Postupak upravljanja rizikom po zdravlje i sigurnost u Rafineriji nafte Rijeka HSE1_G1_INA1_PROD2_1

PRILOG 14 Uputa za provođenje opservacijskog nadzora rukovoditelja u RNR HSE1_G18_INA1_PROD3_1

PRILOG 15: Uputa o internom nadzoru iz područja ZZSO u RNR HSE1_G18_INA1_PROD1_1

PRILOG 16: Postupak nadzora u području ZZSO u društvima INA Grupe HSE_G7_I

PRILOG 17: Uputa o tijeku izvođenju i primopredaji radova održavanja u RNR MTN1_INA1_PROD4_1

PRILOG 18: Uputa za upravljanje opremom za nadzor i mjerenje u RNR MTN1_INA1_PROD2_2

PRILOG 19: Postupak za sigurnosni pregled postrojenja prije puštanja u rad HSE9_INA1_1

PRILOG 20: Postupak upravljanja tehničko-tehnološkim promjenama u rafinerijama (MoC) PROD_INA14

PRILOG 21: Postupak upravljanja projektima u INA d.d. (fazno prolazni proces) IM1_INA1

PRILOG 22: Postupak upravljanja projektima u Rafinerije i marketing IM1_INA1_DEV1

PRILOG 23: Provođenje organizacijskih promjena INA d.d. ORG_G3_INA1

PRILOG 24: Plan zaštite od požara 50001177-006/16

PRILOG 25: Pripravnost i odziv u hitnim situacijama u društvima INA Grupe HSE10_I

PRILOG 26: Sustav izvješćivanja i istraživanja incidenta iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u društvima INA Grupe HSE_G13_I

PRILOG 28: Uputa o postupanju s ozlijeđenima u RNR HSE1_G16_INA1_PROD1_1_1

PRILOG 29: Plan evakuacije, zaštite i spašavanja radnika i imovine u slučaju opasnosti na postrojenjima HSE1_G17_INA1_PROD1_1

PRILOG 30: Postupak za audit sustava upravljanja QM1_INA6

PRILOG 31: Postupak utvrđivanja i provođenja radnji za obradu rizika, prilika i nesukladnosti u INA d.d QM1_INA5

PRILOG 32: Sustav upravljanja zaštitom zdravlja, sigurnošću i zaštitom okoliša u društvima INA Grupe HSE3_I

8/173

PRILOG 33: Priručnik sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti u Rafineriji nafte Rijeka HSE1_INA1_PROD2_2

PRILOG 34.: Priručnik sustava upravljanja zaštitom okoliša u Rafineriji nafte Rijeka HSE1_INA1_PROD1_2

PRILOG 35.: Informiranje i konzultiranje iz područja održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u društvima INA Grupe HSE_G15_I

PRILOG 36.: Postupak upravljanja dokumentima u INA, d.d. QM1_INA2

PRILOG 37.: Uputa za rad u otežanim vremenskim uvjetima u RNR HSE_G15_INA1_PROD1_1

PRILOG 38.: STL-ovi

PRILOG 39.: Sistematizacija i raspored radnika Proizvodnje Rafinerije nafte Rijeka

POPIS PRILOGA UP:

PRILOG 1.: Popis sustava za dojavu, gašenje i hlađenje, te detekciju plina na lokaciji RNR

PRILOG 2: Opće upute za postupanje u slučaju nesreće s opasnim kemikalijama

PRILOG 3: Upute za siguran rad s plinovima

9/173

KRATICE

AC Autocisterna

AP Autopunilište

BSU Baza sustava upravljanja

BLEVE (Boiling Liquid Expanding Vapour Explosion) Eksplozija ekspandirajućih parakipuće tekućine

DUZS Državna uprava za zaštitu i spašavanje

DZNM Državni hidrometeorološki zavod

EVCE Rana eksplozija oblaka para

FTA Analiza stabla grešaka

Phast 7.1. komercijalni softwerski alat nizozemske kompanije DNV-a za modeliranje ianalizu industrijskih rizika

h Sat

KPI (Key Permance Indicator) Ključni pokazatelj uspješnosti

LC50 (Lethal concentration for 50% sampled population), smrtonosna koncentracijaza 50% organizama koji su bili izloženi otrovu

LFL (Lower Flammability Limit) – donja granica zapaljivosti

LPG Ukapljeni naftni plin

LVCE Odgođena eksplozija oblaka para

MCS Mercalli – Cancani- Siebergov seizmički intenzitet razmjera

NN Narodne novine

ORZZSO Održivi razvoj zaštita zdravlja sigurnosti i okoliša

UFL Gornji limit zapaljivosti

UNP Ukapljeni naftni plin

US EPA Američka agencija “United States Environmental Protection Agency”

RNR Rafinerija nafte Rijeka

TNT model eksplozije omogućuje procjenu karakteristika udarnog vala, i udaljenostina kojima se postižu zadane vrijednosti nadtlaka eksplozije (CCPS, 2000). Ovimse modelima eksplozivni oblak zamjenjuje ekvivalentnom količinom eksploziva

VC Vagon cisterna

VCE Vapour Cloud Explosion – eksplozija parnog oblaka

VP Vagon punilište

VP RNR Vatrogasna postrojba Rafinerije nafte Rijeka

ZNR Zaštita na radu

ZO Zaštita okoliša

ZOP Zaštita od požara

ZZSO Zaštita zdravlja, sigurnosti i okoliša

10/173

UVOD

Zahtjev za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti za područje postrojenja za Rafineriju nafte Rijeka, podnosi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15) Ministarstvu zaštite okoliša i energetike prema članku 124. stavku 1 Zakona kako bi se ishodila suglasnost na IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI. Način podnošenja, zahtjev za izdavanje suglasnosti na IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI utvrđen je člankom 20. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17).

Reviziji Izvješća se pristupilo zbog:

usklađenja sa zakonskim zahtjevima koji su nastupili prilikom objave nove Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17), Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15), Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15).

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je dana 12. travnja 2012.g. donijelo suglasnost na Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka (KLASA: 351-01/10-02/585, UR.BROJ: 517-12-3) na rok pet godina od dostave suglasnosti (do 12.04.2017.g.).

Prema odredbama članka 4. stavka 1 i članka 15. stavka 1 Uredbe (NN 44/14, 31/17, 45/17) utvrđena je obveza izrade Izvješća o sigurnosti za područja postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari u količinama većim od graničnih količina utvrđenih u Prilogu I. A, dio 1, stupcu 3. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17).

Na postrojenju INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d., Rafinerije i marketing, Logistika i Rafinerija nafte Rijeka na adresi Urinj 53, 51221 Kostrena analizom je utvrđena prisutnost dvije kategorije opasnih tvari u količinama obveze izrade Izvješća o sigurnosti:

Vrste (naziv) opasnih tvari u postrojenju

1. Ukapljeni naftni plin (UNP)

2. Naftni derivati i alternativna goriva:

a) benzini b) kerozin c) plinska ulja d) teška loživa ulja

Maksimalna količina (u tonama)

9250 59000 18600 77490 33640

U nastavku je Obrazac prisutnosti opasnih tvari.

Izvješće o sigurnosti odnosi se na Rafineriju nafte Rijeka, Urinj 53, u nastavku Rafinerija nafte Rijeka na kojoj djeluju dvije organizacijske cjeline - Logistika i Rafinerija nafte Rijeka koje u svojim radnim procesima imaju opasne tvari u količinama obveze izrade Izvješća o sigurnosti.

Prema članku 16. stavku 1 Uredbe sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, (NN 44/14, 31/17, 45/17) sastavni dio Izvješća o sigurnosti je Unutarnji plan. Sukladno članku 9. stavku 6. točki 1 Uredbe (NN 44/14, 31/17, 45/17) Unutarnji plan izrađen je u skladu s minimalnim sadržajem iz Priloga V. Uredbe (NN 44/14, 31/17, 45/17) i propisima iz područja zaštite i spašavanja, zaštite okoliša, zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite zdravlja za postrojenje višeg razreda, .

Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće koja uključuje opasne tvari – Primorsko-goranska županija, pogon tvrtki HEP Proizvodnja d.o.o. – TE Rijeka i INA Industrija nafte d.d., Rafinerija nafte Rijeka izrađen je u veljači 2014.g. (DLS, d.o.o. Rijeka).

Osnovni podaci područja postrojenja: Rafinerija nafte Rijeka nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji u Općini Kostrena/Gradu Bakru i obuhvaća katastarske općine: Kostrena Barbara (434 katastarske čestice) i Bakar (69 katastarskih čestica).

11/173

Osnovna djelatnost je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, skladištenje nafte i naftnih derivata

Okoliš na području postrojenja:

Zrak: kontinuirano mjerenje imisija provodi se od 1998.g. na 4 mjerne postaje smještene u okolici RNR (In Inženjering, Vrh Martinšćice, Paveki i Krasica). Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZZJZ PGŽ) jednogodišnje rezultate mjerenja obrađuje sukladno zakonskim propisima, te izrađuje godišnji izvještaj u kojemu kategorizira područje prema stupnju onečišćenosti. Podaci o rezultatima imisija dostupni su javnosti na web stranici NZZJZ PGŽ.

Popis parametara koji se mjere na imisijskim postajama RNR:

Mjerne postaje In Inženjering

Paveki Martinšćica Krasica Parametri

Sumporni dioksid + + +

Dušikovi oksidi + + +

Frakcije lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) + + +

Sadržaj teških metala u PM10 i PM2,5 + + +

Ukupna taložna tvar (UTT) + +

Sadržaj teških metala u UTT + +

Ozon + +

Amonijak +

Ugljični monoksid + +

Merkaptani + +

Vodikov sulfid + + + +

Benzen + + + +

Smjer i brzina vjetra + + + +

Meteorološki podaci (temperatura, insolacija i vlažnost, brzina i smjer vjetra)

Buka +

Kontinuirano mjerenje emisija provodi se na velikim nepokretnim izvorima (> 50 MW).Podaci o rezultatima emisija dostupni su javnosti na web stranici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Povremena mjerenja obavljaju se sukladno propisanoj dinamici u Rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (Klasa: UP/I 351-03/12-02/149; URBROJ: 517-06-2-2-14-21, od 31. listopada 2014.), na svim nepokretnim izvorima, od strane vanjske ovlaštene tvrtke.

Vode: za potrebe rada RNR voda se zahvaća iz javnog vodovoda, morska voda i voda iz jezera Tribalj. Procesne i potencijalno zauljene oborinske vode obrađuju se na sekcijama za mehaničku kemijsku i biološku obradu Postrojenja za obradu otpadnih voda. Nakon obrade, pročišćena otpadna voda ispušta se u more. Sanitarna otpadna voda ispušta se u Emscherovu taložnicu. Mjesečno NZZJZ PGŽ uzima uzorke i ispituje kvalitetu pitkih, otpadnih i podzemnih voda te mora. Analiza otpadne vode provodi se svakodnevno u vlastitom laboratoriju RNR.

More i podzemlje: dugogodišnji rad rafinerije na specifičnom terenu (porozni vapnenac) doveo je do prodiranja i nakupljanja ugljikovodika u podzemlju. Od 1993.godine kontinuirano se provodi intenzivno saniranje zagađenja iz podzemlja u zaleđu obalnog pojasa, kontinuirani monitoring u svrhu spoznaja stanja zagađenja u podzemlju, te zaštita obalnog pojasa od istjecanja ugljikovodika u more postavljanjem zaštitnih brana u moru uz rafineriju.

U procjeni rizika obrađivani su: nadzemni spremnici, autopunilište, vagonpunilište, tehnološki procesi, najgori mogući i mogući scenariji za naftne derivate i ukapljeni naftni plin.

Rezultati najgore mogućih scenarija, pokazuju da bi neželjeni učinci bili toksično-zapaljivi oblak, toplinsko zračenje i udarni val eksplozije različitog intenziteta.

12/173

Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja jednog od kuglastih spremnika UNP-a - Visoka smrtnost: rana eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 304 m; kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 2678 m; vatrena kugla – BLEVE (radijus vatrene kugle): 340 m.

Katastrofalno trenutačno ispuštanje cijelog sadržaja UNP uslijed potpuno probušenog crijeva za punjenje AC - Visoka smrtnost: rani požar lokve (12,5 kW/m2): 109 m; kasni požar lokve (12,5 kW/m2): 124 m; kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 611 m

Ispuštanje cijelog sadržaja UNP vagon željezničke cisterne kroz otvor veličine najvećeg priključka - Visoka smrtnost: rana eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 89 m; kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 484 m; vatrena kugla – BLEVE (radijus vatrene kugle): 102 m

Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika sirove nafte (331-SA-18) u okoliš i zapaljenje - Visoka smrtnost: kasni požar lokve (12,5 kW/m2): 69 m; kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 2.183 m; vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 1.075 m

Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika benzina (334-SB-023) u okoliš i zapaljenje - Visoka smrtnost: kasni požar lokve (12,5 kW/m2): 18 m; kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 429 m; vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 545 m

Eksplozija u debutanizer koloni 328-V-9 u sekciji koncentracije plina na postrojenju FCC - Visoka smrtnost:požar lokve (12,5 kW/m2): 102 m; jet fire (12,5 kW/m2): 533 m; rana eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 75 m; kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 1058 m; vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 65 m

Puknuće izlazne cijevi iz hidrokreking reaktora 376-R-001 Visoka smrtnost;požar lokve (12,5 kW/m2): m; jet fire (12,5 kW/m2): 405 m; rana eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 55 m; kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 338 m; vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 45 m

Sukladno Prilogu II Bilješci 1. Tablici graničnih vrijednosti izloženosti iz Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17) postoji mogućnost domino efekta unutar područja postrojenja (poglavlje IV.E. DODATNE INFORMACIJE: DOMINO EFEKT).

Certicifirani sustavi upravljanja:

Rafinerija nafte Rijeka se, obzirom na djelatnost (prerada nafte i proizvodnja naftnih derivata) i rizike po zdravlje, sigurnost i okoliš koji iz toga proizlaze, opredijelila za uspostavu, održavanje i stalno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom zdravlja i sigurnosti, te zaštitom okoliša, sukladno zahtjevima normi ISO 9001, OHSAS 18001 i ISO 14001. Održavanjem i unapređivanjem tih sustava, koji se kontinuirano nadziru, možemo dokazati sustavan pristup planiranju, provođenju i nadzoru u području zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša. To podrazumijeva prepoznavanje i analizu rizika, organizacijsku strukturu, resurse, upravljanje promjenama, nadzor rada, praćenje učinkovitosti, planiranje i postupke u slučaju opasnosti, uključujući i mogućnost nastanka velikih nesreća.

13/173

Certifikati dodijeljeni po normama ISO 14001, OHSAS 18001 i ISO 9001

Podaci navedeni u Izvješću o sigurnosti ne podliježu tajnosti.

14/173

OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI UPODRUČJU POSTROJENJA S KOLIČINAMA IZNAD GRANIČNIH VRIJEDNOSTI

1. OPĆI PODACI O OPERATERU

1.1 Tvrtka ili ime i prezime : INA Industrija nafte d.d. Zagreb

1.2 Broj iz baze podataka: (automatski se dodjeljuje)

1.3 Sjedište:

Avenija Većeslava Holjevca 10

Poštanski broj:

10000 Mjesto: Zagreb

1.4 Šifra djelatnosti/podskupina: C1920

1.5 Opis djelatnosti: Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda

2. PODACI O PODRUČJU POSTROJENJA

2.1 Naziv lokacije: Rafinerija nafte Rijeka

2.2 Administrativni položaj prema ovoj Uredbi ☐ niži razred postrojenja

☒ viši razred postrojenja

2.3 OIB:27759560625 2.4 MBS:3586243

2.5 NKD / opis poddjelatnosti: NDK Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda

2.6 Opis uže djelatnosti: proizvodnja naftnih derivata, skladištenje nafte i naftnih derivata

2.7 Adresa:

Urinj 53

Poštanski broj:

51221

Mjesto:

Kostrena

2.8 Unos položaja područja postrojenja u GIS formatu, opcionalno, operater može unijeti geografsku dužinu /širinu pored X i Y ako posjeduje informacije

a) Gauss-Krügerove koordinate područja postrojenja (položaj glavnog ulaza)te geografska dužina i širina:

Y=5 463 638.25'' ; X= 5 015 142.44

Y= 14° 32' 11.01''; X= 45° 17' 19.94''

b) Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju i naziv uređaja:

Y = 14° 33' 9,99'; X = 45° 16' 49,54'' – spremnik UNP

c) Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju i naziv uređaja:

Y = 14° 32' 14'; X = 45° 17' 22'' punilište AC UNP-om

d) Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju i naziv uređaja:

Y = 14° 32' 16'; X = 45° 17' 26'' punilište VC UNP-om

e) Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju i naziv uređaja:

Y = 14° 32' 51'; X = 45° 16' 43''spremnik sirove nafte (331-SA-18)

f) Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju i naziv uređaja:

Y = 14° 32' 30''; X = 45° 17' 36''spremnik benzina (334 - SB - 023)

g) Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju i naziv uređaja:

Y = 14° 31' 44''; X = 45° 17' 11'' FCC postrojenje - debutanizer kolona 328-V9

h) Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju i naziv uređaja:

Y = 14° 31' 42''; X = 45° 18' 25''Hidrokreking postrojenje - reaktor 376-R-001

15/173

2.9 Odgovorna osoba u pravnoj osobi (osoba ovlaštena za zastupanje operatera):

Član Uprave Ine

Niko Dalić

Član Uprave Ine

Ivan Krešić

Telefon:

(01) 64 50101

Telefon:

(01) 64 50985

e-mail:

[email protected]

e-mail:

[email protected]

2.10 Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog događaja:

Operativni direktor, Rafinerije i marketing

Bengt Viktor Oldsberg

Telefon:

(01) 64-50310

e-mail:

[email protected]

2.11 Ostali:

Rukovoditelj Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša RNR, Slavica Rukavina

Stručnjak za održivi razvoj održivi razvoja, zaštitu zdravlja, sigurnosti i okoliša RNR

Sandra Smajila Bućan

Telefon:

098 422 556

Telefon:

098 422 554

e-mail:

[email protected]

e-mail:

[email protected]

2.12 Kratki opis okruženja područja postrojenja (položaj prometnica, stambenih i poslovnih objekata u odnosu na postrojenje, s naglaskom na elemente koji bi mogli uzrokovati veliku nesreću ili pridonijeti ozbiljnosti njezinih posljedica):

Priložiti kartu na kojoj je vidljivo najmanje 1 km uokrug područja postrojenja sa stambenim objektima ili elementima prirodnog okoliša koji mogu biti ugroženi (škola, bolnica, stadion, rijeka, šuma i dr.)

INA-Rafinerija nafte Rijeka smještena je u istočnom dijelu općine Kostrena i manjim dijelom na prostoru Grada Bakra. Na zapadu rafinerija graniči s Termoelektranom Rijeka i naseljem Urinj i Paveki, a iznad rafinerije prolazi Jadranska magistrala.Od rubnih područja urbanog kompleksa Grada Rijeke, rafinerija je udaljena oko 4 km.

Popis objekata unutar R = cca. 2000 m:

Općina Kostrena 1. Termoelektrana Rijeka 1 2. Lučica Pod Urinj 3. IND –EKO d.o.o., Industrija, ekologija i zaštita okoliša 4. Javna ustanova Narodna knjižnica Sv. Barbara i Crkva Sv Barbara 5. Mjesno Groblje Sv Barbara 6. ZIDAR d.o.o Rijeka, centralno skladište i betonara: 7. Naselje Urinj 8. Naselje Šoići 9. Naselje Randići 10. Naselje Perovići 11. Naselje Paveki 12. Naselje Valentinovo 13. Naselje Maračići 14. Naselje Dujmići Grad Bakar 15. Petrolejska Luka Bakar 16. Pomorska škola Bakar i sportska dvorana 17. Hotel „Jadran“ Bakar 18. Osnovna škola Bakar 19. Dječji vrtić Bakar 20. Mjesno groblje Bakar 21. Luka Rijeka d.d., Terminal za rasuti teret Bakar 22. ISTRABENZ PLINI d.o.o. 23. Crkva Svetog Kuzme i Damjana

Satelitski prikaz položaja RNR s naznačenim najznačajnijim objektima unutar R=2000 m (Izvor: ZEOS baza, uz dopuštenje DUZS)

16/173

24. Mjesno groblje Sv Kuzam 25. Nogometno igralište Krasica 26. Mjesno groblje Krasica 27. Crkva „Gospa Karmelska“Krasica 28. Dom Kulture Krasica Grad Kraljevica 29. Centar za rehabilitaciju Fortica; Kraljevica 30. Dvorac Nova Kraljevica, Frankopan 31. Lučica Kraljevica 32. Naselje Carevo 33. DALMONT d.o.o. Kraljevica – popravak i održavanje brodova i čamaca 34. Nogometno igralište Kraljevica 35. Osnovna škola Kraljevica 36. Sportska dvorana Kraljevica 37. Uvala Skot – turističko naselje

3. MJERE ZA SPRJEČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGAĐAJA

3.1 Mjere za sprječavanje posljedica iznenadnog događaja

Mjere za sprječavanje posljedica izvanrednog događaja opisane su u sljedećim dokumentima koji su u cijelosti dio Priloga IOS RNR

Pripravnost i odziv u hitnim situacijama u društvima INA Grupe / Sustav izvješćivanja i istraživanja incidenta iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u društvima INA Grupe / Pravilnik o izvješćivanju i istraživanju incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u INA, d.d / Postupak pripravnosti i odziva u hitnim situacijama u RNR / Uputa o izvješćivanju i istraživanju incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u Rafineriji nafte Rijeka

3.2 Mjere za sprječavanje posljedica velike nesreće s posljedicama izvan područja postrojenja

Mjere za sprječavanje posljedica velikih nesreća opisane su u sljedećim dokumentima koji su u cijelosti dio Priloga IOS RNR) Plan evakuacije, zaštite i spašavanja radnika i imovine u slučaju opasnosti na postrojenjima, objektima i prostorima RNR/ Plan zaštite od požara / Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće koja uključuje opasne tvari Primorsko-goranske županije

3.3 Sredstva i oprema za sprječavanje nastanka i uklanjanje posljedica iznenadnog događaja i velike nesreće

Stabilni i polustabilni sustavi na procesnoj opremi i spremničkom prostoru za gašenje i/ili hlađenje odgovarajućim sredstvima, mobilna oprema za gašenje požara, vatrodojavni sustavi, stabilna plinodetekcija, hidrantska mreža, sredstva za komunikaciju, sustav za uzbunjivanje, osobni detektor za štetne plinovei eksplozivne smjese (O2,CO, H2S, LEL) osobna zaštitna oprema (OZO)F.Popis osobne zaštitne opreme za svako pojedino radno mjesto naveden je u Procjeni rizika (obvezna OZO- radno odjelo

17/173

dvodjelno- antistatik i teške gorivosti radne cipele, kaciga, naočale, rukavice, zaštitna maska s odgovarajućim filtrom A2B2E2K2)..

3.4 Postoji li u sastavu područja postrojenja vatrogasna postrojba?

☒ da

☐ ne

3.5 Kooperant koji će biti pozvan radi ograničavanja i sanacije posljedica iznenadnog događaja:

Adresa kooperanta: Telefon: Telefaks: e-mail:

Javna vatrogasna postrojba – Rijeka 051 /359 112 Centar 051/359 139 [email protected]

STSI-Integrirani tehnički servis d.o.o 01/ 238 11 22 Centrala 01/238 11 37 [email protected]

Dezinsekcija d.o.o. 051/ 506-920 051/ 512-769 [email protected]

3.6 Kada je izrađena posljednja Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u području postrojenja?

Datum: studeni 2010.g.

3.7 (a) Kada je izrađen posljednji Unutarnji plan za slučaj sprječavanja velike nesreće?

Datum: travanj 2016.

3.7 (b) Kada je izrađen posljednji Operativni plan zaštite i spašavanja?

Datum: -

3.8 Kada je izrađeno posljednje odobreno Izvješće o sigurnosti? Datum: 29.12.2010.g.

3.9 Napišite klasu suglasnosti na posljednje odobreno Izvješće o sigurnosti:

KLASA: 351-01/10-02/585

3.10 Je li novo Izvješće o sigurnosti u postupku izdavanja suglasnosti pri nadležnom tijelu?

☒ da

☐ ne

3.11 Kada su županiji/Gradu Zagrebu dostavljeni podaci za izradu Vanjskog plana zaštite i spašavanja

Datum:

prosinac, 2013.g.

Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće koja uključuje opasne tvari PGŽ, ožujak 2014.g.

3.12 Provodi li se sustavna edukacija djelatnika s ciljem upoznavanja opasnosti i ponašanja u slučaju iznenadnog događaja?

☒ da

☐ ne

3.13 Provodi li se sustavna edukacija djelatnika s ciljem upoznavanja opasnosti i ponašanja u slučaju velike nesreće?

☒da

☐ne

4. PODACI O OPASNIM TVARIMA ČIJA JE PRISUTNOST UTVRĐENA U POSTROJENJU

4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u postrojenju

Ukapljeni naftni plin (UNP)

Naftni derivati i alternativna goriva:

benzini kerozin plinska ulja teška loživa ulja

4.2 Kemijski naziv

Ugljikovodici, C3-4 Ugljikovodici, C4-12

Kerozin (petrolej);

Kerozin (petrolej), hidrodesulfuriziran

Dizelsko gorivo Loživo ulje, br. 6; Loživo ulje, ostatno

4.3 CAS broj 68476-40-4 86290-81-5 64742-81-0; 8008-20-6 68334-30-5 68553-00-4; 68476-33-5

4.4 INDEKS 649-199-00-1 / / 649-224-00-6 649-030-00-1; 649-024-00-9

18/173

4.5 EC 270-681-9 289-220-8 265-184-9;

232-366-4 269-822-7

271-384-7;

270-675-6

4.6 Razvrstavanje

Stlačeni plin; H280

Zap.plin 1;H220

Zap.tek.1 H224, Nadraž.koža 2 H315, Muta.1B H340, Karc.1A H350, Repr.2 H361d, TCOJ 3 H336, Aspir.toks1 H304,

Kron.toks.vod.okol.2 H411

Zapaljiva tekućina, 3 kat.; H 226

Nadražujuće za kožu, 2. kat.; H 315

Opasnost od aspiracije, 1. kat.; H 304

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje, 3. kat.; H336

Opasno za vodeni okoliš – kronična opasnost, 2. kat.; H411

Zap.tek.3;H226,

Nadraž.koža 2 H315,

Aspir.toks.1; H304,

Ak.toks.4; H332,

Karc.2; H351,

TCOP 2; H373,

Kron.toks.vod.okol.2; H411

Ak.toks.4; H332, Repr.2. kat H361, Karc.1B; H350, TCOP 2; H373;

Kron.toks.vod.okol.1; H410

Oznake postrojenja (H)

H220 Vrlo lako zapaljiv plin

H280 Sadrži stlačeni plin; zagrijavanje može uzrokovati eksploziju

H224 Vrlo zapaljiva tekućina i para

H304 Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav

H315 Nadražuje kožu

H336 Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu

H340 Može izazvati genetska oštećenja

H350 Može uzrokovati rak

H361d sumnja na moguće štetno djelovanje na nerođeno dijete

H226 Zapaljiva tek. i para


H304 Može biti smrtonosno ako se proguta u uđe u dišni sustav

H336 Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu

H411 Otrovno za vodenu okoliš s dugotrajnim učincima

H226 Zapaljiva tek. i para


H304 Može biti smrtonosno ako se proguta u uđe u dišni sustav

H351 Sumnja na moguće uzrokovanje raka

H373 Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljanje izloženosti

H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

H332 Štetno ako se udiše

H350 Može izazvati rak

H332 Štetno ukoliko se udahne

H361 Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost ili na nerođeno dijete

H373 Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljanje izloženosti

H410 Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

EUH066 Ponavljano izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože

4.7

U kojem dijelu Priloga I.A, odnosno Prilogu I.B ove Uredbe se nalazi?

☒

Prilog I.A dio 2.

Rbr.18

☒

Prilog I.A dio 2.

Rbr.34

☒

Prilog I.A dio 2.

Rbr.34

☒

Prilog I.A dio 2.

Rbr.34

☒

Prilog I.A dio 2.

Rbr.34

19/173

4.8

Vrsta opasnosti

☒ vatra

☒ eksplozija

☒oblak toksičnog plina

☒ispuštanje/

emisija opasnih tvari (šteta po okoliš – tlo i voda)

☒ vatra

☒ eksplozija


☒ ispuštanje/


☒ vatra

☒ eksplozija


☒ ispuštanje/


☒ vatra

☐ eksplozija

☐oblak toksičnog plina

☒ ispuštanje/


☒ vatra

☐ eksplozija

☐oblak toksičnog plina

☒ ispuštanje/


4.9 Maksimalna količina (u tonama)

9250 59000 186000 77490 33640

4.10 Agregatno stanje

plinovito pod tlakom tekućina

tekuće tekuće tekuće tekuće

4.11

Način skladištenja opasne tvari u postrojenju

☐ podzemni spremnik

☒ nadzemni spremnik

☒ procesna oprema

☒ cjevovod

☐ ostalo

Opis:



☐ procesna oprema

☐ cjevovod

☐ ostalo

Opis:



☐ procesna oprema

☐ cjevovod

☐ ostalo

Opis:



☐ procesna oprema

☐ cjevovod

☐ ostalo

Opis:



☐ procesna oprema

☐ cjevovod

☐ ostalo

Opis:

4.12 Lokacija opasne tvari u području postrojenja (naziv postrojenja)

Skladišni prostor Sršćica, punilište AC i VC Šioći

Spremnički prostor, punilišta auto i vagon i otprema brodom

Spremnički prostor, auto i vagon punilišta



Tabelarni prikaz lokacija - spremnika s opasnim tvarima u Rafineriji nafte Rijeka u privitku

4.13 Postoji li stalni nadzor spremnika s opasnim tvarima?

☒ da

☐ ne

Opis:

Nadzor se provodi kontinuirano od strane tehnološkog osoblja RNR

☒ da

☐ ne

Opis:


☒ da

☐ ne

Opis:


☒ da

☐ ne

Opis:


☒ da

☐ ne

Opis:


5. REZULTATI PROCJENE RIZIKA SCENARIJ 1

5.1 Naziv scenarija Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja jednog od kuglastih spremnika UNP

5.2 Opis

Skladišni prostor Sršćica sadrži 3 tlačna spremnika UNP (ukapljeni naftni plin) sa zapreminom 5000 m3 SE-021, SE-022, SE-023. UNP se skladišti na temperaturi približno 10ºC pod tlakom 3,37 bara Scenarij predviđa katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja jednog od kuglastih spremnika UNP tijekom 10 minuta.

5.3 Koordinate XY izvora opasnosti (opcionalno geografska dužina i širina)

Y = 14° 33' 9,99'

X = 45° 16' 49,54''

20/173

5.4 Tvari koje sudjeluju u događaju) UNP

5.5 Vjerojatnost događaja (događaj/godina) 5×10-7 Izračun dobiven licenciranim softwerskim alatom Phast (VURUP, a.s.)

5.6 Procjena broja žrtava

Metoda izračuna: IAEA-TECDOC-727, za glavno skladište, pothlađen, ukapljen tlakom

Cd,t = P (pogođeno područje) ×δ (gustoća naseljenosti unutar pogođenog pojasa; osoba/ha) ×fP (korekcijski čimbenik za rasprostranjenost stanovništva) × fu (korekcijski čimbenik ublažavajućih učinaka)

Broj označava smrtno stradalih slučajeva među osobama koje žive ili rade u području zone opasnosti tijekom nesreće koju izaziva tvar (t) po utvrđenoj djelatnosti.

Količina (5000m3) = EII (40 ha), mirno stambeno područje, 50% naseljenosti

Cd,t = 40×20×1×1 = 800

Podatak o broju žrtava je za slučaj bez primjene Plana evakuacije i spašavanja i bez ranog uzbunjivanja stanovništva.

5.7 Visoka smrtnost

a) rana eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 304 m

b) kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 2678 m

c) vatrena kugla – BLEVE (radijus vatrene kugle): 340 m

5.8 Trajne posljedice



c) vatrena kugla – BLEVE (200 kJ/m2): 1634 m

5.9 Privremene posljedice




5.10 Područje učinka (u metrima) 3514 m

5.11 Prostire li se područje učinka izvan područja postrojenja?

☒ da

☐ ne

5.12 Jesu li obaviješteni ostali ugroženi objekti?

☒ da

☐ ne

5.13 Postoji li opasnost od domino efekta prema tablici graničnih vrijednosti izloženosti?

☒ da

☐ ne

5.14 Jeste li obavijestili susjedna postrojenja?(ako je odgovor na točku 5.13 »da«)

☒ da ☐ ne

5.15 Postoji li opasnost od prekograničnog utjecaja velike nesreće?

Država: ☐ da ☒ ne


5.1 Naziv scenarija Katastrofalno trenutačno ispuštanje cijelog sadržaja UNP uslijed potpuno probušenog crijeva za punjenje AC

5.2 Opis Scenarij predviđa situaciju kada se pune 2 autocisterne odjednom. Autocisterne mogu biti od napunjene do 80% njihovog 50 m3 kapaciteta. Ako se ventil suvišnog protoka ne uspije zatvoriti, može pobjeći cijeli sadržaj iz autocisterne.

21/173

Postrojenje za utovar je opremljeno ventilima suvišnog protoka koji su projektirani da izoliraju cijev za utovar od ostatka sustava u slučaju pojave oštećenja na crijevu.


Y = 14° 32' 14'

X = 45° 17' 22''


5.5 Vjerojatnost događaja (događaj/godina) 5×10-7Izračun dobiven licenciranim softwerskim alatom Phast (VURUP, a.s.)


Metoda izračuna: IAEA-TECDOC-727



Količina (50m3) = CI (3 ha), mirno stambeno područje, 50% naseljenosti

Cd,t = 3×20×1×0,5 = 30


5.7 Visoka smrtnost

a) rani požar lokve (12,5 kW/m2): 109 m

b) kasni požar lokve (12,5 kW/m2): 124 m

c) kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 611 m


a) rani požar lokve (5 kW/m2): 137 m

b) kasni požar lokve (5 kW/m2): 159 m



a) rani požar lokve (3 kW/m2): 109 m

b) kasni požar lokve (3 kW/m2): 124 m


5.10 Područje učinka(u metrima) 736 m


☐ da

☒ ne


☒ da

☐ ne

5.13 Postoji li opasnost od domino efekta prema tablici graničnih vrijednosti izloženosti? (vidi bilješku 1.)

☐ da

☒ ne

5.14 Jeste li obavijestili susjedna postrojenja? (ako je odgovor na točku 5.13 »da«)

☒ da ☐ ne




5.1 Naziv scenarija Ispuštanje cijelog sadržaja UNP vagon željezničke cisterne kroz otvor veličine najvećeg priključka

5.2 Opis Scenarijem su uzete u obzir četiri utovarne točke/postrojenja, koje mogu puniti 4 vagonske cisterne odjednom. Vagonske cisterne mogu biti napunjene do 80% njihovog 110 m3 volumenskog kapaciteta. Scenarij procjenjuje ozbiljnost, opseg

22/173

posljedica mogućeg katastrofalnog gubitka jedne od UNP vagonskih cisterni u Šoićima.


Y = 14° 32' 16' X = 45° 17' 26''


5.5 Vjerojatnost događaja (događaj/godina) 5×10-7Izračun dobiven licenciranim softwerskim alatom Phast (VURUP, a.s.)





Količina (110m3) = DI (12 ha), mirno stambeno područje, 50% naseljenosti

Cd,t = 12×20×1×0,5 = 240


5.7 Visoka smrtnost



c) vatrena kugla – BLEVE (radijus vatrene kugle): 102 m









5.10 Područje učinka (u metrima)

691 m


☐ da ☒ ne


☒ da ☐ ne


☒ da ☐ ne

5.14 Jeste li obavijestili susjedna postrojenja?

(ako je odgovor na točku 5.13 »da«)

☒ da

☐ ne


Država:

☐ da

☒ ne


5.1 Naziv scenarija Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika sirove nafte (331-SA-18) u okoliš i zapaljenje

5.2 Opis

Scenarij predviđa stvaranje pukotine na spremniku čime započinje istjecanje sirove nafte u spremnički prostor tankvane. Četiri su moguća stupnja posljedica, ovisno o količini ispuštenog materijala iz spremnika i mogućnosti tehničke intervencije koja će spriječiti daljnje razvijanje incidenta u neželjenom smjeru: disperzija para, stvaranje lokve i njezino zapaljenje, kasna eksplozija oblaka para, vatrena lopta.

23/173


Y = 14° 32' 51'

X = 45° 16' 43''

5.4 Tvari koje sudjeluju u događaju) Sirova nafta

5.5 Vjerojatnost događaja (događaj/godina)

Korištena metoda: IAEA-TECDOC-727.

Za glavno skladište goriva (4, DII)

Np,t = N*p,t (prosječan broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar) + nui (korekcijski

parametar broja vjerojatnosti za učestalost radnji) + nz (korekcijski parametar za sigurnosne sustave) + no (korekcijski parametar za organizacijsku i upravljačku sigurnost) + nn (korekcijski parametar za smjer vjetra)

N (broj vjerojatnosti) = log10 P

Np,t = 7 + (-2) + 0,5 + 0 + 0,5 = 6

P = 1×10-6 nesreća god-1





Količina (72.000tona) = DII (6 ha), mirno stambeno područje, 50% naseljenosti

Cd,t = 6×20×1×1 = 120


5.7 Visoka smrtnost

a) kasni požar lokve (12,5 kW/m2): 69 m


c) vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 1075 m


a) kasni požar lokve (5 kW/m2): 121 m


c) vatrena kugla (200 kJ/m2): 721 m




c) vatrena kugla (125 kJ/m2): 1335 m


4022 m


☒ da

☐ ne


☒ da

☐ ne


☒ da

☐ ne


☒ da ☐ ne



24/173


5.1 Naziv scenarija Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika benzina (334-SB-023) u okoliš i zapaljenje.

5.2 Opis

Scenarij predviđa stvaranje pukotine na spremniku (334 - SB -023) čime započinje istjecanja benzina u spremnički prostor tankvane. Četiri su moguća stupnja posljedica, ovisno o količini ispuštenog materijala iz spremnika i mogućnosti tehničke intervencije koja će spriječiti daljnje razvijanje incidenta u neželjenom smjeru: disperzija para, stvaranje lokve i njezino zapaljenje, kasna eksplozija oblaka para i vatrena lopta.


Y = 14° 32' 30'' X = 45° 17' 36''

5.4 Tvari koje sudjeluju u događaju) Benzin



Za glavno skladište goriva (4, DII)




Np,t = 7 + (-2) + 0,5 + 0 + 0,5 = 6






Količina (10.000 tona) = DII (6 ha), mirno stambeno područje, 50% naseljenosti

Cd,t = 6×20×1×1 = 120


5.7 Visoka smrtnost

a) kasni požar lokve (12,5 kW/m2): 18 m


c) vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 545 m




c) vatrena kugla (200 kJ/m2): -




c) vatrena kugla (125 kJ/m2): -

5.10 Područje učinka (u metrima) 958 m


☒ da

☐ ne


☒ da

☐ ne

25/173


☒ da

☐ ne


☒ da ☐ ne




5.1 Naziv scenarija Eksplozija u debutanizer koloni 328-V-9 u sekciji koncentracije plina na postrojenju FCC

5.2 Opis

Scenarij predviđa incident uzrokovan puknućem izlazne cijevi koja spaja debutanizer kolonu s kondenzatorom 328-E-13, pri čemu dolazi do oslobađanja vršnih para (mješavina propana i butana) čiji se oblak širi postrojenjem. Zapaljenje oblaka uzrokovao je njegov dolazak do peći koja služi za pregrijavanje sirovine. Iz cijevi je iscurilo 10 t plina prije nego se dogodila eksplozija.

Eksplozija potpuno uništava kontrolnu salu pri čemu je 6 operatera smrtno stradalo, 6 operatera na susjednim postrojenjima teško je ozlijeđeno.

Požar zahvaća i susjedna postrojenja: Vakuum destilaciju, Claus i Hidrokreker.

Sva ta postrojenja su teško oštećena.

Cijev je napukla oko 30 cm zbog korozije, a detektor plinova na vrhu kolone je bio van funkcije.


Y = 14° 31' 44'' X = 45° 17' 11''

5.4 Tvari koje sudjeluju u događaju) mješavina propana i butana



Za rafineriju (9, CIII), postrojenje za obradu




Np,t = 6 + (-2) + 0,5 + 0 + 0,5 = 5






Količina (10 tona) = CIII (0,3 ha), mirno stambeno područje, 50% naseljenosti

Cd,t = 0,3×20×1×1 = 6


5.7 Visoka smrtnost

a) požar lokve (12,5 kW/m2): 102 m

b) jet fire (12,5 kW/m2): 533 m

c) rana eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 75 m

d) kasna eksplozija oblaka para – VCE (0,6 bar): 1058 m

e) vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 65 m


a) požar lokve (5 kW/m2): 156 m

b) jet fire (5 kW/m2): 647 m


26/173


e) vatrena kugla (200 kJ/m2): 145 m


a) požar lokve (3 kW/m2): 195 m






1350 m


☒ da ☐ ne


☒ da ☐ ne


☒ da ☐ ne


☒ da ☐ ne




5.1 Naziv scenarija Puknuće izlazne cijevi iz hidrokreking reaktora 376-R-001

5.2 Opis

Scenarij predviđa puknuće izlazne cijevi iz hidrokreking reaktora 376-R-001, ispuštanje efluenta (smjesa ugljikovodičnih plinova i vodika) i njegovo zapaljenje i eksplozija u kontaktu s kisikom iz zraka.

Incident je uzrokovan ispadom kompresora 376-K-001 koji služi za recirkulaciju plina u visokotlačnoj sekciji postrojenja (reaktori R-001 i R-002, visokotlačni separatori) i hlađenje (quench) reaktora. Posljedica je nagli porast temperatura u reaktoru R-1 jer dolazi do termičkog hidrokrekiranja u petom sloju katalizatora, što uzrokuje pregrijavanje i puknuće izlazne cijevi iz reaktora. Kompresor 376-K-001 ispada zbog pada tlaka niskotlačne pare iz turbine. U tom slučaju pokreće se automatska depresurizacija postrojenja preko ventila HBV-012 i HBV-014, međutim scenarij predviđa da ventili nisu odradili, budući je napajanje zraka bilo zatvoreno.


Y = 14° 31' 42'' X = 45° 18' 25''

5.4 Tvari koje sudjeluju u događaju) smjesa ugljikovodičnih plinova i vodika



Za rafineriju (9, DIII), postrojenje za obradu




Np,t = 6 + (-2) + 0,5 + 0 + 0,5 = 5


27/173





Količina (140-200 tona) = DIII (1 ha), mirno stambeno područje, 50% naseljenosti

Cd,t = 1×20×1×1 = 20


5.7 Visoka smrtnost

a) požar lokve (12,5 kW/m2): m

b) jet fire (12,5 kW/m2): 405 m



e) vatrena kugla (radijus) – BLEVE: 45 m


a) požar lokve (5 kW/m2): m






a) požar lokve (3 kW/m2): m





5.10 Područje učinka(u metrima) 539 m


☒ da

☐ ne


☒ da

☐ ne


☒ da

☐ ne

28/173

29/173

Privitak obrascu Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u području postrojenja s količinama iznad graničnih vrijednosti u točki 4.12. Lokacija opasne tvari na području postrojenja:

Tablica 1 - prikaz lokacija - spremnika s opasnim tvarima u Rafineriji nafte Rijeka

Br. Oznaka Namjena Nominalni

volumen (m3)

1 SA-001 Primarni benzin 10000

2 SA-002 Primarni benzin / teški benzin 10000

3 SA-003 Primarni benzin / teški benzin 10000

4 SA-004 Atmosferski ostatak / slop 10000

5 SA-005 Kerozin (petrolej) / Plinsko ulje lako 10000



8 SA-008 Plinsko ulje lako 20000

9 SA-009 Vakuum plinsko ulje 20000

10 SA-010 Atmosferski ostatak 20000

11 SA-011 Atmosferski ostatak 20000

12 SA-012 Vakuum ostatak 20000

13 SA-013 Slop 20000

14 SA-014 Vakuum plinsko ulje 20000

15 SA-015 Atmosferski ostatak / vakuum plinsko ulje 20000

16 SA-016 Nafta, vakuum plinsko ulje 20000

17 SA-017 Nafta, sirovinski slop 20000

18 SA-018 Nafta 72000

19 SA-019 Nafta 72000

20 SA-020 Nafta 72000

21 SA-021 Nafta 40000

22 SA-022 Nafta 40000

23 SA-023 Nafta 40000

24 SA-024 Benzinske komponente 40000

25 SA-025 Benzinske komponente 40000

26 SB-001 Loživo ulje / Brodsko gorivo ostatno 1600




30 SB-005 Dizelsko gorivo (plinsko ulje lako) 1600

31 SB-006 Dizelsko gorivo (plinsko ulje lako) 1600

30/173


volumen (m3)

32 SB-007 Bezolovni motorni benzini 1600


34 SB-009 JETA-1 (petrolej) 1600




38 SB-013 MTBE 9500

39 SB-014 FCC benzin 10000

40 SB-016 JET A-1 (petrolej) 10000









49 SB-036 Brodsko gorivo ostatno 10000

50 SB-038 Loživo ulje ekstra lako (plinsko ulje) 1200




54 SB-042 Loživo ulje, pirolitičko ulje 1200

55 SB-043 Loživo ulje, pirolitičko ulje 1200

56 SB-044 Loživo ulje 1200

57 SB-045 Loživo ulje 1200

58 SB-046 Dizelsko gorivo (plinsko ulje) 1200






64 SB-052 JET A-1 (petrolej) 3300


31/173


volumen (m3)




69 SC-001 Dizelsko gorivo (plinsko ulje) 7100









78 SC-011 Slop 400

79 SC-012 Benzinske komponente 400

80 SC-015 Slop 2000

81 SC-016 Slop 2000

82 SC-017 Loživo ulje / Brodsko gorivo ostatno 10000




86 SC-021 Dizelsko gorivo (plinsko ulje), brodsko gorivo destilatno 3300

87 SD-001 Komponente za loživa ulja 4000




91 SD-005 Vakuum plinsko ulje 4500

92 SD-006 Vakuum plinsko ulje 2000

93 SD-007 Kerozin (petrolej) 2000

94 SD-008 Plinsko ulje lako, petrolej 2000

95 SD-009 Plinsko ulje lako, FAME 2000

96 SD-010 Plinsko ulje lako, FAME 2000

97 SD-012 Benzinski slop 3300



32/173


volumen (m3)

100 SD-021 Slop 1140

101 SD-022 Slop 1140

102 SD-023 Slop 1140

103 SD-024 Slop 1140

104 SD-025 Slop 4500

105 SD-026 Slop 4500

106 SD-027 Slop 400

107 SE-001 Ukapljeni naftni plin 200















122 SS-022 Lako katalitičko ulje 580

123 SS-024 Loživo ulje (vlastita potrošnja) 1143




127 SS-108 Benzenska frakcija 3300



130 SS-111 Benzinske komponente 3300




33/173


volumen (m3)


135 SS-117 Kerozin (petrolej) 3300









144 SS-130 Izo-pentan (benzinska komponenta) 1226

145 SS-132 Vakuum plinsko ulje, nekonvertirano ulje 5000

146 SS-133 Vakuum plinsko ulje, nekonvertirano ulje 5000

147 SS-134 Vakuum plinsko ulje 10000

148 SS-135 Vakuum plinsko ulje 10000

149 SS-136 Plinsko ulje hidrokreking 5000

150 SS-137 Plinsko ulje hidrokreking 5000

151 V-207 Tekući sumpor 600

152 S-302 A Tekući sumpor 1800

153 S-302 B Tekući sumpor 1800

34/173

I. INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA I ORGANIZACIJI PODRUČJA POSTROJENJA IZ PERSPEKTIVE SPRJEČAVANJE VELIKIH NESREĆA

I.A. Politika sprječavanja velikih nesreća INA Grupe:

U svrhu provođenja visokog stupnja upravljanja sigurnošću u skladu s člankom 14. stavak 2. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17) INA d.d. objavila je Politiku sprječavanja velikih nesreća (Prilog 1). Politiku donosi predsjednik Uprave INA d.d.

Politika je izjava kojom jamčimo visoki stupanj zaštite čovjeka i okoliša odgovarajućim sigurnosnim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja. Sprječavanje nesreća je prioritet u planiranju i djelovanju organizacije.

S Politikom sprječavanja velikih nesreća obvezno se upoznaju svi zaposlenici na lokaciji, izvođači radova i posjetitelji.

Politika je objavljena putem baze sustava upravljanja (BSU) te su o njoj preko nadležnih rukovoditelja upoznati svi zaposlenici. Politika je istaknuta na vidljivim mjestima u RNR.

Izvođači i posjetitelji upoznaju se s Politikom na uvodnoj edukaciji prije početka radova ili ulaska u Rafineriju nafte Rijeka.

Implementacija Politike se provjerava kroz interni nadzor u području održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša; interne i eksterne audite u sustavu kvalitete, kroz sustav interne revizije, odnosno kroz inspekcijske nadzore. Primjerenost i primjenjivost Politike preispituje se kroz Upravinu ocjenu- godišnji izvještajsustava upravljanja.

Posljedice nepoštivanja pravila ponašanja koja su vezana uz zaštitu zdravlja, sigurnost, zaštitu okoliša i zaštitu imovine propisana su Etičkim kodeksom i Pravilnikom o radu. Ovi interni dokumenti opisuju pokretanje etičkog postupka i propisivanje sankcijskih mjera od opomene do pokretanja otkaza o radu zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa.

Ažuriranje i revizije Politike provode se radi usuglašavanja s novim zakonskim propisima, nesukladnostima nakon internog nadzora, audita ili revizije, odnosno inspekcijskog rješenja.

I.B. Sustav upravljanja sigurnošću

Dokumenti sustava upravljanja koji definiraju sustav upravljanja sigurnošću

Sustav upravljanja sigurnošću Rafinerije nafte Rijeka definiran je dokumentima:

- Pravilnik sigurnosti INA, d.d. SEC1_INA1 (Prilog 6) definira operativno provođenje sigurnosnih zahtjeva u INA, d.d. vezano uz zaštitu osoba i imovine, što uključuje tehnologije, materijalnu/nematerijalnu imovinu i informacije koje su sa tim povezane.

- Pravilnik o zaštiti na radu u INA, d.d HSE7_INA1 (Prilog 7) utvrđuje način uređivanja i provođenja zaštite na radu u INA, d.d.

- Postupak za zaštitu od požara na lokaciji RNR HSE_G7_INA1_PROD1_1 propisuje mjere i poslove zaštite od požara i vatrogastva na lokaciji RNR (Prilog 8)

- Uputa za intervencije Vatrogasne postrojbe RNR HSE1_G7_INA3_PROD4_1 kojom se propisuje postupanje VP RNR u izvanrednim situacijama (Prilog 9)

35/173

- Uputa o izvješćivanju i istraživanju incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u Rafineriji nafte Rijeka HSE_G13_INA_PROD1 (Prilog 10) kojim se utvrđuju odgovornosti i načini izvješćivanja o incidentima iz područja ZZSO i požara, te prema nadležnim službama INA d.d i nadležnim ustanovama izvan INA d.d. Također propisuje metode i načine istraživanja incidenata u svrhu sprečavanja njihovog ponavljanja.

- Postupak pripravnosti i odziva u hitnim situacijama u RNR HSE1_G17_INA1_PROD5_2 (Prilog 11) utvrđuje postupke za pravovremeno i učinkovito postupanjeu hitnim i izvanrednim situacijama. Osnovna zadaća je prepoznavanje opasnosti i procjena rizika nastanka određene hitne situacije,te postupanje i aktivnosti, kao i ublažavanje posljedica u slučajevima hitnih situacija, odnosno iznenadnih događaja, koji mogu imati štetan utjecaj na ljude, imovinu, okoliš i/ili ugled RNR

- Procjena rizika, dokument, na temelju kojeg se primjenjuju pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organiziraju i provode radni i proizvodni postupci, odnosno metode te poduzimaju druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi se otklonila ili svela na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi se na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurala bolju razinu zaštite na radu.

I.B.1.Organizacija i osoblje

Organizacija i odgovornosti za donošenje odluka, kako za RNR tako i za cijelu INA Grupudefinirani su upravljačkim dokumentima: Opis zadataka i odgovornosti (OZO) i Listom ovlaštenja za donošenje odluka (LODO) – dostupni na lokaciji.

36/173

Slika 1. Mikroorganizacijska shema INA-e, na kojoj su označne organizacijske cjeline Logistika i Rafinerija nafte Rijeka

37/173

Sustav upravljanja sigurnošću dio je integriranog sustava upravljanja poslovanjem.

Sustav sigurnosti vodi računa o organizaciji i osoblju: ulogama i nadležnostima osoblja koje na svim razinama organizacije sudjeluje u upravljanju opasnostima; utvrđivanju potreba obuke takvog osoblja i osiguravanju tako određene obuke; sudjelovanju zaposlenika i, u određenim prilikama, proizvođača.

Direktori i rukovoditelji organizacijskih jedinica (kao ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu) svih razina ovlašteni su i odgovorni za uvođenje, organiziranje, provedbu i nadzor svih obveza iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša prema važećim politikama INA Grupe i zakonskim propisima, kao i postizanje postavljenih ciljeva INA Grupe iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša (ZZSO) unutar sebi podređenih organizacijskih jedinica.

U INA, d.d. djeluje organizacijska jedinica Održivi razvoj i zaštita zdravlja, sigurnosti i okoliša (ORZZSO), koja ima zadatak objedinjavanja i koordinacije korporativnih poslova održivog razvoja, zaštite zdravlja i sigurnosti, te zaštite okoliša. U INA, d.d djeluje i organizacijska jedinica Upravljanje sigurnošću društva koja ima zadatak objedinjavanja i koordinacije korporativnih poslova upravljanja sigurnošću vezano uz zaštitu osoba i imovine.

Stručnjaci zaštite na radu i zaštite od požara kao i službe održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša na lokacijama obvezni su pružati stručnu pomoć ovlaštenicima poslodavca te radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu, za unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, osposobljavanje, suradnju sa specijalistima medicine rada, a obavljaju i druge poslove definirane zakonom.

Svi radnici INA, d.d. i INA Grupe te druge osobe koje obavljaju poslove na lokacijama INA,d.d. i INA Grupe obvezne su obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu, ponašati se sukladno pravilima struke, odredbama zakonskih i podzakonskih akata, propisanim uputama za rad na siguran način i Pravilnikom o zaštiti na radu u INA d.d. (Prilog 7).

I.B.1.1. Unutarnja organizacija na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka

Rješenjem MUP-a broj: 511-09-23/8-UP/1-2540/1-1995. ŽS od 19.06.1995. godine, građevine i prostori tvrtke „INA“d.d., Zagreb, Rafinerija nafte Rijeka, Kostrena, Urinj bb, razvrstani su u „I a“ kategoriju ugroženosti od požara. Navedenim rješenjem određen je najmanji broj vatrogasaca u postrojbi – 65 vatrogasca od kojih najmanje četiri vozača u smjeni te 6 radnika za unutarnji nadzor mjera zaštite od požara. Vatrogasna postrojba RNR upravlja poslovima vatrogastva na lokaciji i osigurava intervencijsku spremnost i funkcionalnost opreme vatrogasne postrojbe. Organizacija rada vatrogasne postrojbe shodno Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za kategorizirani objekt i izvješću o sigurnosti za lokaciju (SEVESO lokacija).

Na području postrojenja borave radnici različitih organizacijskih jedinica kako je navedeno u tablici u nastavku, te radnici STSI-a, izvođači radova i posjetioci.

Vrste osposobljavanja u koje je sadržana prevencija rizika i sprječavanje velikih nesreća opisana u točki V.D.2.3 Kompetencije i osposobljavanje. U osposobljavanja su uključeni radnici RNR i radnici izvođača radova. Potrebe o obnovi stečenog znanja vezano uz ZZSO provodi se u skladu s prepoznatim potrebnim osposobljavanjima u procjeni rizika za radna mjesta ovisno o zahtjevima pozicije (kao npr, osposobljenost za rad na siguran način, osposobljenost za rad na siguran način s računalom, osposobljavanje pučanstva za početno gašenje požara, osposobljenost za ovlaštenika poslodavca, osposobljenost za rad s opasnim kemikalijama – odgovorna osoba, osposobljenost za voditelja evakuacije i spašavanja, osposobljenost za rad s zapaljivim tekućinama i plinovima, ispit za pružanje prve pomoći, strojar crpne stanice, strojar kompresorske stanice, strojare parnih turbina, rukovatelje industrijske peći), te ostale preporučene prakse definirane internom regulativom.

38/173

Tablica 2 - Prikaz broja radnika na lokaciji Rafinerija nafte Rijeka na dan 29.8.2017.g.

SD/PF/SEKTOR BROJ RADNIKA

Uprava 1

Sigurnost Društva 1

Korporativni poslovi 2

Održivi razvoj i ZZSO 1

Upravljanje i razvoj ljudskih resursa 1

Rafinerije i marketing 752

Rafinerije i marketing 8

Rafinerija nafte Rijeka 588

Komercijalni poslovi 2

Logistika 136

Razvoj Rafinerija i marketinga 12

Opskrba, trading i optimizacija 6

Usluge kupcima i maloprodaja 19

Nabava 1

Upravljanje investicijama 13

Upravljanje imovinom i uslugama 5

UKUPNO 774

39/173

Slika 2. Mikroorganizacijska shema Rafinerije nafte Rijeka

40/173

Upravljačkim dokumentom Opis zadataka i odgovornosti INA d.d. (OZO dostupan na lokaciji) ustrojene su slijedeće organizacijske jedinice Rafinerije nafte Rijeka (Slika 2.):

Proizvodnja

Upravljanje održavanjem

Tehnologija i razvoj

Kontrola kvalitete

Održivi razvoj i zaštita zdravlja, sigurnosti i okoliša lokacija RNR

Planiranje i kontrola proizvodnje

Direktor RNR i rukovoditelji organizacijskih jedinica 4. i 5. razine (prema Slici 2. Mikroorganizacijska shema RNR) ovlašteni su i odgovorni za uvođenje, organiziranje, provedbu i nadzor svih obveza iz područja poslovanja i zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša.

Za zakonitost rada u RNR odgovoran je Direktor RNR. Upravlja poslovnim aktivnostima i odgovoran je za uspostavu, održavanje i unapređenje cjelokupnog sustava upravljanja poslovanjem u svrhu ostvarenja politike, ciljeva poslovanja i neprekidnog poboljšavanja. U okviru toga odgovoran je za organizaciju i provedbu zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša u RNR, donošenje ciljeva zaštite zdravlja i sigurnosti i donošenje lokalne regulative. Osiguranje resursa potrebnih za rad i postizanje ciljeva poslovanja i sustava upravljanja ZZiS uključuje ljudske resurse, tehnologiju, organizacijsku infrastrukturu i financijske resurse. Zaštita zdravlja i sigurnost je odgovornost linijskog rukovoditelja RNR. Visoke standarde ZZiS rukovodstvo osigurava putem provođenja mjera ZZiS, usmjerenosti ka ostvarivanju ciljeva i programa ZZiS, uključivanjem problematike ZZiS u sastanke, provođenjem nadzora, sudjelovanjem u edukaciji iz područja ZZiS, uključivanjem radnika i osobnim primjerom.

Organizacija stručnih poslova zaštite zdravlja i sigurnosti:

U RNR je ustrojena služba Održivi razvoj i zaštita zdravlja, sigurnosti i okoliša lokacija RNR koja obuhvaća poslove planiranja, organiziranja, koordinacije i nadzora stručnih poslova održivog razvoja, zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. Služba ima savjetodavni karakter prema ostalim stručnim službama i organizacijskim jedinicama na lokaciji RNR, te djeluje u skladu sa zakonskim i internim propisima iz područja ZZSO. Vatrogasna postrojba RNR organizacijski je dio službe ORZZSO lokacija RNR.

Upravljačkim dokumentom Opis zadataka i odgovornosti INA d.d. (OZO, dostupan na lokaciji) ustrojene su slijedeće organizacijske jedinice Logistike (Slika 3.):

Transport

Logistički terminali

Osiguranje kvalitete i operativna izvrsnost

Održivi razvoj i ZZSO Logistike

Održavanje

Sektor logistike na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka namijenjen je za skladištenje i manipulaciju naftnim derivatima. Na lokaciji RNR unutar Logističkih terminala Regija Rijeka djeluju organizacijske cjeline cestovnog, željezničkog i brodskog terminala Rijeka.

41/173

Slika 3. Mikroorganizacijska shema Logistike s označenim organizacijskim jedinicama na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka

42/173

I.B.2. Prepoznavanje i procjena značajnih opasnosti

Postupci za sustavno identificiranje glavnih opasnosti koje proizlaze iz uobičajenog (normalnog) rada, pokretanja ili zaustavljanja postrojenja i neuobičajenih uvjeta, kao i procjenu njihovih vjerojatnosti i ozbiljnosti; međusobni utjecaj između različitih postrojenja i dijelova postrojenja itd. definirani su prema stupnjevima kako je niže navedeno:

I STUPANJ OPASNOSTI

kada je izvanredni događaj unutar granice postrojenja/objekta te je djelovanjem aktivnosti procesnog osoblja, VP RNR, ZOP-a i ZNR onemogućeno širenje i utjecaj izvan granica postrojenja / objekta.

II STUPANJ OPASNOSTI

kada unatoč aktivnostima procesnog osoblja i službi: OR ZZSO, VP RNR, ZOP-a i ZNR-a nije moguće spriječiti širenje i utjecaj izvan granica postrojenja ili objekta u kojem je nastala, te opasnost ostaje unutar prostora – lokacije RNR

III STUPANJ OPASNOSTI kada su razmjeri iznenadnog događaja takvi da prijete širenjem izvan granica prostora lokacije RNR.

Detaljnije su opisani u dokumentima:

Upravljanje rizicima i promjenama ZZSO u društvima INA Grupe HSE1_G2_I (Prilog12), a u RNR Postupkom upravljanja rizikom po zdravlje i sigurnost u Rafineriji nafte Rijeka HSE1_G1_INA1_PROD2_1 (Prilog 13).

U prepoznavanje i procjenu značajnih opasnosti uključuju se djelatnosti kooperanata koji se nalazi na području postrojenja. Sustav izdavanja dozvola za rad pri izvođenju svih radova izvođača uključuje propisivanje i provođenje mjera zaštite.

U svrhu trajne identifikacije opasnosti, procjene rizika i primjenu potrebnih mjera kontrole u RNR se poduzimaju slijedeće aktivnosti:

- izrađuje se Procjena rizika za radna mjesta, te definira Plan mjera

Procjenu izrađuje INA d.d temeljem ovlaštenja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (KLASA: UP/I-115-01/15-01/21; URBROJ: 425-02/2-15-50).

Rukovoditelji procesa ili po njima ovlaštene osobe sudjeluju u izradi i odgovorni su za identifikaciju opasnosti u svojoj nadležnosti. Izrađuje se kompanijski izabranim metodama. Planovi mjera za smanjenje opasnosti nadziru se putem Pododbora ZNR. Procjene su izrađene za sva radna mjesta u organizaciji.

- izrađuje se Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija,te definira Plan mjera

Temeljem izrađenih Procjena ugroženosti izrađuje se Plan ZOP i Plan mjera.

- definiraju se prostori ugroženih eksplozivnom atmosferom na zone opasnosti

- izrađuje se HAZOP i SIL studija

(HAZOP-a- identificirati potencijalne opasnosti i procesni problemi sa stajališta projektne izvedbe postrojenja i ljudskih pogrešaka. SIL studija- pridružiti nivo integriteta za sve zaštitne instrumentacijske funkcije, koje su primijenjene na procesnim postrojenjima. )

- preliminarno se identificiraju opasnosti i procjenjuju rizici u početku postupka ugovaranja sa izvođačima.

43/173

- neposredno prilikom izdavanja svake Dozvole za rad identificiraju se opasnosti, procjenjuju rizici i propisuju mjere

- redovito se provodi unutarnji nadzor i propisuju mjere.

- svakodnevno se uočavaju opasnosti i dojavljuju potencijalno opasne situacije u okviru redovnih radnih aktivnosti

- opasnosti prepoznate iz Procjena obrađeni su u scenarijima ovog Izvješća (spremnički prostor, postrojenja; požar, eksplozija)

- redovito se provode preventivni pregledi u svrhu redovitog održavanja tehnološke opreme od utjecaja korozije

- na lokaciji područja postrojenja instalirani su sustavi za dojavu, gašenje i hlađenje te detekciju plina kao zaštitni mehanizmi za sprječavanje međusobnih utjecaja pojedinih postrojenja uz stalnu prisutnost vatrogasne postrojbe VP RNR

- rizici od visokih temperatura regulirani su unutar operativnih tehnoloških postupaka, rizici i postupanje za slučaj nepovoljnih vremenskih uvjeta (jakog vjetra) definirani su Uputom za rad u otežanim vremenskim uvjetima u RNR HSE_G15_INA1_PROD1_1 (Prilog 37)

- prijava, evidentiranje i analiza kvarova opreme provodi se sustavno od strane stručnjaka Proizvodnje i Upravljanja održavanjem uz primjenu matrice rizika kojom se definiraju prioriteti otklanjanja kvarova i osiguranja maksimalne raspoloživosti opreme. Matrica rizika sastavni dio internog dokumenta Uputa za upravljanje obavijestima i radnim nalozima u INA,d.d. MTN1_INA1_2.

I.B.3. Nadzor rada postrojenja

Radni procesi i aktivnosti definirani su upravljačkim dokumentima INA d.d, tehnološkom

dokumentacijom i radnim uputama, a zaštita zdravlja, sigurnosti i okoliša je sastavni dio svake

radne procedure čije provođenje se redovito nadzire.

Nadzor i upravljanje rizikom u organizacijskim jedinicama provode:

- radnici u djelokrugu rada, svakodnevno na svim radnim mjestima primjenom pravila zaštite na radu i zaštite od požara

- stručnjaci za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštite okoliša obavljanjem unutarnjeg nadzora

- pravne osobe unajmljene za obavljanje poslova zaštite osoba i imovine

- ovlaštenici poslodavca

Nadzor rada postrojenja provodi se obzirom na:

- tehnološko-procesne izvore opasnosti

- prirodne izvore opasnosti

- uplitanje neovlaštenih osoba pri radu postrojenja i pri radu s opasnim tvarima u postrojenju.

Uz redovni tehnološki nadzor provodi se i kontinuirani nadzor rada zaposlenika i osoblja izvođača, naročito s aspekta zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša.Tako su propisane i dodatne obaveze nadzora:

- Uputa za provođenje opservacijskog nadzora rukovoditelja u RNR (Prilog 14) –

nadzor koji provode rukovoditelji svih razina

- Uputa o internom nadzoru iz područja ZZSO u RNR (Prilog 15) – nadzor koji

provode timovi stručnjaka RNR iz raznih područja

44/173

- Postupak nadzora u području ZZSO u društvima INA Grupe HSE_G7_I (Prilog 16)

– nadzor koji u RNR provode stručnjaci ZZSO INA d.d radi provjere sukladnosti iz

ZZSO područja

Oprema i građevine, uključujući i sustave za detekciju i dojavu opasnosti, se održavaju,

pregledavaju i nadziru prema planovima održavanja, remonta i pregleda. Sve u skladu s

Uputom o tijeku izvođenju i primopredaji radova održavanja u RNR

MTN1_INA1_PROD4_1 (Prilog 17) te Uputa za upravljanje opremom za nadzor i mjerenje

u RNR MTN1_INA1_PROD2_2 (Prilog 18).

Prije puštanja u rad, a nakon dužih obustava u radu i nakon remonta, postrojenja se

pregledavaju sukladno Postupak za sigurnosni pregled postrojenja prije puštanja u rad

HSE9_INA1_1 (Prilog 19)

45/173

Popis najučestalijih incidenata evidentiranih na području postrojenja tijekom internih nadzora u razdoblju 2012. – kolovoz 2017.g.

OPIS / UZROK DATUM / LOKACIJA

POSLJEDICE PODUZETE MJERE

2012.

Na prirubničkom spoju transfer voda između peći 376 H2-376 C5 došlo je do izbijanja medija i samozapaljenja istoga

31.05.2012. Hidrokreking postrojenje

Manja materijalna šteta

- zamjena brtvi oštećenih požarom i vijaka na priručničkom spoju - nadopunjena radna uputa za pokretanje i zaustavljanje postrojenja (s potencijalni

mjestima propuštanja, načinom kontrole istih, - izrađena Uputa o učestalosti zamjene vijaka na priručničkom spoju. - pokrenut MOC tehničko - tehnološka promjena za korekciju ne paralelnosti dvije

prirubnice na prirubničkom spoju - izrađen kontrolni proračun opterećenja transfer voda na prirubnici kolone 376 C-

005 i projektno rješenje - izrađena geodetska snimka 3D modela spoja priključka T1 kolone i transfer voda - pokrenut MOC za uklanjanje izolacije s prirubničkog spoja i ugradnja parnog

prstena prema rješenju Ex agencije u svrhu sprječavanja nakupljanja ugljikovodika u izolaciji.

2013.

Pojava veće količine ugljikovodika (plinskoj fazi) u kanalizacijskom sustavu iz okna RO-1/K7

09.08.2013. Kanalizacijski sustav s južne strane Aromata

Bez posljedica

- izrađena Uputa za dreniranje u cilju sprječavanja nekontroliranih ispuštanja s grupe postrojenja GP2

- izrađena Uputa za dreniranje u cilju sprječavanja nekontroliranih ispuštanja s GP3 - u izvještaj s pogona- smjenski dnevnik u formi on line obrasca u sustavu Syntesis

uvedena obavezna stavka dreniranja

2014.

Propuštanja medija na drenažnom čepu kućišta pumpe (321-MP-009) pri čemu je došlo do požara koji je zahvatio dno kolone (321-C-001) / oštećenje navoja čepa na kućištu pumpe uslijed korozije.

17.08.2014. Topping 3 postrojenje

Materijalna šteta, lakše ozlijede dva vatrogasca

- u HAZAP studiju za Topping 3 definirane učinkovite mjere za smanjenje rizika (detekcija ugljikovodika i blok ventila)

- revidirana radna uputa za pumpe pokretanje /isključivanje, održavanje/popravak, te definirana provjera čepova i navoja kučišta

- proveden nadzor CCTV unutar kritičnih procesnih jedinica - izrađena projektna dokumentacija za automatski sustav zaštite od požara na

kritičnim pozicijama - izrađena projektna dokumentacija za izgradnju fiksnog sustava hlađenja i

definiran plan provedbe - revidirani radni postupci i alarmni planovi - obnovljen trening operatera te provedena provjera znanja procesnog osoblja - uvedena redovita provjera fiksnih sustava hlađenja - prilagođene radio stanice Vatrogasne postrojbe RNR za direktnu komunikaciju s

vatrogasnim frekvencijama na području PGŽ

46/173



2015.

Samozapaljenje medija /propuštanje na prirubničkom spoju reaktora 376-R-001

13.08.2015. Hidrokreking postrojenje (HCU)

Materijalna šteta - Deluge stanica dovedena u funkcionalno stanje - izvršeno funkcionalno ispitivanje protupožarne instalacije na HCU postrojenju - Implementiran protokol za prirubničke spojeve

Požar niskog raslinja

22.07.2015. U blizini spremnika sirove nafte A-21

Bez posljedica

- očišćeno nisko raslinje uz perimetar rafinerije od spremnika A-21- ulaz Vidikovac - provedena provjera ispravnosti perimetra čelične mreže i zamjena dotrajalih

dijelova - u plan obilaska vatrogasne postrojbe RNR dodan prostor perimetra spremnik A-

21- ulaz Vidikovac - revidirane tablice izvješćivanja - organizirana edukacija za radnike Ureda voditelja proizvodnje u smjeni RNR

Tijekom pokretanja postrojenja Topping 3 (2 izmjenjivača) Vacum flash destilacije (1 izmjenjivač) i HCU (1 izmjenjivač ) došlo je do probijanja čepova na izmjenjivačima istjecanja materijala.

14., 16., 18.02.2015. Vacuum flash destilacije

Materijal je istekao na opremu, betonsku površinu i kanalizaciju

- u sigurnosnu provjeru prije puštanja u rad uvedena obavezna kontrola ispravno postavljenih čepova na izmjenjivačima i kapa na ozrakama

- kontrola stanja čepova i izvršavanje dotezanja prilikom postizanja radnih uvjeta kod pokretanja postrojenja

- ispitani svi priključci navoji i čepovi i sanacija - prilikom primopredaje nove opreme obavezno detaljno pregledavanje opteme,

čepova, kapa i oznaka (obavezan zapis) - za izmjenjivač 376-E17 pokrenut MOC

Na spremniku 333-SC-018 došlo je do propuštanja na spoju stepeništa i plašta. U spremniku se nalazi brodsko gorivo FRMK 700

26.07.2015. Spremnik 333-SC-018

Materijal je istekao na betonsku površinu

- napravljen vanjski pregled spremnika 333-SC-018 - napravljen pregled izolacije svih spremnika i stanja izolacije - revidiran plan pregleda spremnika u RNR sukladno preporukama API 653 i

EEMUA 159 (Proizvodnja)

Eksplozija i požar procesne peći na postrojenju Platformig 2, prilikom pokretanja postrojenja, nakon obustave uzrokovane nestankom električne energije.

2.11.2015 Platformig 2

Materijalna šteta

- redovita provedba obuke o kritičnim procesu i međusobno ovisnoj tehnologiji - jasno definiran proces komunikacije i provedena obuka - reviditrani priručnici upravljanja procedom i provedeni treninzi u cijeloj Proizvodnji - implementiran sustav upravljanja alarmima na starim postrojenjima - instaliran sigurnosni sustav kratkoročno i dugoročno - revidirana radna uputa pokretanje i zaustavljanje postrojenja na Platformingu 2 - U audit Upravljanja procesnom sigurnošću uključena provjera informativni sustav

(DCS) korisničkih priručnika i obuka - prilikom donošenja odluka kod upravljanja postrojenja donosioci odluka trebaju se

osloniti izravno na informativni sustav u kontrolnoj dali (DCS)

47/173



2016

Onečišćenje mora i obale ugljikovodicima u neposrednoj blizini RNR uslijed odnošenja lož ulja s kišnicom (vodenim udarom uslijed velikih oborina) iz oborinske kanalizacije Postrojenja za obradu otpadnih voda preko podmorskog ispusta br. 2 u more.

12.05.2016. Ispust 2 – POOV

Materijalna šteta

- nadzor i upravljanje LU stanicom kod Aromata predano Energani te napravljeni trening operaterskog osoblja koje upravlja sa LU stanicom, s osvrtom na događaj.

- iniciran zahtjev za reviziju dokumenta OZO (dodati odgovornost za oborinsku i zauljenu kanalizaciju)

- napravljena dokumentaciju separatora koji se nalazi kod RO 16 / POOV. - ažuriran Pravilnik o radu i održavanju internog kanalizacijskog sustava i Pravilnik

o radu i održavanju sustava obrade otpadnih voda RNR u kojem su navedene odgovornosti za praćenje i koordinaciju ispitivanja kanalizacijskog sustava

- vođenje evidencije pregleda kanalizacije (pregled i čišćenje) od strane Tehničara za održavanje – specijalista.

- provjereni u RNR ostale postupke dreniranja, postojeće procedure (ili dijelove koji se odnose na dreniranje u radnoj uputi za rad na postrojenju) te odgovornosti za nadzor dreniranja.

- na shemi odvodnje kompleksa Urinj obojani dijelove sustava kanalizacije koja nije spojena s postrojenjem za obradu otpadnih voda (POOV).

- Uputu za rad lož uljne stanice za procesna postrojenja dorađena s uputom o dreniranju i educirati operativno osoblje.

- napravljen pregledan status ispitivanja kanalizacija / tankvana / separatora na razini cijele rafinerije

- uvrstiti u projekt za revitalizaciju POOV mogućnost spajanja dijela oborinske kanalizacije koja ide na Ispust 2 mimo sustava za obradu otpadnih voda na sam sustav za obradu otpadnih voda.

- provjereno popratno grijanje LU od spremnika S-024 do LU stanice, te dalje prema potrošačima sa termovizijskom kamerom.

- napravljena fizička barijeru između potpornog zida ceste i površine posude 320 V-003, u cilju sprječavanja dotoka LU iz podzemlja kroz potporni zid (tankvana).

- pregledana izlazna cijev iz posude 348-V-015 prema crpki 348-MP-11 (djelovanje kondenzata, pojačana korozija).

- saniran završetak cijevi vodenog kondenzata iz grijalice 348-E-001 (kondenzat udara u izlaznu cijev iz 348-V-015).

- sanirana zauljena kanalizaciju od LU stanice prema POOV-u. - očišćena oborinska kanalizacija POOV-a. - sanirana oborinska kanalizaciju POOV - ispitan separator kod RO16 /POOV na nepropusnost.

48/173



- napravljeno premoštenje ISPUST 2 u ISPUST 1 do okončanja čišćenja cijevi ISPUST 2

- očišćena podmorske cijevi ISPUST 2 - postavljene zaštitne oceanske plivajuće brane oko ISPUSTA 2

Curenje ugljikovodika iz podzemlja

u more unutar zaštitne brane br. 3

(ispod HDS postrojenja). Uzroci su

ugljikovodici koji su se tijekom

godina nakupili u podzemlju (u

postojećim „kavernama“) a zbog

oseke mora došlo do otjecanja u

more, propuštanja na sustavu

kanalizacije i cjevovodima.

14.11.2016.

Brana br. 3 ispod HDS

Materijalna šteta i negativni utjecaj na reputaciju /

- sanirana pogonska zauljena kanalizacija na 326 HDS - zamijenjen dio cjevovoda P-249 iznad Vatrogasnog doma. - postavljena blinda ba cijev P-400 kod ulaza u tunel sa Urinjske strane. - tlačna proba podzemne cijevi slopa na 326 HDSu od filtera Z-001 do posude V-17 - tlačna proba podzemne cijevi gravitacijskog slopa na 321 Topp 3. - osposobljena cijev sulfidne vode od Topp 3 prema POOVu. - unutarnji pregled spremnika 331-SA-001. - očišćen kanal cjevovoda na zapadnoj strani Topp3. - obilazak i vizualni pregled nadzemnih cjevovoda (checking route), uz prethodno

uređenje staza uz cjevovode od 323 VD do Vatrogasnog doma. - Uklonjeno raslinje (stabla) na trasi cjevovoda između spremnika A-12 i A-13, te

između spr. A-3 i A-4. - napravljen geomehanički elaborat za dio rafinerije A i D grupe spremnika u cilju

razjašnjenja tokova u podzemlju i prisustva ugljikovodika - usklađeno stanje bušotina na terenu sa stanjem na mapi bušotina RNR - svi skimmeri i crpke za izvlačenje ugljikovodika .dovedeni u funkcionalno ispravno

stanje - revidiran Postupak nadzora i sanacije podzemlja RNR (nova organizacija). - saniran dio zauljene kanalizacije na Toppingu 3 (drenaža kolone 321-C-3). - napravljena radnu uputu za rad sa instalacijama za izvlačenje ugljikovodika iz

podzemlja.

Požar na postrojenju Platforming2

na poziciji Izmjenjivača 313-E-006

A7L uzrokovanog propuštanjem

medija (benzina)

22.10.2017 Postrojenje Platforming 2

Materijalna šteta

- prije pokretanja postrojenja provjeravati funkcionalnu ispravnost prebacivanja crpki ulja, sa radne na pomoćnu, uz odzračivanje sustava.

- tlak dušice iznad 313-P-015 A/B pomoću dušika postaviti na 5,5 bara. - provjera i podešavanje brzine odziva (vrijeme punog hoda) za samodjelujući

regulator tlaka 313-PCV-1 i podesiti ga. - dovođenje u funkcionalno ispravno stanje sigurnosnih ventila 313 PSV-206A i

206B, te 313-PSV-207A i 207-B. - na zasunu ispod dušice montirati liniju za izjednačavanje tlaka i provjeriti drenažni

ventilić za odzračivanje na metalnom akumulatoru u kojem se nalazi dušica. - zamjeniti dotrajali mehanički regulator brzine vrtnje turbine 313-TP-15 sa

pouzdanijim hidrauličkim regulatorom (Woodvard)

49/173



- pojačan nadzor podmazivanja (trening operaterskog osoblja, „check route“) turbine 313-TP-15.

- pokrenut MoC za Live Loading Packing System na izmjenjivačima 313-E-006 A/L

Na FCC kompleksu na sekcija

Vacuum, uslijed gubitka podtlaka

na koloni 323 C 001, došlo je do

propuštanja medija i

samozapaljenja na prirubničkom

spoju kolektora transfer voda.

29.05.2016 Vacum postrojenje

Materijalna šteta

- pribaviti originalnu tehničku dokumentaciju od proizvođača - po sanaciji izrađeno očitovanje o uspješnosti sanacije - pregledane - zatraženo vanjsko stručno mišljenje o koroziji /eroziji u ejektorskom sustavu - izborom prikladnog materijala izbjeći korozivno djelovanje - izrađen karton opreme - na svakom remontu demontaža i pregled ejektorskih mlaznica i uvođenje u kartom

opreme - u tijeku je izrada popisa pozicija na kojima se prati korozivno djelovanje i količina

tipa kemijskog tretmana - transmiteri korozivnog djelovanja u funkciji on - line na Topping 3 koloni C-003, i

posuda V-002 - u tijeku - na sustavu Syntezis Corrosion monitoring sistem nadopunjen i u funkciji

2017

Prilikom izvođenja radova na cjevovodima P-501 i P-371, došlo je do požara u drenažnom kanalu između gata 2 i 3 u Luci Bakar.

Luka Bakar

Materijalna šteta /nije bilo ozlijeđenih i nije bilo izlijevanja u okoliš / provedene su korektivne i preventivne radnje sukladno izvještaju Tima za istragu incidenta.

- Dodatna edukacija i retrening u postupku izdavanja dozvola za rad (ORZZSO, RNR, Logistika, SUI, izvoditelji radova)

- Zatražiti policijski zapisnik s očevida požara 11.06.u luci Bakar - Dodatna edukacija i retrening za upotrebu i vatrogasnih aparata (ORZZSO RNR i

logistika, izvođača radova). Po potrebi povećanje broja kod izvođenja radova i revizija postojećeg rasporeda.

- Imenovanje zadužene osobe (kordinator radilišta) za koodinaciju radova i svih faza projekta na cijelom radilištu u luci Bakar. Po imenovanju potrebno je jasno istaknuti zaduženja, ovlasti i odgovornosti istog te definirati zadatke (opis i opseg rada)

- Prisutnost kordinatora radilišta (nakon imenovanja) kao i kordinatora II, za vrijeme izvođenja radova na radilištu u luci Bakar

50/173



- Izraditi postupak za dreniranje, pražnjenje sadržaja cjevovoda (priprema radova) koji će sadržavati sve potrebne preventivne mjere zaštite

- Izraditi postupak (od strane SUI) za uvjete izvođenje projektnih radova u vrijeme prihvata,

- Zbog propuštanja pumpe MP-1 (koja se koristi), potebno je istu hitno sanirati kako bi se radovi na radilištu mogli nesmetano odvijati i kako bi se spriječili eventualni incidenti.

- Ukloniti sve materijale i otpad (gorivi i negorivi) sa mjesta rada koji pretpostavljaju opasnost

- Uz proces evidencije radnika na radilištu (kroz dozvole) ustrojiti i time osigurati točnu informaciju o broju radnika na radilištu i gdje će se ista nalaziti (stalna dostupnost)

- Promptna nabavka VHF stanice dežurnom vatrogascu u luci Bakar radi direktne komunikacije s korisnikom (logistika, VHF ch. 67). Obaveza nabava (logistika)

- Izraditi privremenu procjenu požarnog rizika za izvođenje radova na investicijskim radovima u Luci Bakar

- Stalno dežurstvo vatrogasaca na radilištu (vozilo sa vatrogasnom grupom) u vremenu izvođenja radova. Vatrogasna grupa – jedan sa ispitom za vođenje vatrogasne intervencije. Jasno definirati zadatke vatrogasaca za vrijeme izvođenja radova

- Informirati predstavnike SUI, STSI, UO RNR i INA nabave o nalazu iz istrage (problematika skela sa gorivim elementima(tavaloni/drvene planjke) i zamjene sa negorivim elementima) iznalaženje rješenja i prijedloga

- Nabaviti i rasporediti na kritične pozicije opremu za kontinuirani monitoring radilišta od štetne koncentracije ugljikovodika (roboti) 0-24, ili za vrijeme trajanja radova

- U okviru projekta ili van njega u suradnji sa SUSD provjeriti mogućnost boljeg i preciznijeg pokrivanja radilišta i Luke Bakar video nadzorom i dodatnim kamerama (morska linija) trenutna ne pokrivenost morske strane luke Bakar- korektivna radnja u tijeku provedbe

Incidenti su istraženi sukladno propisanoj proceduri i metodologiji. Poduzimaju se korektivne i preventivne aktivnosti te unapređivanje iz

prethodnih iskustava.

51/173

I.B.4. Upravljanje promjenom

Upravljanje tehničko-tehnološkim promjenama rafinerijskih postrojenja definirano je dokumentom Postupak upravljanja tehničko-tehnološkim promjenama u rafinerijama (MoC) PROD_INA14 (Prilog 20)

Upravljanje tehničko-tehnološkim promjenama (promjena materijala, tehnološka promjena i tehnička izmjena) je sustavno i dokumentirano vođenje promjenaod pokretanja, analize mogućih pojave i sprečavanja potencijalnih opasnosti, realizacije,edukacije uključenih izvršioca, sigurnog puštanja u rad/primjenu te zatvaranja i arhiviranja, zapisa o promjenama.

Svaka esencijalna promjena i/ili izgradnja novih instalacija, skladišnog prostora ili promjena u procesu rada u RNR koordinira se na razini INA d.d temeljem Postupka upravljanja projektima u INA d.d. IM1_ INA1 (Prilog 21).

Postupak upravljanja projektima u Rafinerije i marketing IM1_INA1_DEV1 (Prilog 22) koji definira kako se svi projekti u RNR pokreću i kako se njima upravlja.

Glavni zadaci, uloge i odgovornosti za provođenje promjena u organizacijskoj strukturi RNR, te zadacima i odgovornostima organizacijskih jedinica određeni su dokumentom Provođenje organizacijskih promjena u INA d.d. ORG_G3_INA1 (Prilog 23).

Upravljanje promjenama vezanim uz procesnu sigurnostu RNR i INA d.d regulirano je dokumentom: Upravljanje rizicima i promjenama ZZSO u društvima INA Grupe. HSE1_G2_I (Prilog 12), koji vezano uz zahtjeve analize opasnosti, procjene rizika i upravljanje promjenama, razlikuje procese značajne za procesnu sigurnost od onih koji to nisu.

I.B.5. Planiranje za slučaj opasnosti

Za slučaj iznenadnog i neželjenog događaja koji može ugroziti zdravlje, život, imovinu i okoliš, kako unutar kruga rafinerije, tako i šire zajednice, izrađeno je Izvješće o sigurnosti, postupci pripravnosti i odziva, planovi evakuacije, zaštite i spašavanja, te planovi mjera u slučaju onečišćenja, koji se ažuriraju, usklađuju i redovito provjeravaju. Postupci i planovi uključuju način obavještavanja nadležnih tijela državne uprave te lokalne zajednice u okruženju.

Procesno osoblje obučeno je za postupanje u hitnim situacijama, za početno gašenje požara i pružanje prve pomoći, a na lokaciji djeluje Vatrogasna postrojba RNR preko koje se odvija sva ključna komunikacija u slučaju incidenata, a značajnu ulogu u koordinaciji i izvješćivanju ima Ured Voditelja proizvodnje u smjeni RNR.

Obuka i vježbe redovno se održavaju i analiziraju, a unapređenja uključuju u postupke. U njih su uključeni zaposlenici i izvođači, a u dogovoru s lokalnom zajednicom provode se vježbe većeg obima.

Kako bi prevenirala, odgovorila na hitne situacije, te smanjila njihove posljedice, RNR je uspostavila i provodi procedure pripravnosti i odziva, koje uključuju:

- redovnu identifikaciju opasnosti i procjenu rizika

- izradu operativnih planova za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda u RNR

- Plan evakuacije, zaštite i spašavanja

- Plan zaštite od požara (Prilog 24)

- redovno provođenje vježbi i educiranje za pravovremeno prepoznavanje opasnih situacija i postupanje po propisanoj proceduri, uz analizu provođenja programa osposobljavanja i vježbi, te po potrebi promjenu operativnih planova

52/173

- osiguranje i provjeru potrebnih resursa

- tehničko opremanje sredstvima za brzo djelovanje VP RNR organizirano je i izvedeno u skladu s Pravilnikom o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi koji definira minimum tehničke opreme i sredstava potreban da bi vatrogasne postrojbe mogle obavljati vatrogasnu djelatnost Osoblje, interventna vozila i opremu osigurava VP RNR, čija je osnovna uloga, uz preventivne i redovne aktivnosti, vatrogasne intervencije koje mogu biti gašenje požara, spašavanje sa visine i iz dubine, asistencije pri poremećajima u proizvodnom procesu, osiguravanje mjesta propuštanja plina i drugih ugljikovodika ili u slučaju drugih potencijalno opasnih situacija.

- Ovisno o opsegu izvanrednog događaja angažira se vanjska oprema za intervencije i sanaciju sukladno ugovorima i/ili potrebama (Prilog 24).

- analizu potencijalno opasnih situacija i izvanrednih događaja, identifikaciju uzroka, te poduzimanje popravnih i preventivnih radnji

- planirana dežurstva stručnih osoba po strukama

- sustav odziva i izvješćivanja unutar RNR, INE i vanjskih zainteresiranih strana prema propisanoj proceduri (niže navedeni prilozi s popisa) iz čega proizlaze obaveze i odgovornosti zaposlenika i odgovornih osoba i službi u RNR, Sektora logistike na području postrojenja Rafinerija nafte Rijeka, vertikalno organiziranih službi INA Grupe koji prate redovan proces rada, te izvođača radova na području postrojenja RNR.

Područje izvanrednih i iznenadnih događaja regulirano je sljedećim dokumentima INA Grupe i RNR:

- Pripravnost i odziv u hitnim situacijama u društvima INA Grupe HSE10_ I (Prilog 25)

- Sustav izvješćivanja i istraživanja incidenta iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u društvima INA Grupe HSE_G13_I (Prilog 26)

- Postupak pripravnosti i odziva u hitnim situacijama u RNR HSE1_G17_INA1_PROD5_2 (Prilog 11)

- Uputa o izvješćivanju i istraživanju incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u Rafineriji nafte Rijeka HSE_G13_INA_PROD1 (Prilog 10)

- Uputa o postupanju s ozlijeđenima u RNR HSE1_G16_INA1_PROD1_1_1 (Prilog 28)

- Unutarnji plan za postupanje u slučaju velike nesreće u prisutnosti opasnih tvari za područje postrojenja INA d.d. RNR, Opće upute za postupanje u slučaju nesreće s opasnim kemikalijama (Prilog 2 UP)

- Plan evakuacije, zaštite i spašavanja radnika i imovine u slučaju opasnosti na postrojenjima, objektima i prostorima Rafinerije nafte Rijeka HSE1_G17_INA1_PROD1_1 (Prilog 29)

- Plan zaštite od požara 50001177-006/16 (Prilog 24)

I.B.6. Praćenje učinkovitosti

Učinkovitost propisanih procedura, njihova implementacija i provođenje provjerava se i prati putem uspostavljenog sustava internog nadzora, internih audita prema usvojenim normama, praćenja uspostavljenih ključnih pokazatelja uspješnosti, analiza vježbi, te sustava

53/173

dokumentiranja i analize svih izvanrednih događaja uključujući i potencijalno opasne situacije. Sustavno se prati izvršenje svih propisanih korektivnih i preventivnih radnji.

Interni auditi sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša, zaštitom zdravlja i sigurnosti te informacijskom sigurnošću u RNR planiraju se i redovno provode sukladno Postupku za audit sustava upravljanja QM1_INA6 (Prilog 30).

Vanjski audit i praćenje učinkovitosti sustava provodi se godišnje od strane certifikacijske kuće Bureau Veritas.Poslovodstvo RNR, temeljem ulaznih podataka o svim performansama sustava i pokazateljima uspješnosti, jednom godišnje procjenjuje učinkovitost sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša i zaštitom zdravlja i sigurnosti putem Upravine ocjene sustava.

Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) provedbe sustava upravljanja sigurnošću i ZZSO:

Kako bi se mjerila uspješnost provedbe sustava ZZSO moguće je korištenje kombinacije vodećih pokazatelja (Leading indicators) i pratećih pokazatelja (Lagging indicators).

Vodeći pokazatelji razvijeni su s namjerom pokretanja i mjerenja glavnih aktivnosti ZZSO (Priručnik sustava upravljanja zaštitom okoliša u Rafineriji nafte Rijeka HSE1_INA1_PROD1_2 Prilog 34 i Informiranje i konzultiranje iz područja održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u društvima INA Grupe HSE_G15_I Prilog 35). Kada se mjere i prate aktivno, podaci dobiveni tim procesom omogućuju pravovremenu intervenciju u slučaju negativnog trenda, a prije nego on rezultira ozljedom, oštećenjem ili gubitkom. Oni obuhvaćaju:

- Prijavljene potencijalno opasne situacije, nesigurne radnje i uvjeti (broj)

- Stopa istraživanja incidenata (SII)

- Promatranje ponašanja radnika s aspekta ZZSO, nadzori, aktualno/planirano (%)

- Požari (broj)

- Izlijevanje ugljikovodika > 1m3 (broj)

- Gubitak sadržaja iz primarnog okruženja

Prateći pokazatelji predstavljaju mjeru za provedene aktivnosti tvrtke na području ZZSO i pokazuju trendove u sustavu. Oni obuhvaćaju:

- Nesreće na radu sa smrtnim ishodom (broj)

- Stopa izgubljenih radnih sati zbog ozljeda (LTIF)

- Stopa ukupno zabilježenih incidenata (TRIR)

- Opasan otpad (tone)

Glavni elementi kontrole

Kontrolni pokazatelji predstavljaju najvažniju funkcionalnu kontrolu nad sustavom ZZSO s aspekta integriranog sustava, a svode se na izvješća, osvrte i nadzore (Sustav upravljanja zaštitom zdravlja, sigurnošću i zaštitom okoliša u društvima INA Grupe HSE3_I Prilog 32).

- Ad-hoc: Izvješća o izvanrednim događajima

- Tjedno: Izvješća u području ZZSO

- Mjesečno: Osvrti na Projekte ZZSO

- Kvartalno: Očitovanje menadžmenta ZZSO

- Polugodišnje: Izvješće o stanju ZZSO

- Godišnje: Ocjena stanja sustava ZZSO i program nadzora

Obveza provođenja unutarnjih internih nadzora opisane su u poglavlju I.B.3

I.B.7. Revizija i pregled

Ocjenu učinkovitosti sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti, te sustava upravljanja zaštitom okoliša (Ocjena poslovodstva) sukladno normama ISO i OHSAS u RNR provodi

54/173

Poslovodstvo RNR najmanje jednom godišnje temeljem ulaznih podataka koje pripremaju imenovani predstavnici poslovodstva.

Ocjena učinkovitosti sustava upravljanja ZZiS i ZO sukladno normama provodi se temeljem dokumenata:

Priručnik sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti u Rafineriji nafte Rijeka HSE1_INA1_PROD2_2 (Prilog 33)

Priručnik sustava upravljanja zaštitom okoliša u Rafineriji nafte Rijeka HSE1_INA1_PROD1_2 (Prilog 34)

Provjeru načina i kvalitete održavanja Ocjene poslovodstva redovno, najmanje jednom godišnje nadzire certifikacijska kuća „Bureau Veritas“ u okviru nadzora certificiranih sustava upravljanja prema ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001.

Kao dio INA d.d, RNR je uključena u mrežu informiranja, konzultiranja i ocjenjivanja učinkovitosti iz područja OR i ZZSO iz čega proizlazi obaveza informiranja vertikalne organizacijske jedinice ORZZSO, Odbora operativnih direktora, Operativnog odbora ZZSO o kvartalnim ključnim parametrima uspješnosti, pregledu izvedbi, rizicima, realizaciji akcijskih planova, incidentima, ključnim projektima, kampanjama i drugim elementima područja OR i ZZSO. Propisano dokumentom: Informiranje i konzultiranje iz područja održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u društvima INA Grupe HSE_G15_I (Prilog 35)

Procesi u RNR kao i INA d.d su dokumentirani, a dokumenti se objavljuju u elektroničkoj bazi dokumenata BSU - definirano dokumentom: Postupak upravljanja dokumentima u INA, d.d. QM1_INA2 (Prilog 36)

Vlasnik dokumenta je nadležni rukovoditelj organizacijske jedinice odgovoran za izradu, nadzor provedbe procesa/dijela procesa opisanog dokumentom i održavanje dokumenta.

Provjeravanje primjenjivosti dokumenta je u nadležnosti predstavnika poslovodstva RNR koji najmanje jednom godišnje provjerava usklađenost procesa.

Preventivne i korektivne radnje:

Preventivne i korektivne radnje se definiraju, provode i prate temeljem utvrđenih nesukladnosti ili prepoznatih potencijalno opasnih situacija u sustavu kao što su izvanredni događaji, nesukladnosti iz inspekcijskih nadzora, nesukladnosti iz internih nadzora, nesukladnosti iz vanjskih i internih audita.

Nadležni rukovoditelji odgovorni su za otklanjanje nesukladnosti, definiranje njihovih uzroka i korektivnih radnji, te procjenjivanje potreba za radnjama radi prevencije nesukladnosti.

Stručnjaci ORZZSO u suradnji s odgovornim osobama uključeni su u definiranje korektivnih i preventivnih radnji kod izvanrednih događaja, inspekcijskih nalaza, internog nadzora stručnjaka. Odbori zaštite na radu također donose odluke i nadziru izvršenje i učinkovitost dogovorenih mjera.

Podaci o nesukladnostima u sustavu i statusu dogovorenih mjera, te njihovoj učinkovitosti, sastavni se dio poslovnih izvještaja i Ocjena poslovodstva sustava upravljanja. Definirano dokumentom: Postupak utvrđivanja i provođenja radnji za obradu rizika, prilika i nesukladnosti u INA d.d QM1_INA5 (Prilog 31).

55/173

II. OPIS LOKACIJE PODRUČJA POSTROJENJA

II. A.1. Opis lokacije na kojem se područje postrojenja nalazi i njegovog okoliša, uključujući zemljopisni smještaj, meteorološke, geološke i hidrografske uvjete i povijest terena

II.A.1.1. Opis lokacije područja postrojenja:

Područje postrojenja Rafinerije nafte Rijeka na adresi Urinj 53, Kostrena smješteno je u Primorsko-goranskoj županiji, većim dijelom na području Općine Kostrena i manjim dijelom na području Grada Bakra.

Ukupno zauzima površinu od 3,5 km2 priobalnog područja navedenih Općine Kostrena i Grada Bakra. Rafinerija se nalazi oko 12 km južno od grada Rijeke, na području katastarskih općina k.o. Kostrena Barbara (ukupno 434 katastarske čestice) i k.o. Bakar (69 katastarskih čestica).

Prilog 3: Popis katastarskih čestica na području Rafinerije nafte Rijeka

Na zapadu rafinerija graniči s Termoelektranom Rijeka i naseljem Urinj i Paveki, a iznad rafinerije prolazi koridor državne ceste DC8 [G.P. Pasjak (gr. R. Slovenije) - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split - G.P. Klek (gr. BiH) - G.P. Zaton Doli (gr. BiH) - Dubrovnik - G.P. Karasovići (gr. Crne Gore)] tzv. Jadranska magistrala. Spoj na ovu prometnicu rafinerija ostvaruje putem mreže nerazvrstanih cesta kroz područje naselja Urinj, Kostrena Sv. Barbara, Randići, Šoići i kroz grad Bakar.Također neposredno uz sjevernu granicu područja postrojenja smješten je koridor ostale željezničke pruge za međunarodni promet M602 [Škrljevo - Bakar]. Od rubnih područja urbanog kompleksa Grada Rijeke, rafinerija je udaljena oko 4 kmjugoistočno.

Vezano uz područje postrojenja RNR prema Prostornome planu uređenja Općine Kostrena (Službeni list Primorsko-goranske županije br. 07/01, 22/01, 20/07 i 23/07) u knjizi II. Odredbe za provođenje u članku 12. navedeno jekako je RNR (Rafinerija nafte na Urinju - postojeća građevina u proizvodnoj zoni na području Kostrene) proizvodna građevina od važnosti za državu.

Područje postrojenja RNR predstavlja izgrađenu strukturu van naselja smještenu unutar definiranog građevinskog područja u dijelovima plana na površinamaplaniranim za gospodarske namjenetj. proizvodne namjene.

Nadalje sukladno članku 46. RNR naznačena je kao građevinsko područje I-1 Rafinerija nafte na Urinju te je smještena u obuhvatu područja gospodarskih površina za proizvodne namjene (prikaz na slici 4).

PPUO-e Kostrena definirana su postojeća građevinska područja za proizvodne namjene u kojima se vrši izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih proizvodnih, pretežito industrijskih postrojenja i pratećih sadržaja te se u smislu opterećenja prostora ne planiraju nova građevinska područja proizvodne namjene.

Izgradnja novih građevina i zahvata u prostoru moguća je temeljem urbanističkog plana uređenja, a neposrednim provođenjem PPUO Kostrena dozvoljavaju se rekonstrukcije postojećih građevina, ali samo ako se vrše u funkciji uvođenja novih tehnoloških linija i poboljšanja postojećih tehnoloških procesa proizvodnje.

Prema zatečenom stanju izgrađenosti skloništa na terenu, na području Urinja postoje dva skloništa koja se redovno pregledavaju i inspiciraju, a zadnje ispitivanje je izvršeno 16.05.2017. godine. Skloništa su kapaciteta 150 i 25 osoba u Rafineriji nafte Rijeka-lokacija Urinj.

Preradbena postrojenja rafinerije smještena su na dvije platforme, koje se nalaze na južnoj strani poluotoka, dok su na istočnom dijelu smješteni spremnici za poluproizvode i sirovu naftu. Na sredini poluotoka smješten je spremnički prostor za gotove rafinerijske proizvode. Ukupni kapacitet spremničkog prostora je preko 1.000.000 m3.

56/173

Rafinerija ima vlastitu luku, priveze i uređaje na moru za dopremu i otpremu roba, nafte i naftnih derivata. Povezana je podmorskim naftovodom - dugim 7,2 km, promjera 20" s naftnim terminalom u Omišlju na otoku Krku (JANAF). Potpuno je izgrađena kopnena prometna infrastruktura (ceste i željeznička pruga), sa svim uređajima za otpremu.

57/173

Slika 4. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Kostrena (Službeni list Primorsko-goranske županije 07/01, 22/01, 20/07 i 23/07)

58/173

Slika 5. Topografski prikaz područja Kostrene, Urinja, Bakarskog zaljeva, Kraljevice (Izvor: http://geoportal.dgu.hr/#/ )

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&frm=1&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0CAcQjRxqFQoTCOWh64OS3ccCFQMKGgodn2cMlw&url=http://www.clipartbest.com/north-arrow-png&psig=AFQjCNElszkdEodpQOFKBRxUanaaXcnaKg&ust=1441447891766294

59/173

Slika 6. Prikaz područja granica Rafinerije nafte Rijeka (Izvor: ZEOS baza)


60/173

Slika 7 Satelitski prikaz položaja Rafinerije nafte Rijeka (Izvor: ZEOS baza, uz dopuštenje DUZS)


61/173

II. A.2. Zemljopisni smještaj

Rafinerija nafte Rijeka (RNR) nalazi se u Republici Hrvatskoj u centralnom dijelu Primorsko-goranske županije na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Riječkom zaljevu, 12 km jugoistočno od grada Rijeke.

RNR nalazi se u Primorsko - goranskoj županiji, koja u svome zapadnom dijelu graniči sa Istarskom županijom, sjeverno sa Republikom Slovenijom, na istoku sa Karlovačkom i Ličko-senjskom županijom, a na jugoistoku u Kvarnerskim vratima ima morsku granicu sa Zadarskom županijom.

Rafinerija nafte Rijeka nalazi se u istočnom dijelu Općine Kostrena i manjim dijelom na prostoru Grada Bakra. Površina parcele na kojoj se Rafinerija nalazi iznosi 356 ha, od koje je oko 106 ha izgrađenog prostora (prostor pod objektima), a ostalu površinu predstavlja prostor s pravom korištenja.

RNR ima vlastitu luku, privezišta te uređaje na moru za dopremu sirovine i otpremu naftnih derivata.

Gauss-Krügerove koordinate / geografska dužina i širina rizičnog uređaja u postrojenju

Naziv Položaj područja postrojenja

glavni ulaz u RNR Y= 14° 32' 11.01''; X= 45° 17' 19.94''

spremnik UNP Y = 14° 33' 9,99''; X = 45° 16' 49,54''

punilište AC Y = 14° 32' 14''; X = 45° 17' 22''

punilište VC Y = 14° 32' 16''; X = 45° 17' 26''

spremnik sirove nafte (331-SA-18) Y = 14° 32' 51''; X = 45° 16' 43'

spremnik benzina (334 - SB - 023) Y = 14° 32' 30''; X = 45° 17' 36''

FCC postrojenje - debutanizer kolona 328-V9 Y = 14° 31' 44''; X = 45° 17' 11''

Hidrokreking postrojenje - reaktor 376-R-001 Y = 14° 31' 42''; X = 45° 18' 25''

Prilog 4: Situacijski plan objekta Rafinerije nafte Rijeka

Prilog 5: Evakuacijski putovi unutar područja postrojenja

Nadmorske visine rizičnog uređaja u postrojenju

Naziv Nadmorska visina (m)

glavni ulaz u RNR +60.4

spremnik UNP +14,5

punilište AC +128,5

punilište VC +132,8

spremnik sirove nafte (331-SA-18) +14,7

spremnik benzina (334 - SB - 023) +155,7

FCC postrojenje - debutanizer kolona 328-V9 +31,7

Hidrokreking postrojenje - reaktor 376-R-001 +27,0

62/173

II.A.3. Meteorološki uvjeti

Najbliža meteorološka postajapodručju postrojenja jeglavna meteorološka postaja Rijeka (Kozala) udaljena oko 10,0 km sjeverozapadno, te klimatološka postaja Bakar udaljena oko 1,5 km sjeverno, i klimatološka postaja Kukuljanovo udaljena oko 3,0 km sjeverno.Klima ovog područja uglavnom je uvjetovana zemljopisnim položajem, te utjecajem mora. Osim navedenog, glavne klimatske karakteristike vezane su i uz česti premještaj baričkih sustava tj. ciklona i anticiklona. Prema Köpenovoj klasifikaciji klima, Rijeka ima umjereno toplu vlažnu klimu (tip cf). Prosječna temperatura zraka u gradu iznosi 13,8°C, srednje siječanjska temperatura je 5,6°C, dok srednja temperatura u srpnju iznosi 23,3°C. godišnje u 86 dana s padalinama ukupno padne 1.529 mm padalina. Na količinu padalina i njihovu godišnju raspodjelu izravno utječu jesenje i proljetne ciklone nastale u Genovskom zaljevu. Tijekom zime u Rijeci vrlo rijetko padne snijeg. Na Jadranu je poznata i riječka bura, hladan i suh vjetar sjeveroistočnog smjera, čija brzina na mahove dostiže i orkanske vrijednosti (160 km/h), a najčešće nastaje u hladnijem dijelu godine prelijevanjem hladnog zraka iz panonske nizine preko Dinarida.

Slika 8. Srednja dnevna temperatura zraka za Rijeku u 2016.g. (Izvor: statistike DHMZ)

63/173

Slika 9. Srednje mjesečne vrijednosti klimatskih pokazatelja za Rijeku u razdoblju 1948.-2016.g. (Izvor: DHMZ)

Slika 10. Odstupanje srednje temperature zraka za 2016. godinu na području Hrvatske (Izvor: statistike DHMZ)

Srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu na području Hrvatske bila je viša od tridesetogodišnjeg prosjeka. Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike na području Rijeke za 2016. g. opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (kao i u većem dijelu Hrvatske).

64/173

Slika 11. Odstupanje količine oborine za 2016. godinu na području Hrvatske (Izvor: statistike DHMZ)

Analiza godišnjih količina oborine izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da je u 2016. g. u Hrvatskoj na većem broju analiziranih postaja količina oborine bila viša od prosjeka. Usporedba s navedenim višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za 2016. g. nalaze u rasponu od 70% (Komiža) do 131% (Pazin) spomenutog prosjeka. Područje Rijeke u 2016.g. svrstano je u kategoriju vrlo kišno.

Na području općine Kostrena godišnje prosječno se pojavljuje 16 dana s maglom - radi o pojavi advekcijske magle. To se događa npr. na područjima većih jezera, uz obale mora te u područjima dodira toplih i hladnih morskih struja. U danima s maglom mala je turbulentna razmjene i dolazi do pojave nedostatka prirodnog provjetravanja atmosfere.

Slika 12. Prikaz dominantnih smjerova vjetra na području primorske Hrvatske i Istre

Prema podacima s najbližih meteoroloških postaja RNR: Rijeka (Kozala), i Kukuljanovo dominantni vjetrovi su NNW-ENE smjerova. Ukupno strujanje iz tih smjerova je u prosjeku oko 66% slučajeva, a najzastupljeniji je NNE smjer s učestalosti od oko 28%. Najveće srednje brzine tijekom godine ima vjetar iz NNE-ENE smjerova (prosječno 5-6 m/s), dok je prosječnu brzinu od 3 m/s dosegnuo još jedino vjetar smjera WSW.

Najveći meteorološki rizik na području postrojenja RNR predstavlja bura - hladan i suh vjetar sjeveroistočnog smjera, koji nerijetko zimi doseže brzinu orkanske vrijednosti (160 km/h). Na području postrojenja punilište vagon i auto cisterni, te luka Bakarnajugroženijisu na olujni vjetar (bura), pri čemu se obustavljaju sve aktivnosti otpreme i dopreme derivata kako bi se rizik smanjio na minimum - postupanje propisuje Uputa za rad u otežanim vremenskim uvjetima u RNR HSE1_G6_INA1_PROD1_1 (Prilog 37).

65/173

II.A.3.1. Kvaliteta zraka

Sukladno Zaključku u Izvještaju NZZJZ PGŽ „Monitoring kvalitete zraka na utjecajnom području INA Rafinerije nafte Rijeka – Urinj za razdoblje ispitivanja: 01.01. - 31.12.2016.“ prema stupnju onečišćenosti zraka područje mogućeg utjecaja RNR (na 4 imisijske mjerne postaje: In Inženjering, Paveki, Vrh Martinšćice, Krasica) klasificirano je kao I kategorija kvalitete zraka odnosno čist ili neznatno onečišćen zrak za ispitivane parametre. Za parametar ozon na području imisijske postaji Krasica klasificirana je II kategorija kvalitete zraka ili onečišćen zrak. U 2016.g. na utjecajnom području Rafinerije nafte Rijeka održano je poboljšanje kvalitete zraka dostignuto u 2012. godini. Izmjerena koncentracija većine parametara je u razini ili niža u odnosu na prethodnu godinu ispitivanja, te je smanjen i broj zabilježenih prekoračenja graničnih vrijednosti u odnosu na 2015. godinu. Zadržan je visok obuhvat prikupljenih podataka, što je pridonijelo kvalitetnijoj informaciji o stanju vanjskog zraka, a time posredno i poboljšanju kvalitete zraka na ovom području. Na postaji Krasica prisutno je onečišćenje zraka prizemnim ozonom, ali njegove koncentracije su povišene na večini područja Primorsko-goranske županije te nisu u te nisu u direktnoj vezi sa radom rafinerije.

U Zaključku publikacije Monitoring utjecaja ekoloških čimbenika na zdravlje stanovnika Općine Kostrena (NZJZ PGŽ, prosinac 2015.) je navedeno:

"Na kraju želimo naglasiti, da rezultati ove ponovljene studije ukazuju na činjenicu da nema razvijenog oblika bolesti okoliša kao što su astma ili kronična opstruktivna plućna bolest u ispitanika Općine Kostrena, ali određeni parametri (koncentracija toluena, m/p-ksilena i o-ksilena, koncentracije enzima MMP-9 i MMP-2, tkivnih inhibitora matriks metaloproteinaza TIM-1 i TIMP-2, pojedini spirometrijski pokazatelji, imunološke promjene pojedinih staničnih linija), ukazuju na neophodna kontinuirana daljnja mjerenja na većem broju ispitanika. Stoga predlažemo nastavak praćenja izloženosti hlapljivim aromatskim ugljikovodicima u narednom periodu na većem broju ispitanika sa ciljem uspostavljanja trajnog biološkog praćenja utjecaja okolišnih zagađivala na zdravlje stanovništva Općine Kostrena u cilju kvalitetnog upravljanja zdravstvenim rizicima."

Slika 13.i 14. Godišnja ruža vjetra za Kukuljanovo i Rijeku Legenda: crveno zasjenjeno: učestalost pojedinog smjera, crna linija: srednja brzina pojedinog smjera, C: tišina

66/173

II.A.4. Geološki uvjeti

II.A.4.1. Geološka građa

Poluotok Kostrena predstavlja antiklinalnu formu dinarskog smjera pružanja. Naslage taložene na širem području poluotoka karakteristične su za dinarsko krško područje. Pretežno ih čine sedimenti gornje krede i tercijara. Kredne tvorevine se sastoje od vapnenaca i dolomita. Tercijarne naslage su predstavljene vapnencima i klasičnim sedimentima.

II.A.4.2. Geološka obilježja

Na najvećem dijelu poluotoka stijensku podlogu izgrađuju dolomitični i rudistni vapnenci gornje krede, te eocenski foraminiferski vapnenci, koji prema geološkoj klasifikaciji spadaju u skupinu čvrstih (dobro okamenjenih) stijena karbonatnog tipa. Naslage gornje krede, pripadaju homogenim i kvaziizotropnim sredinama. Stjenska masa ima izraženu slojevitost dinarskog smjera pružanja (SZ-JI) i izuzetno je raspucala i okršena, a površinska zona približne debljine 1 m je potpuno raspadnuta. Kod eocensko oligocenskih naslaga koje se pružaju duž sjeverozapadnog ruba poluotoka i vapnenih breča razvijenih u jugoistočnom dijelu naglašena je litološka heterogenost. Pregledom sondažnih jama i prospekcijom lokacije utvrđeno je da debljina pokrivača ne prelazi 50 cm.

II.A.4.3. Hidrogeološka i hidrološka obilježja

Najveći dio oborinske vode na ovom području naglo prodire u krško područje, formirajući tokove podzemne vode. Razina podzemne vode, koja oscilira u vezi s režimom oborina, u obalnom je području gotovo u razini morske vode, dok se u smjeru sjeveroistoka polako diže paralelno s povećanjem nadmorske visine reljefa.

Karbonatni stijenski kompleks koji izgrađuje najveći dio poluotoka Kostrena odlikuje se pukotinsko-kavernoznom poroznošću. Upojnost terena je uglavnom velika, koeficijent otjecanja uglavnom mali, te na poluotoku nema površinskih tokova. Kostrena predstavlja zatvorenu hidrodinamičku cjelinu, odvojenu flišnom barijerom od prostranog karbonatnog vodonosnika sjeveroistočno od Bakarskog zaljeva. Izvori na poluotoku su raspršeni, vrlo promjenjive izdašnosti i često zaslanjeni. Kostrena se nalazi izvan zona zaštite izvorišta.Oborinska voda na promatranoj lokaciji brzo prodire do vodnog lica koje se nalazi nešto iznad morske razine te odatle teče u more.

Prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 35/12 i 31/13) izvorišta vode obuhvaćena ovom Odlukom nalaze se na području gradova Rijeka i Bakar te općina Jelenje i Kostrena. Zone sanitarne zaštite prostiru se na području gradova Rijeka, Bakar, Čabar i Kastav te općina Klana, Jelenje, Čavle, Viškovo i Kostrena.

Sliv izvora u Bakarskom zaljevu zauzima prostor s jugoistočne strane sliva izvora u gradu Rijeci. Prosječne godišnje oborine od 2 500 mm daju veliku količinu podzemne vode, koja izvire na kontaktu karbonatnog masiva i fliške barijere smještene uz sjeverozapadnu obalu zaljeva. Od tri kaptirana izvora (Perilo, Dobra i Dobrica) uključenih u vodoopskrbu dva su pod utjecajem mora, posebno izraženim tijekom ljetnih sušnih razdoblja.

Slivna područja na teritoriju Republike Hrvatske određena su temeljem Pravilnika o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 13/13), prema čemu je područje obuhvata smješteno na jadranskom vodnom području, u sektoru E, u području malog sliva 23. "Kvarnersko primorje i otoci" koje obuhvaća područja općine Kostrena i grad Bakar.

67/173

II.A.4.4. Seizmotektonska obilježja

Prema raspoloživim pokazateljima Hrvatsko primorje spada u izrazito seizmički aktivna područja s pojavom velikog broja relativno slabijih potresa u razdobljima pojačane seizmičke aktivnosti. Područje postrojenja nalazi u rubnom pojasu seizmotektonski aktivne zone Ilirska Bistrica (Slovenija) - Klana - Rijeka - Vinodol - Senj. Hipocentri potresa nalaze se na dubini od 2 - 30 km. Dosad najjačipotres na području Županije dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 po Richteru i intenzitet 7 - 8° MCS.

Tektonski je lokacija izlomljena nizom uzdužnih, dijagonalnih i poprečnih rasjeda. Izračunati prirasti seizmičnosti, uslijed geoloških prilika i prirast uvjetovan promjenom nivoa podzemnih voda variraju od 0,5-0,95 stupnja. Maksimalni stupanj seizmičnosti, Imax, na području rafinerije može iznositi do 8° MCS. Vrijednost se odnosi na etalonsko tlo, raspucanu i okršenu stijensku masu koja je osnova na tom području. Sve planirane zahvate je potrebno projektirati na način da se uvaži mogućnost pojave potresa sukladno utvrđenom stupnju njihove jačine, a prema mikroseizmičnoj rajonizaciji prostora Primorsko-goranske županije.

Područje Kostrene nalazi se u zoni potresa intenziteta VIIo (povratni period 50 i 100) i VIIIo (povratni period od 200 i 500 godina) MCS ljestvice što je potres koji može izazvati oštećenja i ljudske gubitke na području postrojenja.

Slika 15. Karta potresnogpodručja Kostrenjskog poluotoka za povratno razdoblje 95 godina (informativna; poredbeno vršno ubrzanje osnovnog tla tipa A (sitnozrnato ili kohezivno, plastično tlo) izraženo u jedinicama gravimetrijskog ubrzanja. (Izvor: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php)

II.A.4.5. Pedološka obilježja

Prostor rafinerije pripada niskom, terasastom krševitom području općine Kostrena, s jugozapada omeđenim Kvarnerskim akvatorijem, te Velebitom na sjeverozapadu. Na području rafinerije, prema prijedlogu klasifikacije oštećenja tala s obzirom na primarnu namjenu, stupanj oštećenja je trajni gubitak tla (IV. – nepovratno). Pedološki tipovi tala karakteristični za prostor lokacije pripadaju ogoljenom krasu s pjegama crvenice, smeđeg tla i litosola. U donjoj tablici su klasificirane različite vrste tala formirane dugotrajnim utjecajem pedogenetskih faktora (osobito antropogenog, geološkog i geomorfološko-hidrološkog).

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php

68/173

Tablica 3 Klasifikacija tala područja šire okolice Rafinerije nafte Rijeka

KLASA TIP TLA

AUTOMORFNA TLA

Sklop profila (A)-R; nerazvijena Kamenjar (litosol)

A (B) – R; kambična Crvenica (Terrarosa)Smeđe tlo na vapnencu (kalcikambisol)

HALOMORFNA TLA

Sklop profila Asa – G ili Asa – CG; akutno zaslanjena Solančak (kloridni)

Sklop profila A/E – B – C; mala koncentracija soli Solonec (kloridni)

Tijekom 2008. g. provedeno je ispitivanje tla unutar kruga Rafinerije nafte Rijeka. Ispitivanje je provedeno od strane Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je izradio Elaborat trenutnog stanja onečišćenosti tala unutar Rafinerije nafte Rijeka – Urinj.

Kemijske analize tla provedene su u laboratoriju Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta, analiza sadržaja teških metala i potencijalno toksičnih elemenata u tlu provedena je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Rezultati upućuju na onečišćenost tla ugljikovodicima u najvećoj mjeri, umjerenu onečišćenost tla teškim metalima i neznatno onečišćenje tla policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH-ovima).

69/173

II.A.5. Hidrografski uvjeti

II.A.5.1. Fizikalno-kemijske karakteristike mora u akvatoriju Općine Kostrena

Prosječne vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara (pH, zasićenje kisikom, hranjive soli) upovršinskom, intermedijarnom i pridnenom sloju u području Riječkog zaljeva u kojem se nalazi akvatorij Općine Kostrena prikazane su u slijedećoj tablici (podaci iz "Ekološke studije akvatorija Riječkog zaljeva", preuzeto iz PPUO Kostrena).

POKAZATELJ SLOJ VRIJEDNOST

pH

površinski 8,21

intermedijarni 8,23

pridneni 8,22

Zasićenje kisikom

površinski 105

intermedijarni 104

pridneni 94

PO4 (m mol/l)

površinski 0,08

intermedijarni 0,025

pridneni 0,045

ukupni P (m mol/l)

površinski 0,41

intermedijarni 0,18

pridneni 0,18

NH4 (m mol/l)

površinski 0,67

intermedijarni 0,35

pridneni 0,44

NO2 (m mol/l)

površinski 0,14

intermedijarni 0,12

pridneni 0,23

NO3 (m mol/l)

površinski 2,88

intermedijarni 0,57

pridneni 1,00

SiO2 (m mol/l)

površinski 3,9

intermedijarni 2,8

pridneni 5,5

Također, ispitivanja ostalih fizikalno-kemijskih parametara pokazali su:

a) prozirnost mora je relativno velika (18-26 m). Veća prozirnost je u hladnije doba godine (predsezona, podsezona), a manja u toplijem dijelu godine (sezona)

b) iz podataka o koncentraciji klorida i gustoće morske vode može se uočiti da postoji boćati sloj debljine 1-2 m (maksimum u svibnju od 2 m). Debljina boćatog sloja ovisi o količini oborina i dotoku vode s kopna i vruljama.

70/173

c) recipijent je bogat kisikom u površinskim i intermedijarnim slojevima, s maksimalnim vrijednostima i do 140 % zasićenja. Zasićenje kisikom je veće u ljetnjim mjesecima.

d) BPK vrijednosti od 0.1-2.8 mg O2/l na površini, te 0-1.9 mg O2/l u termoklinskom sloju govore da se radi o čistom moru. BPK vrijednosti su veće u toplijem dijelu godine

e) bakteriološki pokazatelji mogu degradirati recipijent do II razreda kakvoće. Onečišćenje se smanjuje s udaljenošću od obale.

f) temperatura mora opada od površine ka dnu. U toplijem dijelu godine postoji temperaturni skok - termoklina. U sezoni je prisutna termoklina na dubini 20-25 m, u predsezoni 5-15 m, a u podsezoni ispod 25 m. Temperaturni skok postoji i u površinskom sloju, zbog prisutnosti boćatog sloja.

II.A.5.2. Kvaliteta voda i mora u akvatoriju Općine Kostrena

Kvaliteta mora u akvatoriju Općine Kostrena

Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije za razdoblje 2009.g. - 2017 g. more obalnog pojasa Kostrene zadovoljava bakteriološke kriterije čistoće, štoviše izvrsne je kakvoće (vidi donju sliku).

Slika 16. Kvaliteta mora u akvatoriju Kostrena (izvor: web stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko–goranske županije)

U veljači 2014.g.Institut Ruđer Bošković izradio je Elaborat o utjecaju ukupnog dušika na morsku floru i faunu sa svrhom utvrđivanja ekološkog statusa akvatorija pod neposrednim pritiskom otpadnih voda iz Rafinerije nafte Rijeka.

Za potrebe ocijene utjecaja unosa dušika iz otpadnih voda Rafinerije na povećanje proizvodnje organske tvari i promjenu životnih zajednica dna u području oko ispusta Ispusta pročišćenih

71/173

otpadnih voda RNR (Ispust 1) rađena su in situ mjerenja hidrografskih, kemijskih i bioloških parametara u vodenom stupcu i sedimentu.

U zaključku elaborata navedeno je da je utjecaj proizvodnih aktivnosti Rafinerije nafte Rijeka ograničen na područje u neposrednoj blizini pogona. Unatoč sastavu sedimenta koji pospješuje akumulaciju i dugo vrijeme zadržavanja organske tvari, stanje pridnenih životnih zajednica bentoskih beskralješnjaka, te stanje makroalgi u zoni plime i oseke, kao i kemijski pokazatelji upućuju na neznatan utjecaj na ekosustav. Stanje istraženog područja pod neposrednim utjecajem otpadnih voda iz Rafinerije jednako je ocijenjeno kao i opće stanje vodnog tijela Riječkog zaljeva. Budući da je cjelokupni ekosustav Riječkog zaljeva pod blagim do umjerenim utjecajem eutrofikacije, uz pritiske manjeg značaja iz više različitih izvora opterećenja, od kojih opterećenje dušikom INA Rafinerije iznosi samo 0,5 % ukupnog godišnjeg unosa dušika u vodno tijelo stoga nema rizika nepostizanja dobrog stanja vodnog tijela.

II.A.5.3. Morske mijene (plima i oseka)

U neposrednoj blizini akvatorija Općine Kostrena nalazi se stalna mareografska postaja Bakar, na kojoj se već dugi niz godina vrše mareografska osmatranja. Periodično osciliranje morskoga raza izazvano morskim mijenama je redovita pojava, tako da su u toku dana prisutna dva maksimuma, odnosno minimuma morskoga raza, nejednakoga intenziteta. Izuzetak predstavljaju situacije s jugom, kada se registrira samo jedan maksimum, odnosno minimum. U širem području gornjeg Jadrana, pa tako i u Riječkom zaljevu, u kojem se nalazi akvatorij Općine Kostrena, maksimalne astronomske morske mijene u odnosu na srednji morski raz iznose oko 80 cm (+90 do -60 cm), dok maksimalni registrirani raspon između najviše visoke vode i najniže niske vode u Bakarskom zaljevu u razdoblju 1956-1991. iznosi 199 cm. Srednja, pak godišnja vrijednost amplitude plimnih oscilacija na mareografu Bakar iznosi 16,6 cm. Kombinirani utjecaj niskog atmosferskog pritiska i jakog južnog vjetra može uzrokovati relativni porast nivoa mora u sjevernom Jadranu od 130 cm, a moguća su i relativna izdizanja razinamora od čak 200 cm, kada se superponiraju meteorološki i astronomski utjecaji. S druge strane, visoki atmosferski pritisak u kombinaciji s burom može sniziti relativni nivo mora do 60 cm.

II.A.5.4. Morski valovi

Dugotrajnim praćenjem visine valova na širem području Riječkog zaljeva moguće je donijeti sljedeće zaključke koji se odnose na akvatorij Općine Kostrena:

- mirno more je češće u proljeće i ljeto (posebno u lipnju i srpnju) u usporedbi s jeseni i zimom. Srednje i maksimalne visine valova u zimskom razdoblju (0,6-1,25 m i 1,5-3,5 m respektivno) su više od odgovarajućih proljetnih i ljetnih vrijednosti (0,4-0,9 m i 1,0-1,25 m respektivno)

- najviši valovi generiraju se iz pravca sjevera i juga u siječnju, u listopadu iz pravca juga, a u prosincu iz pravca sjeveroistoka

- najčešći su valovi iz smjera sjeveroistoka (bura), tijekom cijele godine, a posebno zimi, a slijede valovi iz smjera jugoistoka. Valovi iz smjera zapada i jugozapada se događaju samo sporadično

- maksimalnu visina vala do 3 mmože generirati bura od 15 m/s sjevernim obalama Cresa, a na otvorenom moru Kvarnera i do 6 metara. Izuzetno visoki valovi do 11 m, generirani vjetrom južnih smjerova, su primijećeni na otvorenome moru Kvarnera.

Opći sustav cirkulacije vode na Jadranu usmjeren je tako da su struje uz istočnu obalu usmjerene u NW smjeru dok su uz zapadnu obalu u SE smjeru uz nekoliko mjesta gdje

72/173

prelaze s istočne na zapadnu obalu Jadrana (Lastovo i Lošinj). Opća karakteristika struja je da su nestalne, odnosno da im je smjer i brzina podložan značajnijim promjena. Brzina struje u najvećem dijelu Jadrana nije veća od 0,5 čv. Morske struje u Riječkom zaljevu slijede tokove opće cirkulacije i ne prelaze vrijednost od 0,5 čv. teku u smjeru obrnuto od kazaljki na satu. Glavna jadranska struja u područje Riječkog zaljeva ulazi najvećim dijelom između otoka Sv. Marka i kopna, nešto manji dio između otoka Krka i Sv. Marka te između otoka Cresa i Krka. Struja izlazi kroz Velika vrata, brže sa strane istarskog poluotoka. Samo za vrijeme vrlo jakih bura površinski sloj vode može doseći brzinu 3-4 čvora uz istarsku obalu, no već na manjoj dubini poprima vrijednosti do 1,5 čvora. Brzina morske struje i pri srednjim i malim brzinama vjetra ne prelazi 0,5 čvora. Male promijene ovih struja se mogu očekivat i jedino kod pojave izrazitog gradijenta visine vode prilikom nastupanja plime i oseke. Te promjene biti će izraženije jedino na ulazu u Bakarski zaljev. U zaljevu postoji kružni tok struja, nepravilnog kretanja. Pored sjeverozapadne obale struje kreću prema Bakru, a vraćaju se duž jugoistočne obale.

Značajan dotok tekućih voda zaljeva remeti ovaj tok, pa se u kišnom razdoblju formira nekoliko odvojaka sa sjeverozapadne obale prema jugoistoku. U Bakarskim vratima prevladava stoga izlazna struja. Brzina morske struje u Bakarskom zaljevu uobičajena iznosi 0,2 čv, a u Bakarskim vratima 0,4 do 0,8 čv.

II.A.6. Ekološka obilježja

II.A.6.1. Kopneno područje - Flora

Područje Rafinerije nalazi se u priobalnom pojasu sjevernog primorskog dijela Hrvatske kojepripada submediteranskoj zoni mediteranske regije. Prirodna šumska vegetacija unutarRafinerije pripada submediteranskom vegetacijskom pojasu hrasta medunca i bjelograba(Querco-Carpinetum orientalis). Od drvenastih vrsta najznačajnije su bijeli grab (Carpinusorientalis), hrast medunac (Quercus pubescens) crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acermonspessulanum), cer (Quercus cerris) i dr.

II.A.6.2. Kopneno područje -Fauna

Prema zoogeografskoj podjeli područje na kojem je smještena rafinerija spada umediteransko podpodručje palearktičke regije, sredozemnu provinciju, jadransku subprovinciju, primorsku krajinu, istarski dio.

Najbrojnija i najčešća vrsta gmazova je primorska gušterica (Podarcis sicula), tu su još blavor (Ophisaurus apodus), veliki zelembać (Lacerta trilineata), šara poljarica (Coluber gemonensis), šilac (Coluber najadum), itd. Neke od ptica koje su prisutne na ovom području su: zmijar (Circaetus gallicus), suri orao (Aquila chrysaetos), mala šljuka (Lymnocriptes minima), prugasti pozviždač (Numenius phaeopus), škanjac osaš (Pernis apivorus), sivi sokol (Falco peregrinus) i mnoge druge. Faunu sisavaca čine tipični sredozemni predstavnici s elementima srednjoeuropske faune. Prisutni, su:poljski zec (Lepus capensis), vrtni puh (Eliomys guercinus), riđi šišmiš (Myotis emarginatus) idr. Na širem području u okolici obitavaju zaštićene i strogo zaštićene vrste.

II.A.6.3. Obalno i morsko područje

Prostorna distribucija pridnenih zajednica akvatorija Kostrene sastoji se od bentoskih sljedećih stepenica:

- U supralitoralnoj stepenici koja je karakterizirana zaštrcavanjem valovima nalazimo zajednicu supralitoralnih stijena na hridinastoj podlozi. Ona obuhvaća najveći dio oblanog pojasa Kostrene jer su ostali supstrati (npr. šljunak) rijetki. Karakteristične vrste zajednice su endolitske modro zelene alge, brambuljci, pužić Littorina i račić jednakonožac Ligia italica.

73/173

Slika 17. pužić Littorina Slika 18. račić Ligia italica

- U stepenici morskih mijena tj. mediolitoralu na hridinastoj obali nalazi se zajednica mediolitoralnih stijena, s brojnim karakterističnim vrstama algi, puževa, školjaka i brambuljaka

- U stepenici infralitorala, čiji gornji rub ostaje na suhom tek za vrijeme izvanredno niskih oseka, najvažnija je biocenoza viših fotofilnih algi, koju na području Kostrene nalazimo dijelom u degradiranom obliku. Tipičan sastav sa smeđim algama cistozirama (Cystoseiretum), pronađen je npr. u okolici Žurkova, a danas je dijelom degradiran zbog antropogenih utjecaja. Na ostalim lokalitetima cistozira potiskuju druge alge među njima i neke nitrofilnog karaktera (Laurencia obtusa, Padina pavonica, Halopteris filicina i dr.). Na mjestima stalnih i jakih pridnenih strujanja, tj. na dnu krupnih pijesaka i finih šljunaka, značajna je zajednica s iregularnim ježincem (Spatagnus purpureus), koja je razvijena kod Urinja na dubini 20-25 m

- U stepenici cirkalitorala, na pjeskovitom dnu s većom primjesom ljušturnih ostataka i s organogenim konsolidacijskim elementima, nalazimo zajednicu obalnog detritusnog dna, rasprostranjenu u obliku uskog pojasa ispod 20 m dubine, relativno je dobro razvijena u Bakarskom zaljevu, a nešto slabije kod Urinja. Još dublje razvijena je zajednica obalnog terigenog mulja, inače teritorijalno najviše rasprostranjena zajednica velikih dubina cijelog Riječkog i Bakraskog zaljeva. Na tvrdom dnu u uvjetima smanjene svjetlosti nalazi se, često već i na vertikalnim i subvertikalnim površinama u gornjem infralitoralu, prekoraligenski facijes koraligenske biocenoze. Zajednicu karakteriziraju razne vapnene i zelene alge (npr. Halimeda tuna), a od životinja razni cjevaši, mahovnjaci i plaštenjaci. U obliku enklava u naseljima fotofilnih alga, ta je zajednica najviše rasprostranjena uz obalu Urinja a manje na vertikalnim stijenama od uvale Perilo do uvale Svežanj.

II.A.6.4. Morska flora i fauna

Plankton: Riječki zaljev po svojim karakteristikama primarne produkcije je kao cjelina oligotrofan, tj. siromašan fitoplanktonom. Sastav fitoplanktonske zajednice Riječkog zaljeva tipičan je sastav kakvog susrećemo u priobalnim i kanalskim područjima Srednjeg Jadrana, samo što je relativna abundacija pojedinih grupa ponešto različita. U sastavu fitoplanktona nanoplanktonska komponenta dominira tokom cijele godine, s maksimalnim učešćem u toplijem razdoblju. Dijatomeje prevladavaju u mikroplanktonskoj komponenti fitoplanktonske zajednice. U kvalitativnom sastavu fitoplanktona Riječkog zaljeva prisutna je velika raznolikost bez pojave dominantnih vrsta. Relativno siromašna fauna zooplanktona je zbog nedostatka utjecaja otvorenih voda ovisna skoro isključivo o ekološkim prilikama samog Riječkog zaljeva. U odnosu na pojedine skupine, Copepodi predstavljaju najznačajniji dio populacije zooplanktona, osim ljeti kada se Cladocera pojavljuje kao dominantna skupina.

Fito i zoobentos: Životne zajednice morskog dna ukazuju na veliko bogatstvo bentoske makroflore i makrofaune u Riječkom zaljevu, što se može povezati s raznolikošću biotopa, kao i relativnom čistoćom akvatorija kao cjeline. Sjeverna obala od Medveje do uvale Scott (dakle

74/173

i obala Općine Kostrena) pod utjecajem je onečišćenja, pri čemu je utjecaj najvidljiviji na zajednici fotofilnih algi.

Riblji fond: Istraživanja naselja pelagijskih riba (papaline, inćuna i srdele) pokazala su da se količine navedenih riba znatno mijenjaju tijekom sezone u Riječkom zaljevu. S obzirom na dominantnost vrste najobilnije je zastupljena pelagijska vrsta papalina. Bentoska naselja riba Riječkog zaljeva veoma su dobro razvijena i ne razlikuje se bitno od ostalih naselja istočne obale Jadranskog mora. U strukturi bentoskih naselja po količini dominantni položaj u gospodarskom pogledu posjeduju oslić i ugotica. U priobalnom naselju riba po količinama je najzastupljenija škarpina.

II.A.6.5. Tipovi staništa i ekološka mreža Natura 2000

Na području Općine Kostrena zastupljeno je 26 tipova staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa. Lokacija rafinerije se nalazi u Industrijskom i obrtničkom području (J 41). Unutar rafinerije nalaze se submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (C 35), dračici (D 31) i primorske, termofilne šume i šikare medunca (E 35). Uz stjenovitu morsku obalu (F 4) prostiru se zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka (F 512) te biocenoze gornjih i donjih stijena mediolitorala (G 241 i G 242). Ekološka mreža NATURA 2000 propisana je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15). Lokacija Rafinerije smještena je izvan područja ekološke mreže.

Najbliža područja smještena su na udaljenosti oko 1,4 km zapadno tj. područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR3000467 Podmorje Kostrene, a područje (POVS) HR2001487 Bakar - Meja nalazi se na udaljenosti oko 2,6 km istočno. Na udaljenosti 3,6 km sjeveroistočno smještena su područja (POVS) HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, a u istim granicama ujedno i područje (POP) HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika.

II.A.6.6. Zaštićene prirodne vrijednosti

Rafinerija nafte Rijeka nalazi se u industrijskoj zoni Općine Kostrena. Sama lokacija se ne nalazi na području zaštićenom Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Najbliže zaštićeno područje nacionalne kategorije je geomorfološki spomenik prirode Zametska pećina udaljena od RNR oko 14,5 km sjeverozapadno (izvor: http://www.bioportal.hr/gis/) proglašena temeljem odluke (Službeno glasilo zajednice općina Rijeka 21/81), a objekt se nalazi unutar gradskog prostora Rijeke, na području koje se intenzivno izgrađuje i urbanizira.

Osobito vrijedna područja zaštićena sustavom prostorno planskih mjera

Na lokaciji rafinerije i u bližoj okolici ne postoje osobito vrijedna područja koja bi bila zaštićena sustavom prostorno-planskih mjera.

II.A.6.7. Krajobraz

Najveći dio područja općine Kostrena nalazi se na jugu orijentiranim padinama koje se postepeno spuštaju od grebena Kostrenskog poluotoka - s najvišim vrhovima - Solin (242 m n.v.) i Humčine (280 m n.v.) prema morskoj obali. Na ovim prisojnim padinama nalaze se i manje zaravni. Dio Kostrenskog poluotoka zauzimaju vrlo strme sjeveru eksponirane (osojne) i zapadne padine, dijelom stjenovite. Osobito je vrijedan dio općine Kostrena morska obala, koja je dijelom još neizgrađena i očuvana u više-manje prirodnom stanju. Prirodni reljef narušen je na nekoliko mjesta velikim zasjecima. U obalnom dijelu to je "kava" i veliki zasjek padina uvale Martinšćica na području brodogradilišta "Viktor Lenac" te manja "kava" u Žurkovu.

75/173

Slika 19. Prikaz krajobraza na širem području Rafinerije nafte Rijeka (Izvor: arhiva RNR)

Kulturno – povijesna baština

Prema podacima Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela iz Rijeke, na području općine Kostrena evidentirano kulturno - povijesno nasljeđe je neznatno. Na području Kostrene nijedan objekt, lokalitet, kompleks i sl. nije registriran kao spomenik kulture.

II.A.7.Povijest terena

Podaci o prirodnim nesrećama područja postrojenja u prošlosti

Na području postrojenja Rafinerije nafte Rijeka nisu zabilježene prirodne nesreće koja bi izazvale veliku nesreću ili značajnije štete po ljude, okoliš i opremu postrojenja.

01.05.2009.g. prirodna pojava - udar groma uzrokovao je zapaljenje benzinskih para iznad plivajućeg krova spremnika 331-SA-025 - posljedica trajno oštećenje opreme - brtve na plivajućem krovu spremnika.

Podaci o industrijskim nesrećama područja postrojenja u prošlosti

U nastavku su navedene industrijske nesreće na području postrojenja Rafinerije nafte Rijeka s posljedicama štete po ljude, okoliš i opremu tehnoloških postrojenjaali samo unutar granica područja postrojenja RNR.

12.01.1971.g. požar i eksplozija na spremniku za skladištenje sirovine, 1 radnik smrtno stradao, materijalna šteta

29.11.1983.g. eksplozija na vagon punilištu (VP) plina, velika materijalna šteta VP plina u potpunosti uništeno, ozlijeđeno više radnika s težim ozljedama

76/173

20.5.2005.g. požar i eksplozija autocisterne (AC) na autopunilištu (AP) Šoići (ukrcaj Eurodiesela) 2 ozlijeđen vozač AC, 1 sa smrtnom posljedicom (opekline); veća materijalna šteta na dijelu AP, potpuno uništena 1 AC ; manja šteta po okoliš

30.01.2008.g. smrtna ozljeda radnika (otrovanje H2S) prilikom zatvaranja ventila krovne drenaže spremnika D-13; štetan utjecaj na okoliš (izlijevanje ugljikovodika u prostor tankvane spremnika)

4.02.2010.g. požar na procesnom postrojenju Vakuum destilacija zbog zapaljenja zapaljive smjese u kontaktu s vrućom površinom (tekući ugljikovodici pali na neizolirani dio voda- izolacija skinuta radi popravka) materijalna šteta, utjecaj na okoliš (zagađenje zraka H2S-om) i ugled

02.11.2015.g. eksplozija i požar procesne peći na postrojenju Platformig 2, prilikom pokretanja postrojenja, nakon obustave uzrokovane nestankom električne energije, velika materijalna šteta

77/173

II.B. Određivanje postrojenja i drugih aktivnosti koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesreća

Svi potrebni podaci navedeni su u dokumentima priloženim u sklopu Izvješća o sigurnosti

RNR:

PRILOG 3: Popis katastarskih čestica na području Rafinerije nafte Rijeka

PRILOG 4: Situacijski plan objekta Rafinerije nafte Rijeka

PRILOG 5: Evakuacijski putovi unutar područja postrojenja

Na području postrojenja borave radnici različitih organizacijskih jedinica kako je navedeno u

tablici 2. u sklopu izvješća o sigurnosti RNR, te radnici STSI-a, izvođači radova i posjetioci.

Potrebno je dodatno napomenuti kako za vrijeme remonta na području postrojenja može

maksimalno biti prisutno do 1.700 osoba.

78/173

II.C. Identifikacija susjednih postrojenja, kao i područja, uključujući javne objekte poput bolnica ili škola, koja su izvan djelokruga Uredbe te područja i zbivanja koja bi mogla biti izvor ili povećati rizik od izbijanja te posljedice velikih nesreća i domino efekta (na temelju raspoloživih informacija)

Temeljem raspoloživih informacija nabrojana su područja i lokacije izvan djelokruga Uredbe, a koja bi mola biti izvor ili povećati rizik velikih nesreća i domino efekta.

Bakar je grad i luka smješten u Bakarskom zaljevu oko 2 km sjeveroistočno od područja postrojenja RNR. Smješten je na sjevernoj obali Jadranskog mora i obuhvaća područje od 125,60 km2, prema popisu 2011. g. broji 8.279 stanovnika i devet naselja. Smješten je amfiteatralno na sjeverozapadnom brežuljku istoimenog zaljeva, u mikroregiji Vinodola Sjevernohrvatskog primorja, 15 km jugoistočno od Rijeke. Okružen je brdima koja dosežu visinu do 300 m. Prosječna stopa naseljenosti je 66 st/km2.

Općina Kostrena sastoji se od 19 naseljenih mjesta. Budući da se nalazi u neposrednoj blizini Grada Rijeke, niti jedno naselje nije se razvijalo u smislu profiliranja i stvaranja centra prostora. Stoga je sustav naselja i formiranje novog budućeg centra općinskog prostora potrebno uspostaviti sukladno dokumentaciji prostornog uređenja. (Prostorni plan uređenja Općine Kostrena - Službene novine PGŽ 20/07 i 23/07).

Popisom stanovništva iz 2011. god. u Općini Kostrena je popisano ukupno 4.180 stanovnika. Sva mjesta uglavnom predstavljaju manja naselja čiji broj znatno varira i kreće se u rasponu od 10 pa do približno 900 stanovnika.

Struktura naselja s obzirom na broj stanovnika prikazana je u tablici.

Tablica 4. Popis naselja u općini Kostrena prema broju stanovnika

Broj stanovnika

Naseljena mjesta

< 100 Martinšćica, Rožići, Perovići, Doričići, Plešići, Dujmići, Maračići, Šoići, Kostrena- Sveta Barbara

100-500 Žurkovo, Šodići, Rožmanići, Žuknica, Urinj, Randići

500-1000 Vrh Martinšćice, Glavani, Kostrena Sveta Lucija, Paveki

Najveće naselje u općini Kostrena je naselje Paveki i ima 876 stanovnika. Naselje se nalazi sjeverozapadno od RNR na udaljenosti od cca 1,5 km sjeverozapadno.

Drugo veće naselje je Kostrena- Sveta Lucija sa 682 stanovnika također sjeverozapadno od Rafinerije na udaljenosti od cca 3 km.

Naselja koja se nalaze neposredno uz granicu Rafinerije su Randići (128 stanovnika), Sveta Barbara (3 stanovnika) i Šoići (31 stanovnik) sjeverno i naselje Urinj (128 stanovnika) sjeverozapadno od Rafinerije.

79/173

Slika 20. Udaljenost najvećih naselja, obrazovnih ustanova, električnih vodova od RNR (Izvor: ZEOS baza, uz dopuštenje DUZS)

HEP d.o.oTE Rijeka>1500m

Kraljevica >2000m

Ind.zona Kukuljanovo >5500m

Bakarac >3000m

Viktor Lenac >5700m

Bakar >2600m

Draga >5400m


80/173

II.D. Opis područja na kojima bi moglo doći do velikih nesreća

Osvrt na dokumente prostornog planiranja prikazan je detaljnije u poglavlju II.A.1.1. Opis lokacije područja postrojenja, a podaci koji bi obrađivali problematiku sigurnosti u PP dokumentima se ne navode do detalj koji bi opisivali područje postrojenja RNR.

Prilog 2: Popis lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola Rafinerije nafte Rijeka

LOKACIJA RAFINERIJA NAFTE RIJEKA:

81/173

Slika 21. Karta s popisom rizičnih i ugroženih objekata unutar R = cca 2000 m – označeno crvenom crtom:

82/173

Legenda:

Općina Kostrena

1. Termoelektrana Rijeka 1 2. Lučica Pod Urinj 3. IND –EKO d.o.o., Industrija, ekologija i zaštita okoliša 4. Javna ustanova Narodna knjižnica Sv. Barbara i Crkva Sv Barbara 5. Mjesno Groblje Sv Barbara 6. ZIDAR d.o.o Rijeka, centralno skladište i betonara: 7. Naselje Urinj 8. Naselje Šoići 9. Naselje Randići 10. Naselje Perovići 11. Naselje Paveki 12. Naselje Valentinovo 13. Naselje Maračići 14. Naselje Dujmići

Grad Bakar

15. Petrolejska Luka Bakar 16. Pomorska škola Bakar i sportska dvorana 17. Hotel „Jadran“ Bakar 18. Osnovna škola Bakar 19. Dječji vrtić Bakar 20. Mjesno groblje Bakar 21. Luka Rijeka d.d., Terminal za rasuti teret Bakar 22. ISTRABENZ PLINI d.o.o. 23. Crkva Svetog Kuzme i Damjana 24. Mjesno groblje Sv Kuzam 25. Nogometno igralište Krasica 26. Mjesno groblje Krasica 27. Crkva „Gospa Karmelska“Krasica 28. Dom Kulture Krasica

Grad Kraljevica

29. Centar za rehabilitaciju Fortica; Kraljevica 30. Dvorac Nova Kraljevica, Frankopan 31. Lučica Kraljevica 32. Naselje Carevo 33. DALMONT d.o.o. Kraljevica – popravak i održavanje brodova i čamaca 34. Nogometno igralište Kraljevica 35. Osnovna škola Kraljevica 36. Sportska dvorana Kraljevica 37. Uvala Skot – turističko naselje

83/173

Slika 22. Udaljenost od 1.000 metara od krajnjih točaka Rafinerije nafte Rijeka (Izvor: ZEOS baza, uz dopuštenje DUZS)

84/173

Slika 23. Topografski prikaz udaljenost od 1.000 metara od krajnjih točaka Rafinerije nafte Rijeka (Izvor: ZEOS baza, uz dopuštenje DUZS)

85/173

III. TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA

Rafinerija je započela s radom 1965.god. i od tada je imala više razvojnih ciklusa:

1965. g. izgrađeno je i pušteno u rad postrojenje za atmosfersku destilaciju nafte (Topping 1) (više nije u radu) s kapacitetom prerade 1.5 mil. tona godišnje, katalitički reforming (Platforming I), razdvajanje plinova, termički kreking (Visbreaking), hidrodesulfurizacija plinskih ulja, obrada plinova, benzina i petroleja, sa svim pomoćnim sustavima i proizvodnjom energenata.

1970.g. puštena je u rad druga destilacijska linija za preradu nafte Topping 2 (više nije u radu), izgrađen je i drugi katalitički reforming (Platforming 2).

Iza toga sagrađena je Izomerizacija lakih benzina, pa Aromatski kompleks koji danas više ne postoji kompletno je uklonjen s područja postrojenja RNR.

1977.g. u rad je pušten i Topping 3.

1981.g. RNR je napravila daljnji tehnološki iskorak kada su izgrađena postrojenja vakuumske destilacije i fluid katalitičkog krekinga (FCC). Nakon toga u tehnološkom procesu rafinerije započinje se proizvoditi i prve količine bezolovnog benzina.

1997.god. rafinerija je instalirala i pustila u rad postrojenje hidrodesulfurizacija/blagi hidrokreking (HDS/BHK), te rekonstruirala postojeće postrojenje termičkog krekinga – Visbreking, zbog novih propisa, vezanih poglavito uz stanje zaštite okoliša i kakvoće energenata.

2011.g. izgrađen je pušten u pogon Hidrokreking kompleks postrojenja (Postrojenje procesa Hidrokreking/Hidrodesulfurizacija, Postrojenje za Proizvodnju vodika, Postrojenje Claus 2 (za proizvodnju sumpora) i pomoćnih jedinica, kako bi se smanjile ukupne rafinerijske emisije, poboljšala kvaliteta energenata te postigla optimizacija prerade i energetske potrošnje. Izgradnjom ovih Postrojenja osigurana je proizvodnja većih količina benzina i dizel goriva uz istovremeno smanjenje proizvodnje loživog ulja. Rafinerija danas radi sa kapacitetom prerade od cca 3,0 mil. tona sirove nafte godišnje.

Dodatno povećanje operativnog kapaciteta prerade kroz proizvodnju visokovrijednih srednjih destilata, uz istovremenu eliminaciju proizvodnje teškog loživog ulja s visokim sadržajem sumpora postići će se izgradnjom postrojenja za obradu teških ostataka tehnologijom komornog koksiranja (DC - Delayed Coking Technology).

86/173

Slika 24. Glavni ulaz u Rafineriju nafte Rijeka (Izvor: Arhiva RNR)

Slika 25. 3D prikaz smještaja pojedinih objekata na lokaciji Rafinerija nafte Rijeka(Izvor: Arhiva RNR)

*Napomena: Granica područja postrojenja prilikom izrade 3D prikaza u izvornom obliku nije projicirana na ovoj slici, međutim granica je prikazana na prethodnim slikama unutar IOS-a.

LUKA SRŠĆICA (za UNP)

LUKA BAKAR POSTROJENJA

UREDI, LABORATORIJ,

SKLADIŠTE

SPREMNICI SIROVINA i

KOMPONENATA

ŽELJEZNIČKA I CESTOVNA OTPREMA

SIROVINSKI SPREMNICI

SPREMNICI PROIZVODA

PROCESNISPREMNICI

LUKA URINJ

URINJ

87/173

Proizvodni procesi

U Rafineriji nafte Rijeka proizvodni procesi omogućavaju primarnu i sekundarnu preradu nafte. Primarna postrojenja omogućavaju adekvatnu fizikalnu separaciju pojedinih faza sirove nafte temeljem razlike vrelišta pojedinih komponenti (destilacijski procesi), dok se u sekundarnim procesima omogućava kemijska transformacija proizvoda primarnih procesa u konačne rafinerijske proizvode procesima katalitičkog reforminga, te katalitičkog i termičkog krekinga.

U nastavku je shema procesnih tokova u Rafineriji nafte Rijeka

88/173

Shema1. Procesni tokovi RNR

89/173

Proizvodi

U Rafineriji nafte Rijeka proizvode se: ukapljeni naftni plin, primarni benzin, motorni benzini, petroleji, gorivo za mlazne motore, dizelska goriva, loživa ulja, brodska goriva, tekući sumpor.

Kvaliteta proizvoda regulirana je Ininim, hrvatskim i europskim normama, a moguća je i proizvodnja prema posebnim zahtjevima kupaca, utvrđena posebnim Ugovorima.

90/173

III.A. Opis glavnih aktivnosti i proizvoda u dijelovima postrojenja bitnih za sigurnost, izvora rizika od velikih nesreća te okolnosti pod kojima bi takva nesreća mogla izbiti te opis planiranih preventivnih mjera

III.A.1. Opis glavnih aktivnosti i proizvoda u dijelovima postrojenja bitnih za sigurnost

Glavne aktivnosti u dijelovima procesa bitnih za sigurnost su:

- Skladištenje i otprema UNP

- Skladištenje sirove nafte, proizvoda i poluproizvoda

- Proizvodni procesi Fluid katalitički kreking (FCC) i Hidrokreking postrojenje (HCU)

Napomena: U prilogu br. 4 ovoga IOS-a nalazi se situacijski plan objekata i postrojenja na području postrojenja RNR.

III.A.1.1. Skladištenje i otprema UNP

Ukapljeni naftni plin koji se dobiva na procesnim postrojenjima Topping 3, Platforming 2 i FCC-u nakon rafinacije na Meroxima prepumpava se u skladišne spremnike.

Na postrojenju FCC se također UNP razdvaja na propan/propen i butan/buten.

U Shemi skladištenja dopreme i otpreme UNP-a naznačene su granice ocjenjivanog sustava „battery limit“ (granice postrojenja). Sve u shemi prikazane i u nastavku navedene pozicije i okolnosti ocjenjivane su kao potencijalni izvor opasnosti i mjesta gdje bi se mogla dogoditi velika nesreća:

transportni priključci,

proizvodni cjevovod,

spremnici: o priključci na spremnicima o prepunjivanje i prolivanje spremnika, o prepumpavanje UNP-a u skladišne spremnike iz procesnih postrojenjima na

kojima se dobiva (Topping 3 i Platforming, FCC)

loše rukovanje i puknuća transportnih priključaka

91/173

Shema 2 Skladištenja dopreme i otpreme UNP-a

III.A.1.1.2. Sršćica

Spremnički prostor Sršćica je namijenjen za skladištenju smjese UNP-a. Namjena spremničkog prostora UNP-a Sršćica je da prihvati onu količinu plina koja se ne može uskladištiti i otpremiti preko Šoića zbog male akumulacije spremničkog prostora Šoići. Druga namjena spremničkog prostora UNP-a Sršćica je akumulacija plina za otpremu morem. Kapacitet otpreme je 2500 t/dan (2 pumpe x 200 m3/h). Tu su smještena tri kuglasta spremnika (336-SE-021, 36-SE-022, 336-SE-023), svaki kapaciteta 5.000 m3. UNP se skladišti na temperaturi 10°C i pod tlakom 3,375 bara.

Spremnici su napunjeni do 80% njihove zapremine. Skladišnu temperaturu UNP održavaju kompresori, koji komprimiraju paru izuzimanu iz kuglastih spremnika. Ova para poslije ukapljivanja i hlađenja se vraća natrag u kuglaste spremnike. Svaki spremnik je smješten na betonskom pojasu visine 1,5 m.

Cijeli prostor za skladištenje Sršćica opremljen sustavom za detekciju zapaljivih supstanci za situaciju slučajnog ispuštanja UNPi stabilnim sustavom za hlađenje daljinskim upravljanjem iz kontrolne sale.

92/173

Slika 26. Kuglasti spremnici UNP-a: SE-021, SE -022, SE-023 (Izvor: Arhiva RNR)

III.A.1.1.2. Šoići

Prostor za skladištenje Šoići se sastoji od 12 horizontalnih spremnika, 10 spremnika sa volumenom 200 m3, 3 spremnika sa kapacitetom 110 m3. Spremnici se su smješteni na betonskom pojasu visine 0,5 m u skupinama po 4. U svakoj skupini je faza pare u spremnicima uzajamno povezana. Skupina 4 spremnika se uobičajeno ostavlja prazna, na primjer za situaciju kada se UNP ne može crpiti u kuglaste spremnike u Sršćici, te mora biti negdje skladišten.

UNP se skladišti na temperaturi 10 - 20°C i pod tlakom 6 bara. Spremnici su napunjeni do 80% njihove zapremine.

UNP sa skladišta u Šoićima se može puniti u autocisterne ili vagonske cisterne u blizini. Za svrhe ovog izvješća svi horizontalni spremnici smatraju se punim zbog ocjene najkonzervativnije situacije, koja može nastati.

Cijeli prostor za skladištenje Šoići opremljen sustavom za detekciju zapaljivih supstanci za situaciju slučajnog ispuštanja, koji će upozoriti operatora u situaciji slučajnog ispuštanja UNP. Operator je tako u stanju poduzeti zaštitne mjere za sprečavanje ili ograničenje mogućih neželjenih posljedica

93/173

III.A.1.1.3. Autopunilište AP3

Punionica autocisterni se nalazi na lokaciji Šoići Rafinerije Rijeka. U postrojenju za punjenje se nalaze 2 mjesta koja mogu puniti odjednom dvije autocisterne. Punionica je povezana sa UNP tehnologijom 6’’ sustavom cjevovoda. UNP je moguće puniti u autocisterne sa kapacitetom od 60 t/sat do 80 t/sat. Autocisterna je povezana sa UNP tehnologijom gumenim crijevom sa promjerom 6’‘. U tijeku je projekt revitalizacije AP3 kojim će se stara oprema zamijeniti novom.

Cijeli prostor za postrojenja Punionice autocisterni je opremljen sustavom za detekciju zapaljivih supstanci za situaciju slučajnog ispuštanja, koji će upozoriti operatora u situaciji slučajnog ispuštanja UNP.

Slika 27. Autopunilište UNP (Izvor: Arhiva RNR)

III.A.1.1.4. Vagon punilište VP3

Postrojenje za punjenje vagonskih cisterni se nalazi na lokaciji Šoići Rafinerije Rijeka. U postrojenju za punjenje se nalaze 4 mjesta koja mogu puniti odjednom četiri vagonske cisterne. Punionica je povezana sa UNP tehnologijom 6’’ sustavom cjevovoda. UNP je moguće puniti u autocisterne sa kapacitetom od 100 t/sat do 150 t/sat. Vagonska cisterna je povezana sa UNP tehnologijom gumenim crijevom sa promjerom 6’‘.U tijeku je projekt revitalizacije AP3 čime će se obuhvatiti ugradnja nove opreme i usklađivanje s zakonskom regulativom.

Cijeli prostor postrojenja za punjenje vagonskih cisterni je opremljen sustavom za detekciju zapaljivih supstanci za situaciju slučajnog ispuštanja, koji će upozoriti operatora u situaciji slučajnog ispuštanja UNP.

94/173

Slika 28. Vagon punilište UNP (Izvor: Arhiva RNR)

III.A.1.1.5. Postrojenje za punjenje broda

Postrojenje za punjenje tankera se nalazi na lokaciji Šršćica Rafinerije Rijeka. Na mjestu je na raspolaganju 1 mjesto za punjenje. Postrojenje za punjenje je povezano sa UNP tehnologijom sustavom cjevovoda sa promjerom 6’‘. UNP se može crpiti u tanker sa kapacitetom 200 t/sat. Tanker je povezan sa UNP tehnologijom gumenim crijevom sa promjerom 6’‘.

Projektom revitalizacije postrojenja za punjenje broda ugraditi će se fiksni cjevovod s istakačkom rukom koji će zamijeniti postojeće gumeno crijeva.

Cijeli prostor postrojenja za punjenje broda je opremljen sustavom za detekciju zapaljivih supstanci, koji će upozoriti operatora u situaciji slučajnog ispuštanja UNP. Operator je tako u stanju poduzeti zaštitne mjere za sprečavanje ili ograničenje mogućih neželjenih posljedica. Postrojenje za punjenje broda je opremljeno i daljinski upravljanim kontrolnim uređajima za slučaj požara na vodi, koje može aktivirati obučeno osoblje.

95/173

Slika 29. Postrojenje za punjenje broda UNP (Izvor: Arhiva RNR)

III.A.1.1.6. Sustav cjevovoda UNP

Ocjenjivani sustav cjevovoda sastoji se od čeličnog cjevovoda DN150 (6’’). Granica jedinice ocjenjivanog sustava cjevovoda - "battery limit“ je "Čvorište cjevovoda Urinj – Šoići – Sršćica” Detaljni opis i grafička prezentacija sustava cjevovoda, kao i zaštitne opreme se nalazi u tehničkoj dokumentaciji, koja je na raspolaganju na mjestu.

96/173

III.A.1.2. Skladištenje sirove nafte, proizvoda i poluproizvoda

Okolnosti ocjenjivane kao potencijalni izvor opasnosti i mjesta gdje bi se mogla dogoditi velika nesreća:

priključci na spremnicima

prepunjavanje i prolivanje spremnika,

prepumpavanje sirove nafte, proizvoda i poluproizvoda u spremnike

nepravilno rukovanje

oštećenje, propuštanje i/ili pucanje stjenke / plašta /podnice spremnika

propuštanje medija na ventilima, brtvama i spojevima

elementarne nepogode jačeg intenziteta (potres, udar groma)

Skladišni prostor sastoji se od A/B/C/D/E/S grupe spremnika.

- A grupa: nafta; poluproizvodi sa postrojenja; slop (kapacitet: 686.000 m³)

- B grupa: komercijalni proizvodi (kapacitet: 84.616 m³)

- C grupa: komercijalni proizvodi; poluproizvodi postrojenja; slop (kapacitet:105.300 m³)

- D grupa: poluproizvodi postrojenja; slop (kapacitet: 55.850 m³)

- E grupa: UNP (kapacitet: 17.220 m³)

- S grupa: benzinske komponente; VPU; LU za peći (kapacitet: 38.166 m³)

Sirova nafta u RNR se doprema sa Terminala Omišalj podmorskim naftovodom u prihvatne spremnike 331-SA-18 / 331-SA-19 / 331-SA-20, a može se dopremiti i iskrcati sa broda preko Tankerskog veza Urinj u prihvatne spremnike.

U svrhu ostvarenja dodatnih logističkih mogućnosti u tijeku je realizacija projekta koji će omogućiti dopremu sirove nafte cestom i željeznicom iz Rafinerije nafte Sisak i terminala Graberje u Rafineriju nafte Rijeka.

Iz prihvatnih spremnika nafta se pumpama 331-SN1/331-SN2/331-SN4/331-SN5 prepumpava u preradbene spremnike 331-SA-21/331-SA-22/331-SA-23. Iz preradbenih spremnika, nakon drenaže i analize, nafta ide dalje na preradu na postrojenje Topping 3.

Produkti s postrojenja Topping 3 i ostalih preradbenih postrojenja skladište se u za to namijenjene spremnike A/C/D/S grupe kao šarža za druga postrojenja ili kao komponente za namješavanje komercijalnih proizvoda. Komercijalni proizvodi se namješavaju u spremnicima B i C grupe. Sabirni prostor (tankvane) je ograničeni građevinski prostor oko spremnika koji jamči prihvat razlivenih zapaljivih tekućina u slučaju akcidenta. Izrađene su od nezapaljivih građevnih materijala, dovoljno čvrstih. Sabirni prostori moraju osigurati prihvat kompletne moguće količine izlijevanja medija iz spremnika u prostoru tankvane.

Spremnici su čelični, vertikalni,cilindrični, kugle s plivajućim ili fiksnim krovom a neki imaju ugrađen plivajući pokrov. Spremnici su cjevovodima povezani sa rafinerijskim postrojenjima, pumpaonama u zajedničku instalaciju.

97/173

III.A.1.2.1. Spremnik 331-SA-018

331-SA-018 je lociran na brdu, na maloj nadmorskoj visini, kod rta na ulazu u Bakarski zaljev. Osnovna namjena: spremnik sirove nafte Q=72.000 m3 promjer 73,5 m; visina 17,08 m; opseg spremnika 230,8 m; površina spremnika 4,240,80 m2. Spremnik s plivajućim krovom; površina prstena spremnika 140 m2. Oko spremnika izgrađena je tankvana površine 14.500 m2 s kapacitetom prihvata ukupne količine sadržaja iz spremnika.

Slika 30.Spremnik 331 SA-018 (Izvor: Arhiva RNR)

98/173

III.A.1.2.2. Spremnik 334-SB-023

Spremnik je smješten na lokaciji Šoići, namjena - benzinski spremnik; Q=10.000 m3, promjer 30,48 m; visina 14,63 m; površina spremnika 1.400 m2; površina tankvane 2.932,33 m2 s kapacitetom prihvata ukupne količine sadržaja iz spremnika. Spremnik s fiksnim krovom.

Slika 31. Spremnik 334-SB-023 (Izvor: Arhiva RNR)

99/173

III.A.1.3. Proizvodni procesi Fluid katalitički kreking (FCC) i Hidrokreking postrojenje (HCU)

Okolnosti ocjenjivane kao potencijalni izvor opasnosti i mjesta gdje bi se mogla dogoditi velika nesreća:

- poremećaji tehnološkog procesa

- elementarne nepogode jačeg intenziteta (potres, udar groma)

- nepridržavanje radne discipline i nepoštivanje radnih propisa o rukovanju i održavanju postrojenja; nepažnja, nemar ili nebriga na radu, nepravilno rukovanje.

- Napomena: U prilogu br. 4 ovoga IOS-a nalazi se situacijski plan objekata i postrojenja na području postrojenja RNR

Postrojenje FCC namijenjeno je krekiranju hidrokreking ostatka tzv. UCO s postrojenja Hidrokreking i desulfuriziranih teških uljnih šarži (vakuum plinska ulja) u lakše i vrijednije produkte (benzin, UNP) uz pomoć katalizatora u fluidiziranom stanju na visokim temperaturama i niskim tlakovima.

III.A.1.3.1. Postrojenje FCC - Fluid katalitički kreking

Proizvodi FCC-a su: suhi plin, ukapljeni naftni plin, FCC benzin, katalitičko ulje lako (LKU), katalitičko ulje teško (TKU), dekantirano ulje (DU) i koks.

FCC proces se sastoji od:

- katalitička sekcija (reaktor-regenerator)

- sekcija za frakcionaciju

- sekcija koncentraciju plina

- CO bojler

- meroks plina

- meroks benzina

- sekcija obrade kiselog plina aminom

Reaktorski dio sastoji se od reaktora i regeneratora koji su međusobno povezani i tvore krug recirkulacije katalizatora. Katalizator cirkulira iz reaktora u regenerator gdje se deaktivirani katalizator aktivira spaljivanjem koksa u prisutnosti zraka i ponovo vraća u reaktor. Sirovina i katalizator ulaze u reaktor kao kombinirana šarža. Neposredno nakon kontakta svježe sirovine s katalizatorom, koji je netom aktiviran u regeneratoru, dolazi do isparavanja i započinje krekiranje uljnih para koje se nastavlja sve dok se produkti ne odvoje od katalizatora u reaktoru. Krekirani produkti u parnoj fazi napuštaju reaktor i odlaze u frakcionator, a deaktivirani katalizator vraća se u regenerator na ponovnu aktivaciju spaljivanjem koksa. Toplina izgaranja koksa povisuje temperaturu čestica katalizatora i osigurava dovoljno topline za reakcije krekiranja.

Pare s vrha reaktora razdvajaju se u frakcionatoru u recirkulirajuće plinsko ulje koje se vraća u reaktorski dio na daljnje krekiranje i u konačne proizvode: vlažni plin i nestabilizirani benzin, lako cikličko ulje i teško cikličko ulje.

S vrha frakcionatora vlažni plin i nestabilizirani benzin odlaze na postrojenje za koncentraciju plinova gdje se ukapljeni plin odvaja od benzina, a oba se rafinata dalje dorađuju meroks procesima. Bočni proizvod frakcionatora, lako cikličko ulje stripira se vodenom parom i nakon toga se njegov manji dio može primijeniti za namješavanje dizelskih goriva, a ostatak se zajedno s teškim cikličkim uljem koristi kao sirovina za hidrokreking ili komponenta za namješavanje loživih ulja.

Kroz sustav reaktor/regenerator cirkulira cca 70 tona katalizatora.

Dizajnirani kapacitet FCC postrojenja iznosi 130 t/h šarže.

100/173

Glavne aktivnosti unutar FCC postrojenja bitne za sigurnost s aspekta zaštite od požara (ZOP), zaštite na radu (ZNR) i zaštite okoliša (ZO):

ZOP: Prema karakteristikama tehnološkog procesa, vrsti, količini i karakteristikama medija koji senalaze u procesu, mogućnost nastajanja požara na postrojenju je stalno prisutna. Izvori opasnosti za nastanak požara mogu se pojaviti uslijed kvarova na opremi ili tijekom servisnih aktivnosti (servisne aktivnosti se odobravaju dozvolama za rad uz primjenu tehničkih mjera za sprječavanja nastanka incidenta) a Posebno prepoznata mjesta opasnosti su prirubnički spojevi na instalacijama i opremi gdje su prisutni mediji s visokim temperaturama i tlakovima., , Isto tako kao mogući izvori nastanka požara mogu biti i svi pomoćni sustavi na postrojenju(elektro instalacije, sustav pare za potrebe proizvodnog procesa, kanalizacija, slop-sustav i sl.). ZO: S aspekta zaštite okoliša mogući su utjecaji na zrak, vode i podzemlje unutar lokacije RNR Emisije u zrak - izvori:

izgaranje energenta iz procesnih peći,

fugitivne emisije u zrak hlapivih organskih spjeva iz procesne opreme (ventili, prirubnice, brtve na pumpama, kompresorima, cjevovodima)

Emisije u vode i podzemlje - izvori:

propuštanje kolektorskih cijevi

poremećaj na procesnim postrojenjima

poremećaji kvalitete tehnoloških voda

propuštanja na spremnicima poluproizvoda

požar ili tehnološka eksplozija

ispuštanja kemikalija koje se upotrebljavaju u proizvodnom procesu, a koje se isporučuju u bačvama, kontejnerima i vrećama

greška tehnološkog osoblja ZNR: Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. Sukladno zakonskim zahtjevima za sva radna mjesta na lokaciji RNR izrađena je procjena rizika .

Preventivne mjere:

U nastavku su navedene preventive mjere i interni dokumenti temeljem kojih je pojedima mjera razrađena

Redovito održavanje i kontrola opreme na postrojenju / Uputa za održavanje sigurnosnih ventila u RNR (MTN1_INA1_PROD1_3) ; Uputa za upravljanje opremom za nadzor i mjerenje u RNR (MTN1_INA1_PROD2_2) ;Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti (HSE1_INA1_PROD2_1) Postupak upravljanja održavanjem proizvodne i maloprodajbne opreme u INA d.d (MNT1_INA1), Postupak određivanja i optimiranja strateških (sigurnosnih) zaliha za održavanje (MTN1_INA1_4); Postupak za sigurnosni pregled postrojenja prije puštanja u rad (HSE1_G13_INA1_1)Izrada popisa kritične opreme te izrada plana održavanja kritične opreme /Metodologija odabira opreme kritične za procesnu sigurnost (HSE_I14)

Kretanje i ponašanje u zonama opasnosti sukladno procedurama / Pravilnik o reguliranju prometa u RNR (HSE1_G6_INA1_PROD1_1)

101/173

Osposobljavanja i treninzi radnika za siguran rad Pravilnik o zaštiti na radu u INA d.d. HSE7_INA1 ); Plan i program osposobljavanja za rad na siguran način u INA, d.d (HSE7_INA1_1); Uputa za provjeru znanja smjenskog procesnog osoblja u Sektoru RNR (HR1_G5_INA1_PROD1_1); Priručnik ZZSO za izvođače radova u RNR (HSE1_G4_INA1_1_1)

Obveza identifikacije opasnosti i rizika na radnom mjestu te njihove procijene / Postupak upravljanja rizikom po zdravlje i sigurnost u Rafineriji nafte Rijeka (HSE1_G1_INA1_PROD2_1)

Povremena mjerenja emisija u zrak iz procesnih peći/Postupak za nadzor emisija u zrak (emisijski monitoring) u RNR (HSE1_G1_INA1_PROD1_3 )

Mjerenja fugativnih emisija LDAR tehnologijom na procesnoj opremi / Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (KLASA:UP/I 351-03/12-02/149, URBROJ: 517_06-2-2-14-21 od 31.10.2014)

Ispitivanja funkcionalnosti opreme i sustava za dojavu i gašenje požara / Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti (HSE1_INA1_PROD2_1)

Servisiranje vatrogasnih aparata / Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti (HSE1_INA1_PROD2_1)

Poštivanje i provođenje svih mjera zaštite od požara propisanih internim procedurama / Postupak za zaštitu od požara na lokaciji Rafinerija nafte Rijeka (HSE_G7_INA1_PROD1_1)

primjena Temeljnih pravila sigurnosti u INA / Temeljna pravila sigurnosti u društvima INA Grupe HSE_G15_I)

Slika 32. FCC - debutanizer kolona 327-V-09 (Izvor: Arhiva RNR)

V-09

102/173

Shema 3. Shematski prikaz FCC postrojenja

III.A.1.3.2. Postrojenje Hidrokreking

Hidrokrekiranje predstavlja proces krekiranja u prisutnosti vodika. Za potrebe procesa koristi se višefunkcionalni katalizatori koji istodobno pospješuju reakcije krekiranja i hidrogenacije ugljikovodika.

Glavni proizvodi Hidrokreking procesa su: bezsumporni otpadni plin, nestabilizirani laki benzin, teški benzin, dizelsko gorivo i nekonvertirano ulje tzv. UCO.

Postrojenje za hidrokreking sastoji se od :

- sekcije za dobavu sirovine

- reaktorske sekcije

- separacijske sekcije

- sekcije za dobavu i komprimiranje vodika

- sekcije frakcionacije

Reaktor 376-R-01 koristi se za hidrokreking teškog plinskog ulja i vakuum plinskog ulja, a reaktor 376-R-2 za hidroobradu odnosno duboku desulfurizaciju i zasićivanje lakog plinskog ulja dobivenog primarnom destilacijom, plinskog ulja dobivenog na postrojenju visbreaking i lakog katalitičkog ulja na postrojenju FCC.

Hidrokreking reaktor, 376-R-01, osim toga što uklanja metale, sumpor i dušik, pretvara sirovinsku smjesu ugljikovodika različitih temperatura vrelišta u dizel i lakše proizvode. Reakcije uklanjanja sumpora i dušika (hidroobrada), kao i reakcije zasićenja i hidrokrekiranja su egzotermne pri čemu dolazi do oslobađanja topline koja dovodi do rasta temperature reaktanata i proizvoda. Takvo povećanje temperature dalje povećava doseg tih reakcija. Kako

103/173

bi se spriječilo da ovaj samošireći termički proces postane nestabilan, katalizator je podijeljen u 5 slojeva. Recirkulirajući plin uvodi se između slojeva, preko ventila, kako bi snizio temperaturu vrućeg fluida i na taj način održavajući kontrolu nad dosegom reakcija. Između slojeva katalizatora instalirani su unutarnji funkcionalni dijelovi kako bi se osiguralo temeljito miješanje reaktanata s plinom za hlađenje i dobra distribucija pare i kapljevine koja teče dolje prema slijedećem sloju. Dobra distribucija reaktanata duž slojeva katalizatora sprječava lokalna pregrijavanja i maksimizira vijek trajanja i učinkovitost katalizatora.

Efluent reaktora, koji se sastoji od lakih komponenti ugljikovodika, destiliranih ulja, teškog nekonvertiranog ulja i viška vodika nepotrošenog u reaktoru, hladi se u izmjenjivaču HCR sirovina/HCR reaktorski efluent, 376-E-003.

U reaktoru za hidroobradu, 376-R-002 uglavnom dolazi do reakcija uklanjanja sumpora i dušika iz lakog plinskog ulja te se kontroliraju merkaptani u efluentu hidrokreking reaktora. Budući da ne postoji hidrokreking katalizator u reaktoru za hidroobradu, vrlo malo proizvoda hidrokrekinga i svježe sirovine se krekira u manje vrijedne, lakše proizvode. Reakcije egzotermnog zasićenja dovode do umjerenog oslobađanja topline koje povećava temperaturu reaktanata. Kako bi se osigurala dobra distribucija pare i kapljevine i izbjegala lokalna pregrijavanja, reaktor je podijeljen u dva sloja. Recirkulirajući plin uvodi se između slojeva kako bi hladio vrući fluid na nižu, poželjniju temperaturu, na taj način održavajući kontrolu nad dosegom reakcija. Hlađenje ulaza reaktora za hidroobradu u normalnim okolnostima nije potrebno, te je na raspolaganju za slučaj nužde. Efluent reaktora za hidroobradu sastoji se prvenstveno od nereagiranog vodika, lakih ugljikovodika, benzina, dizela i nekonvertiranog ulja upotrijebljenog za predgrijavanje, kako sirovine za hidrokrekiranje tako i sirovine za hidroobradu, u izmjenjivačima 376-E-004 i 376-E-005.

Maksimalni kapacitet Hidrokreking sekcije je 180 t/h,a sekcije za hidroobradu 80 t/h.

Slika 33. Hidrokreker - reaktori 376-R-001 i 376-R-002 (Izvor: Arhiva RNR)

R-001

R-002

104/173

Shema 4. Shematski prikaz Hidrokreking postrojenja

105/173

Glavne aktivnosti unutar HCU postrojenja bitne za sigurnost s aspekta zaštite od požara (ZOP), zaštite na radu (ZNR) i zaštite okoliša (ZO):

ZOP: Prema karakteristikama tehnološkog procesa, vrsti, količini i karakteristikama medija koji senalaze u procesu, mogućnost nastajanja požara na postrojenju je stalno prisutna. Izvori opasnosti za nastanak požara mogu se pojaviti uslijed kvarova na opremi ili tijekom servisnih aktivnosti (servisne aktivnosti se odobravaju dozvolama za rad uz primjenu tehničkih mjera za sprječavanja nastanka incidenta) biti različiti i na različitim mjestima, a Posebno prepoznata mjesta opasnosti su na prirubničkim spojevima na instalacijama i opremi gdje su prisutni mediji s e visokime temperaturamae i tlakovima., zapornim armaturama, na mjestima uslijed eventualne dotrajalosti opreme, te sva druga propuštanja na cjevovodima i procesnoj opremi postrojenja kao što su kolone, posude, reaktori, izmjenjivači topline, vodeni i zračni hladnjaci, peći i dr. Isto tako kao mogući izvori nastanka požara mogu biti i svi pomoćni sustavi na postrojenju (elektro instalacije, sustav pare za potrebe proizvodnog procesa, kanalizacija, slop-sustav i sl.) ZO: S aspekta zaštite okoliša mogući su utjecaji na zrak, vode i podzemlje unutar lokacije RNR. Emisije u zrak - izvori:

izgaranje energenta iz procesnih peći,

fugitivne emisije u zrak hlapivih organskih spjeva iz procesne opreme (ventili, prirubnice, brtve na pumpama, kompresorima, cjevovodima)

Emisije u vode i podzemlje – izvori:

propuštanje kolektorskih cijevi

poremećaj na procesnim postrojenjima

poremećaji kvalitete tehnoloških voda

propuštanja na spremnicima poluproizvoda

požar ili tehnološka eksplozija

ispuštanja kemikalija koje se upotrebljavaju u proizvodnom procesu, a koje se isporučuju u bačvama, kontejnerima i vrećama

greška tehnološkog osoblja ZNR: Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. Sukladno zakonskim zahtjevima za sva radna mjesta na lokaciji RNR izrađena je procjena rizika

Preventivne mjere:

U nastavku su navedene preventive mjere i interni dokumenti temeljem kojih je pojedima mjera razrađena

Redovito održavanje i kontrola opreme na postrojenju / Uputa za održavanje sigurnosnih ventila u RNR (MTN1_INA1_PROD1_3) ; Uputa za upravljanje opremom za nadzor i mjerenje u RNR (MTN1_INA1_PROD2_2); Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti (HSE1_INA1_PROD2_1) Postupak upravljanja održavanjem proizvodne i maloprodajbne opreme u INA d.d (MNT1_INA1), Postupak određivanja i optimiranja strateških (sigurnosnih) zaliha za održavanje (MTN1_INA1_4); Postupak za sigurnosni pregled postrojenja prije puštanja u rad (HSE1_G13_INA1_1)Izrada popisa kritične opreme te izrada plana održavanja

106/173

kritične opreme /Metodologija odabira opreme kritične za procesnu sigurnost (HSE_I14)

Kretanje i ponašanje u zonama opasnosti sukladno procedurama / Pravilnik o reguliranju prometa u RNR (HSE1_G6_INA1_PROD1_1)

Osposobljavanja i treninzi radnika za siguran rad Pravilnik o zaštiti na radu u INA d.d. HSE7_INA1 ); Plan i program osposobljavanja za rad na siguran način u INA, d.d (HSE7_INA1_1); Uputa za provjeru znanja smjenskog procesnog osoblja u Sektoru RNR (HR1_G5_INA1_PROD1_1); Priručnik ZZSO za izvođače radova u RNR (HSE1_G4_INA1_1_1)

Obveza identifikacije opasnosti i rizika na radnom mjestu te njihove procijene / Postupak upravljanja rizikom po zdravlje i sigurnost u Rafineriji nafte Rijeka (HSE1_G1_INA1_PROD2_1)

Povremena mjerenja emisija u zrak iz procesnih peći/Postupak za nadzor emisija u zrak (emisijski monitoring) u RNR (HSE1_G1_INA1_PROD1_3 )

Mjerenja fugativnih emisija LDAR tehnologijom na procesnoj opremi / Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (KLASA:UP/I 351-03/12-02/149, URBROJ: 517_06-2-2-14-21 od 31.10.2014)

Ispitivanja funkcionalnosti opreme i sustava za dojavu i gašenje požara / Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti (HSE1_INA1_PROD2_1)

Servisiranje vatrogasnih aparata / Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti (HSE1_INA1_PROD2_1)

Poštivanje i provođenje svih mjera zaštite od požara propisanih internim procedurama / Postupak za zaštitu od požara na lokaciji Rafinerija nafte Rijeka (HSE_G7_INA1_PROD1_1)

primjena Temeljnih pravila sigurnosti u INA / Temeljna pravila sigurnosti u društvima INA Grupe HSE_G15_I)

107/173

III.A.2. Izvori rizika od velikih nesreća i okolnosti nastanka

Moguće izvanredne okolnosti velike nesreće su:

loša organizacija rada ljudstva s jedne strane

tehnološki proces

vanjske okolnosti čiji uzroci ne ovise izravno o operateru i na njih ne može izravno

utjecati kao što su prirodne nesreće i lokalno, odnosno globalno sociopolitičko

okruženje.

Mjesta na kojima u određenim izvanrednim okolnostima može doći do velike nesreće

suproizvodni procesi, skladišno-spremnički prostori (nadzemni spremnici),manipulativne

površine na kojima se obavlja utovar-istovar naftnih derivata iz autocisterni, vagoncisterni i

tankera te cjevovodi iostale instalacije za manipulaciju naftnim derivatima.

Rizici koji iz ovih okolnosti proizlaze, a mogu uzrokovati veliku nesreću su kategorizirani na sljedeći način:

a) Ljudski faktor:

- nepridržavanje radne discipline i nepoštivanje radnih propisa o rukovanju i održavanju postrojenja; nepažnja, nemar ili nebriga na radu, nepravilno rukovanje

- nepridržavanje mjera sigurnosti

- nepridržavanje mjera sigurnosti pri izvođenju radova u krugu postrojenja od strane izvođača radova

- nepridržavanje zakonski odredbi, uputa i pravila struke općenito

b) Poremećaji tehnološkog procesa

- neispravnost strojeva, uređaja i/ili opreme

- neurednost i nečistoće putova i ostalih radnih i manipulativnih površina

- oštećenje električnih instalacija

- oštećenje, propuštanje i/ili pucanje stijenke / plašta posuda, spremnika

- propuštanje medija na ventilima, brtvama i spojevima

- propuštanje i/ili pucanje cjevovoda

- neispravnost mjernih instrumenata, detekcijskih i alarmnih uređaja

- neispravnost opreme općenito

- neispravna ili neodgovarajuća zaštita od previsokog napona dodira

- oštećenje / neispravnost transportnih sredstava, uslijed slabe antikorozivne zaštite, preopterećenja ili mehaničkim putem

- požar na objektu ili u prostoru skladišta

c) Elementarne nepogode jačeg intenziteta: potres, požar, olujno nevrijeme, udar groma

d) Neovlašteno djelovanje treće strane: organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, ratno

stanje

108/173

III.A.3. Popis planiranih preventivnih mjera

Preventivne mjere za sprječavanje izvanrednih događaja

Svi sudionici u proizvodnim procesima dužni su poduzimati preventivne mjere, kojima se sprječava mogućnost nastanka incidentnih situacija. Radi sprječavanja nastanka incidenata u RNR kontinuirano se primjenjuju slijedeće preventivne mjere:

- radnici su osposobljeni za rad na siguran način / Pravilnik o zaštiti na radu u INA d.d. HSE7 INA1; Plan i program osposobljavanja za rad na siguran način u INA, d.d. (HSE7 INA1 1); Uputa za provjeru znanja smjenskog procesnog osoblja u SRNR (HR1_G5_INA1_PROD1_1); Priručnik ZZSO za izvođače radova u RNR (HSE1_G4_INA1_1_1)

- radnici i odgovorne osobe koji rade sa opasnim kemikalijama (otrovima) imaju položen ispit iz toksikologije kod ovlaštene ustanove (HZTA) / Uputa za postupanje prema zakonskim zahtjevima za kemikalije u RNR (HSE1_G6_INA1_PROD5_1)

- redovita kontrola i održavanje opreme i instalacije / Postupak upravljanja održavanjem proizvodne i maloprodajbne opreme u INA d.d. (MNT1_INA1); Uputa za održavanje sigurnosnih ventila u RNR (MTN1_INA1_PROD1_3); Uputa za upravljanje opremom za nadzor i mjerenje u RNR (MTN1_INA1_PROD2_2); Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti (HSE1_INA1_PROD2_1)

- strogo poštivanje tehnološkog postupka i uputa / Radne upute RU 01 do RU 08

- redovito održavanje i ispitivanje vatrogasne opreme i hidrantske mreže / Postupak upravljanja mjerenjima i ispitivanjima u zaštiti zdravlja i sigurnosti ( HSE1_INA1_PROD2_1)

- redovito čišćenje i održavanje zelenih površina od suhe trave, raslinja / Postupak upravljanja objektima u INA, d.d. (ASSET_G6_INA1)

- zabrana izvođenja bilo kakvih radova u poslovnom prostoru od vanjskih izvođača bez unaprijed određenih posebnih mjera zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša s kojima izvođač mora biti upoznat / Upravljanje zahtjevima održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u procesima ugovaranja i nabave usluga u društvima INA Grupe., oznake HSE_G16_I / Uputa za izdavanje dozvola za rad u RNR (HSE1_G9_INA1_PROD1_1);

- redovito održavanje vježbi pripravnosti i odziva u hitnim situacijama te vježbe evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednog događaja/ Plan evakuacije zaštite i spašavanja radnika i imovine u slučaju opasnosti na postrojenjima, objektima i prostorima INA d.d. lokacija Urinj (HSE1_G17_INA1_PROD1)

109/173

III.B. OPIS PROCESA, PONAJPRIJE NAČINA RADA, A GDJE JE PRIMJENJIVO UZETI U OBZIR RASPOLOŽIVE INFORMACIJE O NAJBOLJIM PRAKSAMA;

Dijagrami cjevovoda i instrumentacije, sustavi sigurnosti i sustavi za uzbunjivanje te bilanca energije razvidna je u dokumentima koji se čuvaju na lokaciji postrojenja, a zbog opsežnosti sdržaja nije prilagana izvješću o sigurnosti.

III.B.1. Procesi prerade nafte – primarni procesi

Atmosferska destilacija (Topping 3)

Postrojenje Topping 3 namijenjeno je primarnoj preradi sirove nafte i njenom razdvajanju na osam produkata (destilata), pri određenoj temperaturi i tlaku. Atmosferskom destilacijom odvajaju se frakcije s vrelištem do 4000C: suhi plin, ukapljeni naftni plin (UNP), laki benzin, teški benzin, petrolej, lako plinsko ulje, teško plinsko ulje i atmosferski ostatak koji se dalje kao sirovine obrađuju u sekundarnim procesima prerade.

Vakuumska destilacija (VFD)

Vakuumska destilacija ostataka atmosferske destilacije provodi se pri sniženom tlaku radi sniženja temperature vrelišta sirovine i dobivanja frakcija bez produkata krekiranja s obzirom da proces teče na cca 4000C. Postrojenje je namijenjeno proizvodnji vakuumskih plinskih ulja koja služe kao sirovina za postrojenje Hidrokreking ili Fluid katalitički kreking (FCC). Vakuumski ostatak koristi se kao sirovina za Visbreaking proces. Vakuum destilacija može raditi u „Deep cut“ modu čiji je cilj povećanje iscrpka vakuum plinskih ulja prilikom čega je temperatura izlaza iz vakuum peći 415 0C.

Slika 34. Postrojenje Vakumska destilacija (Izvor: Arhiva RNR)

110/173

III.B.2. Procesi prerade nafte – sekundarni procesi

Hidrodesulfurizacija/3.mod (HDS 2)

Postrojenje HDS2 projektirano je za rad na dva moda rada: HDS mod (hidrodesulfurizacija plinskih ulja) i BHK mod (blagi hidrokreking vakuum plinskih ulja), odnosno za preradu dvije vrste šarže. Postrojenje nije radilo u BHK modu dugi niz godina, a pošto je u reaktorima samo HDS katalizator (tj. nema hidrokreking katalizatora u reaktorima) postrojenje nije u stanju raditi u BHK modu. U sadašnjoj konfiguraciji postrojenje može raditi u dva moda rada: • HDS mod • 3. mod Kod HDS načina rada, šarža je plinsko ulje lako (PUL) s postrojenja Topping 3. Šarža za 3. mod je teško plinsko ulje (TPU) s Toppinga i teško vakuum plinsko ulje (TVPU) s Vakuum destilacije. Kod oba moda doziraju se još benzin s visbreaking postrojenja, benzin s postrojenja za desulfurizaciju mlaznog goriva (HDS1) i mali postotak lakog cikličkog ulja (LKU ili LCO) s postrojenja FCC. Željene reakcije provode se pomoću posebnog katalizatora smještenog u fiksnom sloju i izvršavaju kod različitih temperatura i tlakova, ovisno o odabranom načinu rada HDS postrojenja. Pritom nastaju sljedeći produkti: hidrodesulfurizirana plinska ulja, laki HDS benzin, suhi plin i kiseli plin bogat sumporovodikom. Hidrodesulfurizacijom u HDS modu dobiva se PUL s manje od 10 ppm sumpora, a 3.modom plinska ulja s manje od 500 ppm sumpora (ovisno o modu rada postrojenja FCC, to je za slučaj kada FCC radi sa smjesom sirovina HDS vakuum plinsko ulje + Hidrokreking ostatak (nekonvertirano ulje). U slučaju rada postrojenja sa HDS vakuum plinskim uljem kao sirovinom postrojenje može proizvoditi HDS vakuum plinsko ulje sa manje od 200 ppm sumpora.

Visbreaking (VBR)

Visbreaking postrojenje namijenjeno za smanjenje viskoziteta vakuum ostatka termičkim krekingom u cilju poboljšanja kvalitete komponente za namješavanje loživih ulja. U Visbreaking procesu odvija se termički kreking odnosno proces cijepanja ugljikovodika višeg vrelišta u ugljikovodike nižeg vrelišta pri povišenim temperaturama (445-4500C) i tlaku, bez korištenja katalizatora.

Proizvodi postrojenja su: suhi plin, benzin, plinsko ulje i visbreaking ostatak. Visbreaking ostatak smanjene viskoznosti upotrebljava se kao komponenta za namješavanje loživih ulja i brodskih goriva.

111/173

Slika 35. Postrojenje Visbreaking (Izvor: Arhiva RNR)

Fluid katalitički kreking (FCC)

FCC postrojenje (Fluid katalitički kreking) namijenjeno je za krekiranje plinskih ulja u lakše i vrednije produkte (benzin, UNP) uz pomoć katalizatora na visokim temperaturama - detaljan opis u točki III.A.2.3

Postrojenje Hidrokreking

Hidrokrekiranje predstavlja proces krekiranja smjese teških plinskih ulja u prisutnosti vodika. detaljan opis u točki III.A.2.4

112/173

Slika 36. Postrojenje Hidrokreking (Izvor: Arhiva RNR)

Katalitičko reformiranje benzina (Unifing 1 i 2, Platforming 1 i 2)

Unifining i Platforming predstavljaju kao postrojenja tehnološku cjelinu jer Unifining služi za predobradu šarže Platforminga.

Unifining je proces selektivne katalitičke hidrogenacije sumpornih, dušikovih i kisikovih spojeva benzinske frakcije C85-180°C s Toppinga, kod umjereno visokih temperatura i tlakova. Benzinska frakcija se podvrgava rafinaciji radi uklanjanja sumpornih spojeva koji su opasni otrovi za katalizator katalitičkog reforminga.

Vodik potreban za proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga (platforminga).

Procesom Platforminga uz prisutnost bimetalnog katalizatora (Pt-Re) na alumosilikatu kao nosiocu povećava se oktanski broj benzinske frakcije povećanjem sadržaja izoparafina i aromata. Benzinska frakcija dobivena procesom atmosferske destilacije, ne može se koristiti kao komponenta za namješavanje motornih benzina, jer sadrži sumporne spojeve i ima nizak oktanski broj.

Frakcionacija platformata

Platformat sa Platforminga na postrojenju splitera reformata se dijeli na tri frakcije i to laki platformat, teški platformat i benzen. Služi da se ukloni dio benzena kako bi se mogle zadovoljiti današnje specifikacije komercijalnih benzina.Udio benzena u lakom reformatu ograničen je na maksimalno 2 vol % koliko je dozvoljen sadržaj u šarži za Izomerizaciju.

113/173

Izomerizacija

Postrojenje izomerizacije primjenjuje proces izomerizacije s ciljem povećanja oktanskog broja smjese lakog benzina C5-85 i lakog reformata. Da bi se dobilo benzinsko gorivo zahtijevanje kakvoće Rafinerija mora imati na raspolaganju i odgovarajuće količine nearomatskih komponenti kao što su izomerizat ili alkilat. Njihovim namješavanjem sadržaj benzena u motornim gorivima smanjen je ispod 1% (v/v).

Postrojenje se sastoji od 4 glavne sekcije: Deizopentanizer, Sekcija Hidrodesulfurizacije, Sekcija Izomerizacije, Sekcija vrućeg ulja.

Slika 37.Postrojenje izomerizacije (Izvor: Arhiva RNR)

Hidrodesulfurizacija (HDS1)

Postrojenje služi za uklanjanje sumpora iz plinskog ulja lakog za proizvodnju Eurodizela ili za hidrodesulfurizaciju petroleja za proizvodnju Mlaznog goriva. Isto tako postrojenje može služiti za zasićenje i hidroobradu benzina s postrojenja Visbreaking. Postupak se temelji na katalitičkom hidriranju molekula ugljikovodika koje u sebi sadrže vezani sumpor. Pri tome se sumpor uklanja u obliku sumporovodika koji kao kiseli plin ide na sekciju obrade aminom zatvorenim sustavima postrojenja bez mogućnosti ispuštanja sumporovodika prije obrade. Proces se sastoji iz reaktorske sekcije (visokotlačna sekcija) i sekcija za stripiranje proizvoda (niskotlačna sekcija).

Obrada kiselog plina aminom

Aminske sekcije za obradu kiselih plinova sastavni su dio Hidrokreking postrojenja, SRU2, postrojenja HDS2 i FCC-a. Postrojenje služi za uklanjanje H2S i CO2 iz kiselih plinova pomoću alkanoamina (45 % otopine MDEA u vodi). Alkanoamini se koriste u zato jer stvaraju lužnate otopine koje kad se pomiješaju s vodom kemijski poboljšavaju apsorpciju H2S i CO2.

Dobiveni kiseli plin bogat sumporovodikom odlazi u Claus postrojenje gdje se od njega proizvodi sumpor koji se skladišti u podzemnom spremniku 379-S-302 A/B do otpreme autocisternama, a očišćeni suhi plin se koristi kao gorivo u rafinerijskim pećima.

114/173

Merox proces

Meroks proces je učinkovit i ekonomičan katalitički proces razvijen za kemijski tretman naftnih destilata, koji uklanja merkaptanski sumpor ili konvertira merkaptanski sumpor u disulfide procesom slađenja. Ime „Meroks“ je stvoreno početnim slogovima riječi merkaptanska oksidacija (oksidacija merkaptana). Baza procesa je katalizator koji katalizira oksidaciju merkaptana u disulfide pri temperaturama ekonomičnim za proizvodnju produkta.

Merkaptani se iz ukapljenog naftnog plina i benzina uklanjaju ekstrakcijom pomoću jake lužine otopljene u vodi te oksidiraju u disulfide.

Obrađeni UNP/benzin odlazi na uskladištenje, lužina ide u kontinuirani ciklus ekstrakcije - regeneracije, a disulfidi se odvode u procesne peći na spaljivanje.

UNP s postrojenja Topping 3 i Platforming 1 i 2 obrađuje se na Meroxu 5, a iz postrojenja FCC obrađuje se na Meroxu 6.

FCC benzin dobiven na postrojenju FCC obrađuje se na Meroxu 7.

Postrojenje za proizvodnju vodika

Postrojenje se sastoji od sekcije za prethodno uklanjanje sumpornih spojeva i sirovine, sekcije parnog reformiranja, sekcije za koncentraciju vodika (PSA) sekcije za proizvodnju pare i kondenzata te faznu konverziju ugljikovog monoksida. Maksimalni kapacitet rada je 76.000 Nm3/h vodika visoke čistoće.

Slika 38. Postrojenje za proizvodnju vodika (Izvor: Arhiva RNR)

115/173

III.B.3. Pomoćna postrojenja i procesi

Energetski sustav

Energetski sustav uključuje proizvodnju visokotlačne vodene pare na parogeneratorskom postrojenju, proizvodnju električne energije i vodene pare na turbogeneratorskom postrojenju, pripremu rashladne vode za hlađenje turbogeneratora rashladnim sustavom morske vode, priprema rashladne vode za potrebe procesnih postrojenja (kružni rashladni sustav), pripremu i dobavu tehničkog i instrumentalnog zraka za potrošače, kemijsku pripremu vode za proizvodnju vodene pare, dobavu pitke vode, vode za tehničke i vatrogasne potrebe iz sustava vodoopskrbe Rijeka te akumulacijskog sustava Tribalj, te prijenos i distribuciju proizvedene ili kupljene električne energije.

Prijem sirovina i otprema derivata

Prijem sirove nafte u RNR ide preko naftovoda dužine 7,2 km (7.200 m) promjera 20“ od luke Omišalj, a povremeno se koristi i Luka Urinj za izravnu tankersku dopremu. Otprema i doprema derivata i MTBE-a ide preko otpremnih mjesta za cestovni, željeznički, brodski i cjevovodni transport. Otpremna mjesta su:

- cestovni transport – autopunilište Šoići (crna i bijela roba i UNP)

- željeznički transport – punilište vagon cisterni (crna i bijela roba, MTBE i UNP)

- brodski transport – Luka Bakar (crna i bijela roba, MTBE), Luka Sršćica (UNP), Luka Urinj (povremeno za primarni benzin, FCC benzin i sirovu naftu)

Za cjevovodni transport

- cjevovod za UNP2 Rijeka (izvršena prenamjena unutar RNR za nove spremnike „SS 134,135,136,137),

- cjevovod UNP-a prema UNP 2 Rijeka,

- cjevovod UNP-a od mjerne linije na Šoićima do šahta s ventilom u UNP2 Rijeka (iza rafinerijske ograde),

- cjevovod UNP-a od mjerne linije na Šoićima do spremnika u UNP2 Rijeka.

III.B.4. Skladištenje i rukovanje materijalima

Skladišni prostor sastoji se od A/B/C/D/E/S grupe spremnika.

- A-grupa: Nafta, poluproizvodi s postrojenja, slop

- B-grupa: komercijalni proizvodi

- C-grupa: komercijalni proizvodi, poluproizvodi s postrojenja, slop

- D-grupa: poluproizvodi s postrojenja, slop

- E-grupa: UNP

- S-grupa: benzinske komponente, poluproizvodi s postrojenja, LU za peći

116/173

III.B.5. Postrojenje za smanjivanje emisija u okoliš

Claus postrojenje

Najbitnije postrojenje u rafinerijskoj tehnologiji glede smanjenja emisija sumpornih spojeva je Claus kojim se dobiva elementarni tekući sumpor postupkom konverzije sumporovodika tzv. Claus postupkom. Ovim postrojenjem obrađuju se bogati sulfidni plinski tokovi iz regenaracijske aminske sekcije odnosno kiselih plinova iz stripera kiselih voda. Godišnji kapacitet Postrojenja za proizvodnju sumpora je 20.000 t.

Slika 39. Postrojenje za proizvodnju sumpora - Claus postrojenje (Izvor: Arhiva RNR)

Striperi kiselih voda

Postrojenje je namijenjeno za obradu kiselih voda s ciljem uklanjanja sumporovodika i amonijaka.

Striperi otpadnih voda nalaze se u sklopu postrojenja FCC/VFD, HDS2, HCK i Postrojenja za obradu otpadnih voda.

Unutar konrolnih sala navedenih pomoćnih postrojenja postoje upute za sigurnosno

postupanje u slučaju izvanrdenog događaja.

117/173

Postrojenje za obradu otpadnih voda

Tehnologija obrade tj. pročišćavanja zasniva se na konceptu predobrade, primarne i sekundarne obrade. Predobradom se uklanjanja odnosno smanjuje razina pojedinih onečišćenja kako bi se olakšalo daljnje pročišćavanje istih na centralnom uređaju koji se sastoji od sekcije za mehaničku, biološku i kemijsku obradu. Postrojenje za obradu otpadnih voda izgrađeno je 1982. godine sa projektnim kapacitetom obrade od 650 m3/h.

U tijeku je provedba projekta revitalizacije Postrojenja za obradu otpadnih voda (POOV) s ciljem veće učinkovitosti obrade otpadnih voda.

Projekt uključuje poboljšanje i optimizaciju postrojenja za obradu otpadnih voda, uključujući infrastrukturu i povećanje kapaciteta (egalizacijski bazen), ugradnju opreme za automatsko uzorkovanje otpadnih voda te ugradnju pokrova na postojeći API separator.

Osnovni tipovi otpadnih voda nastalih u RNR su: procesne (tehnološke), rashladne, oborinske i sanitarne. Najopterećenije su tehnološke otpadne vode koje se dijele na: zauljene, sulfidne i lužnate.

Slika 40. Postrojenje za obradu otpadnih voda (Izvor: Arhiva RNR)

118/173

Sustav baklji

Rad sustava baklji omogućava pouzdan i siguran rad procesnih postrojenja. Svako ispuštanje plinova iz procesne opreme u sustav baklji, preko sigurnosnih ventila i procesnih regulatora tlaka, sigurno se spaljuju na bakljama. Najveće opterećenje plinovima sustava baklji je za vrijeme kretanja, obustave postrojenja i u izvanrednim situacijama (poremećaj u radu prosesnih postrojenja, nestanak električne energije, pare, rashladne vode, instrumentacijskog zraka ..).

U Rafineriji nafte Rijeka postoje dvije baklje, odnosno dva sustava baklji:

B-001 – baklja („velika baklja“) za Grupe postrojenja A i B preko posude vodenog zapora 320-V-002.

B-002 – baklja („mala baklja“) za Hidrokreking kompleks preko posude vodenog zapora 320-V-052 ili V-11, također i za grupe postrojenja A i B ukoliko Hidrokreking kompleks nije u radu.

Od ožujka 2017.g. u radu je Jedinica za rekuperaciju plina na baklju (Flare gas recovery system - FGRS).

Rekuperacijom plina osigurava se dodatna količina energije za rafinerijska postrojenja uz smanjenje emisija štetnih plinova.

Značajno je smanjeno kontinuirano izgaranje ugljikovodika na obje baklje, a rekuperirani plin odlaziti u sustav rafinerijskog loživog plina, koji se koristi kao energent na rafinerijskim procesnim pećima i generatorima pare.

Slika 41. Sustav baklji B-001 i B-002 (Izvor: Arhiva RNR)

119/173

Sustav kanalizacije

Sustavi kanalizacije za prihvat i dispoziciju svih otpadnih voda RNR izgrađeni su u razdoblju od 1965. do 1982. god. Ukupna dužina kanalizacije je ~ 28 km. Razdjelni (separativni) sustav kanalizacije dovršen je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća te prema tipovima otpadnih voda egzistiraju sljedeće kanalizacije:

1) Procesna kanalizacija

Zauljena kanalizacija;

Sulfidna kanalizacija;

Lužnata kanalizacija;

Drenažne kanalizacije: zauljena - drenaža spremnika i oborinska - drenaža tankvana

2) Oborinska kanalizacija

3) Sanitarno fekalna kanalizacija

Sustavom zauljene, sulfidne, lužnate i zauljene drenažne kanalizacije, prihvaćaju se procesne otpadne vode, a oborinskom drenažnom kanalizacijom, oborinske vode s onečišćenih ili potencijalno onečišćenih površina. Sanitarnom kanalizacijom prikupljaju se sanitarni efluenti.

Svi kanalizacijski sustavi, osim sulfidne i lužnate kanalizacije, su izvedeni kao gravitacijski tipovi kanalizacije, dok su sulfidna i lužnata kanalizacija izrađene kao tlačne kanalizacije. Procesne i oborinske vode odvode se na centralni uređaj za obradu otpadnih voda.

1) Procesna kanalizacija

a) Otpadne vode zauljene kanalizacije tretiraju se na centralnom uređaju za obradu procesnih otpadnih voda, te nakon obrade ispuštaju dubinskim ispustom u more.

b) Sulfidnom kanalizacijom prihvaćaju se sulfidne otpadne vode, šalju na predtretmane, te se nakon obrade na lokalnim striperima ili na centralnom striperu lociranom uz centralni uređaj za obradu otpadnih voda, ispuštaju u zauljenu kanalizaciju tj. na centralni uređaj za obradu procesnih otpadnih voda.Sulfidna voda obrađuje se stripiranjem s vodenom parom.

c) Lužnata kanalizacija je kanalizacija tlačnog tipa, a izdvojeni tokovi lužina šalju se na predtretman. Obrada ovog efluenta na predtretmanu uključuje oksidaciju vodikovim peroksidom i neutralizaciju sumpornom kiselinom. Obrađeni efluent upušta se na daljnu obradu na centralni uređaj za obradu otpadnih voda.

d) Drenažnim kanalizacijama prihvaćaju se i obrađuju otpadne vode dreniranja spremnika tj. vode koje se akumuliraju u spremnicima sirovina i produkata i dreniranja tankvana. Drenažna kanalizacija za prihvat vode iz spremnika potpunosti je izgrađena na lokaciji spremnika grupe A i D u kojima se skladišti sirova nafta, bazni benzin i komponente za namješavanje loživog ulja i diesel goriva.

2) Oborinska kanalizacija

Oborinskom kanalizacijom prihvaća se primarno oborinska oticanja sa kanaliziranih površina kompleksa rafinerije. Kratkotrajne intenzivne oborine, ispiru ove površine, a oborinske vode mogu biti znatno onečišćene ugljikovodicima i prašinom (suspendiranim tvarima). Za prihvat i tretman ovih oborina služi veliki API separator koji se sastoji od komora. Oticajnih voda sa separatora se ispušta dubinskim ispustom u more.

120/173

3) Sanitarno-fekalna kanalizacija

Sustavom sanitarne kanalizacije prihvaćaju se sanitarni efluenti (fekalne vode) iz većine objekata na lokaciji. Sakupljeni otpadni efluent obrađuje se na uređaju za mehaničku obradu (Emscherova taložnica) te se ispušta vlastitim podmorskim ispustom u more - ispust broj 5.

Održavanje kanalizacijskog sustava

Sukladno internoj proceduri Plan rada i održavanja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Rafinerije nafte Rijeka (PROD_INA8_2_14) propisan je način održavanja kanalizacijskog sustava što podrazumijeva periodičnu kontrolu sustava (ispitivanje na vodonepropusnost), čišćenje sustava, te popravak i sanaciju eventualnih oštećenja.

121/173

III.C. Opis opasnih tvari

III.C.1. Popis opasnih tvari i najveća količina koja jest ili bi mogla biti prisutna na lokaciji

U uvodnome dijelu izvješća o sigurnosti Tablicom 1 dan je prikaz lokacija - spremnika s opasnim tvarima u Rafineriji nafte Rijeka.

Kerozin

Najveća količina kerozina koja bi mogla biti prisutna na lokaciji iznosi 18.600.000 kg.

UNP Ukapljeni naftni plin

Najveća količina UNP-a koja bi mogla biti prisutna na lokaciji iznosi 9.250.000 kg.

Teško loživo ulje

Najveća količina loživog ulja teškog koja bi mogla biti prisutna na lokaciji iznosi 33.640.000 kg.

Benzini

Najveća količina benzina koja bi mogla biti prisutna na lokaciji iznosi 59000.000 kg.

Plinsko ulje

Najveća količina plinskih ulja koja je bila prisutna na lokaciji iznosi 77.490.000 kg.

122/173

III.C.2. Opis tvari, fizikalno – kemijska toksikološka i ekotoksikološka svojstva i nagovještaji neposrednih i odgođenih opasnosti za zdravlje čovjeka i okoliš

Kerozin

(uključujući i goriva za mlazne motore) se koristi kao gorivo za pogon mlaznih motora. Moguće su i druge upotrebe. Sastav može neznatno varirati ovisno o proizvodnom procesu, godišnjem dobu, te alternativno o zahtjevu kupca. Kerozin i gorivo za mlazne motore skladište se u nadzemnim spremnicima s plivajućim krovom. Kerozin je smjesa ugljikovodika, C9-C16 proizvedenih u Rafineriji nafte Rijeka.

Fizikalno – kemijska svojstva

Naziv tvari Petrolej

Gorivo za mlazne motore

Kemijski naziv tvari Kerozin (petrolej);

Kerozin (petrolej), hidrodesulfuriziran

CAS broj 64742-81-0; 8008-20-6

EC broj 265-184-9; 232-366-4

EC indeks broj /

Fizikalni oblik: Kod atmosferskog tlaka i normalne temperature kerozin je tekućina.

Miris: Specifičan

Boja: Bezbojan, proziran, bistar

Vrelište, C od 145,0 do 300,0

Talište, C /

Gustoća na 15 °C, kg/m3 od 775 do 840

Tlak para (na 40 C), kPa /

Topljivost u vodi, g/L Nije topljiv

Topljivost u drugim otapalima (%) Nije primjenjivo

Inkompatibilne tvari: Izbjegavati jake oksidanse, izvore topline, plamen, iskru i povišene temperature.

Koeficijent raspodjele oktanol/voda (logPow) ≤ 2,3

Plamište, C 38 (min.)

Granice eksplozivnosti, vol. % /

Temperatura samozapaljenja, °C od 260 do 410

Ostale značajke: npr. zapaljivost, stabilnost, eksplozivnost, oksidativna sposobnost

Zapaljiva tekućina, 3 kat.

123/173

Razvrstavanje u skladu s EZ Uredbom 1272/2008 (CLP/GHS):

Zapaljiva tekućina, 3 kat.; H 226

Nadražujuće za kožu, 2. kat.; H 315

Opasnost od aspiracije, 1. kat.; H 304

Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje, 3. kat.; H336

Opasno za vodeni okoliš – kronična opasnost, 2. kat.; H411

Označavanje u skladu s EZ Uredbom br. 1272/2008 (CLP/GHS):

Piktogram opasnosti:

GHS02 GHS08 GHS07 GHS09

Oznaka opasnosti: Opasnost

Oznake upozorenja (H): H226 Zapaljiva tekućina i para.

H315 Nadražuje kožu.

H304 Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav.

H336 Može izazvati pospanosti ili vrtoglavicu.

H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

Oznake obavijesti (P): P102 Držati izvan dohvata djece.

P210 Čuvati odvojeno od iskre i otvorenog plamena. – Ne pušiti.

P280 Nositi zaštitne rukavice/zaštitno odijelo/zaštitu za

oči/zaštitu za lice.

P301+ P310

AKO SE PROGUTA: Odmah nazvati CENTAR ZA

KONTROLU OTROVANJA ili liječnika.

P331 NE izazvati povraćanje.

P501 Odložiti sadržaj/spremnik u skladu s nacionalnim

propisima.

124/173

Toksikološka i ekotoksikološka svojstva i nagovještaji neposrednih i odgođenih

opasnosti za zdravlje čovjeka i okoliš

PODACI O TOKSIČNOSTI

Akutno otrovanje Kronični unos

oralno (LD50): > 5000 mg/kg (štakor) na usta (LD50): Nema podataka.

inhalacijsko (LC50): > 5,28 mg/L (4h, štakor) preko pluća (LC50): Nema podataka.

dermalno (LD50): > 2000 mg/kg (kunić) kožom (LD50): Nema podataka.

Nadraživanje/nagrizanje Preosjetljivost

kože: Nadražuje kožu. Crvenilo, odmašćujući učinak.

kože: Kod osjetljivih osoba može izazvati crvenilo i dermatitis.

očiju: Nadražuje oči. Crvenilo, bol. dišnih putova: Nema podataka.

dišnih putova: Može izazvati oštećenje pluća ako se proguta.

Drugi klasični učinci (npr. besvjesno stanje, posebno otrovni metaboliti, itd.): Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože. Visoke koncentracije paramogu izazvati depresiju središnjeg živčanog sustava (omamljenost, glavobolju, mučninu,nesvjesticu).

Neprolazni učinci akutnog ili kroničnog izlaganja: nema podataka.

Posebni učinci

mutagenost: Nema podataka. štetno djelovanje na plod: Nema podataka.

karcinogenost: Nema podataka. štetno djelovanje na potomstvo:

Nema podataka.

smanjenje plodnosti: Nema podataka. drugo (npr. endokrini disruptori):

Nema podataka.

Toksikokinetske značajke: nema podataka.

Zabrane i ograničenja: nema podataka.

Drugo: nema podataka.

EKOLOŠKI PODACI

Ekotoksičnost Pokretljivost / Metoda

za organizme u vodi: 1-100 mg/L (Daphnia magna)

poznata ili predviđena raspodjela po segmentima okoliša:

Zbog manje gustoće ostaje na površini vode, odakle relativno brzo isparava. Ako se izliju velike količine, zbog pomanjkanja kisika, može štetno utjecati na vodene organizme.

za organizme u tlu: Nema podataka. Površinska napetost: Nema podataka.

za biljke i kopnene životinje:

Nema podataka. apsorpcija/desorpcija Nema podataka.

Postojanost/razgradljivost Bioakumulacijski potencijal

biorazgradnja: Nema podataka. faktor biokoncentracije (BCF):

Nema podataka.

drugi procesi razgradnje: Nema podataka. Rezultati ocjene svojstava PBT

razgradnja u otpadnim vodama:

Nema podataka. podaci iz izvješća o kemijskoj sigurnosti:

Nema podataka.

125/173

Učinci proizvoda na okoliš: ako se propisno postupa s proizvodom, nisu poznati negativni učinci na okoliš. Zbog manje gustoće ostaje na površini vode, odakle relativno brzo isparava. Ako se izliju velike količine, zbog pomanjkanja kisika, može štetno utjecati na vodene organizme. Otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi.

Atmosfera: gorenjem nastaje ugljikov monoksid (CO) i ugljikov dioksid (CO2) koji onečišćuju

atmosferu.

Pedosfera: Kod prodiranja većih količina u tlo, postoji opasnost onečišćenja podzemnih voda.

Postupanje s otpadom: nije primjenjivo, proizvod nema klasičan otpad osim u slučaju slučajnog ispuštanja.

126/173

Ukapljeni naftni plin

Ukapljeni naftni plin se koristi kao gorivo u domaćinstvu i industriji. Moguće su i druge upotrebe poput upotrebe kao rashladni medij (nadomjestak za kloro fluoro ugljike u težnji za smanjenjem zagađivanja ozonskog omotača). Kod specifične upotrebe kao gorivo za pogon automobila označava se kao auto plin. Sastav može neznatno varirati ovisno o proizvodnom procesu, godišnjem dobu, te alternativno o zahtjevu kupca. Ukapljeni naftni plin se skladišti u kuglastim i ležećim spremnicima specifičnim za tu namjenu. Ukapljeni naftni plin je smjesa ugljikovodika, C3-C4 proizvedenih u Rafineriji nafte Rijeka.


Naziv tvari UKAPLJENI NAFTNI PLIN

PROPAN – BUTAN SMJESA

Kemijski naziv tvari Ugljikovodici, C3, C4

CAS broj 68476-40-4

EC broj 270-681-9

EC indeks broj 649-199-00-1

Molarna masa M propan = 44,096 kg/kmol

M butan = 58,123 kg/kmol

Fizikalni oblik Kod atmosferskog tlaka i normalne temperature

Ukapljeni naftni plin je stlačeni plin

Miris Intenzivan

Boja Bezbojan

Vrelište, C od -162 do -5 kod 1013 hPa

Talište, C od -183 do -20


Tlak para (na 40 C), kPa ≤ 1430

Topljivost u vodi, g/L 0,024 – 0,061

Topljivost u drugim otapalima (%) Topljiv u eteru, etanolu, kloroformu

Inkompatibilne tvari Izbjegavati oksidanse, kiseline, zrak i povišenu temperaturu zbog eksplozivnosti UNP-a.

Koeficijent raspodjele oktanol/voda (logPow) ≤ 2,3

Fugacitet (konstanta kapaciteta fugaciteta)

Granice eksplozivnosti, vol. % 1,9 - 9,5

Temperatura samozapaljenja, °C 455


Ekstremno zapaljiv

127/173


Stlačeni plin; H280

Zapaljivi plin, 1. kat.; H220



GHS04 GHS02


Oznake upozorenja (H): H220 Vrlo lako zapaljivi plin.

H280 Sadrži stlačeni plin; zagrijavanje može uzrokovati eksploziju.

Oznake obavijesti (P): P102 Držati izvan dohvata djece

P210 Čuvati odvojeno od topline, vrućih površina, iskri, otvorenog plamena i ostalih izvora paljenja. – Ne pušiti.

P377 Požar zbog istjecanja plina: ne gasiti ako nije moguće sa sigurnošću zaustaviti istjecanje.

P381 Ukloniti sve izvore paljenja ukoliko je to moguće sigurno

učiniti.

P410+

P403

Zaštititi od sunčevog svjetla. Skladištiti na dobro

prozračenom mjestu.

Ukapljeni naftni plin proizveden u Rafineriji nafte Rijeka sadrži manje od 0,1% 1,3-butadiena te se ne mora razvrstati kao karcinogena ili mutagena tvar (EINECS br. 203-450-8). Ukoliko koncentracija 1,3-butadiena prelazi ovu graničnu vrijednost proizvod se smatra karcinogenim i mutagenim. 1,3-butadien svrstan je u kategoriju karcinogenosti; Karc, 1A i mutagenosti; Muta 1B. Tijekom normalnih tehnoloških procesa 1,3 butadiena u UNP nema više od 0,1%.

U INA, d.d. 12.9.2014. godine na snagu je stupila norma kojom je propisano kontroliranje granične vrijednosti od 1,3 butadiena u smjesi propan-butan u količini manjoj od 0,1% m/m. Sukladno INA-normi INA N 02-007, izdanje 5-2014-08, plinovi propan i butan ne sadrže butadiene.

128/173

Toksikološka i ekotoksikološka svojstva i nagovještaji neposrednih i odgođenih opasnosti za zdravlje čovjeka i okoliš



gutanjem (LD50): Nema podataka. na usta (LD50): Nema podataka.

udisanjem (LC50): 658 mg/L (4 sata, štakor) preko pluća (LC50): Nema podataka.

preko kože (LD50): Nema podataka. kožom (LD50): Nema podataka.


kože: Komprimirani plin izaziva smrzotine.

kože: Nema podataka.

očiju: Komprimirani plin izaziva smrzotine.

dišnih putova: Nema podataka.


Drugi klasični učinci (npr. besvjesno stanje, posebno otrovni metaboliti, itd.):

Zagušljivac, izaziva glavobolju i pospanost. Visoka koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može izazvati nesvjesticu i gušenje.

Neprolazni učinci akutnog ili kroničnog izlaganja: nema podataka.

Posebni učinci

mutagenost: Nema podataka. štetno djelovanje na plod: Nema podataka.

karcinogenost: Nema podataka. štetno djelovanje na potomstvo:

Nema podataka.


Nema podataka.

Toksikokinetske značajke (TCOJ i TCOP): nema podataka.



EKOLOŠKI PODACI


za organizme u vodi: Nema podataka. poznata ili predviđena raspodjela po segmentima okoliša:

Brzo se raspršuje u atmosferi.






Nema podataka.

drugi procesi razgradnje: Nema podataka. Rezultati ocjene svojstava PBT



Nema podataka.

129/173

Učinci proizvoda na okoliš: ako se propisno postupa s proizvodom, nisu poznati negativni učinci na okoliš. Prilikom curenja plina iz spremnika, zbog vrlo brzog isparavanja, nije vjerojatno onečišćenje tla i vode. Zbog male molekularne mase i slabe topivosti, plinovi ostaju na površini vode odakle brzo isparavaju.

Atmosfera: gorenjem nastaje ugljikov monoksid (CO) i ugljikov dioksid (CO2) koji onečišćuju atmosferu.

Pedosfera: ne prodire u tlo, ali budući je teži od zraka, zadržava se u udubljenjima terena te može štetno djelovati na mikrofloru tla, biljni i životinjski svijet.

Postupanje s otpadom: nije primjenjivo, proizvod nema klasičan otpad.

130/173

Teško loživo ulje

Teško loživo ulje (mazut, bunker-ulje, LU T-I, LU T-II) je najviše zastupljeno teško loživo ulje. To je ostatno gorivo koje se primjenjuje u velikim industrijskim pećima i velikim energetskim postrojenjima s mogućnosti predgrijavanja pri prijenosu, skladištenju i uporabi. Viskozan, gust i tamnoobojen proizvod, a služi kao gorivo parnih kotlova u termoelektranama i toplanama, u indutrijskim pećima, za pogon brodskih motora i dr. Viskoznost loživog ulja teškog prilagođuje se i poboljšava prethodnom toplinskom obradbom ili miješanjem ulja s manje viskoznim lakim ili srednjim loživim uljima, a potrebno je i njegovo zagrijavanje neposredno prije doziranja i raspršivanja u ložištima. Uporaba teških loživih ulja sve više se uvjetuje smanjenjem udjela nepoželjnih i ekološki nepovoljnih sumpornih spojeva. Loživo ulje teško je smjesa ugljikovodika, kinematičke viskoznosti od 26 mm²/s do 45 mm²/s pri 100°C proizvedenih u Rafineriji nafte Rijeka


Naziv tvari LOŽIVO ULJE TEŠKO; BRODSKA GORIVA OSTATNA

Kemijski naziv tvari Loživo ulje, br. 6; Loživo ulje, ostatno

CAS broj 68553-00-4; 68476-33-5

EC broj 271-384-7; 270-675-6

EC indeks broj 649-030-00-1; 649-024-00-9

Fizikalni oblik Loživo ulje teško je tekućina.

Miris Karakterističan po ugljikovodicima.

Boja Smeđe – crna.

Vrelište, C >150 (za brodsko gorivo ostatno)

Talište, C Nije primjenjivo.

Gustoća na 15 °C, kg/m3 Nema podataka.

Tlak para (na 40 C), kPa Nije primjenjivo.

Topljivost u vodi, g/L Neznatna.

Topljivost u drugim otapalima (%) Nije primjenjivo.

Inkompatibilne tvari Izbjegavati oksidanse, kiseline, zrak i povišenu temperaturu.

Koeficijent raspodjele oktanol/voda (logPow) Nije primjenjivo.

Plamište, C ≥60 (>80 za LUT)

Granice eksplozivnosti: vol. % Nema podataka.

Temperatura samozapaljenja, °C 260 – 410 (za brodsko gorivo ostatno)


Zapaljivo.

131/173

Ponekad je u proizvodu moguća prisutnost sumporovodika (H2S) < 0,1% v/v.

LU T-II sadrži najviše 3,0 % m/m sumpora.


Akutna toksičnost, 4; H332

Reproduktivna toksičnost, 2. kat.; H361

Karcinogenost,1B; H350

TCOP 2; H373

Kronična vodena toksičnost, 1; H410


GHS07 GHS08 GHS09


Oznake upozorenja (H): H350 Može izazvati rak (kod udisanja).

H332 Štetno ukoliko se udahne.

H361 Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost ili

mogućeg štetnog djelovanja na nerođeno dijete.

H373 Može uzrokovati oštećenja organa tijekom produljene

ili ponavljane izloženosti.

H410 Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

EUH066 Ponavljano izlaganje može prouzročiti sušenje ili

pucanje kože.

Oznake obavijesti (P): P201 Prije upotrebe pribaviti posebne upute.

P260 Ne udisati pare.

P273 Izbjegavati ispuštanje u okoliš.

P281 Nositi propisanu osobnu zaštitnu opremu.

P308+

P313

U SLUČAJU izloženosti ili sumnje na izloženost:

zatražiti savjet/pomoć liječnika.

P501 Odložiti sadržaj/spremnik u skladu s nacionalnim

propisima.

132/173




oralno (LD50): Nema podataka. na usta (LD50): Nema podataka.

inhalacijsko (LC50): Nema podataka. preko pluća (LC50): Nema podataka.

dermalno (LD50): Nema podataka. kožom (LD50): Nema podataka.


kože: Crvenilo, dermatitis. kože: Kod osjetljivih ljudi može izazvati crvenilo i dermatitis.

očiju: Nadražujući učinak; može izazvati pojavu crvenila.



Drugi klasični učinci (npr. besvjesno stanje, posebno otrovni metaboliti, itd.): Može izazvati oštećenje pluća ako se proguta.

Neprolazni učinci akutnog ili kroničnog izlaganja: Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože. Duže udisanje para može uzrokovati osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj na povraćanje, nesvjesticu.

Posebni učinci

mutagenost: Nema podataka. štetno djelovanje na plod:

Repr. 2; prema CLP Uredbi

karcinogenost: Može izazvati rak

Karc.1B; prema CLP

štetno djelovanje na potomstvo:

Nema podataka.


Nema podataka.

Toksikokinetske značajke: nema podataka.



EKOLOŠKI PODACI



Nema podataka.






Nema podataka.

drugi procesi razgradnje: Neke komponente isparavaju i razgrađuju se pod utjecajem svjetla.

Rezultati ocjene svojstava PBT



Nema podataka.

133/173

Učinci proizvoda na okoliš: ako se propisno postupa s proizvodom, nisu poznati negativni učinci na okoliš.

Atmosfera: gorenjem nastaje ugljikov monoksid (CO) i ugljikov dioksid (CO2), te sumporov dioksid (SO2) koji onečišćuju atmosferu.

Pedosfera: Kao posljedica izlijevanja goriva može doći do onečišćenja tla (i eventualno podzemnih voda) te može štetno djelovati na mikrofloru tla, biljni i životinjski svijet.

Postupanje s otpadom: proizvod nema klasičan otpad, osim u slučaju nenamjernog ispuštanja. Predviđena je termička obrada onečišćenih ostataka.

134/173

Benzini

Benzini se koriste kao gorivo, za pogon OTTO motora uključujući i motore opremljene uređajima za smanjene štetnih tvari. Sastav može varirati ovisno o proizvodnom procesu, dodataku različitih vrsta aditiva i zahtjevima tržišta. O sastavu benzina ovisi veličina oktanskog broja, koja ukazuje na primjenu goriva. Oktanski broj benzina je označen na proizvodu. Benzin i njegovi međuproizvodi skladište se u čeličnim spremnicima s plivajućim krovom specifičnim za tu namjenu. Benzin i međuproizvodi benzina su smjesa ugljikovodika C4-C12 proizvedenih u Rafineriji nafte Rijeka.


Naziv tvari BEZOLOVNI MOTORNI BENZINI

Kemijski naziv tvari Ugljikovodici, C4-12

CAS broj 86290-81-5

EC broj 289-220-8

EC indeks broj

Molarna masa:

M butan = 58,123 kg/kmol M pentan = 72,151 kg/kmol M heksan = 86,178 kg/kmol M heptan = 100,205 kg/kmol M oktan = 114,232kg/kmol M nonan = 128,259 kg/kmol M dekan = 142,286 kg/kmol M undekan = 156,313 kg/kmol M dodekan = 170,34 kg/kmol

Fizikalni oblik Kod atmosferskog tlaka i normalne temperature benzini su tekućina.

Miris Karakterističan za benzin

Boja Bezbojan

Vrelište, C od 25 do 210°C kod 1013 hPa

Talište, C Nema podataka

Plamište, oC < 0


Tlak para (na 40 C), kPa od 45 do 60 (ljeti)

od 60 do 90 (zimi)

Topljivost u vodi, g/L Netopljiv

Topljivost u drugim otapalima (%) Nema podataka

Inkompatibilne tvari Izbjegavati halogene, jake kiseline, lužine i jake oksidanse i povišenu temperaturu zbog opasnosti od požara i eksplozije.

Koeficijent raspodjele oktanol/voda (logPow) Nema podataka

Fugacitet (konstanta kapaciteta fugaciteta)

Granice eksplozivnosti, vol. % 0,6 – 8

Temperatura samozapaljenja, °C >300


Ekstremno zapaljiv

135/173


Zapaljiva tekućina, 1;H224

Nadražujuće za kožu, 2; H315

Aspirativna toksičnost 1; H304

Reproduktivna toksičnost, 2; H361d

Mutageni učinak na zametne stanice, 1B; H340

Karcinogenost, 1A, 1B; H350Specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje, 3 H336

Kron. toks. vod. kol. 2. kat.; H411





Oznake upozorenja (H): H224 Vrlo lako zapaljiva tekućina i para.



H336 Može izazvati pospanosti ili vrtoglavicu.

H340 Može izazvati genetska oštećenja.

H350 Može uzrokovati rak.

H361d

Sumnja na mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno

dijete.

H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

,

Oznake obavijesti (P): P101

Ako je potrebna liječnička pomoć pokazati spremnik ili naljepnicu.

P201 Prije uporabe pribaviti posebne upute.

P210 Čuvati odvojeno od topline/ iskre /otvorenog plamena / vrućih površina. – Ne pušiti.

136/173

P233 Čuvati u dobro zatvorenom spremniku.

P280 Nositi zaštitne rukavice / zaštitno odijelo / zaštitu za

oči / zaštitu za lice.

P301+

P310

AKO SE PROGUTA: Odmah nazvati CENTAR ZA KONTROLU OTROVANJA ili liječnika.

P331 NE izazivati povraćanje.

P501 Odložiti sadržaj/spremnik u skladu sa zakonodavstvom.

137/173




oralno (LD50): > 5000 mg/kg tjelesne mase (štakor)

na usta (LD50): Nema podataka.

inhalacijsko (LC50): > 5,2 mg/L ( štakor) preko pluća (LC50): Nema podataka.

dermalno (LD50): > 2000 mg/kg tjelesne mase (kunić)

kožom (LD50): Nema podataka.


kože: Crvenilo dermatitis (H315) kože: Nema podataka.

očiju: Nema podataka očiju Nema podataka.

dišnih putova: Može izazvati oštećenja pluća ako se proguta


Opasnost od aspiracije: može bit smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav (H304)


Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu (H336)

Neprolazni učinci akutnog ili kroničnog izlaganja: Nema podataka

Posebni učinci:

mutagenost: Može izazvati genetska oštećenja (H340)

karcinogenost: Može izazvati rak (H350)

smanjenje plodnosti: Nema podataka

štetno djelovanje na plod Nema podataka

štetno djelovanje na potomstvo

Sumnja na mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno djete (H361d)

Drugo (endokrini disruptori)

Nema podataka

TCOJ Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu (H336)

TCOP Nema podataka



EKOLOŠKI PODACI

Toksičnost Pokretljivost / Metoda

za organizme u vodi:

EL50= 4,5 mg/L (Daphnia magna)

EL50= 3,1 mg/L (72h, Selenastrum capricornutum)

poznata ili predviđena raspodjela po segmentima okoliša:

Nema podataka.

138/173

LL50= 8,2 mg/l (Pimephales promelas)






Nema podataka.

drugi procesi razgradnje:

Nema podataka. Rezultati ocjene svojstava PBT


Netopljiv u vodi. Na površini stvara film koji brzo isparava, ali ako se izliju velike količine može zbog pomanjkanja kisika štetno utjecati na vodene organizme.

podaci iz izvješća o kemijskoj sigurnosti: Proizvod ne udovoljava kriterijima PBT i vPvB za razvrstavanje koji su propisani u Prilogu XIII REACH Uredbe.

Nema podataka.

139/173

Plinska ulja

Plinska ulja se koriste kao gorivo, za pogon srednjehodnih, sporohodnih i brzohodnih dizelovih motora, brodskih dizelovih motora, pomoćnih strojeva u izvanrednim slučajevima. Upotrebljava se u industriji na isparljivim plamenicima i plamenicima sa raspršivanjem bez mogućnosti pregrijavanja goriva te se može upotrebljavati kao ulje za loženje. Koristi se i kao komponenta za namješavanje. Sastav može varirati ovisno o proizvodnom procesu, dodataku različitih vrsta aditiva i zahtjevima tržišta. O sastavu plinskih ulja ovisi veličina cetanskog broja, koja ukazuje na samozapaljivost goriva, što je cetanski broj veći gorivo je sklonije samozapaljenju. Cetanski broj plinskih ulja označen je na proizvodu. Plinska ulja skladište se u čeličnim spremnicima s fiksnim krovom specifičnim za tu namjenu. Plinska ulja i međuproizvodi plinskih ulja su smjesa ugljikovodika dobiveni destilacijom nafte pri temperaturnom rasponu od 180o do 380°C proizvedenih u Rafineriji nafte Rijeka.


Naziv tvari Plinska ulja

Kemijski naziv tvari Ugljikovodici

CAS broj 68334-30-5

EC broj 289-822-7

EC indeks broj 649-224-00-6

Molarna masa Nema podataka.

Fizikalni oblik Kod atmosferskog tlaka i normalne temperature plinska ulja su tekućina.

Miris Vrlo slab

Boja

Žućkasta (Eurodizel BS Class, Eurodizel BS i Eurodizel BS ADT, plinsko ulje lako), zeleno-plava (Eurodizel BS plavi), crvena (loživo ulje ekstra lako),bez boje (brodska goriva destilatna, ostalo plinsko ulje 10 ppm)

Vrelište, C od 180 do 380

Plamište, C > 55

Gustoća na 15 °C, kg/m3 od 820 do 900 (najveća gustoća za Brodska goriva destilatna)

Viskoznost (kinematička), mm2/s od 2 do 11 (najveća vrijednost za Brodska goriva destilatna)

Topljivost u vodi, g/L Netopljiv.

Topljivost u drugim otapalima (%) Nema podataka.

Inkompatibilne tvari Izbjegavati jake oksidanse i povišenu temperaturu zbog opasnosti od požara i eksplozije.

Koeficijent raspodjele oktanol/voda (logPow) > 3,3

Fugacitet (konstanta kapaciteta fugaciteta) Nema podataka.

Granice eksplozivnosti, vol. % od 0,6 do 6,5

Temperatura samozapaljenja, °C od 250 do 460


Nema podataka.

140/173


Zapaljiva tekućina 3;H226

Aspirativna toksičnost 1;H304

Nadražujuća koža 2;H315

Akutna toksičnost 4;H332

Karcinogenost, 2; H351

TCOP 2;H373

Kron. Toks.vod.okol. 2;H411





Oznake upozorenja (H): H226 Zapaljiva tekućina i para



H332 Štetno ako se udiše.

H351 Sumnja na moguće uzrokovanje raka

H373 Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti.

H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

Oznake obavijesti (P): P210 Čuvati odvojeno od topline/ iskre / otvorenog plamena/vrućih površina – Ne pušiti.

P261 Izbjegavati udisanje prašine/ dima/plina/magle/pare/aerosola.

P280 Nositi zaštitne rukavice/zaštitno odijelo/zaštitu za oči/zaštitu za lice.

P301+

310

AKO SE PROGUTA: Odmah nazvati CENTAR ZA

KONTROLU OTROVANJA ili liječnika.

P331 NE izazivati povraćanje.

P501

Odložiti sadržaj/spremnik u skladu s

Zakonodavstvom


141/173



gutanjem (LD50): >9 ml/kg tjelesne mase (približno 7600 mg/kg tjelesne mase, štakor).

na usta (LD50): Nema podataka.

udisanjem (LC50):

≥4,1 mg/l (štakor). preko pluća (LC50): Nema podataka.

preko kože (LD50): >5 ml/kg tjelesne mase (kunić).

kožom (LD50): Nema podataka.


kože: Crvenilo, dermatitis (H315) kože: Kod osjetljivih ljudi može izazvati crvenilo i dermatitis.

očiju: Nadražujući učinak uz moguću pojavu crvenila.


dišnih putova: Može izazvati oštećenje pluća ako se proguta.


Duže udisanje para uzrokuje osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj na povraćanje, nesvjesticu.

Neprolazni učinci akutnog ili kroničnog izlaganja: Nema podataka.

Posebni učinci

mutagenost: Nema podataka

karcinogenost: Sumnja na moguće uzrokovanje raka (H351).

smanjenje plodnosti: Nema podataka

štetno djelovanje na plod: Nema podataka

štetno djelovanje na potomstvo: Nema podataka

TCOJ Nema podataka.

TCOP: Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti (H373).

Zabrane i ograničenja: Nema podataka.

Drugo: Nema podataka.

EKOLOŠKI PODACI



Nema podataka.


za biljke i kopnene životinje: Nema podataka. apsorpcija/desorpcija Nema podataka.


142/173


Nema podataka.

drugi procesi razgradnje:

Neke komponente isparavaju i razgrađuju se pod utjecajem svjetla.

Rezultati ocjene svojstava PBT



Nema podataka.

Učinci proizvoda na okoliš: ako se propisno postupa s proizvodom, nisu poznati negativni učinci na okoliš. Prilikom curenja plinskih ulja iz spremnika, moguća su onečišćenja tla i vode ako se ne reagira pravovremeno. Potrebno je utvrditi područje opasnosti i spriječiti istjecanje i izlijevanje u vodotokove, kanale, drenažne sustave i tlo iskapanjem zaštitnog jarka, ograđivanjem vrećama napunjenim suhim pijeskom, zemljom ili glinom.

Atmosfera: gorenjem nastaje ugljikov monoksid (CO) i ugljikov dioksid (CO2) koji onečišćuju atmosferu.

Pedosfera: Prodire u tlo, štetno djeluje na biljni i životinjski svijet. Otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi.

Postupanje s otpadom:

Proizvod nema klasičan otpad, osim u slučaju nenamjernog ispuštanja. U tom slučaju potrebno je iz oštećenog spremnika pumpom u sigurnosnoj izvedbi pretočiti u praznu cisternu – spremnik. Ukloniti ostatak s tla koristeći adsorpcijska sredstva (pijesak, mineralne adsorbense i druge inertne materijale). Otpadni materijal i uklonjeni kontaminirani površinski sloj tla staviti u spremnike i čvrsto zatvoriti, te do zbrinjavanja skladištiti u dobro prozračenim prostorijama. Predati na zbrinjavanje pravnim osobama za zbrinjavanje opasnog otpada, ovlaštenim od strane ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. Predviđena je termička obrada onečišćenih ostataka.

143/173

III.C.3 Fizikalno i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima opasnosti od velike nesreće i u slučaju velike nesreće

U uvodnome dijelu izvješća o sigurnosti Tablicom 1 dan je prikaz lokacija - spremnika s opasnim tvarima u Rafineriji nafte Rijeka.

Kerozin

a) Ponašanje u normalnim uvjetima:

Kerozin je tekućeg agregatnog stanja.

b) Ponašanje u uvjetima opasnosti od velike nesreće:

Ugrožene prostore temeljito provjetravati. Na vidljivom mjestu istaknuti znak zabrane ulaska i rad s otvorenim plamenom i uređajima koji iskre. Ne pušiti. Stati uz vjetar u odnosu na mjesto ispuštanja. Utvrditi područje opasnosti i spriječiti ispuštanje/ istjecanje/izlijevanje u vodotokove, kanale, drenažne sustave i tlo iskapanjem zaštitnog jarka, ograđivanjem vrećama napunjenim suhim pijeskom, zemljom ili glinom. Omogućiti dobru ventilaciju prostora.. Iz oštećenog spremnika pumpom u sigurnosnoj izvedbi pretočiti u praznu cisternu – spremnik.

c) Ponašanje u uvjetima velike nesreće:

Zapaljiva tekućina i para. Opasnost od aspiracije. Nadražuje kožu.

Ukapljeni naftni plin


Smjesa propana i butana je plinovitog agregatnog stanja, pod tlakom tekućina.


Zapaljivost i eksplozivnost u uvjetima potencijalne opasnosti u blizini iskre, otvorenog plamena i izvora statičkog elektriciteta. U uvjetima izloženosti izravnoj sunčevoj energiji, vrućim predmetima i pri skladištenju s drugim inkompatibilnim tvarima. Mogućnost stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom.

U slučaju horizontalnog skladištenja ili korištenja boca moguće istjecanje tekućine kroz otvor za plinsku fazu.


Teži od zraka, pada na tlo. Zauzima niže predjele, uvlači se u pukotine i otvore.

Zapaljiv, eksplozivan, u većim količinama opasan po ljudsko zdravlje.

Teško loživo ulje


Loživo ulje teško je tekućina.


Proizvod je zapaljiv. Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima udubljenja, mogu se raspršiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar.

144/173

Ne skladištiti u prostoru s drugim kemikalijama, posebno onima koje su zapaljive. Ne upotrebljavati iskreći alat ili opremu. Izbjegavati izvore topline, otvoreni plamen, iskrenje, jake oksidanse.


U slučaju izravnog dodira s kožom i očima postoji opasnost od toplinskih opekline, budući da se proizvod skladišti i njime se rukuje pri povišenim temperaturama. Ako se proizvod skladišti i ako se njime rukuje pri povišenim temperaturama, postoji potencijalna opasnost pojave vodikovog sulfida (otrovnog plina). Ako je prisutan, vodikov sulfid se može akumulirati u spremnicima ili u zatvorenim prostorima s opasnošću za operatere koji rukuju proizvodom. U tom slučaju, prekomjerna izloženost može uzrokovati iritaciju dišnog sustava, vrtoglavicu, mučninu, nesvjesticu i smrt. Posebno voditi računa o tome da postoji opasnost od stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom na temperaturama iznad temperature plamišta. Ugrožene prostore temeljito provjetravati. Na vidljivom mjestu istaknuti znak zabrane ulaska i rad s otvorenim plamenom i uređajima koji iskre. Ne pušiti. Stati uz vjetar u odnosu na mjesto ispuštanja.

Benzini


Benzin je tekućina.


Zapaljivost i eksplozivnost u uvjetima potencijalne opasnosti u blizini iskre, otvorenog plamena i izvora statičkog elektriciteta. U uvjetima izloženosti izravnoj sunčevoj energiji, vrućim predmetima i pri skladištenju s drugim inkompatibilnim tvarima. Mogućnost stvaranje eksplozivne smjese sa zrakom.


Pare u dodiru sa zrakom stvaraju zapaljivu i eksplozivnu smjesu. Pare su teže od zraka te se mogu sakupljati u zatvorenim prostorima, udubljenjima i sličnim mjestima, širiti po tlu i proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. U nekim slučajevima može doći do akumuliranja statičkog elektriciteta u velikim količinama uz nastanak rizika od udara koji može uzrokovati požar ili eksploziju.

Zapaljiv, eksplozivan, u većim količinama opasan po ljudsko zdravlje.

Plinska ulja


Plinska ulja su tekućine.


Zapaljivost i eksplozivnost u uvjetima potencijalne opasnosti u blizini iskre, otvorenog plamena i izvora statičkog elektriciteta. U uvjetima izloženosti izravnoj sunčevoj energiji, vrućim predmetima i pri skladištenju s drugim inkompatibilnim tvarima. Mogućnost stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom.


Pare u dodiru sa zrakom stvaraju zapaljivu i eksplozivnu smjesu. Pare su teže od zraka te se mogu sakupljati u zatvorenim prostorima, udubljenjima i sličnim mjestima, širiti po tlu i proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar.

145/173

IV. UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA TE NAČINI SPREČAVANJA

MATRICA RIZIKA

Tablica 5

Kategorija Učestalost pojavljivanja

1 Ekstremno nevjerojatno

Neželjeni događaj se ne pojavljuje ni u 106 god.

2 Vrlo nevjerojatno Neželjeni događaj u rasponu pojavljivanja

od jednom u 106 god. do jednom u 103 god.

3 Nevjerojatno Neželjeni događaj u rasponu pojavljivanja


4 Slabo nevjerojatno Neželjeni događaj u rasponu pojavljivanja


5 Prilično vjerojatno Neželjeni događaj u rasponu pojavljivanja

od jednom u 10 god. do jednom godišnje

6 Vjerojatno Neželjeni događaj pojavljuje se najmanje jednom godišnje

Za područje postrojenja RNR iz Tablice 5. određena je kategorija pod brojem 2 budući prema dobivenim rezultatima najnepovoljnijeg scenarija učestalost pojavljivanja neželjenog događaja (vjerojatnost) iznosi 1×105 god. (prikazano u Obrascu izvješća xxxxxxx)

Tablica 6. Opis mogućih posljedica

Kategorija Definicija

1 zanemarive - bez posljedica smetnji izvan lokacije

- nema pritužbi izvana

2 primjetljive

- primjetljive posljedice izvan npr. buka ili miris

- manje prekoračenje dozvoljenih graničnih vrijednosti koncentracija, ali bez štete za okoliš

- jedna ili dvije pritužbe javnosti

3 značajne

- ozbiljne smetnje npr. mirisi

- ozbiljnije prekoračenje dozvoljenih graničnih vrijednosti koncentracija s mogućim zakonskim posljedicama

- brojne pritužbe javnosti

4 ozbiljne

- potrebna hospitalizacija

- uzbunjivanje javnosti i aktiviranje off-site planova

- ispuštanje opasnih tvari u vodotoke u efektivnoj duljini od 1 km

5 velike

- evakuacija stanovništva

- ozljeđivanje i hospitalizacija

- ozbiljni toksični efekti na biljnim i životinjskim vrstama

- rašireno ali ne još uvijek trajno oštećenje zemljišta

- značajan pomor riba u dosegu od 10 km

6 katastrofalne

- ispuštanje u zrak s ozbiljnim posljedicama u okolišu

- zatvaranje lokacije

- ozbiljno onečišćenje otpadnih voda i vodotoka s velikim gubitkom akvatičke flore i faune

Tablica 7. Opis ozbiljnosti posljedica

146/173

Vjerojatnost pojavljivanja

Ozbiljnost posljedica

zanemarive primjetljive značajne ozbiljne veće katastrofalne

Ekstremno nevjerojatno

1 2 3 4 5 6

Vrlo nevjerojatno

2 4 6 8 10 12

Nevjerojatno 3 6 9 12 15 18

Slabo nevjerojatno

4 8 12 16 20 24

Prilično vjerojatno

5 10 15 20 25 30

Vjerojatno 6 12 18 24 30 36

Tablica 8. ODREĐIVANJE (formalizacija rizika)

Veličina rizika Rezultat

prihvatljivo 6 ili manje

prihvatljivo samo nakon poduzimanja svih razumnih (praktičnih, izvodljivih) mjera

8 - 12

neprihvatljivo 15 ili više

Napomena: Rizik na postrojenju RNR, lokacija Urinj 53 ulazi u kategoriju prihvatljivo nakon poduzimanja razumnih i izvodljivih mjera.

IV.A. Mogući scenariji velike nesreće

IV.A.1. Katastrofalno ispuštanje sadržaja iz spremnika UNP-a (Scenarij br.1)

Katastrofalno trenutačno ispuštanje cijelog sadržaja tlačnog spremnika UNP je jedan od osnovnih scenarija nesreće, koji je obično procijenjen u KPR. Skladišni prostor Sršćica sadrži 3 tlačna spremnika UNP sa zapreminom 5.000 m3. UNP se skladišti na temperaturi približno 10°C pod tlakom 3,37 bara. Spremnici su smješteni na betonskom pojasu visine 1,5 m. Ovaj reprezentativni scenarij procjenjuje ozbiljnost i opseg mogućeg katastrofalnog gubitka jednog od kuglastih spremnika za skladištenje UNP u Sršćici.

Kvar na opremi, pogreške u radu operatera, ili vanjski utjecaji.

U obzir se uzimaju temeljni događaji prema slijedećem:

ID Temeljnog događaja:

UNP 01-SE21-3621A UNP 02-SE22-3621A UNP 03-SE23-3621A

Dijagram:

Opis temeljnog događaja:

Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja SE-021 Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja SE-022 Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja SE-023

Ocjenjivana oprema: Kuglasti spremnik SE-021 Kuglasti spremnik SE-022 Kuglasti spremnik SE-023

Posljedice: Ispuštanje ukapljenog plina, intenzivno isparavanje, moguć požar, ili eksplozija

Poduzimane mjere: Trenutačno iniciranje procedure zatvaranja sigurnosnih ventila (ESD procedura).

Pretpostavljena frekvencija vjerojatnosti ili pojave

5,00E-7 događaja.godišnje-1 5,00E-7 događaja.godišnje-1 5,00E-7 događaja.godišnje-1

147/173

3621A – Trenutačno ispuštanje cijelog sadržaja tlačnog spremnika za skladištenje

Pretpostavljeni razlozi:

Kritična greška materijala plašta spremnika zbog zamora materijala ili skrivene greške materijala

Frekvenciju pojave ovog reprezentativnog scenarija determinira Stablo grešaka UNP-A1 – katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja jednog od kuglastih spremnika.

Top Učestalost naj događaja F = 1,500E-06 Br Učestalost % Događaj 1 5,00E-07 3,33E+01 UNP 03-SE23-3621A 2 5,00E-07 3,33E+01 UNP 02-SE22-3621A 3 5,00E-07 3,33E+01 UNP 01-SE21-3621A

Mogući pojedini scenariji nesreće definirani su u Stablu događaja UNP_A1 – Katastrofalno ispuštanja cijelog sadržaja jednog od kuglastih spremnika.

A1 Trenutačno zapaljivanje

Kasno zapaljivanje

Flash / VCE

Posljedice ID Posljedica Frekvencija [godina-1]

1,50E-06 Flash požar UNP_A1_Flash 6,30E-07

0,7 0,6

Rana eksplozija oblaka pare - VCE

UNP_A1_EVCE 4,20E-07

0,40

Flash požar UNP_A1_Flash 2,43E-07

0,3 0,9 0,6

Odgođena eksplozija oblaka para - VCE

UNP_A1_KVCE 1,62E-07

0,4

N Disperzija UNP_A1_0 4,50E-08

0,1

Opseg i ozbiljnost mogućih posljedica za specifične krajnje točke je sažeta u tabeli prema slijedećem.

148/173

Tablica 9.Krajnje točke udaljenosti posljedica

A1 POSLJEDICE SCENARIJA A1

Scenarij Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja jednog od kuglastih spremnika

Poticajni događaj UNP-A1

Ulazni parametri Meteorološki uvjeti

Supstanca UNP mixture

1,5/F

Temperatura 9,85°C

5,5/D

Temperatura 9,85°C

Količina 4000 m3 Brzina vjetra 1,5 m/s Brzina vjetra 5,5 m/s

Temperatura 10°C Klasa stabilnosti atmosfere prema Pasquillu

F Klasa stabilnosti atmosfere prema Pasquillu

D

Tlak 3,7 barg

Finalne vrijednosti parametra nakon ispuštanja Osobine supstance

Temperatura [°C] -36 UFL [% obj.] 9,1

Brzina ispuštanja [m/s] - LFL [% obj.] 1,8

Masa toka [kg/s] - Temperatura buktinje [°C] -

Frakcija tekuće faze [%] 75 LC50 [ppm] N/A

Promjer kapi [µm] 240

Trajanje ispuštanja [s] -

Posljedice 1,5/F 5,5/D

Disperzija

Koncentracija Udaljenost [m] Visina [m] Udaljenost [m]

Visina [m]

UFL 223 2 390 2

LFL 1625 0 1562 0

LFL/2 2617 0 2098 0

Flash požar


Visina [m]

LFL 1625 0 1562 0

LFL/2 2617 0 2098 0

Ran

a

ek

sp

lozij

a

ob

lak

a

pa

re

-

VC

E

Nadtlak Udaljenost nadtlaka [m] Udaljenost nadtlaka [m]

0,03 bar 2149 2149

0,07 bar 1166 1166

0,14 bar 735 735

0,3 bar 458 458

0,6 bar 304 304

Od

go

đe

na

ek

sp

l

ozij

a

ob

laka

pa

ra -

VC

E


0,03 bar 3514 3270

0,07 bar 3017 2605

0,14 bar 2834 2342

0,3 bar 2727 2214

0,6 bar 2678 2161

Va

tren

a k

ug

la -

BL

EV

E

Toplinski tok Udaljenost toplinskog toka [m] Udaljenost toplinskog toka [m]

125 kJ/m2 2075 2075

200 kJ/m2 1634 1634

350 kJ/m2 1199 1199

Radijus vatrene kugle [m] Trajanje vatrene kugle (BLEVE) [s]

340 35

Napomena: Toplinske posljedice se mogu dogoditi usljed utjecanja toplinskog isijavanja u blizini jednog od kuglastih spremnika. Ishod eksplozije u obliku vatrene lopte (BLEVE) – Fireball je uzeta u obzir kao dio domino efekta u kalkulaciji Individualnog i Društvenog rizika.

149/173

Opseg i ozbiljnost mogućih posljedica za specifične krajnje točke je grafički prikazan u slijedećem odjeljku.

A1 Flash požar

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance, može se pojaviti flash požar.

Slika 42. Prikaz udaljenosti utjecajagranica zapaljivosti u slučaju flash požara (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)

DGZ - Donja granica zapaljivosti

DGZ/2 - 50% donje granice zapaljivosti

150/173

A1 Rana eksplozija oblaka pare - VCE

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance može se pojaviti rana eksplozija oblaka pare (Early VCE)

Slika 43. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojaverane eksplozija oblaka pare (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)

0,03 bar – Privremene posljedice

0,07 bar – Trajne posljedice

0,14 bar – Smrtnost

0,3 bar – Visoka smrtnost

0,6 bar – Visoka smrtnost na otvorenom prostoru

151/173

A1 Odgođena eksplozija oblaka para - VCE

U slučaju zakašnjelog zapaljivanja, može se pojaviti eksplozija oblaka pare - VCE.

Slika 44. Prikaz udaljenosti utjecajau slučaju pojaveeksplozije oblaka pare (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)






Zapaljivanje se može pojaviti na udaljenosti 2.590 m od izvora ispuštanja, te uzrokuje nadtlak 0,6 bara u radijusu 88 m.

Zapaljivanje se može pojaviti na udaljenosti 2570 m od izvora ispuštanja, te uzrokuje nadtlak 0,3 bara u radijusu 157 m.



Zapaljivanje se može pojaviti na udaljenosti 2.360 m od izvora ispuštanja, te uzrokuje nadtlak 0,03 bara u radijusu 1.154 m.

152/173

A1 Vatrena kugla - BLEVE

U slučaju domino efekta može se pojaviti požar u obliku vatrene lopte - BLEVE. Požar u obliku vatrene lopte će se vjerojatno dogoditi kao nastavak vatre ili izvora intenzivnog toplinskog toka u blizini kuglastih spremnika. Utjecaj vatrene lopte na okolnu populaciju je uzet u obzir kao dio domino efekta u kalkulaciji individualnih i društvenih rizika.

Slika 45. Prikaz udaljenosti utjecaja vatrene lopte (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)

125 kJ.m-2– Privremene posljedice

200 kJ.m-2– Trajne posljedice

350 kJ.m-2– Smrtnost

Radijus vatrene lopte može biti 340 m u trajanju 35 sekundi. Njena visina podizanja može biti 679 m. Visina podizanja plamena je definirana kao udaljenost od sredine vatrene lopte do tla ispod nje. To znači, ako se vatrena lopta pojavi iznad najviše zemljopisne točke rafinerije Rijeka, tada će djelovati iznad cijele površine rafinerije.

153/173

IV.A.2. Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja UNP-a uslijed probušenog crijeva za punjenje AC (Scenarij br.2)

Na punilištu AC katastrofalno trenutačno ispuštanje cijelog sadržaja UNP tlačnog spremnika za transport na cestama kroz otvor potpuno probušenog crijeva za punjenje autocisterne. u slučaju kad se pune 2 autocisterne odjednom. Autocisterne mogu biti napunjene do 80% njihovog 50m3 kapaciteta.

UNP se u autocisternama prevozi na temperaturi 15°C - 20°C i pod tlakom 10 bara. Postrojenje za punjenje nije smješteno na obalnom pojasu te je izdvojeno od ostalih procesnih postrojenja. Ovaj reprezentativni scenarij procjenjuje ozbiljnost i opseg posebnog ispuštanja sadržaja kroz otvor potpuno probušenog crijeva za utovar DN150 jedne od UNP autocisterni u Šoićima. Ukoliko se ventil suvišnog protoka ne uspije zatvoriti, može pobjeći cijeli sadržaj autocisterne. Moguće posljedice slučajnog ispuštanja ukapljenog UNP se uzimaju u obzir, ako imaju više ozbiljnih ishoda, koje može imati ispuštanje plina.

Postrojenje za utovar je opremljeno ventilima suvišnog protoka koji su projektirani da izoliraju cijev za utovar od ostatka sustava u slučaju pojave oštećenja na crijevu.

U obzir se uzimaju temeljni događaji prema slijedećem:


UNP 16-AC1-3642C UNP 17-AC2-3642C UNP -C3-3641

Dijagram:


Neprekidno ispuštanje cijelog sadržaja AC1 kroz otvor uslijed potpuno probušene cijevi za punjenje autocisterne Neprekidno ispuštanje cjelog sadržaja AC2 kroz otvor uslijed potpuno probušene cijevi za punjenje autocisterne Frekvencija autocisterni priključenih na postrojenje za punjenje

Ocjenjivana oprema: Autocisterna AC1 Autocisterna AC2 Autocisterne AC1 i AC2

Posljedice: Ispuštanje ukapljenog plina, intenzivno isparavanje, moguć požar ili eksplozija



4,00E-6 događaj .sat -1 4,00E-6 događaj .sat -1 1850 autocisterni je priključenih na svakom mjestu za punjenje 777 sati godišnje 3642C – Ispuštanje sadržaja tlačne autocisterne kroz otvor uslijed probušenog crijeva za punjenje autocisterne 3641 – Prisutnost transportne jedinice u postrojenju



Frekvenciju pojave ovog reprezentativnog scenarija determinira Stablo grešaka UNP-C3 - Otvor uslijed potpuno probušenog crijeva za punjenje autocisterne.

154/173

Vjerojatnost nastanka događaja F = 6,216E-03

Br Učestalost % Događaj

1 3,11E-03 5,00E+01 UNP -C32-3641 UNP 17-AC2-3642C

2 3,11E-03 5,00E+01 UNP -C31-3641 UNP 16-AC1-3642C

Mogući pojedini scenariji nesreće definirani su u Stablu događaja UNP_C3 - Otvor uslijed potpuno probušenog crijeva za punjenje autocisterne.

C3 Trenutačno zapaljivanje

Kasno zapaljivanje

Flash / Lokva / VCE

Posljedice ID posljedice Frekvencija [godina-1]

6,22E-03 Požar mlaza + Rani požar lokve

UNP_C3_Jet+EPool 6,22E-04

0,1

Flash požar + Odgođen požar lokve

UNP_C3_Flash+LPool 1,51E-03

0,9 0,9 0,3


UNP _C3_LVCE 1,01E-03

0,2

Odgođen požar lokve

UNP _C3_LPool 2,52E-03

0,5

N Disperzija UNP _C3_0 5,60E-04

0,1

Opseg i ozbiljnost mogućih posljedica za specifične krajnje točke je sažeta u tabeli prema slijedećem.

155/173

Tablica 10.Krajnje točke udaljenosti posljedica

C2 POSLJEDICE SCENARIJA C2

Scenarij Ispuštanje cijelog sadržaja autocisterne sa najvećeg priključka

Poticajni događaj UNP-C2



1,5/F

Temperatura 9,85°C

5,5/D

Temperatura 9,85°C

Količina 40 m3 kg Brzina vjetra 1,5 m/s Brzina vjetra 5,5 m/s

Temperatura 17,5 °C

Klasa stabilnosti atmosfere prema Pasquillu

F

Klasa stabilnosti atmosfere prema Pasquillu

D

Tlak 10 barg



Brzina ispuštanja [m/s] 121 LFL [% obj.] 1,8

Masa toka [kg/s] 361 Temperatura buktinje [°C] -



Trajanje ispuštanja [s] 60


Disperzija


Visina [m]

UFL 101 0 91 0

LFL 384 0 361 0

LFL/2 809 0 484 0

Flash požar


Visina [m]

LFL 384 0 361 0

LFL/2 809 0 484 0

Požar mlaza


3 kW/m2 433 383

5 kW/m2 379 329

7 kW/m2 350 300

12,5 kW/m2 310 258

Rani požar lokve


3 kW/m2 158 156

5 kW/m2 137 139

7 kW/m2 126 129

12,5 kW/m2 109 115



3 kW/m2 185 180

5 kW/m2 159 158

7 kW/m2 145 146

12,5 kW/m2 124 128

Od

go

đe

na

ek

sp

lozij

a

ob

lak

a

pa

ra

-

VC

E


0,03 bar 736 786

0,07 bar 669 646

0,14 bar 640 585

0,3 bar 621 545

0,6 bar 611 523

156/173

Opseg i ozbiljnost mogućih posljedica za specifične krajnje točke je grafički prikazan u slijedećem odjeljku.

C3 Požar mlaza

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance, može doći do pojave požara mlaza.

Slika 46. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave požara mlaza (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)

3 kW.m-2 – Privremene posljedice

5 kW.m-2 – Trajne posljedice

7 kW.m-2 – Smrtnost

12,5 kW.m-2 – Visoka smrtnost

Poznato je, da toplinske posljedice požara mlaza mogu biti zaustavljene čvrstom preprekom, na primjer zidom, ili geografskim profilom okoliša. Softver Phast 6.7 nije u mogućnosti uzeti u obzir 3D konfiguraciju terena.

157/173

C3 Rani požar lokve

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance, može doći do ranog požara lokve.

Slika 47. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave ranog požara lokve (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)





Očigledno je, da toplinske efekte mogućeg požara lokve mogu zaustaviti čvrste prepreke, kao što su zidovi, geografski profil okoliša. Softver Phast 6.7. ne može uzimati u obzir 3D karakteristike terena.

158/173

C3 Flash požar

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance može se pojaviti flash požar.

Slika 48. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave flash požara(Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)



159/173

C3 Odgođena eksplozija oblaka para - VCE


Slika 49. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave eksplozije oblaka pare (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)











160/173

C3 Odgođen požar lokve

U slučaju zakašnjelog zapaljivanja, može sa pojaviti odgođen požar lokve.

Slika 50. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave odgođenog požara lokve. (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)






161/173

IV.A.3. Ispuštanje cijelog sadržaja vagon cisterne UNP-a s najvećeg priključka (Scenarij br.3)

Ispuštanje cijelog sadržaja vagon cisterne UNP-a s najvećeg priključka

Neprekidno ispuštanje cijelog sadržaja UNP vagonske željezničke cisterne kroz otvor u veličini najvećeg priključka je jedan od temeljnih scenarija, koji su uobičajeno procijenjeni u KPR. Uzete su u obzir četiri utovarne točke/postrojenja, koje mogu puniti 4 vagonske cisterne odjednom. Vagonske cisterne mogu biti napunjene do 80% njihovog 110 m3 volumenskog kapaciteta. Najveći priključak je DN150.

UNP se u vagonskim cisternama prevozi na temperaturi 15°C – 20°C pod tlakom 10 bar. Postrojenje za punjenje nije smješteno na obalnom pojasu te je izdvojeno od ostalih procesnih postrojenja. Ovaj reprezentativni scenarij procjenjuje ozbiljnost, opseg posljedica mogućeg gubitka sadržaja kroz otvor u veličini najvećeg priključka jedne od UNP vagonskih cisterni u Šoićima. Moguće posljedice slučajnog ispuštanja ukapljenog UNP se uzimaju u obzir, ako imaju više ozbiljnih ishoda, koje može imati ispuštanje plina.

(a) U obzir se uzimaju temeljni događaji prema slijedećem:


UNP18-VC1-3642B UNP19-VC2-3642B UNP20-VC3-3642B UNP21-VC4-3642B UNP-D2-3641 UNP-D2-DOMINO

Dijagram:


Neprekidno ispuštanje cijelog sadržaja VC1 kroz otvor u veličini najvećeg priključka Neprekidno ispuštanje cijelog sadržaja VC2 kroz otvor u veličini najvećeg priključka Neprekidno ispuštanje cijelog sadržaja VC3 kroz otvor u veličini najvećeg priključka Neprekidno ispuštanje cijelog sadržaja VC4 kroz otvor u veličini najvećeg priključka Vjerojatnost prisutnosti vagonske cisterne u postrojenju

Ocjenjivana oprema: Vagon cisterna VC1 Vagon cisterna VC2 Vagon cisterna VC3 Vagon cisterna VC4 Vagon cisterne VC1, VC2, VC3 i VC4

Posljedice: Ispuštanje ukapljenog plina, intenzivno isparavanje, moguć požar, ili eksplozija



5,00E-7 događaja.godišnje-1 5,00E-7 događaja.godišnje-1 5,00E-7 događaja.godišnje-1 5,00E-7 događaja.godišnje-1 175 vagonskih cisterni je prisutno na svakom mjestu za punjenje ukupno 1517 sati godišnje = 1,73E-1 3,54E-5 događaja.godišnje-1 3642B – ispuštanje cijelog sadržaja tlačne vagonske cisterne kroz otvor u veličini najvećeg priključka 3641 – Prisutnost transportne jedinice u postrojenju



Frekvenciju pojave ovog reprezentativnog scenarija determinira Stablo grešaka UNP-D2 - Ispuštanje cijelog sadržaja vagonske cisterne sa najvećeg priključka.

162/173

vjerojatnost nastanka izvanrednog događaja F = 3,575E-05

Br Učestalost % Događaj 1 3,54E-05 9,90E+01 UNP -D2-DOMINO 2 8,65E-08 2,42E-01 UNP 20-VC3-3642B UNP -D23-3641 3 8,65E-08 2,42E-01 UNP 19-VC2-3642B UNP -D22-3641 4 8,65E-08 2,42E-01 UNP 21-VC4-3642B UNP -D24-3641 5 8,65E-08 2,42E-01 UNP 18-VC1-3642B UNP -D21-3641

Mogući pojedini scenariji nesreće definirani su u Stablu događaja UNP_D2 - Ispuštanje cijelog sadržaja vagonske cisterne sa najvećeg priključka.

D2 Trenutačno zapaljivanje

Kasno zapaljivanje

Flash / Lokva / VCE

Posljedice ID posljedice Frekvencija [godina-1]

3,58E-05 Požar mlaza + Rani požar lokve

UNP_D2_Jet+EPool 3,58E-06

0,1

Flash požar + Odgođen požar lokve

UNP_D2_Flash+LPool 8,69E-06

0,9 0,9 0,3


UNP _D2_LVCE 5,79E-06

0,2


UNP _D2_LPool 1,45E-05

0,5

Disperzija UNP _D2_0 3,22E-06

0,1

(b) Opseg i ozbiljnost mogućih posljedica za specifične krajnje točke je sažeta u tabeli prema slijedećem.

163/173

Tablica 11. Krajnje točke udaljenosti posljedica

D1 POSLJEDICE SCENARIJA D1

Scenarij Katastrofalno ispuštanje cijelog sadržaja vagonske cisterne

Poticajni događaj UNP-D1



1,5/F

Temperatura 9,85°C

5,5/D

Temperatura 9,85°C

Količina 88 m3 Brzina vjetra 1,5 m/s Brzina vjetra 5,5 m/s

Temperatura 17,5°C Klasa stabilnosti atmosfere prema Pasquillu

F Klasa stabilnosti atmosfere prema Pasquillu

D

Tlak 10 barg



Brzina ispuštanja [m/s] - LFL [% obj.] 1,8

Masa toka [kg/s] - Temperatura buktinje [°C] -



Trajanje ispuštanja [s] -


Disperzija


Visina [m]

UFL 39 1 66 1

LFL 264 0 346 0

LFL/2 501 0 505 0

Flash požar


Visina [m]

LFL 264 0 346 0

LFL/2 501 0 505 0

Ran

a

ek

sp

lozij

a

ob

lak

a

pa

re

-

VC

E


0,03 bar 627 627

0,07 bar 340 340

0,14 bar 215 214

0,3 bar 134 134

0,6 bar 89 89

Od

go

đe

na

ek

sp

lozij

a

ob

lak

a

pa

ra

-

VC

E


0,03 bar 691 759

0,07 bar 562 586

0,14 bar 518 525

0,3 bar 496 502

0,6 bar 484 491

Va

tren

a k

ug

la Toplinski tok Udaljenost toplinskog toka [m] Udaljenost toplinskog toka [m]

125 kJ/m2 406 406

200 kW/m2 304 304

350 kW/m2 223 223

Radijus vatrene kugle [m] Trajanje vatrene kugle (BLEVE) [s]

102 13

Napomena: Toplinske posljedice se mogu dogoditi usljed utjecanja toplinskog isijavanja u blizini jednog od kuglasti spremnika. Ishod eksplozije u obliku vatrene lopte (BLEVE) – Fireball je uzeta u obzir kao dio domino efekta u kalkulaciji Individualnog i Društvenog rizika.

164/173

Opseg i ozbiljnost mogućih posljedica za specifične krajnje točke je grafički prikazan u nastavku.

D2 Požar mlaza

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance, može doći do pojave požara mlaza.

Slika 51. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave požara mlaza. (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)





Poznato je, da toplinske posljedice požara mlaza mogu biti zaustavljene čvrstom preprekom, na primjer zidom, ili geografskim profilom okoliša. Softver Phast 6.7 nije u mogućnosti uzeti u obzir 3D konfiguraciju terena.

165/173

D2 Rani požar lokve

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance, može doći do ranog požara lokve.

Slika 52. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave ranog požara lokve. (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)






166/173

D2 Flash požar

U slučaju trenutačnog zapaljivanja zapaljive supstance može se pojaviti flash požar.

Slika 53. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave flash požara (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)



167/173

D2 Odgođena eksplozija oblaka para - VCE


Slika 54. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave eksplozije oblaka pare (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)











168/173

D2 Odgođen požar lokve

U slučaju zakašnjelog zapaljivanja, može sa pojaviti odgođen požar lokve.

Slika 55. Prikaz udaljenosti utjecaja u slučaju pojave odgođenog požara lokve (Izvor: VURUP, a.s. Izvješće o sigurnosti Rafinerije nafte Rijeka za postrojenje za skladištenje i ekspediciju LPG, ožujak 2015.g.)






169/173

IV.A.4. Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika sirove nafte 331-SA-018 u okoliš i zapaljenje (Scenarij br.4)

Spremnik sirove nafte 331-SA-018 je smješten na nadmorskoj visini od cca 26 m kod rta na ulazu u Bakarski zaljev. Istočno se teren obrušava prema moru, a zapadno raste nadmorska visina predstavljajući djelomičnu prirodnu barijeru. Učestalost na ruži vjetrova pokazuje da prevladavaju SSI vjetrovi.

Osnovne dimenzije spremnika:

Q = 72.000 m3

promjer 73,5 m

visina 17,08 m

opseg spremnika 230,8 m

površina spremnika 4.240,80 m2

Spremnik ima plivajući krov. Površina prstena spremnika je 140 m2. Oko spremnika izgrađena je tankvana površine 14.500 m2 koja može primiti čitav sadržaj spremnika.

Ulazni parametri za izračune:

Radni tlak posude -

Temperatura 25°C

Relativna vlažnost atmosf. 50%

Brzina vjetra 1,5 m/s

Pasqualova stabilnost F

Insolacija 0 W/m2

Vrijeme usrednjavanja za zapaljive tvari 18,75 s

Koncentracija DGE 12.072,3 ppm

Koncentracija 50DGE 6.036,14 ppm

Koncentracija GGE 78.407,1 ppm

Podloga za lokvu čvrsta/beton

Hrapavost površine 1

Oblik posude cilindrična

Granične razine nadtlaka 0.03, 0.07, 0.14, 0.3, 0.6 bar

Granične razine toplinskog zračenja (vrijeme izloženosti 60 sek.) 12.5, 10, 7, 5, 3 kW/m2

Metodologija TNT

Zadana efikasnost TNT 10 %

Udar zrak/tlo zrak

Model idealni/realni plin realni

170/173

Dijagram 01: Grafički prikaz uzroka i posljedica za scenarij propuštanja spremnika:

171/173

Stvaranjem pukotine na spremniku započinje istjecanja goriva u spremnički prostor tankvane. Četiri su moguća stupnja posljedica, ovisno o količini ispuštenog materijala iz spremnika i mogućnosti tehničke intervencije koja će spriječiti daljnje razvijanje incidenta u neželjenom smjeru:

a) disperzija para

b) stvaranje lokve i njezino zapaljenje

c) kasna eksplozija oblaka para

d) vatrena lopta.

Rezultati:

Oblak naftnih para se uzemljuje nakon cca. 23 sekundi na udaljenosti od 61 metar. Pasivno širenje tlom započinje nakon 38 sekundi i 79 metara.

Tablica 12. Stvaranje oblaka para i njegova disperzija:

Vrijeme / s

Udaljenost / m

Visina /m

Koncentracija* / ppm

Brzina / m/s

Gustoća oblaka /

kg/m3

0 0 2 1.000.000 1,56 792

23 61 0 932.398 7,34 33,97

32 79 0 173.339 1,50 1,57

*Usrednjavanje koncentracije zbog utjecaja vjetra na 18,75 s (Phast-Unified Dispersion Model)

Grafički prikaz 01: Otisak sa širinom oblaka para

172/173

Tablica 13. Granične koncentracije

Granične koncentracije (usrednjavanje na 18,75 s) Udaljenost / m

78.407 ppm (GGE) 420

12.072 ppm (DGE) 1525

6.036 ppm (50DGE) 1918

Grafički prikaz 02: Bočni prikaz s visinom oblaka para

173/173

Grafički prikaz 03: Najviše koncentracije u ppm unutar oblaka para

Rani i kasni požar lokve

Do zapaljenja stvorene lokve, ovisno o udaljenosti od izvora curenja i vremenskom intervalu, može doći u dva slučaja koje zovemo tzv. rani i kasni požar lokve. Scenarij ranog požara opisuje zapaljenje lokve koje se događa na početku ispuštanja zapaljive tvari, tijekom širenja lokve. Kasni požar je modeliran za vrijeme u kojem je lokva dosegnula najveći promjer.

U navedenom scenariju registriramo kasni požar lokve maksimalnog promjera 136 m.

Intenzitet toplinskog zračenja za kasni požar lokve

Udaljenost / m

3 kW/m2 170

5 kW/m2 121

7 kW/m2 92

12,5 kW/m2

(granica domino efekta)

69

Grafički prikaz 04: Radijus intenziteta toplinskog zračenja za požar lokve

Rana i kasna eksplozija

Rana eksplozija: ne postoji opasnost.

Kasna eksplozija: događa se na fronti proširenog oblaka. Količina zapaljive tvari koja sudjeluje u eksploziji je zadana granicama eksplozivnosti u vrijeme zapaljenja.

174/173

Nadtlak / bar Maksimalna udaljenost

udarnog vala / m

0,03 4022

0,07 3017

0,14 2586

0,30 (granica domino efekta)

2326

0,60 2183

Grafički prikaz 05: Prikaz zona nadtlaka za kasnu eksploziju

Nadtlak / bar Masa koja sudjeluje u

eksploziji / kg Udaljenost do mjesta

zapaljenja / m

0,03 863.453 1750

0,07 750.230 1840

0,14 644.996 1880

0,30 590.333 1900

0,60 590.333 1900

175/173

Scenarij vatrene kugle u slučaju zapaljenja punog spremnika:

Radijus vatrene kugle: 1075 m

Trajanje vatrene lopte: 10 s

Snaga zračenja 238 kW/m2

Visina vatrene kugle 2145 m

Grafički prikaz 06: Intenzitet zračenja vatrene lopte unutar x/y ravnine

176/173

IV.A.5. Ispuštanje maksimalne količine sadržaja spremnika benzina 334-SB-023 u okoliš i zapaljenje (Scenarij br.5)

Spremnik benzina 334-SB-023 je smješten na lokaciji Šoići. Spremnik ima fiksni krov.

Osnovne dimenzije:

Q = 10.000 m3

promjer 30,48 m

visina 14,63 m

površina spremnika 1.400 m2

površina tankvane 2.932,33 m2


Radni tlak posude -

Temperatura 25°C




Insolacija 0 W/m2




Koncentracija GGE 78.455 ppm






Metodologija TNT


Udar zrak/tlo zrak


177/215

Dijagram 02: Grafički prikaz uzroka i posljedica za scenarij propuštanja spremnika:

178/215

Stvaranjem pukotine na spremniku započinje istjecanja goriva u spremnički prostor tankvane. Četiri su moguća stupnja posljedica, ovisno o količini ispuštenog materijala iz spremnika i mogućnosti tehničke intervencije koja će spriječiti daljnje razvijanje incidenta u neželjenom smjeru:

a) disperzija para

b) stvaranje lokve i njezino zapaljenje

c) kasna eksplozija oblaka para

d) vatrena lopta.

Rezultati: Disperzija ugljikovodičnih para

Tablica 14. Stvaranje oblaka para i njegova disperzija:

Vrijeme / s

Udaljenost / m

Visina / m


Brzina / m/s

Gustoća oblaka / kg/m3

1 1 0 554.065 0,84 2,37

60 23 0 123.916 0,39 1,44

612 485 0 1.849 1,31 1,18


Grafički prikaz 07: Otisak sa širinom oblaka para

179/215



78.455 ppm (GGE) 139

12.257 ppm (DGE) 291

6.128 ppm (50DGE) 351

Grafički prikaz 08: Bočni prikaz s visinom oblaka para

Grafički prikaz 09: Najviše koncentracije u ppm unutar oblaka para

180/215

Ponašanje lokve u vremenu pri katastrofalnom izlijevanju ukupne količine benzina u spremniku:

U vremenskom razdoblju od 1 sekunde količina

a) ishlapljene mase 16 kg

b) zaostale u lokvi 7.027.504 kg

U vremenskom razdoblju od 60 sekundi količina

a) ishlapljene mase 974 kg

b) zaostale u lokvi 7.026.545 kg


a) ishlapljene mase 9.659 kg

c) zaostale u lokvi 7.017.860 kg


Do zapaljenja stvorene lokve, ovisno o udaljenosti od izvora curenja i vremenskom intervalu, može doći u dva slučaja koje zovemo tzv. rani i kasni požar lokve. Scenarij ranog požara opisuje zapaljenje lokve koje se događa na početku ispuštanja zapaljive tvari, tijekom širenja lokve. Kasni požar je modeliran za vrijeme u kojem je lokva dosegnula najveći promjer. Za najgori mogući slučaj uzima se u obzir kasni požar lokve, gdje najveći promjer lokve predstavlja promjer tankvane.

U navedenom scenariju registriramo kasni požar lokve maksimalnog promjera 61 m.

Tablica 16. Intenzitet toplinskog zračenja za kasni požar lokve


Udaljenost / m

3 kW/m2 60

5 kW/m2 41

7 kW/m2 30

12,5 kW/m2

(granica domino efekta)

18

181/215



Rana eksplozija: ne postoji opasnost.


Tablica 17. Maksimalne granične udaljenosti udarnog vala za kasnu eksploziju događaju se s frontom vala od 330 metara, pri čemu sudjeluje cca. 17.553 kg zapaljive mase:


udarnog vala / m

0,03 958

0,07 671

0,14 549

0,30

granica domino efekta) 470

0,60 429

182/215


Tablica 18. Prikaz masa koja sudjeluju u kasnoj eksploziji sa širenjem fronte oblaka

Nadtlak / bar Udaljenost oblak

fronta – središte / m Radijus udarnog

vala / m Masa koja sudjeluje u kasnoj eksp. / kg

0,03

10

0

0

0,07 0

0,14 0

0,30 0

0,60 0

0,03

20

283

1.284

0,07 162

0,14 110

0,30 76

0,60 57

0,03

100

516

5.130

0,07 326

0,14 242

0,30 189

0,60 159

0,03

350

909

12.354 0,07 653

0,14 541

183/215

0,30 469

0,60 429

Vatrena kugla u slučaju zapaljenja punog spremnika:

Tablica 19. Karakteristike vatrene kugle u slučaju zapaljenja punog spremnika




Visina vatrene kugle 1.090 m

184/215

IV.A.6. Eksplozija u debutanizer koloni 328-V-9 u sekciji koncentracije plina na postrojenju FCC (Scenarij br.6)

Na postrojenju FCC (scenarij br. 6)Scenarij predviđa puknuće zbog korozije izlazne cijevi koja spaja debutanizer kolonu s kondenzatorom 328-E-13. Dolazi do oslobađanja vršnih para koje se sastoje od smjese propana i butana. Oblak plina se širi postrojenjem, a mogući uzrok zapaljenja je peć za pregrijavanje sirovine. Detektor plinova na vrhu kolone je u trenutku nesreće izvan funkcije.

Osnovne dimenzije:

Količina oslobođenog smjese plinova propana i butana: 10 tona

promjer pukotine na izlaznoj cijevi debutanizera 30 cm


Temperatura 25°C




Insolacija 0 W/m2




Koncentracija GGE 92.776,5 ppm




Tlak unutar posude 13 bar



Metodologija TNT


Udar zrak/tlo zrak


185/215

Dijagram 03: Grafički prikaz uzroka i posljedica za scenarij eksplozije u debutanizer koloni:

186/215

Stvaranjem pukotine na izlaznoj cijevi koja spaja debutanizer kolonu s kondenzatorom 328-E-13 započinje oslobađanje vršnih para mješavine plinova butana i propana i širenje oblaka postrojenjem.

Četiri su moguća stupnja posljedica, ovisno o količini ispuštenog materijala iz spremnika i mogućnosti tehničke intervencije koja će spriječiti daljnje razvijanje incidenta u neželjenom smjeru:

a) disperzija para

b) jet-fire

c) stvaranje lokve, rani i kasni požar lokve

d) rana i kasna eksplozija oblaka plina

e) vatrena lopta.

Rezultati: Disperzija plina

Tablica 20. Stvaranje oblaka plina i njegova disperzija:

Vrijeme / s

Udaljenost / m

Visina / m


Brzina / m/s


1 59 0 166.448 31,12 1,41

66 490 0 19.630 3,71 1,21


Grafički prikaz 12: Otisak sa širinom oblaka plina

187/215



92.776,5 ppm (GGE) 117

17.485,6 ppm (DGE) 547

8.742,82 ppm (50DGE) 1011

Grafički prikaz 13: Bočni prikaz s visinom oblaka plina

Grafički prikaz 14: Najviše koncentracije u ppm unutar oblaka plina

188/215

Ponašanje lokve u vremenu pri katastrofalnom izlijevanju ukupne količine benzina u spremniku:

U vremenskom razdoblju od 1 sekunde količina

a) prolivena masa: 873 kg

b) ishlapljena mase: 1,47 kg

c) zaostala u lokvi: 871 kg

d) radijus lokve: 2,06 m

e) dubina lokve: 0,11 m


a) prolivena masa: 5.476 kg

b) ishlapljena mase: 1.878 kg

c) zaostala u lokvi: 3.598 kg




a) prolivena masa: 5.476 kg

b) ishlapljena mase: 4.885 kg

c) zaostala u lokvi: 591 kg




Do zapaljenja stvorene lokve, ovisno o udaljenosti od izvora curenja i vremenskom intervalu, može doći u dva slučaja koje zovemo tzv. rani i kasni požar lokve. Scenarij ranog požara opisuje zapaljenje lokve koje se događa na početku ispuštanja zapaljive tvari, tijekom širenja lokve. Kasni požar je modeliran za vrijeme u kojem je lokva dosegnula najveći promjer.

Najveći promjer od 20,7 m lokva je dosegnula nakon 44 sekundi.

Tablica 22. Intenzitet toplinskog zračenja za rani požar lokve

Intenzitet toplinskog zračenja za rani požar lokve

Udaljenost / m

3 kW/m2 195

5 kW/m2 156

7 kW/m2 134

12,5 kW/m2 102

189/215

Grafički prikaz 15: Intenzitet toplinskog zračenja za rani požar lokve

Tablica 23. Intenzitet toplinskog zračenja za kasni požar lokve


Udaljenost / m

3 kW/m2 195

5 kW/m2 156

7 kW/m2 134

12,5 kW/m2 102


Jet-fire:

Duljina plamena: 274 m

190/215

Brzina: 240 m/s

Toplinsko zračenje: 393 kW/m2

Tablica 24. Intenzitet toplinskog zračenja za jet-fire

Intenzitet toplinskog zračenja za jet-fire Udaljenost / m

3 kW/m2 736

5 kW/m2 647

7 kW/m2 600

12,5 kW/m2 533

Grafički prikaz 17: Jet-fire na mjestu loma izlazne cijevi


Rana eksplozija: eksplozija s izvorom na mjestu ispuštanja (TNT model).

Tablica 25. Udarni val za ranu eksploziju:


udarnog vala / m

0,03 532

0,07 289

0,14 182

0,30 113

0,60 75

191/215

Grafički prikaz 18: Prikaz zona nadtlaka za ranu eksploziju


Tablica 26. Maksimalne granične udaljenosti udarnog vala za kasnu eksploziju:


udarnog vala / m

0,03 1350

0,07 1195

0,14 1126

0,30 1082

0,60 1058

192/215






0,03

10

43

2,33

0,07 28

0,14 21

0,30 17

0,60 15

0,03

50

176

132

0,07 118

0,14 93

0,30 77

0,60 68

0,03

190

566

3.538

(max)

0,07 394

0,14 319

0,30 270

0,60 243

0,03

1.010

1.350

2.608 0,07 1.195

0,14 1.126

193/215

0,30 1.082

0,60 1.058

Vatrena kugla za količinu 10 tona plina:

Tablica 28. Karakteristike vatrene kugle za količinu 10 tona plina


Trajanje vatrene lopte: 9,34 s



Grafički prikaz 20: Intenzitet toplinskog zračenja za vatrenu loptu

Tablica 29. Intenzitet toplinskog zračenja za vatrenu loptu

Intenzitet toplinskog zračenja za vatrenu loptu

Udaljenost / m

3 kW/m2 447

5 kW/m2 345

7 kW/m2 288

12,5 kW/m2 204

194/215

IV.A.7. Puknuće izlazne cijevi iz hidrokreking reaktora 376-R-001 (Scenarij br.7)

Scenarij predviđa puknuće izlazne cijevi iz hidrokreking reaktora 376-R-001, ispuštanje efluenta (smjesa ugljikovodičnih plinova i vodika) i njegovo zapaljenje i eksploziju u kontaktu s kisikom iz zraka.

Incident je uzrokovan ispadom kompresora 376-K-001 koji služi za recirkulaciju plina u visokotlačnoj sekciji postrojenja (reaktori R-001 i R-002, visokotlačni separatori) i hlađenje (quech) reaktora. Posljedica toga je nagli porast temperatura u reaktoru R-1 jer je došlo do termičkog hidrokrekiranja u petom sloju katalizatora. To uzrokuje pregrijavanje i puknuće izlazne cijevi iz reaktora. Kompresor 376-K-001 ispada zbog pada tlaka niskotlačne pare iz turbine. U tom slučaju se pokreće automatska depresurizacija postrojenja preko ventila HBV-012 i HBV-014, međutim scenarij predviđa da ventili nisu odradili, budući je napajanje zraka bilo zatvoreno.

Osnovne dimenzije:

promjer pukotine na izlaznoj cijevi reaktora: 40 cm

količina oslobođene smjese plinova za koju je rađen proračun: 3,3 tona


Temperatura 500°C




Insolacija 0 W/m2


Koncentracija DGE 29.934 ppm

Koncentracija 50DGE 14.967 ppm

Koncentracija GGE 258.918 ppm




Tlak unutar posude 150 bar



Metodologija TNT


Udar zrak/tlo zrak

Model idealni/realni plin Realni+

195/215

Dijagram 04: Grafički prikaz uzroka i posljedica za scenarij puknuća na hidrokreking reaktoru

196/215

Stvaranjem pukotine na izlaznoj cijevi iz hidrokreking reaktora 376-R-001 započinje oslobađanje vršnih para mješavine ugljikovodičnih plinova i vodika te širenje oblaka postrojenjem.

Četiri su moguća stupnja posljedica, ovisno o količini ispuštenog materijala iz spremnika i mogućnosti tehničke intervencije koja će spriječiti daljnje razvijanje incidenta u neželjenom smjeru:

a) disperzija para

b) rana i kasna eksplozija oblaka plina

c) jet-fire

d) vatrena lopta.

Rezultati: Disperzija plina

Tablica 30. Stvaranje oblaka plina i njegova disperzija:

Vrijeme / s

Udaljenost / m

Visina /m


Brzina / m/s


1 83 0 177.377 49 0,79

35 518 0 14.952 8,4 1,11


Grafički prikaz 21: Otisak sa širinom oblaka plina

197/215



258.918 ppm (GGE) 47

29.934 ppm (DGE) 302

14.967 ppm (50DGE) 517

Grafički prikaz 22: Bočni prikaz s visinom oblaka plina

Grafički prikaz 23: Najviše koncentracije u ppm unutar oblaka plina

198/215

Jet-fire:

Duljina plamena: 249 m

Brzina: 1000 m/s

Toplinsko zračenje: 400 kW/m2

Tablica 32. Intenzitet toplinskog zračenja za jet-fire

Intenzitet toplinskog zračenja za jet-fire Udaljenost / m

3 kW/m2 603

5 kW/m2 518

7 kW/m2 471

12,5 kW/m2 405

Grafički prikaz 24: Jet-fire na mjestu loma izlazne cijevi


Rana eksplozija: eksplozija s izvorom na mjestu ispuštanja (TNT model).

Tablica 33. Udarni val za ranu eksploziju:


udarnog vala / m

0,03 387

0,07 210

0,14 132

0,30 82

0,60 55

199/215

Grafički prikaz 25: Prikaz zona nadtlaka za ranu eksploziju


Tablica 34. Maksimalne granične udaljenosti udarnog vala za kasnu eksploziju:


udarnog vala / m

0,03 539

0,07 405

0,14 364

0,30 344

0,60 338



200/215




0,03

10

73

14,10

0,07 44

0,14 31

0,30 23

0,60 19

0,03

190

539

2.439

(max)

0,07 379

0,14 310

0,30 264

0,60 240

0,03

330

387

10,78

0,07 361

0,14 350

0,30 342

0,60 338

0,03

340 do 510

0

0

0,07 0

0,14 0

0,30 0

0,60 0

Vatrena kugla:

Tablica 36. Karakteristike vatrene kugle za količinu 3,3 tona plina





201/215

Grafički prikaz 27: Intenzitet toplinskog zračenja za vatrenu loptu

Tablica 37. Intenzitet toplinskog zračenja za vatrenu loptu

Intenzitet toplinskog zračenja za vatrenu loptu

Udaljenost / m

3 kW/m2 481

5 kW/m2 376

7 kW/m2 319

12,5 kW/m2 237

IV.B. Procjena dosega i ozbiljnosti posljedica ustanovljenih velikih nesreća, uključujući karte, prikaze ili prema potrebi, odgovarajuće opise, koji prikazuju područja koja mogu biti zahvaćena takvim nesrećama nastalim na području postrojenja

Zbog kompleksnosti postrojenja na području RNR ovaj dio sadržaja pod poglavljem naveden je već u ranijoj točki IV.A.

IV.C. Pregled prošlih nesreća i akcidenata s istim prisutnim tvarima i procesima,naučena iskustva na osnovi istih te eksplicitni osvrt na specifične mjere koje su poduzete i planirane kako bi se budući akcidenti i velike nesreće spriječile

Na području postrojenja Rafinerije nafte Rijeka nisu zabilježene industrijske nesreće koja bi izazvale veliku nesreću ili značajnije štete po ljude, okoliš i opremu postrojenja.

202/215

IV.D. Opis tehničkih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja

U prilogu 1. Unutarnjeg plana RNR (sastavni dio ovog Izvješća o sigurnosti), u točki 2. također se nalazi Popis sustava vatrodojave i detekcije plina:

Sustav vatrodojave i detekcije plina KOLIČINA

Sustav za dojavu požara u skladištu rez. dijelova Urinj 1

Sustav za detekciju plina Manipulacija, punilišta plina (Šoići Sršćica) 1+1

Sustav za dojavu i gašenje požara FM-200, kal oksidacijske stabilnost Urinj 1

Sustav za dojavu požara- Šoići 1

Sustav za dojavu i gašenje požara raspršenom vodom u TS-350 1

Sustav za dojavu požara Urinj 1

Sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para na lok. DHL 600 S i na 600-2 1

Sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para na lok. DHL 600 S i na 600-3 1

Sustav vatrodojave –turbogenerator 341-TA-004-Energana 9

Sustav vatrodojave u Centralnoj kontrolnoj zgradi (CKZ)-360 1

Stabilni sustav za dojavu požara-HGU 1

Stabilni sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih i otrovnih plinova i para-HGU 1

Sustav vatrodojave-HCU (376), amin (377), striper(378) 1

Sustav plinodojave-HCU (376), amin (377), striper(378) 1

Sustav vatrodojave –SRU postrojenje za izdvajanje sumpora (379) 1

Sustav plinodojave - SRU postrojenje za izdvajanje sumpora (379) 1

Vatrodojavni sustav RNR i s.logistike (Urinj,Šoići,Bakar) 3

203/215

IV.E. U slučaju domino efekta, dodatne informacije vezane uz mogućnost izbijanja istog

Sukladno članku 4. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15) domino efekt je niz

povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja ili blizine područja postrojenja, odnosno

dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima,

povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju njezine posljedice. U zonama

ugroženosti opisanim u ovom Izvješću o sigurnosti osnovni najveći inicijatori i primatelji rizika

nalaze se unutar područja postrojenja Rafinerije nafte Rijeka, odnosno u neposrednoj okolini

nema objekata/postrojenja koja bi svojom djelatnošću bili od značaja u smislu doprinosa

domino efektu.

U prethodno razrađivanim scenarijima analizirane su sljedeće mogućnosti u kojima učestvuju

opasne tvari unutar područja postrojenja:

- Brzo ispuštanje, brza eksplozija: brzo ispuštanje zapaljive tvari koja naglo isparava

i stvara oblak para. Miješanjem s lokalnim zrakom stvara se zapaljiva smjesa. Oblak

zahvaća izvor zapaljenja i dolazi do eksplozije (inicijator i primatelj rizika nalaze

se unutar područja postrojenja)

- Brzo ispuštanje, zapaljenje/odgođena eksplozija: prethodno stvaranje lokve,

formiranje oblaka para atmosferom. Nailaskom fronte oblaka na izvor zapaljenja

dolazi do eksplozije (inicijator unutar, primatelj unutar i/ili izvan područja

postrojenja)

- Dugotrajno ispuštanje manjeg intenziteta, zapaljenje/odgođena

eksplozija(inicijator unutar, primatelj unutar i/ili izvan područja postrojenja)

- Najgori mogući slučaj katastrofalnog propuštanja spremnika i sudjelovanja čitave

količine spremnika u nesreći (inicijator unutar, primatelj unutar i/ili izvan

područja postrojenja).

Na procjenu najgoreg mogućeg slučaja (worst case) veliku važnost ima korelacija s

vjerojatnošću, u čiji izračun je ugrađen korekcijski parametar broja vjerojatnosti za upravljanje

sigurnošću na području postrojenja, zbog čega razlikujemo dvije osnovne kategorije:

a) posljedice su tako ograničene da je rizik nevažan bez obzira na vjerojatnost

događaja,

b) posljedice su nevažne jer je vjerojatnost tako niska da je rizik zanemariv.

U proračunima je uzimano sukladno metodologiji IAEA-TECDOC-727

'prosječna primjena sigurnosti u industriji (0) što uzima u obzir upravljanje

sigurnošću, starost lokacije, održavanje, interne postupke, kulturu sigurnosti

obuku i osposobljavanja, i dr.

204/215

Razmatrajući sve navedene scenarije u kontekstu prijenosa velike nesreće kroz područje

postrojenja, zaključuje se da je najveća mogućnost domino efekta ili lančane reakcije u slučaju

scenarija koji razrađuju UNP.

Sukladno opisanomu prethodnim poglavljima ukapljeni naftni plin se skladišti u ocjenjivanoj

tehnologiji kao tekućina pod tlakom. Pod normalnim radnim uvjetima je ova tekućina kemijski

stabilna, neznatno mijenja svoju zapreminu, gustoću i tlak zasićenja prema temperaturi

skladištenja i tlaku. S njom se rukuje kao s klasičnom tekućinom skladištenom u tlačnim

spremnicima i transportiranom cjevovodima pomoću crpki. Međutim, kod ispuštanja, UNP jako

brzo isparava u svoje plinsko stanje. Dio gotovo trenutačno, snižavajući temperaturu preostale

tekućine do temperature vrenja na tlaku okoline. Može doći do raspršivanja plinskog dijela

ispuštanja i njegovog miješanja sa zrakom, a kada postigne koncentraciju između donje i

gornje granice zapaljivosti, dolazi do zapaljenja. Preostala kipuća tekućina se na niskim

temperaturama razlije po površini i stvara lokvu. Lokva LPG snažno isparava, oduzimajući

toplinu površine, zraka okoliša ili sunčevih zraka. Ove pare se rasprše i miješaju sa zrakom,

nakon postizanja koncentracije između gornje i donje granice zapaljivosti, dolazi do njihovog

paljenja. Zapaljenjem lokve nastaje požar lokve. Sukladno u prije opisanim scenarijima, ako je

takva količina upaljena kasnije, postoji mogućnost eksplozije oblaka pare. Ako je UNP

skladišten u tlačnom spremniku izložen intenzivnoj toplini (na primjer od požara u blizini ili

požara lokve ispod spremnika), njegova temperatura i tlak rastu. Sigurnosni ventili i materijal

spremnika mogu popustiti i ukupna uskladištena masa može pobjeći izravno u pregrijanu

sredinu. U ovakvim slučajevima dolazi do požara u obliku vatrene kugle (BLEVE) – ujedno i

najopasnije obrađivanog scenarija koji je dio lančane reakcije ali i ima snagu uzrokovati daljnje

razvijanje domino efekta.

Za analizu rizika od ukapljenog naftnog plina na rezervoarskom prostoru Sršćica korišteni su

rezultati pilot projekta kojega je za INA d.d. 2015.g. izradio Istitut za sigurnost VURUP a.s. član

MOL Grupe. Rezultati su dobiveni licenciranim softverskim alatom Phast 6.7, a izradili su ih

certificirani inženjeri za implementaciju Seveso III direktive.

Zato se smatra da bi najveća utjecaj domino efekta bilo širenje izravne vatre koja bi zahvatila

preostale dijelove područja postrojenja, u slučaju zakazivanja zaštitnih mehanizama.

Analiza pokazuje da su izvori s dominantnim domino utjecajem prema ostalom području

postrojenja sljedeći:

- UNP autocisterna (čitav uskladišteni sadržaj) zahvaćena požarom ili izvorom

intenzivnog toplinskog toka,

- UNP vagoncisterna (čitav uskladišteni sadržaj) zahvaćena požarom ili izvorom

intenzivnog toplinskog toka.

205/215

Do razmjera velike nesreće došlo bi i u slučaju širenja nezaustavljenog požara do spremničkog

prostora, izrazito kuglastih spremnika UNP-a. Pritom je također moguć scenarij „najgoreg

mogućeg slučaja“ vatrene lopte (BLEVE).

Uredba o sprječavanju velikih nesreća u kojima učestvuju opasne tvari (NN 44/14) kao granice

domino efekta označava 12,5 kW/m2 i 0,3 bara. Sukladno literaturnim podacima očekivane

posljedice intenziteta toplinskog zračenja i snage udarnog vala eksplozija za ove vrijednosti

domino efetka prema Uredbi su sljedeće:

0,3 bar /nadtlak ozljede od krhotina i sekundarnih posljedica (15% smrtnosti za osobe na otvorenom), oštećenje bubnjića, urušavanje zidova od cigle i drva

12,5 kW/m2 oštećenje zgrada bez odvojenih požarnih sektora i s običnim prozorskim staklima, topljenje plastičnih elemenata, zapaljenje drvenih elemenata nakon duže izloženosti, opekline III stupnja i smrtnost u slučaju nemogućnosti evakuacije iz vanjskih prostora

Najveće posljedice ovih vrijednosti bi bile po osobe koje se nalaze na otvorenom. Budući

pojava vatrene lopte/BLEVE nije trenutačna reakcija smatra se da bi bilo dovoljno vremena za

primjenu plana evakuacije.

U scenarijima u kojima dolazi do širenja oblaka ugljikovodičnih para, najveća opasnost po okolno stanovništvo je u slučaju da oblak para prijeđe granice područja postrojenja prije nego je u tome adekvatnom intervencijom spriječen. Olakšavajuća okolnost je geografski položaj RNR okružen morem i s padajućom nadmorskom visinom prema moru.

Mlazni plamen (jet-fire): snaga toplinskog zračenja opada naglo s udaljenosti i domino efektu su izloženi samo objekti u izravnom dodiru s plamenom.

Domino efekt ublažavaju zidovi tankvana, protupožarni sustavi, tehnološka kanalizacija ispunjena vodom, protupožarni zidovi, plutajući krovovi spremnika, odušna armatura, dišni ventili i druge mjere zaštite.

206/215

V. MJERE ZAŠTITE I INTERVENTNE MJERE ZA OGRANIČAVANJE POSLJEDICA NESREĆE:

V.A. Opis opreme u postrojenju korištene za ograničavanje posljedica velikih nesreća po ljudsko zdravlje i okoliš, uključujući primjer sustava otkrivanja / zaštite, tehničke uređaje za ograničavanje opsega slučajnih ispuštanja, uključujući raspršivače vode, vodene zavjese, posude ili sabirne prostore za slučaj opasnosti, zaporni ventil, sustav za inertizaciju, zadržavanje vode za gašenje požara

V.A.1. Interne prometnice i pristupi za vatrogasna vozila

Na prostoru Rafinerije nafte Rijeka - Urinj izvedene su interne prometnice za kretanje svih vozila uključujući i vatrogasna vozila. Na taj način je omogućen pristup za vatrogasna vozila do svake građevine barem s jedne strane, a kod nekih i s dvije duže strane.

Do svakog od spremnika moguć je pristup prometnicama s jedne ili s dvije strane. Pristupni putevi za vatrogasna vozila su široki minimalno 6 m, a najvećim dijelom su to i manipulativne površine dovoljne širine za kretanje vatrogasnih vozila te ostalih teretnih vozila u krugu rafinerije. Pristupni putevi omogućavaju pristup do svih građevina i spremnika na lokaciji Urinj te imaju nosivost veću od 100 kN osovinskog pritiska. Oko spremničkih prostora su prometnice navedenih karakteristika koje osiguravaju vatrogasni prilaz sa dvije strane kružnim kretanjem vatrogasnih vozila.

Raspored i nosivost pristupnih putova za vatrogasna vozila je takva da osigurava uspješan dolazak i početak intervencije na svim spremnicima na lokaciji.

V.A.2. Opskrba vodom

Opskrba Rafinerije nafte Rijeka vodom osigurava se:

- iz akumulacijskog sustava Tribalj

o za tehnološke procese

o kao protupožarna voda

o rashladna voda za potrebe procesa

- iz sustava javne vodoopskrbe

o pitka i sanitarna voda

o nadomjesna za slučaj poremećaja u opskrbi iz akumulacijskog sustava Tribalj

U okviru opreme u postrojenju koja služi za sprječavanje i ograničavanje posljedica velikih nesreća po ljudsko zdravlje i okoliš u Rafineriji nafte Rijeka postoji:

V.A.3. Vatrogasna pumpaonica

Pumpaonica služi za opskrbu uređaja zaštite od požara vodom u INA-Rafineriji Rijeka. Pod tim podrazumijevamo uređaje na lokacijama Urinj, Srščica, Šoići i Bakar. Opskrba vatrogasne pumpaonice vodom vrši se putem cjevovoda iz spremnika S-21 i S-21A. Spremnik S-21 volumena 10.000 m3 ima najnižu visinu dobave od 142 m n/m, a spremnik S-21A volumena 20.000 m3 s najnižom je visinom dobave od 168 m n/m.

207/215

V.A.4. Sustav hidrantske mreže

Na lokaciji su izvedene kao unutarnja (u objektima) i vanjska hidrantska mreža. Izvedenost sustava hidrantske mreže je u prstenastom obliku, a obzirom na nadmorsku (geodetsku) visinu i različite zone opskrbe vodom, tlak vode u sustavu hidrantske mreže se kreće u rasponu od 2,5-16 bara. Osigurava se preko vatrogasne pumpaonice, odnosno gravitacijski, hidrostatskim tlakom same mreže.

Nadzemni hidranti locirani su sukladno projektu i nalaze se na propisanoj udaljenosti od objekata kao i međusobno. Uočljivi su i odgovarajuće obilježeni brojevima. Na području Rafinerije nafte Rijeka postoji 486 hidranata. U hidrantskoj mreži instalirano je više od 1.000 ventila odnosno zasuna.

V.A.5. Sustavi za zaštitu od požara (gašenje i hlađenje)

V.A.5.1. Stabilni sustavi

Na postrojenjima, procesnoj opremi i spremničkom prostoru izvedeni su stabilni sustavi za gašenje i/ili hlađenje odgovarajućim sredstvima. Kao sredstva za gašenje u stabilnim sustavima koji su projektno kapacitirani i instalirani na procesnim jedinicama i postrojenjima koristi se pjena i/ili voda. Pjena se dobavlja pomoću tlačnih dozatora pjenila, a voda iz sustava vanjske hidrantske mreže. Zaseban dio stabilnog sustava predstavljaju i instalirani sustavi za vodenu zavjesu između pojedinih procesnih jedinica.

V.A.5.2. Polustabilni sustavi

Na postrojenjima, procesnoj opremi i spremničkom prostoru izvedeni su polustabilni sustavi za gašenje i/ili hlađenje odgovarajućim sredstvima. Rukovanje i korištenje je uvjetovano prethodnim spajanjem vatrogasnog vozila prije početka intervencije gašenja i/ili hlađenja. Kao sredstva za gašenje na polustabilnim sustavima koji su projektno kapacitirani i instalirani na procesnim jedinicama i spremničkom prostoru koristi se pjena i/ili voda.

V.A.5.3. Mobilni sustavi

Mobilni sustavi su prijevozne jedinice za gašenje. Zastupljene su u manjoj mjeri, a pozicionirani su sukladno projektnim zahtjevima i požarnim opterećenjima izračunatima u internoj dokumentaciji. U kategoriji mobilnih sustava RNR koristi prijevozne vatrogasne aparate s prahom i spremnike za pjenilo.

V.A.6. Vatrodojavni sustav

U pojedinim objektima RNR s povećanom opasnošću od izbijanja požara u radnom i tehnološkom prostoru na kojima nema kontinuirane prisutnosti radnika od 0-24 sata, ugrađeni su automatski javljači požara koji su spojeni s Vatrodojavnom centralom Vatrogasnoj postrojbi.

Javljači požara su adresabilni (označeni brojevima uz definiranje točne lokacije) te se kao takvi prilikom alarma i kod incidentnih okolnosti koje uvjetuju njihovu proradu, oglašavaju u Vatrodojavnoj centrali. Vatrodojavnu centralu poslužuje operater u stalnom dežurstvu (0-24h). O svakoj servisnoj aktivnosti na sustavu vatrodojave vodi se evidencija.

V.A.7. Sustav plinodetekcije

U pojedinim objektima RNR, gdje je moguća pojava štetnih ili zapaljivih plinova i para u radnom i tehnološkom prostoru, na kojima nema kontinuirane prisutnosti radnika od 0-24 h, ugrađeni su elementi plinodetekcijskog sustava koji služi za ranu detekciju takvih neželjenih stanja.

Elementi plinodetekcijskog sustava, zajedno sa sustavom upozorenja (bljeskalice i sirene) te pripadajućim instalacijama čine jedinstveni sustav plinodetekcije. Označavanje brojevima

208/215

provedeno je uz adresiranje lokacije svakog ugrađenog elementa. Signali prorade sustava plinodetekcije prosljeđuju se u kontrolne sale procesnog osoblja i u vatrodojavnu centralu. Na svim lokacijama organiziran je rad operatera 0-24 h. Sve servisne aktivnosti na sustavu plinodetekcije izvode isključivo ovlašteni serviseri a o istom se vodi evidencija.

Rafinerija nafte Rijeka kao vlasnik odnosno korisnik objekata, građevina i postrojenja osigurava cjelovito provođenje tehničkih i organizacijskih mjera zaštite od požara i eksplozija predviđenih sustavom zaštite od požara.

V.A.8. Sabirni prostori

U tehničke sustave za ograničavanje opsega slučajnih ispuštanja ubrajaju se prihvatni bazeni i sabirni prostori kod svih spremničkih jedinica.

V.A.9. Zaštitne brane

U priobalnom pojasu i u lukama na prostoru RNR, na moru su postavljene odgovarajuće zaštitne plivajuće brane različitih tipova od gumiranog materijala u svrhu zadržavanja i lakše sanacije mogućeg onečišćenja. Za održavanje brana i čišćenje akvatorija koristi se Eko-brod, interventno plovilo i različita odgovarajuća sredstva i oprema.

209/215

V.B. Organizacija uzbunjivanja i intervencije

Postoje dvije vrste uzbunjivanja za slučaj požara u Rafineriji nafte Rijeka. Jedno samo za vatrogasnu službu, a drugo za sve radnike u Rafineriji nafte Rijeka. Uzbunjivanje samo za vatrogasce ostvaruje se aktiviranjem već spomenutih javljača požara, odnosno ako je dojava bila putem telefona tada Operater vatrodojavne centrale daje uzbunu u vatrogasnom domu Urinj. Za dojavu požara koristi se jedinstveni broj za pozivanje 051 203-200.

Vatrogasci unutar VP RNR su smješteni na dvije lokacije unutar RNR – Urinj i Šoići. VP RNR organizirana je u četvero smjenskom sustavu rada. Vatrogasci su ravnomjerno raspoređeni po smjenama. U svakoj smjeni je 15 – 18 vatrogasaca, od kojih je 5 vozača. U vansmjenskom režimu rade zapovjednik i zamjenik zapovjednika vatrogasne postrojbe. Od ukupnog broja vatrogasaca na lokaciji Vatrogasnog doma Šoići nalazi se minimalno 3 vatrogasca i vatrogasno vozilo koji čine vatrogasno odjeljenje. Ostali vatrogasci u smjeni i vatrogasna vozila su stacionirani u Vatrogasnom domu Urinj.

Svaku intervenciju VP RNR vodi i koordinira zapovjednik u smjeni (voditelj intervencije). On odlučuje o opremi, vozilima i brojnosti vatrogasaca potrebnih za intervenciju.

Koordinacija u izvješćivanju i operativnom djelovanju obavlja se u suradnji s Uredom Voditelja proizvodnje u smjeni.

Ured Voditelja proizvodnje u smjeni Rafinerije nafte Rijeka:

Provodi aktivnosti kontinuiranog nadzora proizvodnih aktivnosti, koordinaciju svih sudionika proizvodnog procesa, otpreme i stručnih službi, te evidentira i omogućava pravovremenu razmjenu točnih informacija između pojedinih organizacijskih dijelova Rafinerije nafte Rijeka, INA d.d. i ugovornih davatelja usluga.

Zadatke i obveze provodi 24 sata dnevno, uključujući vikende, praznike i blagdane.

Ured Voditelja proizvodnje u smjeni provodi poslove/zadatke koji se odnose na proces proizvodnje, postupanje u slučaju izvanrednih situacija, zaprimanje i evidentiranje upita/pritužbi građana. U slučaju izvanrednih događaja ima dostupan popis osoba u pripravnosti iz svih rafinerijskih službi, Logistike i vanjskih davatelja usluga. Po pozivu, osobe iz pripravnosti se aktivno uključuju u rješavanje problema na području svoje nadležnosti te po potrebi dolaze u rafineriju.

U slučaju velike nesreće sastaje se lokalni tim kriznog menadžmenta Lokacije Urinj. Dužnosti lokalnog tima kriznog menadžmenta Lokacije Urinj uključuju uvođenje, izvršenje i praćenje mjera usmjerenih na eliminaciju i smanjenje štete, informiranje javnosti, nadležnih tijela i medija te koordinaciju s Timom kriznog menadžmenta INA, d.d.

Lokalni tim kriznog menadžmenta Lokacije Urinj saziva Direktor Rafinerije nafte Rijeka (kao rukovoditelj incidentom zahvaćenog poslovnog područja).

Uzbunjivanje za sve radnike rafinerije daje se uključivanjem sirena iz vatrogasnih domova i zgrade UNP-a propisanim znakovima za uzbunjivanjem (postoji direktna veza s nadležnim centrom 112 putem telefonske linije Na lokaciji RNR postoje tri sirene za uzbunjivanje. Smještene su na zgradama Vatrogasnog doma Urinj, Vatrogasnog doma Šoići i na zgradi UNP. Sirene su elektroničkeTipa ES 850 proizvođača ESA Velika Gorica Hrvatska. Testiranje se obavlja svake prve subote u mjesecu u 12:00h u komunikaciji ORZZSO RNR i Županijski centar 112. Uključivanje se vrši telefonskim putem iz županijskog centra 112, a moguća je i aktivacija s lokacije korisnika.

Za provedbu postupka uzbunjivanja i obavještavanja, prijema / davanja priopćenja prema Županijskom centru 112, te o izvješćivanju o poduzetim radnjama posebnom Odlukom (Odluka o prijemu /davanju priopćenja Županijskog centra 112 Rijeka o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti u pravnoj osobi – operateru: INA Industrija nafte d.d., RNR) zadužene su

210/215

osobe: Rukovoditelj OR i ZZSIO i zamjena Voditelj odjela ZNR i ZOP u redovno radno vrijeme (od 08:00 do 16:00), i Voditelj proizvodnje u smjeni u vremenu od 16:00 do 08:00.

Informacije prema Županijskom centru 112 dostavljaju se u dogovoru s direktorom RNR.

Postupanje u incidentnim situacijama je definirano internim dokumentima:

- Pripravnost i odziv u hitnim situacijama u INA grupi

- Postupak rada vatrogasnih postrojbi u INA d.d.

- Pravilnik sigurnosti INA d.d.

- Postupak rada Voditelja proizvodnje u smjeni u RNR

- Postupak pripravnosti i odziva u hitnim situacijama RNR

- Plan Kriznog menadžmenta INA d.d. lokacija Urinj

- Sustav izvješćivanja i istraživanja incidenta iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u društvima INA Grupe

- Uputa o izvješćivanju i istraživanju incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u Rafineriji nafte Rijeka

- Plan evakuacije, zaštite i spašavanja radnika i imovine u slučaju opasnosti na postrojenjima, objektima i prostorima Rafinerije nafte Rijeka

- Uputa o postupanju s ozlijeđenima u RNR

211/215

V.C. Opis vanjskih i unutarnjih raspoloživih resursa

Prilikom svih vrsta incidenata i akcidenata u radnom i tehnološkom procesu, bez obzira na način prosljeđivanja informacije o nastalom događaju, vatrogasna postrojba RNR sudjeluje u intervencijama sanacije posljedica nastalog incidenta. Mogući incidenti uključuju požare, nastanak ozljede, onečišćenje okoliša.

U okolnostima koje nadilaze mogućnosti uspješne intervencije vatrogasne postrojbe Rafinerije nafte Rijeka, po pozivu se uključuju vanjske interventne jedinice. U tom smislu se poziva Javna vatrogasna postrojba grada Rijeke, Hitna medicinska služba, Policijska uprava Primorsko - goranske županije, a za slučaj velike nesreće čije štetne posljedice prelaze granice područja postrojenja putem nadležnog centra 112 izvješćuje se tijelo nadležno za pokretanje Vanjskog plana.

Obzirom na lociranost, interventne jedinice se po potrebi mogu uključiti za 10-20 minuta.

V.C.1. Vatrogasna postrojba Rafinerije nafte Rijeka

Temeljem važećih zakonskih i podzakonskih zahtjeva koji vrijede na teritoriju Republike Hrvatske, u RNR djeluje vatrogasna postrojba.

Ustroj i djelovanje vatrogasne postrojbe Rafinerije nafte Rijeka, zasniva se na zahtjevima iz izrađenih procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, zahtjevom za formacijskim ustrojem i brojem vatrogasaca, tehničkom opremljenošću, obučenošću i razmještajem.

V.C.2. Vatrogasna vozila

Vatrogasna postrojba RNR posjeduje slijedeće vatrogasna vozila:

- vozilo za gašenje vodom i pjenom;

- vozilo za gašenje vodom, pjenom i prahom; vozila za gašenje pjenom (3 kom); vozilo za gašenje prahom;

- vozilo za gašenje pjenom i prahom;

- radno vozilo (služi kao vozilo za tehničke intervencije);

- hidrauličnu platformu maksimalne visine 32 m s radnom košarom

- zapovjedno vozilo

212/215

V.D. Opis tehničkih i netehničkih mjera važnih za ograničavanje učinka velike nesreće

V.D.1. Tehničke mjere

Tehničke mjere obuhvaćaju ispravnost:

- uređaja, sustava za dojavu, gašenje i hlađenje, te detekciju plina– popis u prilogu 1. Unutarnjeg plana za postupanje na lokaciji RNR u slučaju velike nesreće u prisutnosti opasnih tvari

- vatrogasnih vozila, vatrogasnih aparata i druge opreme i sredstava za gašenje požara

- plivajućih zaštitnih brana postavljenih na moru ispred RNR

- opreme za crpljenje ugljikovodika iz podzemlja (skimeri, pumpe)

- postrojenja, opreme i uređaja za obradu otpadnih voda i zauljenog otpada

- tehnoloških proizvodnih postrojenja i pripadajuće opreme

- opreme, sustava i uređaja za nadzor i mjerenje procesnih i okolišnih parametara

- osobne i skupne zaštitne opreme i uređaja

Sve navedene mjere moraju zadovoljavati zahtjeve iz zakonske i interne regulative.

V.D.2. Ne tehničke mjere

V.D.2.1 Identifikacija opasnosti, procjena rizika i primjena mjera kontrole

U svrhu trajne identifikacije opasnosti, procjene rizika i primjenu potrebnih mjera kontrole u RNR se poduzimaju slijedeće aktivnosti:

- izrađuje se Procjena rizika za radna mjesta, te definira Plan mjera

- izrađuje se Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, te definira Plan mjera

- identificiraju se aspekti okoliša, te definira plan mjera

- klasificira se prostor ugrožen eksplozivnom atmosferom na zone opasnosti

- definiraju se poslovi s posebnim uvjetima rada i provode periodički i ciljani pregledi radnika

- izrađuju se HAZOP i SIL studije

- preliminarno se identificiraju opasnosti i procjenjuju rizici u početku postupka ugovaranja radova vanjskih izvođača radova

- izrađuju se JSA (Analiza sigurnosti posla) za sve opasne radove i LMRA (Trenutna procjena rizika) prije početka radova uz izdavanje Dozvole za rad

V.D.2.2 Resursi, uloge, odgovornosti i ovlaštenja

Uloge, odgovornosti, obaveze i ovlaštenja u RNR su definirane a uključuju hijerarhiju rukovodne odgovornosti, formirane stručne službe i tijela vezana uz poslove ZZSO, te odnose s ugovornim organizacijama.

Osiguranje resursa potrebnih za rad i postizanje ciljeva poslovanja i upravljanja ZZSO uključuje ljudske resurse, tehnologiju, organizacijsku infrastrukturu i financijske resurse.

V.D.2.3 Kompetencije i osposobljavanje

RNR planira, organizira i provodi izobrazbu svojih zaposlenika s ciljem osiguranja potrebnih znanja, osposobljenosti, vještina i kompetentnosti djelatnika u području ZZSO, te izvođača radova kako bi ih učinio svjesnim opasnosti i vlastite odgovornosti prilikom rada u RNR. Prevencija i postupanje za slučaj izvanrednih situacija uključujući velike nesreće sadržaj je dolje navedenih edukacija radnika i izvođača radova.

Provode se sljedeće vrste osposobljavanja iz područja ZZSO:

213/215

- osposobljavanje za rad na siguran način (i računalo)

- osposobljavanje i ispit za pružanje prve pomoći

- osposobljavanje za rad s opasnim kemikalijama (odgovorne osobe i neposredni izvršitelji)

- osposobljavanje Ovlaštenika poslodavca ZNR

- osposobljavanje Povjerenika za ZNR

- vježbe evakuacije i spašavanja

- vježbe pripravnosti i odziva u izvanrednim situacijama

- osposobljavanje vatrogasne postrojbe za učinkovito gašenje požara i spašavanje

- osposobljavanje i provjera osposobljenosti za rad sa zapaljivim tekućinama i plinovima

- osposobljavanje- trening za početno gašenje požara

- edukacija i polaganje ispita o mjerama sigurnosti za izvođače radova, izdavanje uputa o mjerama sigurnosti

- "Minuta za sigurnost"- kratka obuka prije početka rada u smjeni

- ostali interni treninzi i osposobljavanja iz područja ZZSO

V.D.2.4 Upravljanje procesima

U cilju sprječavanja incidenata, i provođenja korektivnih radnji u RNR se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću procesa (PSM) što podrazumijeva:

- edukaciju zaposlenika

- nadzor opreme (mehanički integritet)

- provođenje istraga procesnih incidenata

- izradu procjena rizika

- redoviti pregled i korekcija radnih uputa uključujući i sigurnosno tehničke listove (STL)

- izradu procedura za sigurnosni pregled postrojenja prije pokretanja

- provođenje vježbi pripravnosti i odziva u izvanrednim situacijama

V.D.2.5 Pripravnost i odziv

Kako bi prevenirala, odgovorila na hitne situacije, te smanjila njihove posljedice, RNR je uspostavila i provodi procedure pripravnosti i odziva.

V.D.2.6 Istraživanje incidenata

Istraživanjem incidenata kroz stručne i timske postupke utvrđuju se uzroci nastanka incidenta, te propisuju i prate korektivne i preventivne aktivnosti.

V.D.2.7 Nadzor

Unutrašnjim nadzorom provjerava se da li su uspostavljena i primijenjena pravila upravljanja i kontrole tako da se poštuju zakonski propisi i regulativa RNR i INA-d.d, u cilju kontinuiranog poboljšanja rezultata na području ZZSO. Provode ga i dokumentiraju:

- stručnjaci ORZZSO

- ovlaštenici / rukovoditelji

- imenovani Timovi za provođenje nadzora iz područja ZZSO

Inspekcijski nadzor u području ZZSO provode se od strane nadležnih inspekcijskih tijela

Mjerenja, ispitivanja i pregledi sredstava i opreme vezanim uz područje ZZSO regulirani su zakonskim i internim dokumentima

Nadzori certificiranih sustava upravljanja (ISO 14 001, ISO 9001; OHSAS 18001) provode se od strane vanjske ovlaštene kuće.

214/215

Tehničke i netehničke mjere definirane su i opisane internom dokumentacijom koja se nalazi u prilozima ovog dokumenta (Prilog od 1 do 39)

215/215

UNUTARNJI PLAN

Documents

INA INDUSTRIJA NAFTE, d.d. - mzoip.evolare.host25.com · PRILOG 7: Pravilnik o zaštiti na radu u INA d.d. HSE7_INA1 PRILOG 8: Postupak za zaštitu od požara na lokaciji RNR HSE_G7_INA1_PROD1_1