IMS RN

Natural Hazards and Earth Movement Engineering

Head Office : 680 rue Aristide Bergès 38330 MONTBONNOT - FRANCE

tel : +33 4 76 52 41 20 - fax : +33 4 76 52 49 09

email : ims@imsrn.com - www.imsrn.com

SAS capital 400 000 € - SIRET 392 133 633 00025 - RCS Grenoble B 392 133 633

APE 7112B - N° TVA intracommunautarian FR43 392 133 633

Fondacija Petrović Njegoš

Grad Herceg Novi

Fortifikacije u Herceg Novom pogođene pomjeranjem zemljišta

Izvještaj sa prve ekspertske posjete u februaru 2017.

Misija od 9. do 11. februara (10. februar na licu mjesta)

Utvrđenja starog grada Herceg Novog sadrže pukotine i deformacije na koje ukazuju kako stariji, tako i novi

pokazatelji. Cilj prve posjete je procjena vrste tih pokazatelja i pokušaj njihovog smještanja u koherentni

geološki kontekst kako bismo objasnili njihovo porijeklo I u konačnici definisali potrebna istraživanja. Namjera

da se pokrenu radovi na rehabilitaciji koji će uzeti u obzir i ovaj posebni geotehnički kontekst.

Geološki kontekst

Nijesmo mogli da konsultujemo nijednu geološku kartu. Prikazan mi je jedan document - studija skorijeg

datuma - koji objedinjava razne karte od kojih su neke i geološke tematike. Po meni, taj dokument nema

nikakav kredibilitet. Okolni reljef je krečnjačkog tipa, sa mjestimičnim mermernim elementima na horizontu.

Krečnjački masivi su pretrpjeli snažne tektonske promjene, nabrani su i napukli tokom nastanka Balkana u

Alpskom dobu. Pojavljuju se na površini na nivou utvrđenja Forte Mare, u relativno dobrom stanju. Prirodno

frakturisani krečnjak odvaja potencijalno nestabilni volumen na maloj strmini koja je sama generalno

stabilna. Dobar kvalitet krečnjaka na tom mjestu objašnjava se reljefom koji je prethodio izgradnji utvrđenja.

Na drugim mjestima, posebno u nivou utvrđenja srušenog u more, vidi se da je stijena do krajnjih granica

izdrobljena i destrukturisana. Ove krečnjačke strukture se smatraju karstičkim. Postoje opisi karstičkih

galerija, posebno ispod Starog grada (potrebno precizirati). S tim karstom su ponekad udruženi vodeni tokovi.

Proučavani sektor se odlikuje relativnim obiljem hidrogeoloških znakova, što je neobično u oblasti karstičkog

krečnjaka. Na osnovu ovog elementa se može pretpostaviti da ovdje imamo geološku specifičnost, po osi

deformisanih zona fortifikacije, koja liči na potvrđenu tektonizaciju sa obilnim dotokom voda s jedne strane

(prirodni efekat drenaže pukotina u krečnjačkom masivu ), i promjenama na stijeni s druge strane. Kada dođe

do promjena u krečnjaku putem rastvaranja, javljaju se plastične koncentracije gline, dobro poznate

speleolozima. Ta trilogija drobljeni krečnjak/glina/ velika količina vode predstavlja idealni kontekst za

nastanak prirodnih nestabilnosti.

Znaci nestabilnosti

Odozgo nadolje. Gornji dio Kanli Kule

Ulica iznad Kanli Kule ima ulegnuće koje je ograničeno na zapadu pukotinom na asfaltu i deformacijom

trotoara sa obije strane. Ova pukotina se nastavlja u zidu duž puta, a nakon toga i betoniranom pješačkom

stazom. Ona takođe prati, spuštajući se, jednu veliku sub‐ vertikalnu pukotinu na sjevernom zidu utvrđenja.

Pristupna rampa na ulazu u Kanli Kulu je takođe napukla u obliku slova V. Ovo su zidane konstrukcije skorijeg

datuma (oko 40 godina). Pokreti koji su izazvali ove pukotine su aktuelni i aktivni, iako spori. Prema otvoru

glavne pukotine na utvrđenju, brzina naprevodanja je od 1 do 3 mm godišnje prema jugoistoku. Pukotina u

obliku V ukazuje na horizontalno pomjeranje istočnog dijela utvrde, što je u skladu sa glavnom vertikalnom

pukotinom.

Ti prvi znaci ukazuju na sljedeće:

‐ utvrda Kanli Kula je pogođena opštim pomjeranjem cijele građevine na 4/5 istočno, dok zapadni dio djeluje

stabilno,

‐ pomjeranje je aktuelno, iako je sporo. Nepoznata nam je dinamika pomjeranja ‐ uzastopnim potresima ili

konstantnom evolucijom.

‐ opšte pomjeranje je vjerovatno horizontalno, što navodi na postojanje ravne klizne površine, blago nagnute

naniže, ali strme u odnosu na liniju najvećeg nagiba, koja je uzrok ovog pomjeranja. Ovo strmo pomjeranje

potvrđuje ideju o strukturnoj geološkog površini kao kliznoj osnovi. Ovaj mehanizam je takođe u skladu sa

pojavom ulegnuća u dijelu uspona (tipični graben efekat)

Ova konstatacija navodi na pomisao da se vodovodne cijevi koje prolaze gornjim dijelom ulice i vode do žute

građevine sa pumpom, redovno lome (informisati se u vodovodu). Iz tog razloga se lokalno govori da je

ulegnuće ulice izazvano izlivanjem kanalizacije. To je možda djelimično tačno, ali sigurno nije osnovni razlog.

‐ nastavlja se prema gornjem dijelu ulice, u pravcu velikog glavnog puta iznad nje

‐ obuhvata i veliku zonu na istoku, budući da nema ulegnuća puta pri kraju ove zone. Ako su znaci pomjeranja

ovako veliki na površini, može se pretpostaviti da je prekid na tom mjestu dubok (20 m ? 40 m ?). Ta

pretpostavljena dubina je u skladu sa nevelikim oštećenjima na utvrdi, koja "pluta" u jednom bloku.

Na dan posjete nijesmo mogli da vidimo unutrašnjost Kanli Kule, jer je prilaz bio zatvoren. Prema

svjedočenjima, tamo postoji degradacija u pravcu sjever/jug koja prati prethodno navedenu glavnu

vertikalnu pukotinu u zidu. Na zidu koji se spušta po istoj osovini, pronalazimo pukotine pored ulazne kapije

sa donje strane. Ova pukotina je "stepenasta", što ukazuje na pokret smicanja. Smicanje potvrđuje gore

navedeno opšte pomjeranje. (slika desno str.5)

Idući naniže, ova deformacija sa aktivnim pukotinama u zidu se pronalazi duž stepeništa koje silazi do trga sa

crkvom. Međutim, ovdje se linije pukotina sa Kanli Kule gube i pretvaraju se u niz deformacija. Vidljivi su

znaci duž staze koja vodi o ulazne kapije u Kanli Kulu, ali i mnogi drugi na zidovima vrta i na zgradama

(potreban je iscrpan popis pukotina). Važno je pomenuti da je staza sva u pukotinama i da kroz nju prolazi

kanalizacija koja je vjerovatno prekinuta na više mjesta, zbog čega se vjerovatno izliva u teren (na nekim

mjestima je prisutan neprijatan miris). Primijetili smo i pomjeranje ulazne kapije u jedan privatni vrt. Starost

kapije ?

Na istočnoj fasadi Kanli Kule se može primijetiti samo

jedna velika vertikalna pukotina. Njen promjer je 10 cm u

smjeru sjever-jug. U smjeru istok-zapad razmak je oko 20

cm (potrebno je precizirati). Ovaj rast upućuje na

pomjeranje cijele građevine sa južne strane prema jugu.

Moguće je da u samoj Kanli Kuli postoje odgovarajući

znaci tog kretanja (kasnije definisati).

Dalje prema jugu ne nalazimo velike pukotine na prvobitnoj fasadi. S druge strane se nalazi ogromna potpora

koja je očigledno rađena u nekoliko navrata. Sa arhitektonskog stanovišta, ona ima za cilj stabilizaciju

utvrđenja sa cijele južne strane. To nas navodi na zaključak da su aktivni spori i aktuelni pokreti koje smo

konstatovali na sjevernoj fasadi već postojali u periodu nakon izgradnje (vijek ?). Vjerovatno je da su ljudi u

davna vremena postavili ove kontrafore na stijenu koja je važila za čvrstu i stabilnu, kao što su činili i za zidine,

da bi obezbijedili stabilizaciju konstatovanih pokreta. Ova ideja je potvdila koncept dubokog klizanja u samoj

stijeni. Dakle, ta stijena nije više stabilan supstrat, kako su mislili stari graditelji. U višem dijelu padine

možemo pratiti linije deformacije tla koje se manifestuju pukotinama u struturama ‐ na zidovima vrtova i

terasa na kućama. Međutim, ovi znaci su i dalje diskretni i diskontinuirani. Reklo bi se da se radi o diskretno

nestabilnoj cjelini na više od stotinak metara prema istoku (v. odlomak sa Google-a u nastavku). Izgleda da

se ta nestabilnost zaustavlja na traci između dviju ulica koja se poklapa sa prirodnim usponom terena.

U nižem dijelu su ove linije teže prepoznatljive. S druge strane, znaci starih ili novijih deformacija su prilično

brojni.

U nivou donjeg grada, nalazimo pukotine u zidovima koji razdvajaju parcele. Istočno od crkve u donjem

gradu, dvije napuštene zgrade su urušene (što je neobično imajući u vidu pritisak tržišta nekretnina).

Idući naniže, nailazimo na oblast ukrštanja utvrđenja sa bastionom usmjerenim nagore.

Istočno i malo iznad, zid utvrde (koji se izdiže) je takođe usmjeren nagore, u više djelova, sa velikom

topografskom depresijom koju zauzimaju vrtovi i terase (bez ijedne kuće). Ova depresija bi mogla odgovarati

poziciji velike niše koja je nastala klizanjem. Radi se o posebnoj zoni. Ona pokazuje da je, u doba izgradnje i

odmah nakon njega,došlo do nestabilnosti sa snažnim pomjeranjima. Osnova bastiona se spustila za više od

2 m naniže bez izmještanja. Nakon toga su popravljeni i rekonstruisani okolni zidovi, pa su čak i oni pretrpjeli

deformacije i pomjeranja. Primjećujemo da se pomjeranje nastavlja, sa diskretnijim pukotinama koje se

pojavljuju tu i tamo, u isto vrijeme na istorijskim zidovima i na novijim i aktuelnim građevinama. Na ovom

nivou, nema deformacija na putu. Konačno, donji dio padine pokazuje slične znake, sa bastionom

pomjerenim naniže. I ovdje se može konstatovati da je bilo pomjeranja nakon prve faze gradnje, pa su okolni

polomljeni zidovi rekonstruisani.

U ovoj zoni koja se pruža do Forte Mare, nalazimo brojne znakove sporih i još aktivnih pomjeranja, u obliku

pukotina na zidovima. Ove pukotine se često zatvaraju, ali se ponovo otvaraju. To se posebno vidi na

potpornom zidu uz staru željezničku prugu iz turskog doba.

Kada su u pitanju zidine uz more srušene nakon zeljotresa 1979, možemo primijetiti da su pali i sasvim malo

izgubili strukturu, kao da su prije zemljotresa bili odvojeni od osnove. Vjerovatno je seizmički potres 1979.

godine izazvao određene pukotine u cijeloj zoni, na staroj i novijoj gradnji.

Zaključak

Istočna padina utvrđenja u Herceg Novom je sklona nestabilnostima, zbog posebnog geološkog konteksta

(koji treba precizirati). Istočna polovina utvrđenja je pogođena, ili je bila pogođena, pomjeranjima u različitim

epohama i nastvlja da trpi postepene deformacije. Možemo vidjeti da su u raznim istorijskim periodima ova

pomjeranja dostizala vrhunac - snažna pomjeranja u relativno kratkom periodu (50 do 100 godina). I danas

su pokreti aktivni, ali spori (par milimetara godišnje) i heterogeni. Može se napraviti određena gruba razlika

između :

- zone Kanli Kule, sa proširenjem na istok od nekoliko stotina metara

- srednje zone bastiona proširena stotinak metara na istok

- donje zone, istočno od Forte Mare

- potkovičaste kule (koju nijesmo obišli) je izolovan slučaj, u zoni stabilne stijene. Vjerovatno se radi o

problemu strukture zahvaćene potresom iz 1979, i eventualno degradacijama maltera (precizirati).

Zanimljivo je primjetiti da su pomjeranja prikazana čak I na starim gravurama.

Skica plana aktuelnih i starih zona u pokretu.

Legenda ispod karte :

- prepoznata granica aktivnog klizanja

- pretpostavljena granica starog ili sporog klizanja

- pretpostavljena granica aktivnog klizanja

- Zona aktuelnog ili starog urušavanja, vezana za klizanje terena

Mjesta prepoznavanja koja bi trebalo realizovati kako bi se pomjeranja bolje

razumjela

Legenda :

Utvrđenja

Neutralna gradnja

Zelene površine –vrtovi

Izuzetna gradnja

Elementi izuzetnih fasada

Stari pločnici

Izdignuća

Elementi u lošem stanju

Prepravke

Legenda (ispod):

Topografsko prepoznavanje XYZ, preciznost u mm

Bušenje inklinometarskom sondom

Bušenje pijezometrijskom sondom