Igman i BjelašnicaIgman i Bjelašnica Zima na JahoriniZima ...i Igman, Vla{i}, Kupres i Blidinje) goste ve} nekoliko godina privla~i i veliki broj destinacija na kojima su turisti~ki

ČASOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA

Zima na JahoriniZima na Jahorini

Sportsko-rekreativnicentar RostovoSportsko-rekreativnicentar Rostovo

Igman i BjelašnicaIgman i Bjelašnica

Sarajevo, decembar/prosinac 2009. Godina 9, Broj 24 Besplatan primjerak Sarajevo, decembar/prosinac 2009. Godina 9, Broj 24 Besplatan primjerak

PROCVAT ZIMSKOG TURIZMA

Riječ glavnog urednika

44

PROMOCIJA TURIZMA JE NAJBOLJA INVESTICIJA 88

LJEPOTA OLIMPIJSKIH PLANINA

Igman i Bjelašnica

1414

CIJENE NI@E I DO 30 ODSTO

Zima na Jahorini

1818

NOVI HOTEL I NI@E CIJENE

Vlašić

2222

ULAGANJA UNATO^ RECESIJI

Zimski turizam na Kupresu

2626

OMILJENO SKIJALI[TE MOSTARACA

SRC Rujište

2828

GONDOLOM NA SKIJANJE

RC Brusnica

3030

ME\UNARODNO PRIZNANJE ZA RAZVOJ TURIZMA

Općina Stari Grad

3333

ZIMA U ETNO-SELU

Sportsko rekreativni centar Rostovo

3636

NOVI SKI LIFTOVI I TOPOVI ZA OSNJE@AVANJE

Ski centri u RS

4040

NEOTKRIVENA PRIÂ O BOSNI

Kulturni turizam

5454

TURISTÂSOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA

Izdava~:TURISTI^KA ZAJEDNICA

FEDERACIJE BiHZelenih beretki 22a

Tel: + 387 (0)33 22 07 24, 22 07 21Fax: + 387 (0)33 53 22 81

e-mail: [email protected]: www.bhtourism.ba

Glavni i odgovorni urednik:Doc. dr. [emsudin D@EKO

Zamjenik glavnogi odgovornog urednika:Mr. sc. Boò VUKOJA

Konsultanti:Prof. dr. Mirko MARKOVI]

Prof. dr. Stevan STANKOVI]

Redakcijski kolegij:Mr. sci. med. Almasa KAJTAZ

Amira PE]ANACMirela BIJELONJA

Branka MRKI]Telefon redakcije:

+387 (0)33 21 95 65

Design & DTP:JORDAN Studio / Adis DUHOVI]

Art director:Dino SELIMOVI]

Repro:JORDAN Studio

Budakovi}i 15, SarajevoTel: + 387 (0)33 27 12 00Fax: + 387 (0)33 27 12 02

E-mail: [email protected]

Fotografija:Edhem Edo JOLDA[

[tampa:MÜLLER, Sarajevo

âsopis TURIST upisan je u registarmedija u Ministarstvu obrazovanja,

nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod brojem: NKM 33/00.

ISSN: 1512-8210

ČASOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA

Zima na JahoriniZima na Jahorini

Sportsko-rekreativnicentar RostovoSportsko-rekreativnicentar Rostovo

Igman i BjelašnicaIgman i Bjelašnica

Sarajevo, decembar/prosinac 2009. Godina 9, Broj 24 Besplatan primjerak Sarajevo, decembar/prosinac 2009. Godina 9, Broj 24 Besplatan primjerak

U ovom broju

Intervju: Enes Arifhodžić

Riječ glavnog urednika

4 - Turist - br. 24

PROCVAT

Pi{e: dr. [emsudin Dèko

Ovogodi{nju zimsku sezonu BiH do~ekuje sa bogatom po-nudom brojnih turisti~kih centara. Posljednjih nekoliko go-

dina veliki i ve} poznati centri zimskog turizma razvijaju seubrzano, ali istovremeno nastaju i novi, koji tako|er sve vi{e vodera~una o potrebama savremenog gosta. Osim glavnih i stranimturistima ve} poznatih skija{kih destinacija (Jahorina, Bjela{nicai Igman, Vla{i}, Kupres i Blidinje) goste ve} nekoliko godinaprivla~i i veliki broj destinacija na kojima su turisti~ki sadràjitek u razvoju.

Ovaj podatak govori nam da je pristup razvoju zimskog turizma kroz izgradnju centara postao ozbiljan i sistemati~an, teda u BiH postoji interes za razvoj njenih ogromnih potencijala.BiH, koja je samim odràvanjem Zimskih olimpijskih igara pokazala da ima predispozicije da postane priznata zimska turisti~ka destinacija, ponovo oìvljava svoje mogu}nosti.

Kao rezultat tih aktivnosti javlja se i interes stranih turisti~kihradnika za bh. turisti~ku ponudu. U to smo se mogli uvjeritiu~estvuju}i na velikom broju sajmova, na kojima je predstavljanjebh. ski centara bilo pra}eno brojnim pitanjima posjetilaca. Naosnovu interesa koji je iskazan na tim sajmovima, slobodnomoèmo re}i da BiH nije zaboravljena kao zemlja zimske olim-pijade. Strani gosti ve} su upoznati sa glavnim destinacijama, alikroz smi{ljenu promociju treba ih upoznati i sa ostalim sadràjimakoji do sada nisu imali zna~ajniju promociju. Ohrabruje ~inje-nica da je BiH po~ela da se valorizuje kao zemlja zimskog turizma.Dok je ranije sve bilo usmjereno na nekoliko skijali{ta, sada je javnosti poznata i ponuda destinacija koje se tek razvijaju, a kojesu tako|er vaàn dio turisti~ke ponude i ljeti.

U zimskim centrima najvi{e su zastupljeni doma}i gosti, kojetreba zadràti. Strani gosti tako|er su prisutni, ali ih treba privu}iu ve}em broju.

Sve to zahtijeva ulaganje dodatnih napora kako bi razvojnovih zimskih centara dostigao potrebni nivo, kako bi ponudabila upotpunjena i ove destinacije {to bolje pripremljene za boravak ve}eg broja turista.

Ruji{te, Rostovo i Brusnica, samo su neki od novih ski centara.Ruji{te je oko 25 kilometara udaljeno od Mostara. Veliki plato naoko 1.050 metara nadmorske visine posljednjih godina je sve po-pularnije skijali{te. Zimi obiluje snijegom, a ljeti je idealnouto~i{te u vrijeme visokih temperatura.

Rostovo kod Bugojna, skijali{te devastirana u ratu, obnovljenoje po~etkom 2006. zahvaljuju}i preduzimljivosti bra~nog paraBabi} iz Ka{tela kod Splita. Za kratko vrijeme, s ulaganjem odmilion eura, SRC Rostovo postao je primamljiva skija{ka desti-nacija s luksuznim hotelskim kapacitetima, atraktivnim etnoselom i bogatim prate}im sadràjima.

Prije {est godina na mapu bh. zimskog turizma ucrtana je jo{jedna atraktivna destinacija: Sportsko-rekreativni centar Bru-snica, udaljen 12 kilometara od Fojnice. Da je Brusnica za kratkovrijeme postala omiljena destinacija, govori i posebna nagrada"Zlatna ekolina", koju je Brusnica dobila za „najbolje ugostiteljske,turisti~ke i smje{tajne kapacitete SBK-a”.

Kupres, koji se svrstao u jednu od glavnih zimskih destina-cija u BiH, moè biti primjer za ostale centre. Aktivnosti na Ku-presu potvr|uju da smje{tajni kapaciteti i vanpansionska ponudamora pratiti razvoj skijali{ta. Na Kupresu je pri kraju izgradnjanovog hotela sa 40-ak apartmana, fitness centrom, saunom i bazenom. Radi se i na pripremi za pokretanje "topova" zaosnjeàvanje ski staza umjetnim snijegom.

Hotel “Adria Ski” uklju~io je beì~nu internet konekciju u svojuponudu. Kao jo{ jedna novina instalirane su kamere za LIVEde{avanja kod ovog hotela. Sve su to primjeri unapre|enja ponude.

Dakle, nije dovoljna samo ekspanzija zimskih centara, potre-bno je voditi ra~una i o kvalitetu ponude. U narednom periodupotrebno je izvr{iti klasifikaciju i kategorizaciju tih centara. Razvojmora pratiti i edukacija kadra, opremljenost, oboga}ivanjesadràja a obavezno i spasila~ke slu`be. Jer, osim usluge, i sigurnostturista mora biti na zavidnom nivou. Ukoliko se dosada{nji trendnastavi, BiH }e biti nadaleko poznata po svojim skijali{tima.

From the desk of the Editor-in-Chief

Turist - br. 24 - 5

Written by: PhD. [emsudin Dèko

WINTERBiH is about to enter the new winter season with the rich offer

of numerous tourist resorts. In the past several years the bigand already renowned winter tourism resorts have been develop-ing rapidly while at the same time also springing up have beennew resorts which likewise more and more take into account theneeds of the modern tourist. Apart from the main ski resorts withwhich foreign tourists have already been familiar (such as theones in Jahorina, Bjela{nica, Igman, Vla{i}, Kupres and Blidinje),during several past years guests have also been attracted by a largenumber of tourist destinations where tourist attractions are onlyin their development phase.This fact indicates that the approachto the development of winter tourism by way of constructing re-sorts has become very serious and systematic, and that in BiH in-terest prevails to develop its huge potential. BiH, which has, bythe mere organising Winter Olympic Games, shown that it has allnecessary prerequisites for becoming a renowned winter touristdestination, is once again revitalising its capabilities.

As a result, these activities generated interest of foreign touristworkers for the BiH's tourism offer. We had the opportunity tosee it for ourselves when we participated in a huge number offairs where the presentations of BiH ski resorts triggered manyquestions on the part of the visitors. Based on the interest expressed at the fairs we can by all means say that BiH has notbeen forgotten as a Winter Olympic Games country. Foreign visitorshave already got acquainted with the main destinations; however,it is through a planned promotion effort that we should informthem about other available tourist attractions as well, the attrac-tions that so far have not received a significant attention in termsof promotion. What is encouraging is the fact that BiH has startedto be perceived as a winter tourism country. While previouslyeverything was focused on a few ski resorts, nowadays the generalpublic is also familiar with the offer of the tourist destinationsthat are only in their development phase, and these destinationsmake an important segment of the tourism offer during the summerseason as well. Visitors from BiH are most numerous in the win-ter resorts and they should be attracted to keep coming back. For-eign guests also visit the resorts; however they should be attractedto come in larger numbers.

All this requires that additional efforts be made so that the de-velopment of new winter resorts reaches the required level inorder for the travel and tourism offer to be made complete andthese tourist destinations be prepared to receive visits of a largenumber of tourists. Ruji{te, Rostovo and Brusnica are just a fewof the new ski resorts. Ruji{te is situated about 25 kilometres away

from Mostar. The big plateau at the elevation of 1,050 metresabove sea-level has become a more and more popular ski resort inthe recent years. During winter it is abundant with snow while dur-ing summer it provides an ideal haven away from summer heats.

Rostovo near Bugojno, a ski resort which had been devastatedduring the war, was reconstructed in early 2006 thanks to enter-prising qualities of the married couple Babi} from the placeKa{tel near Split. Over a brief span of time, after the investmentof one million euros, the Sport and Recreation Centre Rostovo hasbecome an attractive winter tourist destination with luxurious hotelcapacities, an attractive ethnic village and rich ancillary facilities.

Six years ago, another attractive destination was added on theBiH winter tourism map – the Recreation and Sport Centre Brus-nica, situated 12 kilometres away from Fojnica. What corroboratesthe fact that Brusnica has become a favourite destination over abrief span of time is a special award “Golden Eco-Environment”which Brusnica got for “the best catering, tourist and accommo-dation capacities of the Middle Bosnia Canton”.

Kupres, which has become one of the main winter tourismdestinations in BiH, has set a good example that should be followedby all other resorts. The activities taking place in Kupres confirmthat the accommodation capacities and extra services must keeppace with the development of a ski resort. In Kupres, the con-struction of a new hotel, with about 40 suites, a fitness centre with saunas and a pool, is in its final stage. Also under way arepreparation activities to start sprinkling artificial snow on the ski runs.

The Hotel Adria Ski has included the wireless internet serv-ice in its offer. Another novelty is the installation of video camerasystems for LIVE events happening around this hotel. These areall examples of the advancement of the tourism offer.

We can, therefore, conclude that the expansion of winter re-sorts is not enough in itself. What is also necessary is to take careof the quality of the offer. In the coming period it is necessary tofinalise the classification and categorisation of the resorts. Thedevelopment should also be followed by the adequate educationof staff, provision of equipment, diversification of attractions andensuring the availability of rescue teams. This is because it is notonly the services but also the safety of tourists that must be at theenviable level. If the current trend continues, BiH will be well-known far and wide for its ski resorts.

Ukratko

6 - Turist - br. 24

Po preporuci Lonely Planeta,najpoznatijeg turisti~kog

vodi~a, Sarajevo je jedan od 10top gradova na svijetu koje trebasvako posjetiti. “Best in Travel2010” peto je izdanje LonelyPlaneta u kojem se nalaze naj-

bolja mjesta na svijetu kojatreba posjetiti. “Ovo je izbordestinacija i iskustava kojeocjenjujemo, a koje bi vrijediloposjetiti i iskusiti u idu}oj go-dini. Svako moè na}i ne{to posvom ukusu i prona}i inspira-ciju u tim odredi{tima. Radi seo dalekim, ali i bliìm mjestima,

svejedno je li rije~ o geograf-skom ili kulturolo{kom krite-riju”, rekao je Adam Bennett izLonely Planeta. Na listi top desetgradova su Abu Dhabi (UAE),Charleston (SAD), Cork (Irska),Cuenca (Ekvador), Istanbul(Turska), Kyoto (Japan), Lecce(Italija), Sarajevo (BiH), Sin-gapur, Vancouver. Top 10 zema-lja koje treba posjetiti su El Sal-vador, Gr~ka, Njema~ka, Ma-lezija, Maroko, Nepal, Novi

Zeland, Portugal, Surinami iSAD, a top 10 regija Alzas(Francuska), Bali (Indonezija),Fernando de Noronha (Brazil),Goa (Indija), Koh Kong (Kam-bodà), Bajkalsko jezero (Ru-sija), Oaxaca (Meksiko), Ju`naAfrika, Lake District (Engle-ska), Jugozapadna Australija.

Usarajevskoj galeriji Mak jeod 18. do 20. novembra

2009. odràna samostalna iz -lo`ba fotografija Edhema EdeJolda{a. Tema izlo`be bili sumostovi Miljacke, ta~nije njih21. Na izlo`bi je publici pred-stavljeno 39 fotografija.

“Jolda{ je svojim radomprisutan na gotovo svim kultur -nim manifestacijama u gradu i~esto sara|uje i sa na{im Mu-zejom. Autor do danas potpi-suje vi{e od 4.000 fotografija sarazli~itim motivima, a naj~e{}eje rije~ o pejzaìma Sarajeva ilirazli~itim detaljima grada, kaoi ekolo{kim temama. Tako sucvije}e i priroda ~esto u fokusuJolda{evog objektiva”, istak-nula je na otvaranju izlo`beMedhija Maglajli}, direktorica

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) na sajmu u Londonu iznijela je prognoze prema kojima će promet u industriji putovanja od oko 900 miliona turista, koliko ih je bilorekordne 2007. godine, biti dosegnut tek 2013. godine. Sve dopočetka Svjetskog sajma putovanja (WTM), koji se već 30 godina održava u Londonu, čelnici svjetskog turizma bili susuzdržani u prognozama turističkog prometa za iduću godinu,a sada prve prognoze govore kako bi se svjetski turizam trebao početi vrlo lagano oporavljati 2010. godine, i to rastomprometa od 1 do 3 posto. Samo u 2009. godini izgubljeno jeoko 50 miliona noćenja na putovanjima širom svijeta.

Oporavak svjetskog turizma tek 2013. godine

Sarajevo me|u 10 svjetskih gradova

Sarajevski mostovi uobjektivu Ede Jolda{a

Muzeja knjièvnosti i pozo -ri{ne umjetnosti BiH. Na otva-ranju je govorio i akademikLjubomir Berberovi} a uimedru{tva prijatelja Grada Leo-pold Ga{par.

Edo Jolda{ fotografijom sebavi od 1960, skoro pola vijeka.Fotoaparatom vjerno biljeìmnoga de{avanja u Sarajevu,bavi se umjetni~kom fotografi-jom, a prvu samostalnu izlo`buimao je 2006. u sarajevskojSkenderiji. Sara|uje sa brojnimmagazinima, izme|u ostalih,„Turist“ i „Fondeko“.

Na prijedlog Komisije turi-sti~kih novinara Evropska

federacija turisti~kih novinara/F.E.S.T., sa sjedi{tem u Rimu,dodijelila je Turisti~koj zajed-nici Unsko-sanskog kantonapresti`nu nagradu – ZLATNIINTERSTAS 2009 za dopri-nos razvoju turizma.

Povod Komisiji za pri-jedlog kandidature, ali i do-djelu ZLATNOG INTERS-TASA, je sjajan projekt ve}tradicionalne Una regate, koja valoriziraju}i naslije|e, autoh-tonost, prirodnu ljepotu i bogatstvo rijeke Une, kulturno

- historijske znamenitosti,etno, gastro i druge tradicijskevrijednosti Biha}a i Unsko-sanskog kantona, s pravompostiè epitet ’Una regata jepromocija BiH’. Provode}iovaj projekt, Turisti~ka zajed-nica USK-a zna~ajno je dopri-

nijela turisti~kom i kultu-rolo{kom unapre|enju, raz-voju i prepoznatljivosti turis-ti~kog proizvoda i BiH u svijetu, a {to je prepoznala Komisija i F.E.S.T. / Ev-ropska Federacija turisti~kih novinara.

Ukratko

Turist - br. 24 - 7

U Centru Skenderija u Sarajevu u novembru 2009. održanje 35. međunarodni sajam sporta, lova, ribolova i turizma. Ovo-godišnji sajam, koji je okupio oko stotinu izlagača iz zemlje iregije, bio je popraćen brojim zanimljivim događajima kojeimaju cilj da afirmišu sport i zdrav način života te privuku brojne posjetioce i stručnjake iz svijeta sporta.

U okviru sajma održani su Dani meda, pčelinjih proizvodai ljekovitog bilja, a 30 proizvođača predstavilo se svojim novimproizvodima. Prilikom svečanog otvaranja sajma direktor Centra Skenderija Suad Džindo i premijer Kantona SarajevoBesim Mehmedić naglasili su značaj ovakvih manifestacijakoje objedinjavaju i afirmišu sport, zdravu hranu i zdrav način života, posebno za mlade ljude.

Sajam turizma u Skenderiji

Zlatni interstas 2009za TZ USK

OO rezultatima u turizmu ostva-renim u 2009. godini, zna~ajupromocije i pitanju finansira-nja razgovarali smo sa EnesomArifhodì}em, direktorom Glav-nog ureda Turisti~ke zajedniceFederacije BiH.

„Turisti~ke zajednice osno-vane su prema Zakonu o turi-sti~kim zajednicama i pro- mid`bi turizma u FBiH 1996.godine. Dakle, ve} tada se pret-postavljalo da turizam treba dabude okosnica privrednog raz-voja BiH, odnosno Federacije,s obzirom da je turizam jedanod glavnih generatora ekono-mije u svijetu. Preko 50 privred -nih grana direktno je veza-no za sektor turizma“, kaè Arifhodì}.

Zemlje koje ulaù zna ~aj nasredstva u razvoj turizma ost -varuju i zna~ajne prihode. Dase uz kvalitetnu promociju re-zultati mogu posti}i u vrlo

kratkom vremenu, vidi se naprimjeru Hrvatske, koja jepro{le godine uvr{tena me|udeset najpoèljnijih destinacijau svijetu.

Intervju: Enes Arifhodžić, direktor Glavnog ureda Turističke zajednice FBiH

8 - Turist - br. 24

Razgovarala: Jelena Bjelović

U proteklih nekoliko godina turističke zajednice u Federaciji BiH izdvojile su skoro

10 miliona maraka za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa

Enes Arifhodžić

Turist - br. 24 - 9

Koliki je zna~aj promocije zarazvoj turizma i da li se u BiHtom pitanju poklanja dovoljnopa`nje?

Promocija je klju~na zarazvoj turizma. BiH je postiglauspjehe sa turisti~kim filmomEnjoy life, na sajmu u Londonudobili smo nagradu za najbolji{tand, realizovali smo projekt“Interaktivni online turisti~kivodi~ BiH”, koji je progla{enza najuspje{niji ura|en projektkoji je finansirala Evropska ko-misija u BiH i dr. Sve to je diopribliàvanja turisti~ke ponudedoma}im i stranim turistima.

Poznato je da BiH ima izu-zetne komprativne mogu} nostii ponudu za sve sezone. Me-|utim, jedna zemlja moèimati sve uvjete za razvoj tu -rizma ali, ako javnost nijeupoznata s tim, to je mrtvi kapital. Zbog toga je promocijatoliko va`na. Promocija turizmanije tro{ak nego investicija. UHrvatskoj je Vlada dala sred-stva za poja~anu promociju,kako bi se spasila turisti~ka se-zona. Za BiH je promocija jo{va`nija jer na{a zemlja jo{uvijek vu~e negativan imid`bliske pro{losti uzrokovane ra-tom i njegovim posljedicama.Mediji jo{ uvijek emituju pri~e

iz pro{losti, u toku je su|enjeosumnji~enima za ratne zlo -~ine i sve to stvara sliku kojaba{ ne ide u prilog. Iz tog

razloga na{a promocija trebalabi da bude jo{ agresivnija. Li-mitiraju}i faktor je i relativnolo{a ekonomska situacija u BiH.Ali i pored svih ovih negativ-nosti koje nas prate, mi ipak izgodine u godinu biljeìmo pove -}anje broja turista. Sada u~est -vujemo na 20 me|unarodnih i10 doma }ih sajmova godi{nje,uz brojne druge promotivneaktivnosti. Reduciranje promo-cije i aktivnosti na tom poljuimalo bi izuzetno negativneefekte.

U kojim gradovima je najzna -~ajnije pove}anje broj turista?

Po broju prijavljenih turistaprednja~i Sarajevo, pa je u sep-tembru 2009. godine bilo za 31posto vi{e posjeta u odnosu naisti period pro{le godine. To je

fantasti~an rezultat kada seima u vidu da je u svijetu rece-sija. Sarajevski kanton napodru~ju FBiH u~estvuje sa50-60 posto, a na nivou BiH~etvrtina svih dolazaka odnosise na Sarajevo. Druga stvar jekonstantno neprijavljivanje brojaturista od strane velikog brojasubjekata. Objektivno, najja~aturisti~ka destinacija je Me|u -gorje. Zato uvijek govorimo dastvarno stanje ne odgovara sta-tisti~kim podacima.

U situaciji kada treba uloìtisredstva u promociju, prihodituristi~kih zajednica se smanjuju?

Do 2003. godine ukupnaizdvajanja za ~lanarine turi-sti~kih zajednica bila su 0,2posto na ukupan prihod. U2004. to je smanjeno na 0,1posto, a u martu ove godine na0,05 posto. Dakle, za {est go-dina izdva janja su procentualnosmanjena ~etiri puta, umjestoda se taj postotak pove}ava.

Istovremeno, pove}ana su izdva -janja za za{titu kulturno-histo-rijskog i prirodnog naslije|a?

Prema izmjenama i dopu-nama Uredbe o ~lanarinama u turisti~kim zajednicama, teUredbe o boravi{noj taksi (pri-stojbi), koje su donesene ujunu 2004. godine, turisti~kezajednice obavezne su da iz-dvajaju sredstva za za{titu kul-turno-historijskog naslije|a.

Iznos koji turisti~ke zajed-nice izdvajaju za za{titu kul-turno-historijskog naslije|a po -ve}an je na 25 posto. Samo uovoj godini turisti~ke zajednicesu usmjerile skoro tri milionaKM za za{titu kul turno- histo-rijskog naslije|a. Od 2004. godine, izdvojeno je ukupno9.047.816 KM. Mo ̀ emo samopretpostaviti kakvi bi bili efektida smo ova sredstva usmjerili upromociju turizma.

Intervju: Enes Arifhodžić, direktor Glavnog ureda Turističke zajednice FBiH

Posjete stranih novinara Sarajevu i BiH

Već godinama funkcionira uhodan sistem kolek-tivnih i individualnih posjeta stranih novinara i snimateljskih ekipa. Broj takvih posjeta je iz godine ugodinu sve veći. To je veoma značajno, pogotovo kadase radi o novinarima iz zemalja koji dolaze iz emitivnihtržišta, a to su tržišta koja ovdje najviše participirajupo broju stranih turista. Vodeći svjetski listovi objavili su izuzetno pozitivne članke o BiH, što je također dalo određene rezultate. Novinari uglavnomdolaze sa određenom dozom nepovjerenja, ali kadase upoznaju sa stvarnom situacijom i našom ponu-dom, budu izuzetno zadovoljni.

Pove}anje broja turista

Manji prihodi, ve}a izdvajanja

I

Interview with Enes Arifhodžić

10 - Turist - br. 24

In the interview with Enes Arifhodì}, the director of theMain Office of the Tourism Association of the Federationof BiH, we talked about the results achieved in tourism in2009, the importance of promo -tion and the issue of financing.

“The tourism associationswere established in accordancewith the Law on Tourism Asso -ciations and the Promotion ofTourism in the Federation ofBiH from 1996. As early asthen, therefore, it was antici-

pated that tourism should bethe backbone of economic deve -lopment in BiH, that is in theFederation, taking into accountthat tourism is one of the maingenerators of economy thro -ughout the world. Over fiftyeconomic sectors are directly

linked with the development oftourism”, says Arifhodi}.

Countries investing substa n -tial funds in the developmentof tourism will likewise earnsubstantial revenues. Croatia,the country which was prono -unced one of the world’s ten

most desirable destinations, isa good example as to how goodresults can be achieved in avery brief span of time thanksto quality promotion efforts.

What is the importance of promotion for the developmentof tourism and is enough attention paid to this issue inBiH?

Promotion is essential forthe development of tourism.

Interviewer: Jelena Bjelović

In the past couple of years the tourismassociations in the Federation of BiH allocated

almost 10 million KM for the protection of cultural, historic and natural heritage

Increase in the numberof tourists

the director of the Main Office of the Tourism Association of the Federation of BiH

Turist - br. 24 - 11

BiH has achieved success withthe tourism promotion filmEnjoy life; at the London fairwe got an award for the beststand; events have been initia -ted such as Golden Rose of Tou -rism and similar. All these activities are aimed at getting thedomestic and foreign touristsacquainted with our tourismoffer.

It is a known fact that BiHhas an outstanding compara-tive advantage potential andoffer for all tourist seasons.However, a country may haveall necessary conditions for thedevelopment of tourism but,nevertheless, if the public is notaware of it, it is dead capital. Thisis why promotion is so impor-tant. Promotion of tourismshould be seen not as expendi-ture but as an investment. InCroatia, the government pro-vided funds for intensified pro-motion with the aim of savingthe tourist season. Promotionis even more important for BiHbecause our country has stillbeen facing consequences ofharsh recent history and allhorrors caused by the war. Themedia are still broadcastingstories from the past; the courtproceedings are under wayagainst persons indicted forwar crimes – all this creates apicture about our country thatis not to our advantage. This iswhy we should do some evenmore aggressive promotion. Alimiting factor is also a relati -vely poor economic situation inBiH. However, irrespective ofall this negative facts we havebeen facing, we still recordedan increasing trend in the num-ber of tourist. We now take partin twenty international and tennational fairs a year apart fromnumerous other promotion acti -vities. Any reduction in pro-motion efforts and activities inthat area would have very ne -gative effects.

Which towns recorded themost substantial increase in thenumber of tourists?

Sarajevo has the lead in thenumber of reported tourist visitsand the month of Septemberthis year recorded an increaseof 31 percent in comparisonwith the same period last year.That is a fantastic result taking

into account the current reces-sion in the world. The Sara jevoCanton makes 50 to 60 percentof the total figure for the Fed-eration of BiH while on thestate level one fourth of all vis-its are related to Sarajevo. Sec-ondly, there has been an issueof persistent failure on the partof a large number of agents to

report tourist visits. Realisticallyspeaking, the stron gest touristdestination is Me|ugorje. Thisis why we always emphasisethat the statistics does not reflectthe real situation.

In this situation when fundsshould be invested in promo-tion, the revenues of the tou rismassociations are on the decrease?

Up until 2003, the totalmembership fee paid by tourismassociations amounted to 0.2percent of the total revenue. In2004, this was reduced to 0.1percent while in March thisyear it was reduced further downto 0.05 percent. This meansthat over the period of six yearsthe membership fee percentagewas reduced by four times instead of increasing that percentage.

At the same time the percent-ages paid for the protection ofcultural, historical and naturalheritage have been increased?

Pursuant to the Amend-ments to the Decree on Tou rismAssociation and the Decree onVisitor’s Tax that were comeinto force in June 2004, thetourism associations have theobligation to pay percentagesfor the protection of culturaland historical heritage.

The amount of funds thatthe tourism associations pay forthe protection of the culturaland historic heritage has beenincreased by 25 percent. Onlythis year the tourism associa-tion paid almost three millionKM for the protection of cul-tural and historic heritage.Since 2004, the total amount of9,047,816 KM has been paidfor this purpose.

We can only assume whatthe effects would be had thesefunds been allocated for thepromotion of tourism.

Visits of foreign journalists paid toSarajevo and BiH

For years now there has been a system establishedfor receiving collective and individual visits of foreignjournalists and camera crews. The number of such vi-sits is on the increase each year. This is very importantespecially when it comes to journalists coming fromthe countries making part of the outbound markets,the markets with the greatest participation as far asthe number of foreign tourist visits is concerned. Theleading world newspapers have published very posi-tive articles about BiH which also produced certain results. Journalists mainly come here with a dose ofsuspicion but they become very satisfied as soon as they get themselves acquainted with the real situation and with what we have to offer.

Lower revenue, largerexpenditures

Enes Arifhodžić

Odluke


Broj kantona KANTON Naziv programa Korisnik Iznos

1 Unsko-sanski kanton

Stari grad Ostroàc JU Dom kulture Cazin 50.000,00

Kapetanova kula u Biha}u JU Zavod za za{titu kulturnog naslije|a, Biha} 32.000,00

Manastir Rmanj Srpski pravoslavni manastir Rmanj, Martin Brod-Biha} 27.624,11

Ukupno 109.624,11

2 Posavski kanton

Obnova male vije}nice u Odàku Op}ina Odàk 25.000,00

Obnova muzeja Vrata Bosne u Tolisi Franjeva~ki samostan Tolisa, Ora{je 28.041,60

Za{tita podru~ja Stara~a kao ugroènog stani{ta MZ Vojskova, Odàk 10.000,00

Ukupno 63.041,61

3 Tuzlanski kanton

Dàmija Kur{umlija u Kladnju Med`lis IZ Kladanj 80.000,00

@upna crkva u Bre{kama RKT @upni ured Bre{ke, Dokanj 20.000,00

Turalibegova dàmija u Tuzli Med`lis IZ Tuzla 65.000,00

Rekonstrukcija crkve Sveti Juraj Moran~aniMZ Ljuba~e-Tuzla

RKT ùpni ured Sveti Juraj Moran~ani, Tuzla 40.000,00

Arhiv Tuzlanskog kantona JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla 15.000,00

Obnova postav. Muzeja Eparhije Zvorni~ko-tuzlanske u Tuzli

Srpska pravoslavna crkvena op{tina u Tuzli 42.659,00

Stari grad Srebrenik Op}ina Srebrenik 50.000,00

Sanacija crkve Sv. Petra i Pavla u Tuzli Franjeva~ki samostan sv. Petra i Pavla, Tuzla 50.000,00

Ukupno 362.659,00

4Zeni~ko-dobojski kanton

Stari grad Te{anj Op}ina Te{anj 40.000,00

Tragovima bosanskog kraljevstva Fondacija za razvoj zajednica Mozaik 40.000,00

Sanacija zvonika i ju`nog pro~elja crkve Sv.Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci

Franjeva~ki samostan Kraljeva Sutjeska, Kakanj 68.193,29

Saborni hram u Zenici SPC op{tina u Zenici 60.000,00

Trzanska dàmija u @ep~u Med`lis IZ @ep~e 25.000,00

Crkva sv. Prokopija u Visokom SPC op{tina Visoko, Kakanj 15.000,00

Ukupno 248.193,29

5Bosansko-podrinjskikanton

Semiz Alijino turbe u Pra~i Op}ina Pale-Pra~a 18.394,96

Ukupno 18.394,96

6 Srednjobosanski kanton

Sanacija dàmije Hasana Kjafije Pru{~aka uPriscu

Med`lis IZ Donji Vakuf 55.000,00

Crkva sv. Ante u Busova~i RKT @upa sv. Ante Padovanskog, Busova~a 15.916,00

Sanacija stare crkve Imena Marijina Gromiljak kod Kiseljaka

Nadbiskupija Vrhbosanska @upni ured imena Marijina,Gromiljak, op}ina Kiseljak

45.000,00

Ukupno 115.916,00

7Hercegova~ko-neretvanskikanton

Obnova SPCO i dvora u âpljini Pravoslavni manastir @itomisli}i, Mostar 70.000,00

[ejh Jujino turbe Mostar Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo mostarsko, Mostar 20.000,00

Nekropola ste}aka Sovi}i, Jablanica Zemaljski muzej BiH, Sarajevo 26.000,00

Stari grad Gabela, restauracija lava Zemaljski muzej BiH, Sarajevo 16.183,50

PP Hutovo blato – za{tita, valorizacija, promocija JP „Park prirode Hutovo blato“, âpljina 80.000,00

Obnova katedralne crkve i zvonika u Mostaru Mostarsko duvanjska biskupija, Mostar 50.000,00

Ukupno 262,283,50

8Zapadno-hercegova~ki kanton

Sanacija stare crkve sv. Ante, muzeja i muzejske zbirke Humac Ljubu{ki

Franjeva~ki samostan sv. Ante Padovanskog, HumacLjubu{ki

80.000,00

Obnova crkve Sv. Pa{kala Vitina @upni ured sv. Pa{kala, Vitina 30.000,00

Obnova filijale crkve sv. Ante u Ljuboti}ima @upe sv. Petra i Pavla Ko~erin 13.452,80

Fr. @upna ku}a u êrigaju [. Brijeg Franjeva~ki samostan Uznesenja BDM, [iroki Brijeg 40.000,00

Ukupno 163.452,78

9 Kanton Sarajevo

Za{tita nematerijalne kulturne ba{tine i manifestacija Dani europske ba{tine

Fondacija za odrìvi razvoj OdRaz Sarajevo 262.000,00

Edukacija u~enika u svrhu za{tite i o~uvanjatradicionalnih zanata

Udruènje Tradicionalni zanatski esnafi 75.000,00

Saborna crkva u Sarajevu SPC op{tina Sarajevo 50.000,00

Sarajevo film festival Obala Art Centar, Sarajevo 50.000,00

Sanacija spomen parka Vraca Kantonalni zavod za za{titu spomenika Sarajevo 86.495,59

Digitalna za{tita i arhiviranje bosanskoherce-gova~ka {tampa od 1866. do 2016.

Media-centar, d.o.o. Sarajevo 55.000,00

Projekt Osjeti Sarajevo Tim System, Sarajevo 60.000,00

Proslava 800 godina franjeva~kog reda Franjeva~ki provincijalat Bosne Srebrene, Sarajevo 30.000,00

JU Vrelo Bosne za{tita, valorizacija i promocijaKantonalna javna ustanova Spomenik prirode „Vrelo Bosne“, Sarajevo

20.000,00

Stalni postav [ume BiH, autor êdomir [ili} Zemaljski muzej BiH, Sarajevo 20.000,00

Katedrala Srca Isusova u Sarajevu – sanacija Vrhbosanska nadbiskupija Sarajevo 50.000,00

Dovr{etak samostana i crkve Bezgre{nekraljice Karmela, Stup

Samostan bezgre{ne Kraljice Karmela, Stup, Sarajevo 50.000,00

Ukupno 808.496,00

Odlu

kom

Vlad

e Fed

eracij

e BiH

usvo

jen je

sljed

e}i pr

ogra

m ra

spodje

le sre

dstav

a za o

~uva

nje, k

onze

rvira

nje

i obn

avlja

nje ku

lturn

o-po

vijesn

e ba{t

ine i

o~uv

anje,

za{ti

tu i o

bnav

ljanje

priro

dnog

nasli

je|a,

ostva

renih

od ~l

anar

ina u

turis

ti~kim

zajed

nica

ma i

bora

vi{ni

m ta

ksam

a za p

eriod

1.1.-

31.12

. 200

8. go

dine.

T

Odluke


Tokom 2009. godine turisti~kaponuda BiH predstavljena jena brojnim turisti~kim sajmo-vima. U pro{lom broju Turistaop{irnije smo pisali o sajmo-vima odrànim u prvoj polo-vini godine.

Nakon toga, odràn je RDAsajam u Kelnu (od 4. do 6. av-gusta) te 42. Me|unarodni sajamlorist i turizam u Novom Sadu(od 6. do 10. oktobra 2009).

Sajam RDA u Kelnu(Njema~ka) je sajam najve}ihnjema~kih autobusera i touroperatera. Nastup BiH je rea-liziran uz podr{ku GTZ-a uBiH (Dru{tvo za tehni~ku sa-radnju). TUBiH te agencijeOtas i Fortuna tours predstavilisu se na zajedni~kom {tandu sazemljama iz regije. Prvog danaodràna je zajedni~ka konfe-rencija za novinare. Istaknut jeogroman potencijal BiH kao

destinacije za kru`ne (autobu-sne) ture, sa akcentom na kul-turno-historijsko i prirodnonaslje|e. Na pres konfrencijipredstavljen je i web portal podnazivom “Blago Balkana”, s ci-ljem pruànja objedinjenih in-formacija regionalne ponudena jednom mjestu. Na sajmu jezabiljeèn pove}an agencija zadestinacije u BiH. Odràno je

nekoliko sastanaka sa konkret-nim dogovorom, a obavljeni sui brojni razgovori sa medijima imarketin{kim agencijama.

42. ME\UNARODNI SA-JAM LORIST I TURIZAM UNOVOM SADU odràn je od6. do 10. oktobra 2009. Na ovomsajmu TUBiH tradicionalnoizlaè bh. turisti~ku ponudu.Ove godine na sajmu je ukupno

u~estvovalo oko 300 izlaga~a izavidan broj posjetilaca. [tandBiH posjetili su predstavniciambasade BiH u Srbiji, a pred-stavnici TUBiH-a u~estvovalisu na skupu “Poslovni dan tu-risti~kih privrednika”.

Prepoznatljiv {tand TU-BiH-a dobio je nagradu komi-sije Novosadskog sajma “Velikanagrada Dobar dizajn” za krea-tivan dizajn {tanda. Pored na-grade za {tand TUBiH-a, naVe~eri {ampiona, 5. oktobra,stru~ne komisije Novosadskogsajma uru~ile su priznanja ho-telskim i ugostiteljskim objek-tima iz BiH (1 pehar Novo- sadskog sajma, 3 povelje zakvalitet, 3 {ampionske plaketei 1 plaketa za kvalitet).Na ovom sajmu najvi{e inte-resa iskazano je za zimovanjana Jahorini i gradove Sarajevo,Vi{egrad i Trebinje.

Broj kantona KANTON Naziv programa Korisnik Iznos

10 Kanton deset

Dovr{etak Franjeva~kog muzeja i GalerijeGorica Livno

Franjeva~ki muzej i galerija Gorica Livno 20.000,00

Obnova crkve Sv. ]irila i Metoda, Tomislavgrad Franjeva~ki samostan Tomislavgrad 18.379,40

Ukupno 38.379,40

11Federacija Bosne i Hercegovine

Za{tita nematerijalne kulturne ba{tine i manifestacija Dani europske ba{tine

Fondacija za odrìvi razvoj OdRaz Sarajevo 256.524,43

Obnova parohijskog doma u Bos. Grahovu SPCO Grahovo, Bosansko Grahovo 40.000,00

Brusa bezistan u Sarajevu Kantonalni zavod za za{titu spomenika Sarajevo 40.000,00

Franjeva~ki samostan Kre{evoFranjeva~ki Provincijalat Bosne Srebrene Sarajevo –Franjeva~ki samostan Kre{evo

30.000,00

Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u JajcuDru{tvo za za{titu kulturno povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajce

30.000,00

Sanacija mlinica na rijekama Trebiàt i Li{tica

Federalno ministarstvo turizma i okoli{a 50.000,00

Stari grad Ljubu{ki Op}ina Ljubu{ki 60.000,00

Izgradnja i ure|enje Muzeja u Masnoj Luci,Posu{je

Franjeva~ka udruga Masna Luka, Posu{je 20.000,00

Ukupno 526.524,00

UKUPNO (sve turisti~ke zajednice, osim Kantona 10) 2.678.486,27

BiH na međunarodnim sajmovima

Prepoznatljiv štand TUBiH-a dobio je nagradu komisije Novosadskog sajma

"Velikanagrada Dobar dizajn" za kreativan dizajn štanda

olimpijskih planina

B

Igman i Bjelašnica


Bjela{nica, planina na kojoj sutokom Zimskih olimpijskih igara1984. godine odràna takmi ~e -nja u najatraktivnijim alpskimdisciplinama za mu{karce, da -nas predstavlja vaàn dio zim -ske turisti~ke ponude BiH. Spreko 200 snje`nih dana u go-dini, s prosje~nom visinom sni-

jega od 135 cm i dobro ure |e-nim stazama za spust, slalom iveleslalom, na visini od 1.200do 1.400 metara, Bjela{nica ras -polaè sa oko 15.000 metaraskija{kih staza za sve alpskediscipline. Ski staze se spu{tajusa vrha Bjela{nice na 2.067m/nv do prostora Babina Dola na 1.266 m/nv. Duìna staza

na Malom Polju – Igman jeoko 1. 400 metara.

Ski centar Bjela{nica-Igmanpoznat je po kombinaciji o{trihstaza za alpske skija{ke disci-pline i {irokih prostranstava,samo koji kilometar dalje, na-mijenjenih onima koji uìvajuu tr~anju na skijama. Bjela{ -nica je svega nekoliko minutavo`nje automobilom udaljena

od igmanskog Velikog Poljagdje su odràvana olimpijskatakmi~enja u nordijskim disci-plinama i Malog Polja gdje suse takmi~ili skija{i skaka~i. Blagesnje`ne padine blizu bjela{ ni~ -kog Hotela „Mar{al“ pravo sumjesto za najmla|e, dok MaloPolje pruà idealne uvjeteskija{ima po~etnicima. Kako bisigurnost skija{a bila na viso-kom nivou, uveden je i novi

U periodu od 1. do 31. oktobra KJP ZOI'84 OCSD.O.O. pokrenulo je pretprodaju sezonskih ski karata,tako da je cijena karte iznosila 280 KM.

Kampanja je pokrenuta kako bi se ljubiteljima skijanja omogućilo da i ove sezone uživaju u zimskimsportovima po pristupačnim cijenama. U okviru kampanje je i akcija posebnih popusta na usluge skicentra za turističke agencije i hotele.

Pored hotela „Maršal“ i apartmana, posjetiocespremno očekuju i planinarski domovi na

Bjelašnici. Prošle godine na Igmanu je otvoren i hostel „Feri“, kao prvi omladinski hostel

obnovljen u BiH poslije rata


pravilnik/bonton pona{anja naskijali{tu.

Pro{le godine je instaliranai ljetno-zimska sanjka{ka staza

na Babinom Dolu na Bjela{ -nici, tzv. tubbing. Ova stazapredstavlja posebnu atrakcijuza djecu, kojoj je vo`nja niz tubbing ujedno i prvi susret s

ekstremnim sportom.Centralni hotelski kapacitet

na Bjela{nici i Igmanu je Hotel„Mar{al“, objekat izgra|en naostacima nekada{njeg hotela„Famos“. U sezoni 2009/2010.cijena smje{taja u hotelu „Mar -{al“ kre}e se od 50 do 125 KM, uzavisnosti od vrste smje{taja i perioda. Pored hotela „Mar {al“ iapartmana, posjetioce sprem noo~ekuje i sedam planinar skihdomova na Bjela{nici. Pro{le go-dine otvoren je i hostel „Feri“,sa 103 leàja, kao prvi omla-dinski hostel obnovljen u BiHposlije rata. Poloàj objektaomogu}ava jednostavan pri-stup skija{kim terenima. Stazaza nordijske discipline, duìne

15 kilometara, koja se u ljet-nom periodu koristi za bicikli-zam, nalazi se u neposrednojblizini hostela.

• Pojedina~na karta 5 KM• poludnevna dje~ija 17 KM• poludnevna za odrasle

28 KM• dnevna dje~ija karta 20 KM• dnevna za odrasle 35 i

30 KM • sedmodnevna karta

200 KM.

Baby lift - pojedina~na karta 2 KM, poludnevna 8 KM idnevna 12 KM.No}no skijanje (od 18.30 –21.00) - 18 KM.

Igman i Bjelašnica

Hostel FERI

Zavisno od dijela sezone, u hostelu FERI noćenje sadoručkom košta od 52 do 67 KM, polupansion od 62do 77 KM, a puni pansion od 72 do 87 KM.

Hostel Feri otvoren je prošle godine, u prelijepomambijentu Velikog Polja na Igmanu. Raspolaže kapa-citetom od 103 osnovna ležaja (+ 21 pomoćni). Svesobe posjeduju TWC, SAT TV, internet priključak i direktnu telefonsku liniju.

Od sadržaja izdvajamo: kafeteriju, TV salu, restoran,dvije konferencijske sale, fitness salu, saunu, WiFi internet, internet kafe, salon zabavnih igara.

Među sadržajima za sport i rekreaciju su baby skilift, teren za nogomet, košarkaška igrališta, teren zaodbojku na pijesku, biciklističke staze (rent a bike),dječije igralište, te uređene staze za šetnju i trčanje.

Naziv i vrstaKapacitet

osoba po satuDuìna trase

m

Trosjedanica ì~araBabin Do Bjelanica

1.350 1.340

Dvosjedanica ì~araMalo Polje Igman

1.200 1.200

Ski lift Babin Do Bjelanica

900 612

Ski lift Kolijevka 1 Bjelanica

1.195 886

Ski lift Heliodrom Bjelanica

900 735

Ski lift Kotlovi Bjelanica

900 665

Ski lift[umski skok Bjelanica

900 840

Baby ski liftoviMalo Polje Igman

800 150

Žičare i ski liftovi

Ukupni kapacitet – ì~are: 2.550 osoba/satUkupni kapacitet – ski liftovi: 4.800 skija{a/sat

Ukupni kapacitet – baby ski liftovi: 800 skija{a/satMax. kapacitet 8.150 skija{a/sat

Ljubitelji no}nog skijanja mogu koristiti jednu stazu umjerenog nagiba, duìne 750 m, koja je vrlo

dobro osvijetljena.

Cijena karte za ì~are:

BIgman and Bjelašnica


Bjela{nica, the mountain where,during the 1984 Winter OlympicGames, the men’s competitionsin the most attractive alpineskiing disciplines took place,today makes an important partof BiH’s winter tourism offer.With over 200 snowy days peryear, an average snowfall of 135 cm and well-cut trails fordownhill, slalom and giantslalom, situated at the altituderanging from 1,200 to 1,400metres above sea level, Bjela{nicahas about 15,000 metres of skitrails for all alpine disciplines.From the peak of Bjela{nica,which is situated at the altitudeof 2,067 metres above sea level,all trails descend to the area ofBabin Dol at 1,266 metresabove sea level. The length oftrails in Malo Polje – Igman isabout 1,400 meters in all.

The Ski Centre Bjela{nica-Igman is famous for having acombination of trails with sharpturns suitable for alpine skiingdisciplines and wide spaciousslopes only a few kilometresfurther away which are gearedfor those who enjoy skii run-ning. Bjela{nica is only a sev-eral mi-nutes’ drive away fromVeliko Poje in Igman, where,during the Olympic Games,competitions in Nordic disci-plines took place, and fromMalo Polje, where competi-tions took place in ski jump-ing. Gentle snowy slopes nearthe Hotel Mar{al in Bjela{nicaare ideal for the youngest pop-ulation while Malo Polje offersideal conditions to skiing be-ginners. In order to ensure ahigh level of safety for skiers, anew rulebook/ski conductcode has been adopted for theski area.

Last year a new summer-winter sledding trail, also calledtubing, was built in Babin Dolin Bjela{nica. This trail is apopular attraction for childrenfor whom taking tubing rides

Apart from the Hotel Maršal and apartment cottages, ready to receive visitors in Bjelašnica

are also the climbers' lodgings. In addition, lastyear the Hostel Feri was reopened in Igman, as the

first youth hostel renovated in BiH after the war

of Olimpic Mountains


represents their first encounterwith an extreme sport. The mainhotel facility in Bjela{nica and

Igman is the Hotel Mar{al, abuilding erected on the remainsof the former Hotel Famos.The hotel still dominates thesurrounding landscape whererows of apartment cottages havealready been for-med offeringseveral thousand new beds foraccommodation. Apart fromthe hotel Mar{al and the apart-ment cottages, seven climbers’cottages also stand ready to re-ceive visitors in Bjela{nica. Lastyear the Hostel Feri, with the ac-commodation capacity of 103beds, was reopened as the firstyouth hostel renovated in BiHafter the war. The location ofthis facility enables an easy access to the ski area. A 15-kilometre-long trail for Nordicdisciplines, which is used as abiking trail during summer, islocated in the immediate vicinityof the hostel.

• Single ride ticket - 5 KM• Half-daily pass for

children - 17 KM• Half-daily pass for adults -

28 KM• Daily pass for

children - 20 KM

• Daily pass for adults - 35 and 30 KM

• Seven-day pass - 200 KM.

Baby lift – single ride ticket is2 KM, half-daily pass 8 KM,and daily pass 12 KM.Nigh skiing (from 18.30 to21.00) - 18 KM.

Igman and Bjelašnica

In the period from 1 to 31 October, the 1984 WinterOlympic Centre Sarajevo, a public company with limitedliability (KJP ZOI’84 OCS D.O.O.), initiated the advancesale of season ski passes at the price of 280 KM.

This campaign was initiated in order to enable skilovers to enjoy winter sports at reasonable prices. Thecampaign also included special discounts for the useof ski centre services by tourist agencies and hotels.

Type and Name Capacity –

persons per hour Length of thetrail in metres

Triple chair Babin Do Bjelašnica

1350 1340

Double chairMalo Polje Igman

1200 1200

Surface ski lift Babin Do Bjelašnica

900 612

Surface ski lift Kolijevka 1 Bjelašnica

1195 886

Surface ski lift Heliodrom Bjelašnica

900 735

Surface ski liftKotlovi Bjelašnica

900 665

Surface ski lift Šumski skok Bjelašnica

900 840

Baby ski lifts Malo Polje Igman

800 150

Ropeways and surface ski lifts

The total capacity of passenger ropeway - chairlifts: 2,550 persons per hour.

The total capacity of surface ski lifts: 4,800 persons per hour.The total capacity of baby ski lifts: 800 skiers per hour.

The maximum capacity is 8,150 persons per hour.

Nigh skiing lovers can use one very well lit trailwhich has a gradual slope and is 750 metres in length.

Hostel FERI

Depending on the period of the season, the priceof bed and breakfast in the Hostel FERI ranges from52 to 67 KM, the price of half-board from 62 to 77 KM,and full-board from 72 to 87 KM.

The Hostel Feri was reopened last year amid thebeautiful landscape of Veliko Polje in Igman. It has103 beds (+ 21 additional beds). All rooms have toilet,satellite TV, internet connection and direct telephoneline. The hostel ancillary facilities consist of a coffeebar, TV room, restaurant, two conference rooms, fitness room, sauna, WiFi Internet, Internet coffeeshop and games/entertaining room.

As for the sport and recreation facilities, they include a baby ski lift, football field, basketball andsand volleyball courts, biking trails (rent a bike), anda playground for children, as well as well-cut trails forwalking and running.

Pricelist of ropewaytransportation passes:

D

Zima na Jahorini


Dva {estosjeda instalirana naJahorini krajem 2009. me|uglavnim su adutima kada jerije~ o unapre|enju zimske ponude. Jedan {estosjed je natrasi biv{eg jednosjeda Poljicea drugi na trasi Ogorjelica 1.Ovaj, ali i drugi va`ni projekti,predstavljeni su na trodnevnojradionici „Workshop - Jahorina2009“, odrànoj krajem sep-tembra. Manifestacija je oku-pila predstavnike 40 turo pera-tera i turisti~kih agencija izzemlje i okruènja, te hoteli-jere sa Jahorine i iz Isto~nogSarajeva.

Cilj radionice bio je da seprezentacijom zimske turis ti~ keponude i smje{tajnih kapaci-teta stvore uslovi za sklapanjeposlovnih aran`mana. Direktor

Turisti~ke organizacije GradaIsto~no Sarajevo Savo Kova~ukazao je na zna~aj izgradnjenovih {estosjednih ̀ i~ara i pro-jekat zasnjeàvanja za ukupnuponudu na planini:

“To su sadràji koji }e Jahorini dati sasvim novu dimenziju, a uvjereni smo da}e modernizacija infrastruk-ture na skijali{tima planinu ot-voriti i prema probirljivomevropskom turisti~kom trì{tu”,rekao je Kova~.

Ina~e, „Workshop - Jaho-rina 2009“ je prvi od ~etiridoga|aja koji ~ine trogodi{njigeneralni projektni konceptpromotivno-poslovnih, izlo` -beno-sajamskih turisti~kih ma-nifestacija “U susret zimi - Ususret prijateljima” koji je drugi

CIJENEniè i do 30 odsto

Na Jahorini su sedmicama prije početka sezonezavršene sve pripreme. Osvijetljena je

kompletna planina a ponuda je prezentirana na turističkim sajmovima. Najviše gostijuočekuje se iz republika bivše Jugoslavije

Piše: mr. sci. med. Almasa Kajtaz

naziv za 14. po redu Jahorinskuturisti~ku berzu. Tu je i ma ni-festacija U susret zimi, gastrosu -sret Trpeza ljubavi i ljetna turisti~ka berza U susret prijateljima.

Na Jahorini su sedmicamaprije po~etka sezone zavr{enesve pripreme. Osvijetljena jekompletna planina, vodilo semnogo ra~una o sigurnosti ski -ja{a, a ponuda je prezentirana ina turisti~kim sajmovima. Naj -vi{e gostiju o~ekuje se iz repu-blika biv{e Jugoslavije.

U turisti~koj sezoni 2009/2010. na ovoj planini cijenesmje{taja u pojedinim smjenamasniène su u prosjeku za 20odsto. Olimpijski centar Jaho-rina i Hotel „Bistrica“ snizili sucijene u pojedinim smjenamaza narednu turisti~ku sezonu ido 30 odsto. Sli~no su postupilii ostali hotelijeri, tako da jeprosjek sniènja cijena u jaho-rinskim hotelima oko 20 odsto,rekao je Dragan Sokolovi}, direktor marketinga u Olim-pijskom centru Jahorina. On jenaglasio da na Jahorini trenutnoima oko 4.000 kreveta. Premanjegovim rije~ima, ljeto 2009.bilo je najuspje{nije po brojuostvarenih no}enja, pa je odaprila do kraja avgusta u Ho-

telu „Bistrica“ ostvareno vi{eod 30.000 no}enja.

Isto~no Sarajevo u turizmuvidi svoj najva`niji resurs, a tuse prije svega misli na Jahorinui ono {to ona moè da ponudi.

Zbog toga iz gradske upravenajavljuju kako }e uloìti dodatne napore da turisti~kasezona ne bude zavr{ena uprolje}e, ve} da se produì itokom ljeta.

„Usvajanjem Master planai aktivnostima op{tine Pale naizradi Regulacionog plana zapodru~je Jahorine, stvorene susve pretpostavke da olimpijskaplanina krene u ozbiljan razvoj,koji }e joj obezbjediti i ulaz-nicu u porodicu savremenih ipresti`nih sportsko-turisti~kihcentara”, smatra na~elnikOp{tine Pale Slobodan Savi}.Trenutno se radi i na obo ga -}ivanju ljetne ponude, pripre-mom razli~itih sportskih sadr-àja, biciklisti~kih i staza za{etnje, kao i uvr{tavanje seg-menata takozvanog adrenalin-skog turizma, poput popu lar-nog paraglajdinga.

Jahorina je jo{ 2008. godinedobila i dva bitna infrastruk-turna sistema: kolektor zavikend naselje [ator i uli~nu

rasvjetu od Poljica do RajskeDoline. Kada je rije~ o smje{ -tajnim kapacitetima, posljed-njih nekoliko godina ponudusu upotpunili i novi objekti.Ve}ina objekata svojim posjeti-ocima nudi i uslugu ski-{kole,te iznajmljivanja ski-opreme.Cijene su (u prosjeku) 30 KMza sat individualne nastave uski-{koli, sa mogu}no{}u po pu-sta, a iznajmljivanje ski-opremeje od 5 do 100 KM. Jahorina

spada u visoke pla nine. Gostimaje na planini na raspolaganjuvi{e od 20 kilometara uvijekodli~no prip rem ljenih skija{kihstaza. Sta zama i vertikalnimtransportom gazduje Olimpijskicentar Jahorina. Izvanrednakonfiguracija terena, obilje vrlokvalitetnog snijega, pogodnaklima, staze za alpske disciplinekao i blage padine (Rajska dolina)uvrstile su Jahorinu me|u naj -ljep{e i najpoznatije ski-centre.Staze na Jahorini su pro{irenea osposobljena su i sva sredstvavertikalnog transporta. Svako -dnevno se ure|uju sve staze aì~are su atestirane. Za razlikuod ostalih olimpijskih planina,staze na Jahorini su dosta str-mije i podijeljene po teìni savladavanja. Najteà staza jeOlimpijski ènski smuk (startna 1873 metra) i Olimpijskaènska varijanta (start na 1535metara nadmorske visine).

Cijene karata za ski pass

Zima na Jahorini


SKI PASSOdrasli

od 15.12.2009. godineDjeca do 14. god.

od 15.12.2009. godine

KM € KM €

Poludnevna (09.00-12.30 )

25.00 pro.78 18.00 ruj.20

Poludnevna (12.30-16.00 )

30.00 15.34 21.00 lis.74

Dnevna (09.00-16.00)

39.00 19.94 28.00 14,32

Dnevna (11.00-16.00)

34.00 17.38 25.00 pro.78

2 dana 70.00 35.79 49.00 25,053 dana 105.00 53.69 75.00 38.354 dana 136.00 69.54 98.00 50.115 dana 170.00 86.92 122.00 62.386 dana 195.00 99.70 140.00 71.587 dana 220.00 112.48 158.00 80.788 dana 240.00 122.71 172.00 87.949 dana 265.00 135.49 190.00 97.15

10 dana 290.00 148.27 208.00 106.35Baby lift dnevna ------ ------ 16 8,18No}no skijanje 20.00 10,23 20.00 lis.235 dana u sezoni 180.00 92.03 129.00 65.96

10 dana u sezoni 310.00 158.50 222.00 113.51Sezonska karta 550.00 281.21 340.00 173.84

Primjera radi, u hotelu “Bistrica” smještaj na bazi polupansiona košta od 69 do 99 KM, u zavisnosti odperioda. U hotelu “Termag” cijene za jednu noć krećuse od 120 do 250 KM, u zavisnosti od perioda i vrsteusluge, noćenja u sobi ili apartmanu, noćenja sa do-ručkom ili usluge polupansiona. Osim ovih, gostimasu na Jahorini na raspolaganju brojni drugi hoteli,pansioni, vikendice i apartmani.

U privatnim kućama cijene su nešto povoljnije. Recimo, vikendica „Bosanska kuća“ u punoj sezonimože se iznajmiti za 180 KM, za šest osoba.

Produìti turisti~ku sezonu

Vi{e od 20 kilometarastaza

WWhen it comes to the improve-ment of winter tourism offer,the two six-seaters erected inJahorina towards the end of 2009are one of the main trumps ofthis resort. One six-seater chairlift has been erected on theroute of the former one-seaterchair lift Poljice and the otherone on the route of Ogorjelica1. This, along with other im-portant projects, was presentedat a three-day workshop titled„Workshop - Jahorina 2009“which was held in late Sep-tember. This manifestationgathered together the represen-tatives of 40 tour operators andtourist agencies from our coun-try and the countries in the region as well as hotel keepersfrom Jahorina and East Sarajevo.

The goal of this workshopwas to create conditions forconcluding business deals byway of presenting the wintertourism offer and accommoda-tion capacities. Savo Kova~, thedirector of the Tourist Agencyof the town of East Sarajevopoints out to the significance ofthe construction of new six-seater chair lift and the artificialsnow making project for theoverall quality of this moun-tain tourism offer:

“These are the facilitiesthat will give Jahorina an en-tirely new dimension, and weare convinced that the mod-ernisation of the infrastructurein ski areas will help this moun-tain get into the very demand-ing European tourism market,“says Kova~.

As a matter of fact, the“Workshop - Jahorina 2009” isone of four events that makepart of a three-year generalproject concept of the promo-tional/business, exhibition/fairtourist manifestations titledEncountering Winter – Encoun-tering Friends which is anothertitle for the 14th Jahorina tourist

All preparation activities have been finished for weeks ahead of the beginning of winter

season in Jahorina. The whole mountain got illumination lights and the tourism offer was presented at tourism fairs. It is expected that

the biggest number of guest will be coming fromthe former Yugoslav republics

Written by: MSc. Almasa Kajtaz

Winter in Jahorina


Winter in Jahorina


stock market. There is also a manifestation titled Encoun-tering Winter, as well as a gas-tronomic event Table Full ofLove and a summer touriststock market EncounteringFriends.

All preparation activitieshave been finished for weeksahead of the beginning of winterseason in Jahorina. The wholemountain got illumination li -ghts; a lot of attention has beenpaid to the safety of skiers; thetourism offer has been pre-sented at tourism fairs. It is ex-pected that the biggest numberof guest will be coming fromthe former Yugoslav republics.For the tourism season 2009/2010 the accommodation pricesin this mountain have been cutby 20 percent in average forcertain periods of the season.The Olympic Centre Jahorinaand the Hotel Bistrica have cuttheir prices for certain periodsduring the coming winter tou -rist season even by up to 30percent. Other hotel keepershave done likewise so that theaverage reduction in prices inJahorina hotels is about 20 per-cent, says Dragan Sokolovi},the marketing manager in theOlympic Centre Jahorina. Heemphasises that currently thereare 4,000 beds available for accommodation in Jahorina.Accor ding to Sokolovi}, thesummer of 2009 was the mostsuccessful considering the num-ber of overnights for in the pe-riod from April to the end ofAugust the Hotel Bistricarecorded more than 30,000overnights.

East Sarajevo sees tourismas its most important resourceand this concerns first of all Ja-horina and what it has to offer.This is why the town adminis-tration has announced that ad-

ditional efforts will be investedwith the aim of making thetourist season extended intosummer rather than finished inspring.

“As a result of the adoptionof the Master Plan and the activities that the Pale Munici-pality carried out to developthe Zoning Plan, precondi-tions have been created for theOlympic Mountain to start se-rious development whichwould provide it with prereq-

uisites for entering the familyof modern and prestigioussport and tourist resorts,“ be-lieves Slobodan Savi}, the ma -yor of the Pale Municipality.

Currently the activities areunder way to enrich the summertourist offer by way of prepar-ing different sport facilities andwalking paths, and by way ofextending the offer to includesegments of the so called adre -naline tourism such as thepopular paragliding.

As early as in 2008, Jahorinagot two important infrastruc-ture systems: the collector sys-tem for the cottage settlement[ator and street lights fromPoljice to Rajska Dolina. As faras accommodation capacitiesare concerned, in the past cou-ple of years new facilities wereconstructed and included inthe offer. Majority of the faci -lities organise ski schools fortheir guests and offer skiequipment rental ser vices. Theaverage price of an hour-longindividual ski lesson is 30 KMwhile the rental of ski equip-ment ranges from 5 to 100 KM.

Jahorina falls under the ca -tegory of high mountains. InJahorina visitors have at theirdisposal more than 20 kilometresof always well prepared andmaintained ski runs. The runsand vertical transport facilitiesare managed by the OlympicCentre Jahorina. The outstan -ding configuration of the terrain,abundance of good quality snow,a favourable climate, availabilityof both ski runs for alpine dis-ciplines as well as gentle slopes(Rajska Dolina – Paradise Valley)all contributed that Jahorina hasbecome one of the most beau-tiful and most renowned ski re-sorts. Ski slopes have been extended in Jahorina and all types ofvertical transportation have beenput in operation. All ski trailsare cut and mainta ined on adaily basis and the ski lifts areattested. Unlike other Olympicmountains, the slopes in Jaho-rina are much steeper and aredivided in different categoriesbased on how difficult they arefor skiing. The most difficultone is the Olympic Women’sDownhill Race (starting at theelevation of 1,873 metres) andthe Olym pic Women’s Variant(starting at the elevation of1,535 above sea level).

Ski pass prices

SKI PASS

AdultsStarting from 15 Dec 2009

Children up to 14 years of ageStarting from 15 Dec 2009

KM € KM €

Half-daily (09.00-12.30 )

25.00 pro.78 18.00 ruj.20

Half-daily (12.30-16.00 )

30.00 15.34 21.00 lis.74

Daily(09.00-16.00)

39.00 19.94 28.00 14,32

Daily(11.00-16.00)

34.00 17.38 25.00 pro.78

2 days 70.00 35.79 49.00 25,053 days 105.00 53.69 75.00 38.354 days 136.00 69.54 98.00 50.115 days 170.00 86.92 122.00 62.386 days 195.00 99.70 140.00 71.587 days 220.00 112.48 158.00 80.788 days 240.00 122.71 172.00 87.949 days 265.00 135.49 190.00 97.15

10 days 290.00 148.27 208.00 106.35Baby lift-daily ------ ------ 16 8,18Skiing by night 20.00 10,23 20.00 lis.23

5 days in the season 180.00 92.03 129.00 65.9610 days in the season 310.00 158.50 222.00 113.51

Season ski pass 550.00 281.21 340.00 173.84

In the Hotel Bistrica, for instance, the accomodationon a half-board basis costs from 69 to 99 KM depen-ding on the period of the season. In the Hotel Termagprices for one overnight range from 120 to 250 KM de-pending on the period and the type of service, whet-her you stay in a room or a suite, whether you havebed and breakfast or half-board. Apart from the twomentioned hotels, there are many other accommoda-tion facilities in Jahorina - hotels, boarding houses,cottages and aparments.Prices of accommodation in private houses are somewhat more favourable. For instance, the cottage“Bosanska Kuća” (Bosnian House) may be rented inpeak season for the price of 180 KM for six persons.

Tourist season to be extended

More than 20 kilometres of ski runs

L

Vlašić


Lijepe vijesti otvaraju novuzimsku sezonu na Vla{i}u. Usrcu ove prekrasne planine ucentralnoj Bosni iznikao jenovi presti`ni hotel „Blanca“.Sude}i po najavi, prve goste„Blanca“ bi mogla primiti ve}koncem ove godine. Zahvalju -ju}i ljubaznosti menad`mentakoji za otvorenje pripremamno{tvo iznena|enja, Turist jedo{ao do prvih fotografija no voghotela. [apu}e se da }e kumahotela biti hrvatska atleti~arkaBlanka Vla{i}. Hotel visoke kategorije }e popratnim hotel-skim sadràjima definirati raz-voj Resort & Spa standarda,kako na Vla{i}u tako i u BiH.Godi{nje aktivnosti obuhva ta}e

zimsko-planinski turizam i raz-voj ljetnog MICE turizma, tj.korporativnog turizma bazira-nog na unikatnoj ponudi (fly-fishing i ostale vrste ribolova,eko - etno doìvljaji, planina-renje, canuing, rafting, para-glajding, karakterni izleti itd).Bogatiju ponudu na Vla{i}uhotelski menad`ment garantujei tokom ljeta, kada }e se uslugabazirati na zdravstvenom tu-

riz mu, spa&wellness ponudi uljepoti planinskog okruènja.U ovu sezonu Vla{i} ulazi i saznatno niìm cijenama, u pro-sjeku 10 do 30 posto manjim u odnosu na pro{lu zimsku sezonu.

Sniènje cijena usluga hotela„Pahuljica“ od 30 posto po ~e -

tak je borbe hotelijera za svakoggosta na Vla{i}u. Iako je me -nad`ment niè cijene naja viojo{ ljetos, te{ko je bilo vjerovatida }e najpresti`niji vla {i}ki ho -tel prvi sniziti cijene. I cijeneusluga vertikalnog transportaidu dole: o~ekuje se da }e cijeneskija{ kih karata biti na nivouostalih ski-centara u na{oj zemljiili neznatno niè. Iz „Pahuljice“ove zime stiè i bogata ponudaaran`mana za Novu godinu izimski raspust: trodnevni aran` -man (polupansion i do~ek Novegodine) po cijeni od 699 KM;sedmodnevni - 856 KM; pro-gram „Ciao mala raja“ (no}e njes doru~kom za dvije odrasleosobe + dvoje djece do 12

i niè cijenePi{e: dr. [emsudin Dèko

S razvijenom infrastrukturom i neopisivom ljepotom, Vlašić je u vrhu turističke ponude ovog

dijela Evrope. Vrhunac sjaja doseže u vrijeme novogodišnjih praznika, kada su svi smještajni

kapaciteti i ugostiteljski objekti dupke puni

Bogata ponuda“Pahuljice”

godina gratis), od 9. 1. - 30. 1.2010. - 399 KM; „Sve za 5 - Allinclusive“ (puni pansion zadvije osobe 2 dana, boca vinauz subotnju ve~eru, ~etiri ma -saè, od 9.1.2010. - 555, 55 KM).

Vla{i} zauzima va`no mje-sto u turisti~koj ponudi BiH i{ire, te je zahvaljuju}i prirodnombogatstvu i ljepotama privla~anu svako doba godine. Najatrak -tivniji je zimi, a snijeg ga ~estoprekrije i do 2,5 metra. Doma -}ini poru~uju da Vla{i} i ovezime spremno do~ekuje goste iljubitelje zimskih sportova. Prijenekoliko godina Turisti~ka za-jednica SBK na Babanovcu jeobnovila Turisti~ki informa-tivni centar u kojem se mogudobiti sve turisti~ke informa-cije, a po~etak zimske sezonenajavljuje tradicionalni festivalZimski dani turizma, koji se uorganizaciji Turisti~ke zajed-nice SBK-a odràva 12. decem -bra na Vla{i}u.

Ski centar raspolaè sa {estski liftova: Markovac - sa kapa-citetom 650 skija{a po satu;Babanovac I i II - duplo sidro-lift kapaciteta 2.100 skija{a posatu; Visovi - posljednji izgra -|eni ski-lift ima kapacitet od900 skija{a po satu; baby ski-lift - nedaleko od hotela “Ba-banovac” - 300 skija{a po satu;Ugar - ski-lift sa kapacitetomod 650 skija{a za jedan sat -nije u funkciji.

Planina ìvi svih 365 danau godini, jer posjetiocima i ljetii zimi nudi bogate sadràje.Planinarenje, izleti, {etnjepredjelima Vla{i}a uz rijekuUgar, odlazak na Kraljicu, tena najvi{i vrh Vla{i}a (Opalje-nik 1963 m n/v) samo su malidio onoga {to nudi ova planina.Posebno je lijepo tokom zim-skih mjeseci, kada su poredalpskog i nordijskog skijanjapopularni i sadràji poput no} -nog skijanja, snow safarija,sankanja, no}nih provoda...

Sportsko-rekreacioni centarVla{i} tokom 14. Zimskih olim-pijskih igara u Sarajevu imaoje status rezervnog sportskogaklimatizacijskog centra. Od1977. do 1990. bio je poznat pointernacionalnom takmi~enjuPokal Vla{i}-Evropa Kup. Para -gliding klub Vla{i} uveliko radina afirmaciji ovog atraktivnogsporta. Skijali{te na Babanovcuraspolaè sa 14 km skija{kihstaza koje se dijele na dvijelagane i dvije srednje te{ke.Budu}i da su staze lagane idosta ravne, ovaj centar pre-poru~uje se svim po~etnicima

za uvje`bavanje i napredo va -nje u skija{koj vje{tini i tehnici.

Dodatna pogodnost za po -~etnike je baby lift koji pokrivastazu duìne 300 metara, ka-paciteta od 300 skija{a na sat.Po~etnici mogu angaòvati iu~itelja skijanja. Staze uz skiliftove Babanovac I i II i babyski lift opremljene su reflek-torima. Poseban doìvljaj jetrosatno no}no skijanje (18.30– 21.30) na jednoj od najduìhstaza za no}no skijanje. Osvi-jetljene staze i mirne no}i bezvjetra garantuju nesvakida{njisnje`ni ugo|aj.

Vlašić


Master plan za Vlašić

Na inicijativu Udruženja „Vlašić planet života“ Travniki holandske organizacije za razvoj SNV, a s ciljem sistemskog razvoja turističkih potencijala na područjuVlašića i Srednjobosanskog kantona, ove godine započet je projekt izrade master/poslovnog plana zapodručje Vlašića. Osnovni cilj master plana je pri-prema strategije o budućem razvoju turizma na Vla-šiću, kao osnove za prostorni i ekonomski razvojTravnika i Srednjobosanskog kantona. Najveći značajovog dokumenta je stvaranje strateškog okvira za budući održivi razvoj Vlašića. Predstavnici holandskeorganizacije za razvoj SNV podržavaju ovu inicijativu,posebno što ovako značajni projekti uvezuju lokalneaktere. Iskazana je spremnost za učešće u sufinansi-ranju ovog projekta i stranih i domaćih partnera.

Uređene staze: 14.000 mBroj lakih staza: 2Broj poluteških staza: 2Broj teških staza: 1Maksimalna visinskarazlika: 15 % (1.200 m / 1.570 m)Najduža staza: 3.800 m.

Ljetni i zimski sadràji

GGood news marked the begin-ning of the new winter seasonin Vla{i}. In the heart of thisexceptionally beautiful moun-tain in the central Bosnia, a new,prestigious hotel Blanca hassprung up. According to theannouncements, the first guestsof the Hotel Blanca may arriveas soon as towards the end ofthis year. Thanks to the courtesyof the hotel management thathas been preparing many sur-prises for the opening, the firstphotographs of this hotel havebeen made available to our ma -gazine. The rumour has it thatBlanka Vla{i}, an athlete fromCroatia, will be the godmotherof the hotel. With its ancillaryfacilities, this first-class hotelwill set the standards for thedevelopment of resort and spatourism not only in the Vla{i}area but also throughout BiH.Vla{i} is entering this seasonwith significantly reduced prices,10 to 30 percent lower in averageif compared to the last wintertourist season.

Reduction in the prices ofHotel Pahuljica (Snowflake)services amounting to 30 percentindicates that the struggle ofhotel keepers for each and everyguest visiting Vla{i} has started.Although the management an-nounced the reduction in pricesas early as past summer, it washard to believe that the mostprestigious hotel in Vla{i} wouldreally lower its prices. The pricesof vertical transport services arealso being cut; it is expectedthat the ski pass prices will re-main at the same level as inother ski resorts in our country

or be slightly reduced. Thisyear the Hotel Pahuljica hasprepared a rich offer of NewYear’s Eve and winter holidaypackages. The price of a three-day package (on a half-boardbasis including the New Year’sEve party) is 699 KM, a seven-day package 856 KM, the “HiLittle Folks” package (bed andbreakfast for two adults, and,free of charge, for two kids upto 12 years of age), from 9 Jan-uary to 30 January 2010 – 399KM, while the price of the “AllFirst Class – All Inclusive”package (full board for twopersons for 2 days, bottle ofwine at Saturday dinner, fourmassage treatments, starting from9 January 2010) is 555.55 KM.

Vla{i} has an important placenot only in the tourist offer ofBiH but also in the wider area.Thanks to its natural resourcesand beauty, it attracts visitorsall year round. The greatestnumbers of tourists come hereduring wintertime when veryoften Vla{i} is covered by a snow

layer of up to 2.5 metres. Thehosts would like to relay themessage that this winter Vla{i}is again ready to welcome wintersport lovers. Several years ago,the Tourism Association of theMiddle Bosnia Canton reno-vated the Tourist InformationCentre in Babanovac and nowtourists can get all relevant information there. The begin-ning of the winter will be offi-cially marked at the traditionalfestival Winter Days of Tourismwhich will take place under theauspices of the Tourism Asso-ciation of the Middle BosniaCanton in Vla{i} on 12 December.

The ski-resort has six skilifts: Markovac – with the ca-pacity of 650 skiers per hour;Babanovac I and II – doubleanchor ski lift with the capacityof 2,100 skiers per hour; Visovi– the most recently erected skilift with the capacity of 900

skiers per hour; Baby Ski Lift –situated close to the Hotel Ba-banovac with the capacity of300 skiers per hour; and Ugar– which is currently not in op-eration, with the capacity of650 skiers per hour.

During the 14th WinterOlympic Games held in Sara-jevo, Sport and RecreationalCentre Vla{i} had the status ofa reserve sport acclimatisationcentre. From 1977 to 1990,Vla{i} was renowned for theinternational ski jump compe-tition Vla{i} Chalice - Euro-pean Cup. The promotion ofthe very attractive sport ofparagliding by the ParaglidingClub is at full swing. The skiarea on the Babanovac plateauhas 14 km of ski runs that thehosts divide into two easy onesand two not too difficult forskiing. Considering that the skiruns are quite easy for skiingand pretty flat, this ski resort isrecommended to all skiing beginners for exercising andimproving their skiing skillsand technique.

Further advantage for thebeginners is the baby lift whichcovers a 300-metre length ofthe ski run and has the capacityof 300 skiers a day. The skiingbeginners may hire ski instruc-tors. The ski runs next to skilifts of Babanovac I and II andBaby ski lift are equipped withlights. An especially pleasantopportunity is the three-hournight skiing (18.30 – 21.30) onone of the longest illuminatedski runs designed for night ski-ing. Illuminated ski runs andquiet nights without wind area guarantee that here you willenjoy an exceptional snowy atmosphere.

Vlašić


Written by: PhD. [emsudin Dèko

Due to its developed infrastructure and breathtaking beauty, Vlašić is among top

tourist destinations offered in this part of Europe.It reaches its full splendour during New Year’s

holiday season when all accommodation capacities are completely full

Rich offer of Pahuljica Hotel

Winter and summertourist attractions

N


Na terenima sportsko-rekrea-tivnog centra Stoèr-Vrana,koji je otvoren pro{le godine,pri kraju su radovi na izgradnjinovog hotela. Hotel }e raspola-gati sa 120 leàja, uz nizprate}ih sadràja.

U planu ambicioznih ula-ga~a je i postavljanje topova zaumjetno osnjeìvanje na do-njem dijelu staze, a u zavr{nojfazi je i postavljanje baby vu~-nice-lifta u podno`ju staze,gdje }e biti organizirana i {kolaskijanja te no}no skijanje. Premarije~ima vlasnika Zorana Tura-lije i Miljenka Mandè, iako navrhu staze u sezoni snijega imadovoljno, pro{le sezone problemje predstavljao donji dio staze.

Analiza statisti~kih poda-taka Turisti~ke zajednice HB@Kupres pokazala je da su blagazima, nedostatak snijega i prvi

znakovi recesije u proteklojzimskoj sezoni osjetno utjecalina broj gostiju.

„Pokrivenost ski terena to-povima za osnjeìvanje, novi~etverosjed na terenima ̂ aju{ei ostali sadràji koje nudimo,dobra su pretpostavka za velikao~ekivanja s kojim ulazimo uovu zimu, naravno, uz nadu dato bude i prava snje`na zima“,isti~e za Turist voditelj podru`niceTZ HB@- a Kupres Jozo Ivi}.

Do ski centra Stoèr-Vranadolazi se za par minuta vo`njeiz centra Kupresa. Dobra kon-figu racija terena sa dvije staze,ukupne duìne oko pet kilome -tara od kojih je jedna idealnaza iskusne i odva`nije skija{e adruga za rekreativce, pogodo -

va}e skija{ima svih uzrasta ivje{tina. Staze gradskog ski-jali{ta Stoèr odràva istoimeniskija{ki klub koji ovdje organi-zira sedmodnevnu {kolu skija-nja i razna natjecanja.

Pored 330 kreveta u hotelimai oko 400 u privatnom smje{ -taju, na padinama okolnih pla-nina posljednjih godina niklasu brojna apartmanska naselja.Doma}ini kaù da su u novomvikend naselju na âju{i naj-brojniji Dalmatinci. Ski centarStoèr-Vrana otvoren je krajemnovembra 2008. i raspolaèsljede}im skija{kim terenima:

Staze:• staza (pogodnija za rekrea-

tivce) 2.850 metara• staza (za iskusnije) 2.100

metara.

Liftovi:• Dvosjede`nica, duìna 1.500

metara • baby lift, duìna 310 metara • baby lift, duìna 190 metara

Dvosjed• Dnevna 25 KM • Poludnevna 20 KM • Jedna vo`nja 5 KM • Sezonska 300 KM

Baby lift• Dnevna 10 KM • Poludnevna 7 KM • No}na 7 KM • Radno vrijeme liftova

od 9 do 16 h• No}no skijanje od 18

do 20 h (baby lift)

Hotel „Adria Ski“ smje{tenje na jugozapadnom dijelu Kup-re{ke visoravni (1.250 n/m), nedaleko od magistralnog putaza Dalmaciju i srednji Jadran.Udaljen je 140 km od Splita,350 km od Zagreba, 224 km od

Dubrovnika te 350 km od Za-greba. Hotel raspolaè sa 256leàjeva, opremljen je 25-me-tarskim ostakljenim bazenomkoji zimi pruà jedinstven po-gled na snijegom prekrivenuborovu {umu. U sklopu bazenasu dvije saune i veliki fitnescentar. Hotelski restoran nuditradicionalna jela, a tik uz ski -ja{ke staze nalazi se restoran„Ognji{ta“. Na preko 13 kilo-metara staza skija{e voze ~etiriski-lifta, jedna sjede`nica (dvo-sjed) u duìni od 980 metara,dvije „sidro“ vu~nice u duìniod 1.080 i 1.150 metara, te jedanbaby lift duìne 300 metara. Uzve} postoje}e topove za umjetnisnijeg izgra|ena su i dodatnaumjetna jezera, kako bi se spri -je~io nedostatak snijega ili vode.

Na stazama kod hotela„Adria ski“ i centra âju{a ovesezone cijene su iste kao pro -{logodi{nje: dnevna karta zaodrasle iznosi 30 KM, a za djecu23 KM; dok sezonska ko{ta420 KM i 300 KM za djecu.Skijati na ̂ aju{i moète i no}u,od 18 do 21 sat i to po cijeni od18 KM, a za djecu karta je 12 KM.Sezonska dnevna/no}na kar taiznosi 540, odnosno 420 KM.

Cjenovnik pansionskih uslugaza sezonu 2009/2010• no}enje s doru~kom u

jednokrevetnoj sobi - 95 KM• no}enje s doru~kom u ½

sobi - 75 KM • polupansion u ½ sobi

90 KM• puni pansion u ½ sobi

105 KM• no}enje u apartmanu

240 KM.

Cijena 7 polupansiona udvokrevetnoj sobi u zimskoj se-zoni kre}e se 504 do 750 KM,zavisno od preioda sezone.

Zimski turizam na Kupresu

ULAGANJAunato~ recesiji

Pi{e: Amira Pe}anac

Pokrivenost ski terena topovima za osnježivanje,novi četverosjed na terenima Čajuše i ostali

sadržaji razlog su za velika očekivanja s kojimaKupres dočekuje novu zimsku sezonu

Skijanje na padinama Stoèra

Cjenovnik za sezonu2009/10

Cijene ski passa2009/10

Hotel Adria Ski - cijene

Ponuda hotela „Adria Ski“

T

Winter tourism in Kupres


The works on the constructionof a new hotel in the area of theSport and Recreation CentreStoèr-Vrana, which was openedlast year, are in their final stage.The hotel will have 120 bedsand a series of ancillary facilities.

The plan of the very ambi-tious investors is to erect artifi-cial snow-making machines inthe lower part of the ski run.What is also in the final stageis the erection of baby ski lift inthe bottom of the ski run wherea ski school will be organised aswell as skiing by night. Accor -ding to the owners Zoran Tu-ralija and Miljenko Mandò,although there is sufficientsnow in the upper part of theski run during the season, whatcaused a problem during thelast season was the lower partof the ski run.

“Artificial snow-making ma-chines available in the ski areas,the new fourseater erected inthe slopes of âju{e and otherattractions that we offer havearoused high expectations withwhich we have been lookingforward to the forthcoming win-ter season, hoping, of course,that it is going to be a realsnowy winter”, emphasised forTurist the head of the KupresBranch of the Tourism Associ-ation of the Herzegovina-Neretva Canton, Jozo Ivi}.

It only takes a few minutes’drive from the downtown ofKupres to reach the Stoèr-Vrana ski resort. The ski runsof the town ski area Stoèr aremaintained by the ski club bea -ring the same name which here

organises a seven-day ski schooland various competitions.

Apart from 330 beds avail-able in hotels and about 400beds in private accommoda-tion, there are also numerousapartment settlements whichhave sprung up on the slopesof the surrounding mountainsin the recent years. The hostssay that the most numerous inthe new cottage settlement inâju{a are Dalmatians. The SkiResort Stoèr-Vrana was openedin late November 2008 and in-cludes the following ski areas:

Ski Runs: • Ski run (suitable for recre-

ational skiers) of 2,850 met-res in length

• Ski run (suitable for moreexperienced skiers) of 2,100metres in length

Ski Lifts: • Twoseaters of 1,500 meters

in length• Baby lift of 310 metres in

length• Baby lift of 190 metres in

length

Twoseater• Daily 25 KM • Half-daily 20 KM • One ski ride 5 KM • Seasonal 300 KM

Baby lift• Daily 10 KM • Half-daily 7 KM • Night 7 KM • Ski lifts are in operation

from 9.00 to 16.00 hrs.• Night skiing is from 18.00

to 20.00 hrs (baby lift)

The Hotel Adria Ski is situ-a ted in the south-western partof the Kupres plateau (at theelevation of 1,250 metres abovesea-level) not far away from themain road going to Dalmatiaand Mid-Adriatic. Four ski lifts– one twoseater covering thelength of 980 metres, two anchor/T-bar lifts covering the lengthof 1,080 and 1,150 metres respectively, and one baby liftcovering the length of 300 me-tres, are there to take skiers toover 13 km of ski runs in all.In addition to the already ex-isting artificial snow-makingmachines there are also twoancillary artificial lakes madein order to prevent a lack ofsnow or water.

In the ski runs next to theHotel Adria Ski and the âju{aResort, the prices are at thesame level as last year: a dailypass is 30 KM for adults and 23KM for children, while oneseason pass costs 420 KM for

adults and 300 KM for children.In âju{a you can go skiingduring night hours as well,from 18.00 to 21.00 hrs, for theprice of 18 KM for adults and12 KM for children. The priceof the season daily/night skipass is 540, i.e. 420 KM.

Room and board pricelist forthe season 2009/2010• Bed and breakfast in a

one-bedded room - 95 KM,• Bed and breakfast in a

two-bedded room per person - 75 KM,

• Half-board in a two-bedded room per person -90 KM,

• Full board in a two-bedded room per person 105 KM,

• Overnight stay in a suite - 240 KM.

The price of 7 half-boardsin a two-bedded room duringthe winter season ranges from504 to 750 KM depending onthe period of the season.

Investments in spite of recessionWritten by: Amira Pe}anac

Artificial snow-making machines available in the ski areas, the new fourseat-chair lift

erected in the slopes of Čajuše and availability of other attractions have aroused high

expectations with which Kupres has been looking forward to the new winter season

Skiing on the Stožer slopes

Adria Ski Hotel offer

Ski pass-prices for theseason 2009/2010

Hotel Adria Ski prices

Pass prices for the winter season 2009/2010

K

SRC Rujište


Kada se spomene Mostar, prvaasocijacija je sunce, Neretva,Stari most, behar, tre{nje. Asvega 25 kilometara od ovoggrada, podno Veleà i Prenja,krije se pravi planinski raj -Ruji{te. Veliki plato na oko1.050 metara nadmorske visineposljednjih godina je sve popu-larnije skijali{te Mostaraca i tu-

rista koji uìvaju u ~arimano}nog skijanja. Zimi obilujesnijegom, a ljeti je idealnouto~i{te u vrijeme visokih tem-peratura. Iznimno je bogatomunikom, endemskim crno-gori~nim drvetom, samim tim ikisikom. Zbog toga je ovo omi-ljena destinacija sportista kojidolaze na visinske pripreme,kao i osobama ljekari kao tera-piju preporu~uju boravak uprirodi. A kada Sarajlije, ljubi-telji brdskog biciklizma, poèle

da nakon prvog oktobarskogsnijega i dosadne ki{e pobje-gnu iz magle, obi~no krenuprema Hercegovini, na bicikli-sti~ku turu. Duga 44 kilometra,staza obe}ava spu{tanje i uspi-njanje kroz {ume i preko platoaRu ji{ta, prolazak kroz nedir-nutu prirodu ili selo koje jo{uvijek ̀ ivi kao u stara vremena.

Nadomak Prenja i Veleà,Ruji{te je i polazna stanica zaplaninare koji pohode Prenj,prelijepu planinu sa {est vr-hova preko 2.000 metara, odkojih je najvi{i vrh Zelenaglava, visok 2.155 metara.

Za skija{e i bordere Ruji{teje najzanimljivije zimi. Zahva-ljuju}i novoizgra|enom mo-telu „Snje`na ku}a“, smje{-te nom u podno`ju ski staze usredi{njem dijelu sportsko-re-kreativnog centra, obnovljen je

i ski lift, te skromna ski stazaduìne 700 metara.

„Snje`na ku}a“ raspolaè sa11 soba i dva apartmana. Sobei apartmani luksuzno su oprem-ljeni, s kablovskim i satelitskimprogramom, direktnim tele-fonom, mini barom i kupati-lom sa tu{ kabinama. Vlasnici motela planiraju i pro{irenjekapaciteta, pa se na stazio~ekuje i ve}i broj skija{a i bordera.

Skija{ka staza opremljenaje za no}no skijanje. Cijenakarte je 15 KM (ista za no}no idnevno skijanje). U ponudi mo-tela je i iznajmljivanje skija{kei snowboard opreme, a organi-zuje se i {kola skijanja.

Osim motela, na Ruji{tu su i planinarski i izvi|a~kidom, a na platou su nikle ibrojne vikendice. Cijene supristupa~ne, a ukupna ponudazadovoljavaju}a.

OMILJENOskijalište Mostaraca

Skijanje na Rujištu postalo je pravi hitnakon izgradnje motela „Snježna kuća“i ski staze. Sportsko-rekreativni centar

Rujište prati svjetske trendove i postaje sve popularnije skijalište Mostaraca

Pi{e: Amira Pe}anac

AAt a mention of Mostar the firstassociation one gets is sunnyweather, the river of Neretva,the Old Bridge, blossom, cher-ries. And only 25 kilometres awayfrom this town, at the bottomof the mountains of Vele` andPrenj, hidden is a real moun-tain paradise – Ruji{te. A bigplateau at 1,050 metres abovesea-level has become more andmore popular ski resort amongMostar inhabitants and touristswho enjoy the allures of skiingby night. It has heavy snowfallin winter while during summerit is an ideal haven to escapefrom summer heat. Whitebarkpine, an endemic coniferoustree, abounds here and as a result the air is full of oxygen.This is why Ruji{te is the mostpopular destination for athleteswho come here for altitude trai-ning as well as for those whosedoctors recommended them tospend some time in the countryfor therapeutic reasons.

And when Sarajevo citizens,mountain biking lovers, wishto escape the city fog when thefirst snow falls in October orwhen it is raining incessantly,they usually go to Herzegovinafor a biking tour. The 44 kilo-metres long path promises a lotof opportunities for descendingand ascending through thewoods and across the Ruji{teplateau, going through pristinenature and the village that stilllives the same traditional life aslong time ago. Situated closeto the mountains of Prenj andVele`, Ruji{te is the starting

point for mountaineers clim-bing Prenj, an extremely beau-tiful mountain with six peaksover 2,000 metres of which thehighest is Zelena Glava with2,155 metres.

For skiers and snowboar-ders, Ruji{te is most attractivein winter. Thanks to the newlyconstructed motel Snje`na Ku}a,situated at the lowest point ofthe ski slope in the central partof the sport and recreationalcentre, also renovated has beenthe ski lift and a modest skislope with the total length of700 metres.

Snje`na Ku}a has 11 roomsand two apartments. The roomsand apartments are luxuriouslyfurnished and equipped withcable and satellite TV, landlinephones, mini bars and bat-hrooms with shower cabins.The plan of the motel ownersis to enlarge their accommoda-tion capacities so that the arri-val of an increased number ofskiers and snowboarders is expected. The ski run has ne-cessary equipment for skiingby night. The ski pass price is15 KM (there is no differencein ski pass prices for skiing byday and by night). In this motelyou can also hire skiing andsnowboard equipment. Themotel also offers skiing classes.Apart from the motel, in Rui{tethere is also a climbers’ lodgingand a scouts’ cottage, and nume-rous weekend cottages sprungup on the plateau. The pricesare affordable and the overalloffer is satisfactory.

Sport and Recreational Centre Rujište


Skiing in Rujište has become a big hit since themotel Snježna Kuća (Snow House) and a ski

slope were constructed there. Sport and Recreational Centre Rujište follows the global

trends and becomes a more and more popular ski resort for Mostar citizens

Written by: Amira Pe}anac

PPrije {est godina na mapu bh.zimskog turizma ucrtana je jo{jedna atraktivna destinacija:Sportsko-rekreativni centarBrus nica, udaljen 12 kilome-tara od Fojnice. Zahvaljuju}iambicioznim ulaga~ima, RCBrusnica razvio se i postao dio{ireg projekta nove turisti~kedestinacije Vranica, koji }e bitizaokruèn izgradnjom kom-pletne infrastrukture, novimhotelima, ure|enjem i asfalti-ranjem puta, te postavljanjemnovih ski-liftova. U RC Bru-snica tokom cijelog ljeta bilo jevrlo ̀ ivo. Aktivnosti na realiza-ciji projekta Gondola ubrzanesu kada je krajem aprila sa stra-nim investitorima postignutsporazum o izgradnji kabinske

ì~are od Fojnice do RC Bru-snica. Cijeli projekt, u koji jeuklju~eno i postavljanje novihski liftova, te ure|enje staza izasnjeìvanje, trebalo bi dabude okon~an do oktobra 2011.godine.

Iza ideje o gradnji ì~are,duge 4.100 metara, kojom bi sesavladala visinska razlika odgotovo hiljadu metara i takoadekvatnije iskoristili prirodniresursi turisti~kog kompleksaFojnice, stoje povratnik u Foj-nicu Jure Ivi{ i Adolf Golmayer,„bosanski zet“, koji je ovu lo-kaciju otkrio prije nekoliko go-dina. S Jurom Ivi{em, ~elnim~ovjekom SRC Brusnica, tada

RC Brusnica


Piše: mr. sci. med. Almasa Kajtaz

Izgradnjom kabinske žičare - gondole od Fojnicedo skijališta na Vranici, ova destinacija bi u narednim godinama mogla postati jedan od vodećih turističkih centara banjskog i

planinskog turizma

Memorandum o saradnji

RC Brusnica


je zapo~eo razradu plana o izgradnji ve}eg skija{kog cen-tra. Zaklju~ili su da bi gondolaiz Fojnice na Brusnicu, koja biradila i ljeti i zimi, bila klju~naza razvoj turizma ovog kraja.Danas je Fojnica na turisti~kojmapi BiH upisana kao sredi{tezdravstvenog turizma, lje~ili{tei vazdu{na banja. Izgradnjomski-centra Vran Kamen na pla-nini Vranici i gondolom koja}e ih vezati, ovaj ìvopisnigradi} posta}e privla~na desti-nacija i za sve ljubitelje zimskihsportova. Trenutno je ure |enopet kilometara skija{kih staza, sneizbje`nim vu~nicama na pro-storu Poljane. Njihovim spu{ta -njem ka gradu, ukupna duìnastaza iznosi}e oko 20 kilometara.

Jedinstveni ugo|aj da se saskija spustite u bazen “Reu-mala“ sa termalnom vodomuskoro }e postati realnost, zah-valjuju}i ideji koju je prihvatila

grupa stranih investitora, me|ukojima i Golmayer. ProjektGondola ozvani~en je krajemaprila ove godine u fojni~komhotelu „Reumal“, potpisivanjemmemoranduma o saradnji naprojektu izgradnje gondole odFojnice do RC Brusnica, teprate}ih sadràja (smje{tajnikapaciteti, ski staze, vu~nica i~etverosjed). Potpisivanju suprisustvovale brojne zvanice izprivrednog i politi~kog ìvotaBiH, te predstavnici medija.Memorandum su potpisali Op -}ina Fojnica, RC Brusnica,Reumal grupa i strani investi-tori. Ovom ceremonijom oz-vani~en je po~etak realizacijeprojekta zna~ajnog za razvojturizma ovog dijela BiH i {ire.Bitno je ista}i da su projekatpodràli i lokalni investitori, anije izostala ni potpora lokalnezajednice i resornih ministar-stava FBiH.

Da je Brusnica za kratkovrijeme postala omiljena desti-nacija, govori i posebna na-grada “Zlatna ekolina”, koju jeBrusnica dobila za „najboljeugostiteljske, turisti~ke i smje{ -tajne kapacitete SBK-a”. Na-gradu je pro{le godine usta no vilaTZ SBK i dodijelila je u sklopumanifestacije “Vla{i} ExpoTours - Zimski dani turizma”.

Inicijativi fojni~kih franje-vaca da naprave skijali{te Bru-snica na lokalitetu Fratarskestaje na planini Vranici, pro-teklih godina uveliko su i{li naruku privatni poduzetnici. Zim-ska pri~a po~ela je sa jednim sidrom, lo{im putem i nedo-statkom smje{tajnih kapaci-teta. No, nakon ~etiri godinenikao je hotel, postavljeno duèsidro, izgra|ene nove staze.Makadamski put je pro{iren, akada su ove godine po~eli ra-

dovi na gondoli i napravljenojo{ jedno sidro, o~ekivanja da}e planina Vranica postati iz-nimno popularna zimska desti -nacija ~ine se realnim. Rekre a-tivni centar Brusnica, koji senalazi u sklopu Ski centra Vrankamen, jo{ u prvoj sezoni radaostvario je stopostotnu popu-njenost. Na ski stazama duìne500, 1.100 i 1.500 metara naj-bolje }e se osje}ati djeca, po~et-nici i rekreativci, ali uìvatimogu i oni sa vi{e skija{kogiskustva. Na skijali{tu trenutnopostoje dva ski lifta, duìne 500i 1.100 metara, polazna stanicaje na 1.500, a izlazna na 1.870metara n/v, kapacitet liftova jeoko 600 skija{a na sat, nagibstaze je 30 - 40 stupnjeva.U saradnji sa ski klubom Vrankamen uspje{no djeluje i {kolaskijanja, a u centru se moè iz-najmiti i oprema. U planu jeizgradnja staze za tubing, parkaza snowboard i ski-jet.

RC "Brusnica" raspolaè sa deset luksuznih apartmana,odnosno, sa 46 leàja, restoranom i kamin salom

sa 80 mjesta, terasom, saunom i salonom za masaù.

Termin /puni pansion /polupansion/no}enje s doru~kom 15.11-31.12 / 65,00 KM / 58,00 KM / 52,00 KM

1.1-31.1 / 75,00 KM / 67,00 KM / 60,00 KM1.2-31.3 / 65,00 KM / 58,00 KM / 52,00 KM

Za goste RC Brusnica ski karta je uklju~ena u cijenu smje{taja.

Cijene u RC Brusnica za zimsku sezonu 2009/2010

Dnevna ski karta (9.00-16.00h) - 17 KMPoludnevna ski karta (13.00-16.00h) - 12 KM

€Dnevna ski karta (djeca do 12 god.) - 12 KMPoludnevna ski karta (djeca do 12 god.) - 8 KM

[estodnevna ski karta (pon-sub) 80 KMVikend karta (sub-ned) - 30 KM

[estodnevna karta (djeca do 12 god.) - 50 KMVikend karta (djeca do 12 god.) - 20 KM.

Ski pass za vanpansionske goste

Nagrada Turisti~ke zajednice SBK


SSa na~elnikom Op}ine StariGrad Ibrahimom Hadìbajri}emrazgovarali smo o projektimana razvoju turizma te prizna-nju koje je nedavno dodijeljenoovoj sarajevskoj op}ini.

U oktobru je Op}ini Stari Graddodijeljena povelja Evropskefederacije turisti~kih novinara.O kakvom se priznanju radi?

Op}ini Stari Grad dodije-ljena je Zlatna povelja po pita-nju razvoja turizma i turis ti~kogfilma, koju dodjeljuje Evropskafederacija turisti~kih novinara.Za BiH su dodijeljene ~etirinagrade po odre|enim segmen -tima, i to op}inama Ilidà,Fo~a i Konjic. Op}ina StariGrad dobila je nagradu za raz-voj turizma i za promotivnifilm koji je van konkurencijeu{ao u dodjelu nagrada.

Kakva je saradnja sa TZ Kan-tona Sarajevo?

Izme|u op}ina i kantonalneTZ mora postojati dobra sara-dnja. Op}ina Stari Grad je usaradnji sa TZ u ovoj godinirealizirala nekoliko konkretnihprojekata. Jedan od njih odnosise na turisti~ke patrole koje subile aktivne tokom Sarajevo FilmFestivala, a projekat }e se nas ta -viti sljede}e ljetne sezone. Zatim,Op}ina je odobrila izdavanjeprostora u ulici Sara~i turisti~ -koj zajednici, gdje turisti mogudobiti potrebne informacije.

Uskoro zavr{avamo i pos -tavljanje {est info-panoa na pod -ru~ju op}ine Stari Grad, a kom p-letne tro{kove snosi Turisti~kazajednica Kantona Sarajevo.Na tim panoima na ~etiri je-zika }e biti opisan istorijskirazvoj ovog dijela grada, uz fotografije. Tako|er smo se do-govorili da u narednom pe-riodu plasiramo vi{e informa-cija izvan BiH. Ve} sam pokre-nuo saradnju sa norve{kimambasadorom koji je ubije|en dabi se do laskom turista iz Norve{kepronio dobar glas o BiH.

[ta pokazuju podaci kada jeupi tanju broj posjeta Va{ojop}ini?

Zvani~ne informacije govoreda je zabiljeèno blizu sedamposto vi{e posjeta u odnosu napro{lu godinu. Me|utim, ponezvani~nim informacijama tajbroj ide i do 30 posto, jer imamnogo no}enja koja nisu zabi-ljeèna i registrovana. Najboljeo tome govori i podatak da se uljetnoj sezoni ne moè na}imjesto u hotelu.

Nedavno je turisti~ki lon-donski ~asopis uvrstio Sarajevona listu top gradova koje trebaposjetiti. Interes turista najvi{ese odnosi na op}ine Stari Gradi Ilidà.

Mislim da bi i op}ine tre-bale dobiti odre|ene nadle` -nosti kada je u pitanju turizama da TZ kantona bude krovnaorganizacija. Sada Op}ina nemamogu}nosti da institucionalnodjeluje, osim saradnje sa turi-sti~kom zajednicom.

Prema Va{oj ocjeni, {ta je naj -va`nije kada je rije~ o unapre -|enju turisti~ke ponude?

Mislim da su to prije svegakadrovi. Imamo i spomenike iinfrastrukturu, turisti mogumnogo toga vidjeti. Mislim daje va`no da se kadrovi {to vi{eeduciraju kako bi znali pre-zentirati ponudu. Osim toga,op}ini Stari Grad nedostaje ikvalitetnih nacionalnih resto-rana, kao i rekreacioni centar,tako da }emo u narednom pe-riodu u~initi ne{to po tom pitanju.

Me|unarodno priznanjeza razvoj turizma

Općina Stari Grad dobitnik je Zlatne poveljeza razvoj turizma koju dodjeljuje Evropska

federacija turističkih novinara

Pi{e: Jelena Bjelovi}

Općina Stari Grad

SSix years ago, another attractivedestination was added on theBiH winter tourism map – theRecreational and Sport CentreBrusnica (Cranberry), situated12 kilometres away from Fojnica.Thanks to ambitious investors,the Recreational Centre Brus-nica has become a part of alarger project of the new touristdestination Vranica which willbe fully completed once the fullinfrastructure and new hotelsare constructed, the road deve-loped and paved, and new skilifts erected. All summer longthe Recreational Centre Brus-nica was very lively. Towards

the end of April the activitiesaimed at the implementationof the project Gondola were expedited and an agreementreached with the investors aboutthe erection of cabin cable rail-way that will run from Fojnicato the Recreational CentreBrusnica. The whole projectwhich also includes the erec-tion of new ski lifts and thesprinkling of artificial snow onthe slopes should be finalisedby October 2011.

Behind the idea to erect a4,100 meter-long cable railwaythat would cover the differencein altitude of as much as almostone thousand metres, whichwill result in the natural re-sources of the tourist complexof Fonica being used in a moreadequate fashion, are Jure Ivi{,a returnee to Fojnica, andAdolf Golmayer, a “Bosnian

The Recreational Centre Brusnica


GOING TO SKIRESORT RIDING

ON A GONDOLA

Written by: MSc. Almasa Kajtaz

When a gondola aerial cable railway that will runfrom Fojnica to the ski resort in Vranica is erected,this destination will have a potential of becoming

one of the leading tourist destinations for bathand mountain tourism in the coming years

Memorandum of cooperation

The Recreational Centre Brusnica


son-in-law” who discovered thisdestination a couple of yearsago. At that time, togetherwith Juro Ivi{, the then head ofthe Recreational and SportCentre Brusnica, he started developing a plan of the con-struction of a large ski resort.The two of them concludedthat a gondola cable railwaywhich would be operating bothduring summer and winterwould be essential for the de-velopment of tourism in thisarea. Today the BiH tourismmap mark Fojnica as a centreof health tourism, health resortand air bath. After the con-struction of the ski resort VranKamen in Vranica Mountainand gondola cable railway whichwill connect them, this pictu-resque small town will also be-come an attractive destinationfor all winter sport lovers. Sofar five kilometres of ski runshave been finished along withinescapable pulleys in the areaof Poljane. After their erectionall the way to the town, thetotal length of ski runs willamount to 20 kilometres.

A unique opportunity totake off your skis and rightaway enter the swimming poolat the Reumal Centre withthermal spring water will soonbecome reality thanks to theidea accepted by a group of for-eign investors among whom isalso Golmayer. The Gondolaproject was made official at a

ceremony held in Hotel Reumalin late April this year when aMemorandum of Cooperationwas signed pertaining to theproject of erecting a gondola,which should run from Fojnicato the Recreational Centre Brus-nica, and adequate ancillaryfacilities (accommodation faci-lities, ski runs, pulleys andfour-seater chair lift). Numerousguest, BiH businessmen andpoliticians, as well media repre -sentatives attended the memo-randum singing ceremony. TheMemorandum was singed byrepresentatives of the Munici-pality of Fojnica, the Recre-ational Centre Brusnica, ReumalGroup and foreign investors.The ceremony marked the be-ginning of the implementationof this project of importancefor the development of tourismin this part of BiH and thewider region. It is important toemphasise that the project hasalso been supported by thelocal investors as well as by thelocal community and relevantministries of the Federation ofBiH.

What corroborates the factthat Brusnica has become afavourite destination in a briefspan of time is a special award“Golden Eco-Environment”which Brusnica got for “the

best catering, tourist and ac-commodation capacities of theMiddle Bosnia Canton”. Theaward was established last yearby the Tourism Association ofthe Middle Bosnia Cantonwithin the manifestation enti-tled “Vla{i} Expo Tours – Win-ter Days of Tourism“.

The initiative of FojnicaFranciscans to construct Brus-nica ski resort in the location ofFratarske staje in Mountain

Vranica has been favoured byprivate entrepreneurs in thepast several years. The winterresort story started with nothingbut one anchor ski lift, a poorroad and a lack of accommo-dation facilities. Four years later,however, a hotel popped up, alonger anchor pulley was erec -ted, new ski runs developed.The macadam road was wide nedand now that another ski liftwas erected and works startedthis year on erecting a gondolaski lift, the expectations thatMountain Vranica will becomeexceptionally popular winter

destination seem realistic. TheRecreational Centre Brusnica,which makes part of the SkiResort Vran kamen, has soldout all bookings as early as inits very first season of work. Skiruns which are 500, 1,100 and1,500 metres long are bestsuited for children, beginnersand recreational skiers butthose with more skiing experi-ence will also find pleasurehere. Presently there are two

ski lifts in this ski area, onebeing 500 and the other one1,100 metres long. The departingpoint is situated at 1,500 metresabove sea-level while the endpoint is at 1,870 metres abovesea-level. The capacity of theski lifts is about 600 skiers perhour, while the declination ofthe slope is 30 to 40%. In coop-eration with the Ski Club VranKamen, a skiing school is suc-cessfully organised. Skiingequipment can be rented at theresort. The erection of a tubing-run as well as a snowboard andski-jet park is also envisaged.

The Recreational Centre Brusnica has 10 luxuriously furnishedapartments, i.e. about 46 beds, a restaurant, a fireplace lounge

with 80 seats, a terrace, a sauna, and a massage parlour.

Period /full board /half-board /bed and breakfast 15 Nov - 31 Dec / 65,00 KM / 58,00 KM / 52,00 KM

1 Jan - 31 Jan / 75,00 KM / 67,00 KM / 60,00 KM1 Feb - 31 Mar / 65,00 KM / 58,00 KM / 52,00 KM

For the guests of the Recreational Centre Brusnicathe ski pass is included in the accommodation price.

Prices in the Recreational Centre Brusnica for the winter season 2009/2010

Daily ski pass (9.00-16.00h) - 17 KMHalf-daily ski pass (13.00-16.00h) - 12 KM

Daily ski pass (children up to 12 years of age) - 12 KMHalf-daily ski pass (children up to 12 years of age) - 8 KM

Six-day ski pass (Mon-Sat) - 80 KMWeekend pass (Sat-Sun) - 30 KM

Six-day pass (children up to 12 years of age) - 50 KMWeekend pass (children up to 12 years of age) - 20 KM

Ski pass prices for otherguests are as follows:

Avard of the TourismAssociation of the Middle Bosnia Canton

R


Rostovo, poznata skija{ka oazakod Bugojna, devastirana uratu, obnovljena je po~etkom2006. zahvaljuju}i preduzim-ljivljivosti bra~nog para Babi}iz Ka{tela kod Splita. Za krat kovrijeme, s ulaganjem od milioneura, SRC Rostovo postao jeprimamljiva skija{ka destina-cija s luskuznim hotelskim ka-pacitetima, atraktivnim etnoselom i bogatim prate}im sadr -àjima. Na nadmorskoj visiniod 1.160 metara, Sportsko rekre -ativni centar Rostovo udaljen je

dvadesetak kilometara od Bu-gojna. Otvoren je 1984., za po-trebe ZOI u Sarajevu, a mnogise sje}aju da je na padinamaRostova no}no skijanje bilomogu}e ~ak dvije godine prijenego na olimpijskim plani-nama. Pravi bum ova ski oazadoìvjela je nakon Olimpijade,

kao omiljeno zimovali{te i re-kreativno-sportski centar poz-natih nogometnih klubova.

Nakon obnove, u ~etvrtusezonu rada SRC Rostovo ulazikao prepoznatljiv centar. Sa

dvije lak{e skija{ke staze, dvijevu~nice, mogu}no{}u iznajmlji -vanja ski opreme, motornihsanjki, {kolom skijanja, idealnaje destinacija za odmor, rekrea-tivce i po~etnike, ali i za sveostale - kaè direktor hotela„Rostovo“ Mario Babi}. Da ci-jeli projekt stoji na ~vrstimosnovama, govori i ~injenica daje u njegovu realizaciju odpo~etka uklju~en stru~ni kadariz Bugojna. Stru~njaci za bijelestaze kaù da je velika pred-nost skijali{ta Rostovo travnata

Sportsko-rekreativni centar Rostovo

u etno-seluPi{e: dr. [emsudin Dèko

Glavni aduti jednog od najmlađih ski centara uBiH su pregledne i bezbijedne staze i povoljne

cijene. Ove zime gosti će se moći smjestiti i u novoizgrađenim kućama Etno sela Babić

Prednosti travnate staze

staza na kojoj se ve} sa petnae-stak centimetara snijega moèskijati, jer nema kamenja. Utoku je i rekonstrukcija dva ski-lifta: dosada{nji kapacitet od1.500 skija{a na sat, nakon obnove prihvati}e oko 2.000skija{a. Uz to, vlasnici plani-raju izgraditi i topove za snijegte klizali{te, a u planu su i do-datni sadràji poput sportskihterena, {kole jahanja, ali i vla-stitog eko-imanja. Kaù, ideal -no, za ovu lokaciju jer se radi o netaknutoj i nezaga|enoj dolini.

Iako je Rostovo skijali{te,ovo je idealno turisti~ko odre -di{te i tokom cijele godine, sozna~enim biciklisti~kim i pla -ninarskim stazama, te poseb-nom rutom za pje{a~enje. Uzobnovu prometnica kroz Her -cegovinu, va`no je ista}i da se icijela trasa magistralne ceste odBugojna do Novog Travnikarenovira, ~ime }e i dolazak doRostova biti jednostavniji ilak{i. U zimskim uvjetima grtalice po potrebi rade dano -no}no. Gosti mogu odsjesti uhotelu „Rostovo“, renoviranompo najvi{im evropskim standar -dima. Hotel raspolaè sa 15luksuzno ure|enih dvokrevet-nih, trokrevetnih i ~etvero krevet -nih soba. Namjera vlasnika u samom startu bila je da centar bude otvoren svih 365dana.

U sklopu hotela ove zimegosti }e se mo}i smjestiti i unovoizgra|enim, autenti~nimku}ama Etno sela Babi}. Selo~ine vikendica, mlin - vodenica,a grade se i drugi autenti~niobjekti: kova~nica, mljekara,{tala za konje, pa }e se u zim-skom periodu mo}i uìvati uvo`nji na saonicama, a u pro-lje}e i ljeto u rekreativnom isportskom jahanju. Izgradnjomsela, smje{tajni kapaciteti ho-tela „Rostovo“ pove}ani su sa50 na 150 leàjeva. Do krajagodine selo }e imati kapacitetod 60 leàjeva, a po zavr{etkuzime radovi }e se nastaviti i

kapaciteti zaokruìti na 200leàjeva tj. oko 20-ak ku}a. Uselu }e se mo}i vidjeti mnogisuveniri iz davnog vremena, tj.pribori i alati kojima su se ko-ristili na{i stari, te sve doma}eìvotinje iz ovoga kraja. U sko-roj budu}nosti planira seproizvodnja eko hrane koja }ese pripremati na autenti~anna~in.

Ski centar “Rostovo” posje-duje dva ski lifta tipa sidro kojiimaju kapacitet 1.500 skija{a

na sat. Jedan je duìne 500 m,a drugi 900 m. Udaljenost skistaze od hotela je 100 metara.Ovo skijali{te je idealno zapo~etnike i rekreativce. Po-dloga je travnata, pa je malamogu}nost ozljeda i o{te}enjaskija. Staza je opremljena ref-lektorima, {to omogu}avano}no skijanje. U sklopu skicentra radi i {kola skijanja, sakvalificiranim instruktorimaskijanja. Posjetioci koji nemajuvlastitu opremu po popular-nim cijenama mogu unajmitinovu ski opremu.


Broj dana Odrasli Djeca

Dnevna 15 KM 10 KM

Sedmodnevna 70 KM 50 KM

Sezonska 250 KM 200 KM

Noćno (18h-21h) 10 KM 10 KM

Škola skijanja(osoba na sat)

20 KM 20 KM

Cjenovnik ski staze

Napomena: s popustom, cijena ski karte za dvije osobeiznosi 36 KM, za tri - 50 KM, za četiri - 60 KM,

a grupe od pet i više osoba plaćaju 12 KM.

Cijene boravka u hotelu „Rostovo“

Od 1. marta do 26. decembra ove godine hotel „Rostovo“ u akciji nudi noćenje s doručkom po cijeni od 39 KM,

a polupansiona 54 KM.

Odsjesti se može i u etno selu, po cijeni od 25 KM (noćenje s doručkom) i 40 KM (polupansion). U ovom periodu dnevna ski karta staje 10 KM.

Puni pansion za dvije osobe za Valentinovo iznosi 100 KM.

Od 27. decembra 2009. do 3. januara 2010. noćenje s doručkom košta 62 KM, polupansion 77 KM (u cijenu nije uključena novogodišnja večera).

Doček Nove godine košta 100 KM po osobi.

Ulazak u 2010. donosi i nešto više cijene usluga: u špici zimske sezone cijena polupansiona iznosi 69 KM,

a u februaru 40 KM (radni dani), odnosno 54 KM (vikendi).

Sportsko-rekreativni centar Rostovo

Etno selo Babi}

Ski staza

R


Rostovo, a renowned skiing oasisnear Bugojno, which had beendevastated during the war, was reconstructed in early 2006thanks to personal enterprisingqualities of the married coupleBabi} from the place Ka{telnear Split. Over a brief span oftime, after the investment ofone million euros, the Sportand Recreation Centre Rostovobecame an attractive skiingdestination with the luxurioushotel capacities, attractive ethnic

village and rich ancillary faci-lities. Situated at the elevationof 1,160 metres, the Sport andRecreation Centre Rostovo isonly about twenty kilometresaway from Bugojno. It was ope -ned in 1984 for the needs of the

Sarajevo Winter Olympic Ga-mes, and many can still recallthe time when skiing by nighton Rostovo slopes was a possi-bility even two years earlierthan in any of the Olympicmountains. After the Winter

Olympic Games, this skiingoasis experienced a real boomhaving become the most favo -urite ski resort and recreationand sport centre of renownedfootball clubs.

It is the fourth winter seasonthat, after its reconstruction,the Sport and Recreation CentreRostovo, established as a repu -table centre, is about to enter.

Sport and Recreation Centre Rostovo

WINTERWritten by: PhD. [emsudin Dèko

The main trump card of one of the youngest skiresorts in BiH are well laid out and safe slopes and

favourable prices. This winter visitors will be able to find accommodation in newly constructed

houses of the Ethnic Village Babić as well

Advantages of grassy slopes

in ethnic village


Due to two safe ski runs, tworope tows, the possibility to rentskiing equipment and motorsleds, and the ski school, it is anideal destination for holidaysfor both recreational and no -vice skiers as well as for all others,says Mario Babi}, the directorof the Hotel Rostovo. Whatcorroborates the assertion thatthe whole project is on a firmfooting is the fact that expertsfrom Bugojno have been invol -ved in its implementation fromthe very outset. Experts for skiruns say that a huge advantageof the Rostovo ski resort lies inthe grassy slope on which onecan ski on occasions when thesnow layer is not more thanabout 15 centimetres high because there are no stonesbeneath it. Presently the recon-struction of two ski lifts isunder way; as a result the skilift whose capacity is currently1,500 skiers per hour will havethe capacity of 2,000 skiers afterthe reconstruction works. Inaddition, the owners plan toerect artificial snow-makingmachines and a skating rink, aswell as additional facilities suchas sport fields, horse ridingschool, and their own echo estate.They say this location is idealfor it for this valley is pristineand unpolluted. Rostovo is not

only a ski resort. It is an idealtourist destination all yearround with marked biking andmountaineering trails and aspecial walking route. It is im-portant to emphasise that apartfrom the reconstruction of theroads running through Herze-govina, also under reconstruc-tion is the whole route of themain road from Bugojno toNovi Travnik, which will makeit simpler and easier to findway to Rostovo. During win-ter weather conditions, snowcleaning machines work dayand night as necessary. Visitorscan find accommodation in the

Hotel Rostovo which is reno-vated in line with the highestEuropean standards. The hotelhas 15 luxuriously furnishedtwo-bedded, three-bedded andfour-bedded rooms. From thevery outset the intention of thehotel owners was to keep theresort open all 365 days in theyear.

This winter, hotel guests willalso have the opportunity tostay in newly constructed, authentic houses of the EthnicVillage Babi}. The village con-sists of a cottage and a watermill, and under way is the con-struction of other authentic village buildings such as smithy,dairy, and horse stable. Theguests will hence be able to

take pleasure from sledging inwinter months, while in spring

and summer they can enjoyrecreational and sport horseriding. As a result of the const -ruction of the village, the acco -mmodation capacities of theRostovo Hotel increased from50 to 150 beds. By the end ofthis year the village will havethe accommodation capacity of60 beds. Once the winter seasonis over, the works will be con-tinued and the total capacitywill be 200 beds in all or about20 houses. Various souvenirsfrom ancient times such as eat-ing utensils and tools used byour ancestors will be on displayin this village as well as all do-mestic animals typical for thisregion. In the near future, theplan is to start the productionof echo food which will be pre-pared in the authentic way.

In the ski resort Rostovo thereare two ski lifts of anchor/T-bar type with the capacity of1,500 skiers per hour. One ofthem is 500 metres long, theother one 900. The ski run is100 metres away from thehotel. This ski area is ideal forskiing beginners and recreatio -nal skiers. The ground under-neath it is grassy so that thereis a small possibility for injuriesor ski damage. The ski run isequipped with lights so that itis suitable for skiing by night.Within this ski resort there is askiing school with qualified skiinstructors. The visitors whodo not have their own equip-ment can rent brand new ski-ing equipment.

Sport and Recreation Centre Rostovo

Number of days Adults Children

Daily pass 15 KM 10 KM

Seven-day pass 70 KM 50 KM

Season pass 250 KM 200 KM

Night skiing pass (18.00-21.00

10 KM 10 KM

Ski school (per person per lesson)

20 KM 20 KM

Ski pass prices

Note: With a discount, the price of the ski pass is 36 KMfor two persons, 50 KM for three persons, and 60 KM

for four persons while ski pass price for groups consistingof 5 and more persons is 12 KM.

Hotel Rostovo prices

From 1 March to 26 December, the Hotel Rostovo offers a special price of 39 KM for bed and breakfast and 54 KM

for half-board.

Accommodation can also be found in the ethnic village for theprice of 25 KM (bed and breakfast) and 40 KM (half-board).

The ski pass price is 10 KM during this period.

Full board for two persons on the Valentine’s Day costs 100 KM.

From 27 December 2009 to 3 January 2010, bed and breakfastcosts 62 KM, and half-board 77 KM (these prices do not

include the New Year’s Eve dinner).

The New Year’s party package costs 100 per person.

The beginning of 2010 will be marked by slightly higher prices - in the peak of winter season the price of half-board will be 69 KM, while in February it will amount to 40 KM

(working days) or 54 KM (during weekends).

Ethnic Village Babi}

Ski run

SSude}i prema snijegu koji jeplanine prekrio jo{ u oktobru,pred nama je bogata zimskaturisti~ka sezona. I ove godineturisti~ki radnici RepublikeSrpske pozivaju skija{e da uì -vaju u brojnim novim sadr ̀ a -jima. Uz najpopularniji zimskicentar na olimpijskoj Jahorini,i drugi, manje poznati ski cen-tri, privode kraju pripreme zasezonu 2009/10. Sude}i premainteresovanju koje je za ovajzimski centar vladalo na saj-movima turizma u NovomSadu i Zagrebu, na Jahorini seove godine o~ekuje jo{ ve}i brojturista iz regiona. A nove i bo-

gatije sadràje ove zime na-javljuju i drugi centri, prijesvih Igri{ta i Kozara.

Prvi snijeg prekrio je padineJavora, koji iz godine u godinuprivla~i sve ve}i broj doma}ih,ali i stranih turista, uglavnom

iz regiona. Sa devet kilometaraskija{kih staza, ~etiri lifta i kva -litetnim stazama, SC Igri{tazadovolji}e i zahtjevnije skija{e.

Ski centar Igri{ta izgra|enje 1984. godine, kao pomo}nicentar za vrijeme ZOI u Sara-jevu. Ime je dobio po istoi me -nom najvi{em vrhu ove pla nine- Veliko Igri{te. Smje{ten je u

isto~nom dijelu RepublikeSrpske, na planini Javor (1.406m/nv). Centar se nalazi namagistralnom putu Zvornik-Sarajevo, izme|u Han Pijeskai Vlasenice, od koje je udaljennepunih sedam kilometara. OdSarajeva je udaljen oko 90 km.Kvalitet staza je solidan, sni-jega je uvijek dovoljno, i to oko180 dana godi{nje.

Ove godine ski centar „Igri{ -ta“ goste do~ekuje sa novimsadràjima. U okviru pripremaza zimsku sezonu 2009/10.pro{ireni su kapaciteti ver-tikalnog transporta i postoje}aputna mreà, a u toku je i izgrad -

Ski centri u RS


NOVI SKI LIFTOVI

Pi{e: Amira Pe}anac

U zimsku sezonu 2009/10. ski centar Igrišta ulazi sa proširenim kapacitetima i savremenijom

putnom mrežom. Na Kozari topovi za vještačkisnijeg. Cijene na svim skijalištima su na nivou

prošlogodišnjih

Staze za iskusneskija{e

nja vi{enamjenskih objekata.Iako je ove godine snijeg paoneuobi~ajeno rano, ipak se o~e -kuje da }e ski centar „umiven“do~ekati prve ovosezonskegoste i skija{e. Uz dosada{njatri ski lifta na ovoj planini, naprostoru Javorove poljane pos -tavlja se jo{ jedan, tipa „sidro“.Tako }e ski centar raspolagatisa ukupno ~etiri ski lifta, od

toga dva tipa „lopatica“, jedan„sidro“ i jedan „tanjir“, koji po -vezuje najniù i najvi{u ta~kuski centra (1.019 – 1.350 m/nv),odakle se spu{taju staze ukupneduìne oko devet kilometara.U toku je izgradnja puta koji}e za oko 700 metara skratitidosada{nju udaljenost Javo ro vepoljane od magistralnog putaVlasenica-Sarajevo. Tako|er, na

planini su postavljene planin -ske ku}e, namijenjene pru ̀ a njuugostiteljskih usluga, te za od -mor, iznajmljivanje ski opre me,ambulantu i dr. Za smje{ taj sugostima na raspolaganju hoteli„M“ i „Panorama“. Cijenesmje{taja u ovim hotelimakre}u se od 30 do 130 KM, uovisnosti od broja gostiju, tipasobe/apartmana i usluge. Zagoste hotela „Panorama“ obe -zbije|en je prevoz do ski-centra.Kompletan cjenovnik ovih ho -tela za predstoje}u sezonu moèse pogledati na web stranici Tu -risti~ke organizacije Vlase nica:www.vlasenica-turizam.org.

Cijene ski pasa i iznajmlji-vanja ski i snowboard opremenisu se mnogo mijenjale u od -nosu na prethodnu sezonu.

I u Ski centru Kozaraobavljene su brojne pripremeza zimsku sezonu. U Planinar -skom skija{kom dru{tvu „Lju-bijski rudar“ isti~u da cijene skipasa nisu bitnije promijenjeneu odnosu na prethodnu sezonu.

Ljubitelje zimskih sportovaobradovat }e i vijest da su po-duzete aktivnosti da se ove sezone obezbijede sredstva inabave topovi za proizvodnjuvje{ta~kog snijega. Za one kojièle da nau~e skijati, u ponudije {kola skijanja, kao i mogu} -

nost iznajmljivanja opreme. Iove godine svi koje posjeteKozaru bi}e u prilici da osjetejedinstven doìvljaj skijanjapod reflektorima. Naravno, uzskijanje, na Kozari se moèuìvati i u {etnjama ure|enimstazama koje vode kroz prek -rasnu prirodu Nacionalnogparka Kozara. U januaru se naovoj planini organizuje tradi-cionalna manifestacija „Danizime na Kozari“ koja okupljaveliki broj u~esnika i posjeti-laca. Pored bogatog kulturno-zabavnog programa, u okviruove manifestacije odràvaju sesportska i gastro-takmi~enja.Smje{taj na Kozari moè sepotraìti u hotelu „Monument“,pansionu „Bijele vode“, „Plani -narskom domu“ ili u nekoj od

vikendica ure|enih u planin-skom stilu i smje{tenih nepo -sredno uz ski-stazu. Cijenesmje{taja kre}u se od 50 do 200KM, u zavisnosti od tipa us-luge. U ponudi hotela „Monu-ment“ su vikend aran`mani nabazi polupansiona koji iznose60 KM dnevno po osobi. „Pla -ninarski dom“ raspolaè sa 25leàjeva, a cijena preno}i{ta jedeset KM po osobi. U pansionu„Bijele vode“ za no}enje sadoru~kom izdvoji}ete 50 KM,a za polupansion 80 KM zajednu osobu.

Ski centri u RS


Vrsta ski pasa Mali ski lift Veliki ski lift

Dnevna (10-16) 15 20

2 dana 25 35

3 dana 30 50

4 dana 40 65

5 dana 50 80

6 dana 60 95

7 dana 70 110

10 dana 100 160

Za djecu do 14 godina

Dnevna 10 -

6 dana 45 -

7 dana 55 -

Cijene ski pasa

Cijena dnevnog ski pasa za odrasle 14 KM

Cijena dnevnog ski pasa za djecu 12 KM

Cijena poludnevnog ski pasa za odrasle 10 KM

Cijena poludnevnog ski pasa za djecu 7 KM

No}no skijanje 12 KM

Cijene ski pasa za sezonu 2009/2010

Dnevno iznajmljivanje

ski-komplet - (skije, 10

snowboard pancerice, {tapovi) 5

skije 5

pancerice 5

{tapovi 2

sanke 5

Dnevno iznajmljivanje

ski-komplet za odrasle - (skije, pancerice, {tapovi) 20

snowboard-komplet za odrasle - (snowboard, pancerice) 35

skije 50

pancerice 65

{tapovi 80

Iznajmljivanje ski i snowboard opreme

Za djecu

Sve cijene izraène su u KM.

Dani Zime na Kozari

J

Ski resorts in Republika Srpska


Judging from the fact that snowcovered the mountains as earlyas in the month of October, avery rich winter season is aheadof us. Tourist workers in theRepublika Srpska invite skiersto enjoy numerous new touristattractions waiting for themthis year. Apart from the mostpopular winter resort in theOlympic Mountain of Jahorina,there are other, less renowned,ski resorts which are finalisingthe preparation activities forthe 2009/2010 winter season.Other ski resorts have also ad-vertised new and rich touristattractions for this winter, theski resorts of Igri{ta and Kozara,first of all.

This Ski Resort Igri{ta wasbuilt in 1984 for the occasion ofthe Sarajevo Olympic Gamesto serve as an auxiliary facility.It is named after the highestpeak of this mountain - VelikoIgri{te. It is located in the east-ern part of Republika Srpska,in the Javor Mountain (1,406metres above sea-level). Thisski resort is located close to the

main road Zvornik-Sarajevo,between Han Pijesak and Vlase -nica, and is only a bit less thanseven kilometres far from Vla -senica. The distance betweenthis resort and Sarajevo is about90 kilometres. The quality ofski slopes is very good andthere is always sufficient snow– the average annual numberof days with snowfall beingabout 180.

This year the Ski ResortIgri{ta has prepared new attrac -tions for its visitors. Within thepreparation activities for thewinter season 2009/2010, thevertical transport capacitieshave been extended and the existing road network furtherdeveloped, while the works onthe construction of multipur-pose facilities are under way.Although the first snow fell unusually early this year, it isexpected that the ski resort willwelcome its first visitors withoutsnow on the slopes after all.

Apart from the three skilifts that have been available inthis mountain so far, in the areaof Javorova poljana the erectionof yet another, anchor/T-bartype ski lift is under way. Thismeans that the ski resort willhave four ski lifts in all - tworope tow lifts, one anchor/T-bar lift and one platter type liftwhich connects the lowest andhighest points of the ski resort

(1,019 – 1,350 metres abovesea-level). From the highestpoint, the ski slopes go down inthe total length of nine kilome-tres. Under way are road con-struction works which willshorten the current distancebetween Javorova poljana andthe main road Vlasenica-Sara-jevo by 700 metres. Further, twocottages have been erected inthis mountain with the purposeof providing catering servicesand to be used for repose, hir-ing skiing equipment, or serveas an outpatient clinic, andsimilar. The accommodation isavailable in M Hotel and Pano -rama Hotel. The accommoda-tion prices in these hotels rangefrom 30 to 130 KM dependingon the number of guests, typeof the room/apartment andservices. Transport services tothe ski area are available forPanorama Hotel guests. Thecomplete pricelist of these ho-tels for the coming seasing maybe found at the website of theTourism Association in Vlase -nica: www.vlasenica-turizam.org.

The Ski Resort Kozara hasalso done all the preparationactivities for the winter season.The Mountaineering Ski Asso-ciation “Ljubijski rudar” em-phasise that the ski pass prices

have not been significantlychanged in comparison withthe previous season prices.

Winter sports lovers will behappy to hear that activities havebeen taken to provide funds toprocure artificial snow-makingmachines this year. Those whowould like to learn skiing havethe possibility of taking skiclasses and hiring skiing equip-ment. This year again, all thosewho will be visiting Kozarawill have the opportunity tofeel a unique experience of ski-ing by night on illuminated skiruns. Apart from skiing in Ko -zara you can also enjoy in takingwalks along the arranged pathsgoing through exceptionallybeautiful nature of the Natio -nal Park Kozara. In January, themanifestation Days of Winterwill be held in Kozara. Roomsin Kozara are available for boo -king in the hotel Monumentand in the boarding house Bi-jele Vode (White Waters), theClimbers’ Lodging or in someof the mountain-style cottageslocated in the immediate vicin-ity of the ski run. Accommoda-tion prices range from 50 to200 KM depending on the typeof service. The Hotel Monumentoffers weekend packages on thebasis of half-board for the priceof 60 KM per person a day.The Climbers’ Lodging has 25beds and the price for stayingovernight for one person is 10KM. Bed and breakfast in theboarding house Bijele Vode willcost you 50 KM while the half-board for one person will costyou 80 KM.

Written by: Amira Pe}anac

The Ski Resort Igri{ta is entering the winter season 2009/2010 with extended capacities and amodernised road network. Artificial snow makingmachines are ready in Mountain Kozara. Prices in

all ski areas are at the same level as last year

Ski runs for experienced skiers

Days of winter in Kozara

Godine 2000. kineska pri-jestonica nije imala nijedan ski -ja{ki centar, a ove godine imaih ~ak 13! Ovog ljeta je otvoreni fancy skija{ki centar pod kro-vom, pa skija{i mogu uìvatitokom cijele godine. Futuristi~ kidizajn desetospratnog centraQiaobo Snow World djelo je arhi -tekata sa pekin{kog Univerzi-teta Tsinghua.

Oni koji nemaju vremenada isprobaju sve ski-staze u Pe-kingu, mogu se odlu~iti za Na-nshan, omiljen me|u skija{imakoji se ̀ ale da su druge ski-stazeu Pekingu suvi{e kratke.

Mnogi mo`da i zakasne napekin{ko skijanje, jer stru~njacitraè da se svi ski-centri u ovomgradu zatvore. U Pekingu nemamnogo snijega, a pravljenje vje{ -ta~kog tro{i dragocjene resurse,jer su dijelovi grada pod poseb-nim reìmom {tednje vode. Zavje{ta~ki snijeg u ovom centrupotro{i se toliko vode koliko je dovoljno za grad od 42.000stanovnika.

Nekada je ovo mjesto bilozanimljivo jedino kao preno -

}i{te za autobuske ture, a danasje jedan od glavnih sportskihcentara na otvorenom u ju`nojhemisferi, ako ne i u svijetu.Glavni doga|aj tokom ski-se-zone je zimski festival Queen-stown, koji se odràva u junu ikoji u prosjeku posjeti oko30.000 ljudi.

Queenstown ima tri ski-centra u podno`ju, i jo{ neko-liko uz planinu. Najbliì jeCoronet Peak - za vrijeme no} -nog skijanja pred vama blje{tesvjetla grada u pod no`ju. Dob restaze imaju i Cardrona i TheRemarkables.

Bariloche je jedini skija{kigrad u Ju`noj Americi, a ve}inaskija{a iz Evrope, ~ak i sjeverneAmerike, jo{ uvijek ga nisu otkrili.

Svi klasi~ni elementi su tu:nekoliko skija{kih centara savelikim brojem staza, odli~neprodavnice, povremena odsje -

~enost od svijeta zbog obilnihpadavina.

Dva najbolja ski-centra suCerro Bayo i ne{to ve}i CerroCatedral, koji imaju 30 se de ̀ -nica sa {est sjedi{ta, jedinetakve liftove u Ju`noj Americi.To je najve}i ski-centar u Ju` -noj Americi i prvi u Argentini.

Ovaj ìvopisni univerzitet-ski grad sa preko sto hiljadastanovnika ima dugu i slavnuistoriju. Smje{ten je u uskojdolini, izme|u visokih planin-skih vrhova.

Grad nudi savr{en spojsporta i stoljetne kulture: pre-divne muzeje, galerije i istorij-ske gra|evine, odli~ne barove,prodavnice i restorane... U

Innsbrucku su 1964. i 1976. organizovane Zimske olimpij-ske igre, pa je dana{nja skija{kainfrastruktura na zavidnom ni -vou. Ako odsjednete u nekomod hotela sa ~etiri zvjezdice ucentru grada, koji nisu previ{eskupi, ima}ete besplatan pre-voz do nekog od osam ski-cen-tara u okolini grada. Sviskija{ki centri su dio gle~eraPass. Liftovi u centru Stubaiotvoreni su tokom cijele godinei skijanje je zagarantovano.

Banff je danas jedna odvode}ih skija{kih destinacija, atemelji su udareni jo{ prije stogodina, kada su {vajcarski pla-ninski vodi~i tamo osnovaliprve hotele.

Banff ima tri skija{ka cen-tra, kojima upravljaju razli~itivlasnici, tako da postoji zdravakonkurencija. Planina Norquayje najblià gradu i zgodna jeako ho}ete da se na brzinuspustite nekoliko puta. Za cje-lodnevno skijanje odlu~ite seza Sunshine i Lake Louise,koje imaju mnogo bolji izborstaza. Na okolnim planinamasnijega ima u izobilju. Ski-cen-tri su otvoreni od po~etka novembra do kraja maja.


Svjetski ski centri

HITOVAna pet kontinenata

Prema istraživanju Independenta, svijet u ovogodišnju skijašku sezonu ulazi sa pet hit destinacija, na pet kontinenata. A u mnogim

centrima sjeverne hemisfere sezona je počela već u oktobru

Peking, Kina

Bariloche, Argentina

Innsbruck, Austrija

Banff, Kanada

Queenstown, Novi Zeland

5

KKulturna de{avanja u graduSarajevu iz godine u godinuprivla~e sve ve}i broj turista.Ponuda je sve raznovrsnija azbog kvaliteta, dobar glas o fe-stivalskom Sarajevu brzo sepro{irio {irom regije.

Sarajevo Film Festival jeme|unarodni filmski festival saposebnim fokusom na regijujugoisto~ne Evrope. Petnaestipo redu SFF, odràn od 12. do20. avgusta 2009., posjetilo jevi{e od 100.000 gledalaca, {to jejo{ jednom potvrdilo statusSFF-a kao vode}eg filmskogfestivala u regiji kojeg priznajufilmski profesionalci ali i{ira publika, isti~u u direkcijiFestivala:

“Kao dio regiona u razvojusa vi{e od 140 miliona stano-vnika, Sarajevo Film Festivalsluì kao zajedni~ka platformaza filmski biznis u cijeloj regiji,postavlja standarde u organiza-ciji filmskih festivala, te pro-mociji i prezentaciji filmova ujugoisto~noj Evropi. Nadalje,Sarajevo Film Festival u fokusme|unarodne medijske pa`njepostavlja filmove, filmske ta-lente i budu}e filmske projekteiz jugoisto~ne Evrope.”

Festival je svakako izvanre-dna prilika i za promociju turisti~kih potencijala Sarajevazbog brojnih gostiju koji uzfilmske sadràje imaju prilikuupoznati i turisti~ku ponudu.

Festival svake godine obiljeìi pojavljivanje filmskih zvije-zda svjetskog glasa, a na 15.SFF-u najvi{e pa`nje izazvaoje dolazak Mickeya Rourkea iDarrena Aronofoskog, glumcai reìsera filma The Wrestler(Hrva~), te glumice GillianAnderson, poznate po ulogamau kultnoj SF seriji The X Files(Dosije X). U periodu od 12.do 20. avgusta ljubitelji filmskeumjetnosti imali su priliku po-gledati 232 igrana, dokumen-


Kulturni sadržaji u bh. gradovima

UMJETNI^KAPROMOCIJA

SARAJEVA

Bogat kulturni život u Sarajevu svakako je jedan od razloga za posjetu glavnom gradu BiH.

Tokom cijele godine Sarajevo svojim gostimanudi različite sadržaje, obogaćujući time ukupnu

turističku ponudu

Piše: Branka Mrki}

Sarajevo Film Festival

tarna i animirana filma, iz ~ak53 zemlje.

A dodjelom Grand prixa –Zlatnog lovorovog vijenca zanajbolju predstavu komadu Isa-bellina soba, u izvedbi ansam-bla NeedCompany iz Belgije,u ranim jutarnjim satima u Sa-rajevu je 26. oktobra 2009.zvani~no zavr{en 49. interna-cionalni teatarski festival MESS.Pored glavnih festivalskih nagrada – Zlatnih i Srebrenihlovorovih vijenaca, dodijeljenesu i posebne te nagrade medij-skih pokrovitelja Festivala. Ukonkurenciji za nagrade bilo je25 predstava. U okviru festivalaMESS 2009 publika je imalapriliku pogledati 26 predstavau izvo|enju trupa iz 14 zemalja– Njema~ka, [panija, Hrvat-ska, Austrija, Makedonija, Ni-zozemska, Ma|arska, Srbija,Belgija, Slovenija, Francuska,Rusija, Italija, Bosna i Herce-govina. U okviru festivalaodràni su i prate}i programiorganizovani kao workshopovii okrugli stolovi kritike.

Ba{~ar{ijske no}i su najve}akulturna manifestacija u Sara-jevu i Bosni i Hercegovini. Fe-stival se odràva svake godineod 1. do 31. jula na centralnojpozornici na platou preko putazgrade Vije}nice, kao i na dru-gim otvorenim pozornicama uSarajevu. Najve}i dio programa

se odràva u starom dijelugrada – Ba{~ar{iji. Zahvaljuju}ivisokom kvalitetu programa,atraktivnim otvorenim prosto-rima i besplatnom ulazu, sviprogrami biljeè veliku posje -}enost. Tokom mjesec danaodigra se 40-50 razli~itih kul-turnih programa koje posjetioko 150.000 posjetilaca.

“Prog rami su odista razno-vrsni: opera, balet, pozori{nepredstave, rock koncerti, sevda-linke, likovne izlo`be, knji ̀ ev -ne ve~eri, programi za djecu,koncerti, ozbiljne i zabavnemuzike, filmske predstave, fol-klor. Uz doma}e ansamble iumjetnike, te gostovanja evrop -skih i svjetskih grupa i pojedi-naca, Sarajevo - glavni gradBosne i Hercegovine - svakogajula postaje istinski centar kul-ture, kada ~itav grad odi{e jed-nom posebnom festivalskomatmosferom”, kaù u direkcijimanifestacije.

Svake godine Ba{~ar{ijskeno}i po~inju 1. jula tradiciona-lnim Be~kim koncertom, kon-certom Sarajevske filharmonijeuz u~e{}e dirigenta i umjetnikaiz Be~a. Pred oko tri hiljadeposjetilaca na Centralnoj po-zornici Ba{~ar{ijske no}i zva -ni~no otvaraju visoki doma}i ilistrani zvani~nici. O zna~ajumanifestacije u turisti~komsmislu govori i podatak da jefestival u 2009. dobio posebnopriznanje Zlatna turisti~karuà 2009. u kategoriji “Naj-bolja kulturna, zabavna, ili tu-risti~ka manifestacija u funkciji

oboga}ivanja turisti~ke ponude”.Ovo presti`no priznanje pri-palo je Festivalu kao manife-staciji koja je u ovoj godini uzna~ajnoj mjeri doprinijelapromociji turizma u BiH. Uproteklih 14 godina vi{e od mi-lion posjetilaca pratilo je pro-grame Festivala na kojima su uproteklim godinama, izme|uostalih, nastupili svjetski poz-nati ansambli i umjetnici kao{to su: Joan Baez, Manu Chao,Johnny Logan, Mediteranskafilharmonija, Simfonijski orke-star Kairo, Stefan Milenkovi},\or|e Bala{evi}, Vlatko Stefa-novski, Dino Merlin… i drugi.

A manifestacija koja u zim-skom periodu oboga}uje kul-turni ìvot i ponudu Sarajevaje Sarajevska zima, koja }e se2010. godine odràti po 26.put, pod nazivom “W.A.T”-World Art Tendency. Festivalorganizuje Me|unarodni cen-tar za mir Sarajevo a u okvirunjega realizuje se program kojiobuhvata razli~ite oblasti umjet-nosti: teatarsku, muzi~ku, film-sku, video art, vizuelnu umjetnost, projekte koji prezentirajukulturno naslje|e, panel disku-sije, literarne i muzi~ko poet-ske ve~eri, te dje~ji program natemu “W.A.T”. Programi Festi-vala odràvat }e se ne samo upozori{tima, muzejima, galeri-jama i koncertnim dvoranama

u gradu nego i na olimpijskimplaninama i u drugim bosan-skohercegova~kim gradovima.Za 24 godine postojanja Festivalje postao neodvojiv dio ìvotagrada i njegovih stanovnika. Utoku 1.134 dana “Sarajevskezime” izvedeno je vise od 3.100razli~itih predstava i izlo`bi savi{e od 3.005.000 posjetilaca i27.000 u~esnika. Festival je do-bitnik brojnih me|unarodnihpriznanja i najzna~ajnije na-grade grada Sarajeva - [estoa-prilske nagrade Sarajeva.

Ovogodi{nji me|unarodnifestival Jazz Fest Sarajevoodràn je od 3. do 8. novembra.Festival je otvorio najzna~ajnijijazz pjeva~ dana{njice Kurt El-ling a tokom festivala nastupilasu svjetski poznata imena jazzmuzike, odràne radionice iredovni program manifestacije. Ovim manifestacijama ne zavr -{ava se lista kulturnih de{ava-nja koja oboga}uju ìvotSarajeva. Svakako treba spo-menuti Evropske knjièvne su-srete i Sarajevske dane poezije,mnoge druge, obimom ne{tomanje manifestacije, ali i gale-rije i kina, muzeje i pozori{takoje svakodnevno, u okviru redov nih postavki i repertoaraa van festivalskih dana, pos-je}uju gosti na{eg grada, nose}itako pozitivan i druga~iji glaso Sarajevu.



MESS za ljubitelje teatra

Priznanje zaBa{~ar{ijske no}i

Zna~aj Sarajevske zime

Jazz Fest

U


Unato~ velikim te{ko}ama s ko-jima se suo~ava grad na Neretvi,sramotnog prizora zaklju~ava-nja Narodnog pozori{ta Mostar,najstarije i najuglednije herce-gova~ke kazali{ne ku}e, nakon{ezdeset godina postojanja, i po-ziva mostarskog HNK tamo{ -njim vlastima da se utvrdeprioriteti i kona~no po~ne ula-gati u kulturu, Mostar i Mo-starci nadaju se boljim danimai poru~uju da nema odusta-janja od oìvljavanja kulture u

ovom gradu. To pokazuju ibrojni pokrenuti i realiziranikulturni projekti. Po~etkomoktobra na ulazu u staru grad-sku jezgru Mostara, koja se sa

Starim mostom nalazi na Une-scovom popisu kulturne ba{ tine,uprili~ena je sve~ana ceremo-nija podizanja zastave Konven -cije o za{titi kulturnog i povijes-

nog naslje|a. Voditelj Unescovogureda u BiH Sini{a [e{umistakao je kako je Unesco punou~inio za Mostar, te da ovaj ~inzna~i da èli nastaviti {tititiMostar na pravi na~in.

U septembru je u Mostarupredstavljena monografija „Ste}ci- bosansko i humsko mra morje“,prof. Dubravka Lovrenovi}a.Autor kaè kako je poznato dasu nacionalne historiografije


NAGRADE ZAPi{e: Amira Pe}anac

Mostarsko proljeće dobitnik je nagrade Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar

2009. kao najbolja kulturna manifestacija u regiji, dok je Internacionalna liga humanista

dodijelila značajno priznanje advokatu Josipu Muselimoviću

Nove monografije

svojatale ili svojataju ste}ke, noste}ci su interkonfesionalni -pod njima po~ivaju i katolici ipravoslavci i bogumili... Po po-pisu iz 1980. godine, na terito-riji BiH postoji oko 60.000ste}aka, a malo se ~ini na njihovoj za{titi.

Pokrenut je i projekt zauvr{tavanje ste}aka na Listukulturne ba{tine UNESCO-a. U oktobru je u organizacijiDru{tva umjetnika Mostara iGalerije Martino predstavljen iizbor od preko 80 monograf-skih publikacija o Mostaru, izprivatne biblioteke urednikakulturnog programa Radio- televizije Mostar Zlatka Serda-revi}a. Bila je to jo{ jedna pri-lika da se mostarska publikapodsjeti na bogatu kulturnutradiciju grada Mostara.

Preds tavnik mladih mostar -skih knjièvnih snaga ElvedinNezirovi} istakao je da i poje-dinci, koji jo{ uvijek djelujubez obzira na stanje u kojem senalazi grad Mostar, pokazujeda i kulturni sadràji manjegobima doprinose afirmacijikulture.

Mostarska publika, a kra-jem oktobra i zagreba~ka, upo -znala se i sa fotomonografijom„Hercegovina - zemlja svjetlosti“autora Boè Skoke i Ive Per-

vana. Fotomonografija u slici irije~i predstavlja bogatstvo i lje-potu iskonske i moderne Her-cegovine i trajno svjedo~enje oposebnosti „zemlje svjetlosti“.Fotografije su nastajale u raz-doblju od dvije godine, na sto-tinama lokacija {irom Herce- govine. Knjiga prikazuje Her-cegovinu kao regiju bogatstvau razli~itosti i suprotnosti,ru{e}i stereotipe i otkrivaju}iskriveno.

Sljede}e godine Mostarskoprolje}e po~inje 15. aprila i

traje do 1. juna. Prema naj-avama organizatora, narednoProlje}e ugostit }e brojne do -ma}e i svjetske umjetnike i po-nuditi bogat kulturni program.Predstavljaju}i okvirni pro-gram, Umjetni~ki savjet “Mo-starskog prolje}a - Danamatice hrvatske” najavio je da}e se me|u izvo|a~ima na}iEdin Karamazov i Kaliopi,Zagreba~ka i Sarajevska filhar-monija, teatarske ku}e iz BanjaLuke, Dubrovnika, Zadra iBeograda, te muzi~ari iz CrneGore i Turske.

Mostarsko prolje}e otvorit}e Sarajevska filharmonija, pod

ravnanjem maestra Vjekoslava[uteja, a prvog dana bit }e ot-vorena i izlo`ba Mersada Ber-bera. Ova najve}a kulturnamanifestacija u Hercegoviniponudit }e niz koncerata, ka-zali{nih predstava, knjièvnihi pjesni~kih ve~eri, a nastupit}e i brojni gosti iz Hrvatske,Crne Gore, Slovenije i Turske.Na kraju manifestacije nastu-pit }e Zagreba~ka filharmo-nija. Da je Mostarsko prolje}eu posljednjoj deceniji postaloprepoznatljivo kulturno doga -|anje, pokazuju brojna kolek-tivna i pojedina~na priznanjakoja {irom BiH ubiru njenidjelatnici. O iznimnoj vrijed-nosti ovog istinskog praznikakulture i umjetnosti u gradu naNeretvi, govori i ~injenica da jeupravo manifestacija Mostar-sko prolje}e dobitnik nagradeMe|unarodnog sajma gospo-darstva Mostar 2009. kao naj-bolja kulturna manifestacija uregiji, a sa banjalu~kim Ljet-njim festivalom Banja Luka isarajevskim Ba{~ar{ijskim no -}ima, dobitnik je i Zlatne tu-risti~ke ruè 2009. u kategorijinajbolje kulturne, zabavne ilituristi~ke manifestacije. Zbogtoga ovaj kulturni doga|aj pred-stavlja veliki adut turisti~ke po-nude grada Mostara i {ire.



Zlatna povelja Josipu Muselimoviću

Mostarskom odvjetniku Josipu Muselimoviću u oktobru je u Mostaru uručena odluka o proglašenjuInternacionalnim odvjetnikom obespravljenih. Tomprilikom Muselimoviću je uručena i Zlatna poveljaLinus Pauling s plaketom i značkom, koju dodjeljujeInternacionalna liga humanista. Josip Muselimovićpromotor je dijaloga i kulture mira među ljudima i narodima. Svojim djelovanjem, ne samo u struci i zanimanju, već i kulturnim aktivnostima, gradio jenove mostove prijateljstva i popravljao stare, poru-šene i pokidane tokom ratnih djelovanja, čime je daoneprocjenjiv doprinos misiji mira Internacionalne ligehumanista, kaže se, između ostalog, u obrazloženjuKomiteta za nominaciju i izbor za ovo visoko humani-stičko priznanje.

Mostarsko prolje}e

N


„Nikada ne}u zaboraviti izrazlica dvoje francuskih turistakada su, iza{av{i iz Rodne ku}eIve Andri}a na glavnu travni~kuulicu, ugledali rasplesanu i ras-pjevanu povorku ~lanova kultur -no-umjetni~kih dru{tava iz trav-ni~kog kraja. Takav uli~ni spek-takl izaziva najvi{e zanimanjainostranih turista, jer predstavljaizraz tradicionalne kulture Bos-ne i Hercegovine. Sli~ni prizoriu vezirskom gradu mogu se vi-djeti tokom smotri folklora kojeu ljetnim mjesecima organizi-raju kulturno-umjetni~ka dru{tvaiz Travnika, Karaule, Gu~eGore i Vi{njeva“, kaè kustosMemorijalnog muzeja Rodnaku}a Ive Andri}a Enes [krgo.

U Andri}evoj ku}i, koja sloviza jednu od najposje}enijih tu-

risti~kih destinacija Travnika,prire|uju se i organizuju razli-~iti kulturni sadràji, kao {to suscenska ~itanja Andri}eve lite-rature, promocije knjiga savre-menih bh. knjièvnika, godi{njisusreti zavi~ajnih pisaca, pre-davanja... Raznovrsni knjièvniprogrami organizuju se i uGradskoj biblioteci koja ugo{ -}ava najpoznatije bh pisce. Li-kovne izlo`be i izlo`be foto -grafija postavljaju se u susjed-stvu Andri}eve ku}e, caffe galeriji Terra.

Gradski muzej, izgra|en1950. godine, jedna je od naj va` -nijih kulturnih institucija u re-giji. U znaku tradicionalnogkulturnog stvarala{tva protekla

je i ovogodi{nja travni~ka No}u muzejima, evropska muzejskamanifestacija. Zavi~ajni muzejTravnik predstavlja razli~itemuzejske i gostuju}e izlo`be,te je to prostor u kojem naj -~e{}e izlaù ~lanovi Udruènjalikovnih stvaralaca Travnika,osobito Proljetni i Jesenji salonkao kolektivne izlo`be. A kakonastaju njihova likovna djela,turisti mogu vidjeti tokomodràvanja Likovne kolonijena srednjovjekovnoj tvr|aviStari grad.

U amfiteatru i kazamatutvr|ave od 3. juna do 15. sep-tembra odvijala se kulturnamanifestacija «Ljeto na Staromgradu» koja na programu imapozori{ne predstave, koncertetradicionalne, klasi~ne i pop

muzike i plesa, modne revije,promocije, foto safari... Travnikje sa~uvao bogato materijalno iduhovno kulturno naslje|e kojedatira jo{ iz perioda kada jeovaj grad bio sjedi{te veziraosmanskog carstva. Malo jegradova u BiH koji na takomalom prostoru mogu ponu-diti tako veliki broj kultur-no-historijskih spomenika iz Srednjeg vijeka, turskog i au-stro-ugarskog perioda. Turi-stima se preporu~uje posjetaZavi~ajnom muzeju i Memori-jalnom muzeju Rodna ku}aIve Andri}a.

Kao izlo`beni prostor dje-luje Internet club Alter Art,mjesto za stalni nedjeljni ma-tine sa DJ Naziffom. Programikoje organizuju nacionalnakulturna dru{tva Napredak iPreporod nisu osobito atrak-tivni turistima, osim povorkema{kara i nekih sadràja izmanifestacija «Ajvatovica» i«Ilha mijini dani». DvoranaCentra za kulturu sluì najvi{eza ugo{}avanje razli~itih estrad-nih i kulturnih sadràja, bezvlastite produkcije, izuzev{ijednu pozori{nu predstavu. Utom prostoru Nezavisni radioTNT Travnik ve} drugu go-dinu organizuje zapaèni CodeMusic Fest s u~e{}em raznovr-snih pop-rock grupa.

Zahvaljuju}i Hrvatskomamaterskom kazali{tu Travniki Zavi~ajnom muzeju Travnik,od 9. oktobra do 9. novembraodràna je manifestacija «An-dri }evi dani». Prethodnih go-dina ovu manifestaciju sim-bo li~ki je odràvao HKD «Napredak».

Travnik moè ponuditiraz novrsne kulturne sadràje,te je potrebno ustanoviti i programski kalendar koji bi se dostavljao zainteresovanim turisti~ kim agencijama i tour-operaterima.


KULTURNObogatstvo Travnika

Pi{e: Amira Pe}anac

Travnik nudi raznovrsne sadržaje koji zahtijevaju terminsko usklađivanjei izradu programskog kalendara. Jedna od najposjećenijih destinacija je

rodna kuća nobelovca Ive Andrića

No} u muzejima

Izlo`be i predstave

FFestivali, koncerti, pozori{nepredstave i izlo`be, oboga}ujuìvot Tuzlaka i gostiju ovoggrada. Podsje}amo na neke odnajzna~ajnijih doga|aja protek -log ljeta i jeseni.• Tokom tradicionalnog film-

skog projekta [panske amba-sade u BiH “Sedmica {pans-kog filma“, tuzlanska pub-lika pogledala je ~etiri dugo-metra`na igrana filma te trikratka filma. Sedmica {pan-skog filma je zajedni~ki pro-jekt [panske ambasade uBosni i Hercegovini i Sara-jevskog otvorenog centra.

• U okviru “XVI Tuzlanskihpozori{nih dana” odràne subroje pozori{ne predstave.

• U organizaciji BosFam-aTuzla i Javne ustanove Bo-sanski kulturni centar TK ugaleriji tog centra otvorenSajam rukotvorina “Bosan-ska tradicija, ljepota i rad”.Cilj sajma je promocija injegovanje tradicionalnogna~ina izra|ivanja ru~nihradova.

• 2. Festival sevdalinke „Sev-dalinko u srcu te nosim“ odr-

àva se 11. decembra 2009.godine u Tuzli. Cilj festivalaje da sevdalinka ponovo zaì-vi na pravi na~in u srcimasvih Bosanaca u vremenukada neki druga~iji taktovidiktiraju tempo.

• Nova pozori{na sezona TeatraKabare Tuzla po~ela je pre-mijernim izvo|enjem ka-baretnog kolaà „Cabaret Chicago“.Ova godina je bila veomate{ka za sva udruènja, in-stitucije i ustanove koje sebave kulturom, istaknuto jeu najavi otvaranja sezone.Ipak, i pored svih pote{ko}a,u Teatru Kabare uspjeli supripremiti tri premijere.

• U kafe baru Jazz.ba Clubodràno je ve~e poezije,hrabar poku{aj da se u at-mosferi jednog kafea uvedunovi oblici druènja i promo-visanja kulturnog ìvljenja.

Da nije samo ostalo napoku{aju mogu posvjedo~itigosti koji su ispunili Jazzclub, ali i umjetnici koji sugovorili poeziju.

• U prepunoj dvorani Narod-nog pozori{ta odràn jeKoncert prijateljstva. Premareakciji i izjavama prisut-nih, bio je to nezaboravandoìvljaj. Gosti iz Zagreba,klape “Petrada” i “Di{pet”,te “Tuzlanke”, u jednoipo-satnom programu uspjeli suprirediti nezaboravno ve~e.

• U organizaciji Francuskoginstituta u BiH u nekolikogradova u BiH obiljeèna jemanifestacija «îtanje jezlato». Manifestacija kojaslavi kulturu ~itanja odrànaje u Tuzli, Mostaru i BanjaLuci.

• JU Dom mladih Tuzla u saradnji sa Francuskim kul-turnim centrom „Sophie

Chifflet“ organizovala je Fe-stival animiranog filma, koji je odràn od 28.10. do30.10.2009.godine na Ka-mernoj sceni Doma mladih.

• U Tuzli su 26. oktobra otvo-reni Dani evropskog doku-mentarnog filma (DEDF),filmski ciklus koji ima za ciljobiljeàvanje 5. godi{njiceod posljednjeg pro{irenjaEvropske unije na zemljesrednje i isto~ne Evrope.

• Obiljeèn je i Mjesec knjige. • Odràna je 4. manifestacija

Dani pozori{ta mladihTuzla 2009.

• I ove godine odràn je festi-val „Pozori{te bez granica“,koji ve} devet godina u Tuzliorganizira Draft teatar iDom mladih.

• U povodu Me|unarodnogdana kulturne ba{tine upri-li~ena je digitalna prezenta-cija Kataloga kulturno - his-torijskog naslije|a Tuzlan-skog kantona. Promocija jeorganizirana povodom Me|u-narodnog dana kulturneba{tine.

• 9. Me|unarodni knjièvnisusreti „Cum grano salis“odràni su u septembru. Unekoliko dana, koliko trajususreti, organizuje se nizpromocija romana sa pro-motorima koje publika nemapriliku nemamo ~esto vidjeti.

• Manifestacija „Ljeto u Tuzli2009“, pod pokroviteljstvomOp}ine Tuzla, objedinila je niz kulturno-zabavnih isportskih manifestacija.



PREDSTAVE I FILMOVIza tuzlansku publiku

Uprkos tome što sredstava za kulturu i umjetnost uvijek nedostaje, tokom ljeta i jeseni

u Tuzli su održani brojni značajni događaji

SSvake godine od 20. marta do12. aprila u Zenici se odràvafestival kulture Zeni~ko prolje}e.Okuplja umjetnike i umjetni~keansamble iz oblasti slikarstva,muzike, pozori{ne i scenskeumjetnosti i va`na je smotraumjetni~kog stvarala{tva prekokoje Zeni~ani ostvaruju kon-takte sa drugim umjetnicimaiz BiH i inostranstva. Organi-zator Zeni~kog prolje}a jeOp}ina Zenica.

Druga va`na manifestacija,zbog koje Zenica s pravomnosi ime festivalskog grada, jeFestival bosanskohercegova~kedrame Zenica, osnovan 2002.U 2009. godini festival je odrànosmi put, donose}i nove sadr-àje, a to je pokretanje projektaBerza bh. pisaca.

“Odlu~ili smo se za ovajprojekat zbog toga {to je svakegodine sve manje prijavljenihpredstava na Festivalu bh. drame.To je za nas alarmantan znak

da po tom pitanju {to prije mo-ramo ne{to u~initi i mi smo seodlu~ili za berzu. Trebamo seugledati na na{e najbliè su-sjede Srbiju i Hrvatsku. Oniafirmiraju doma}e pisce. Imajui svoje brendove koje izvoze uinostranstvo“, rekao je NedàdFejzi}, direktor Festivala bh.drame. Pored glavnog takmi~ar-skog programa u okviru festi-vala odràn je niz izlo`bi ipromocija knjiga. Osniva~ Fe-stivala je Bosansko narodnopozori{te Zenica, koje 2010.godine obiljeàva 60 godina odosnivanja. Na teatarskoj scenipostavljana su djela najzna~aj-nijih svjetskih dramskih pisaca.

Osim teatarskih, BNP Ze-nica organizator je i doma}inrazli~itih kulturnih i zabavnihprograma i manifestacija, zna-~ajnih za cjelokupan kulturni

ìvot u gradu Zenici, u Ze ni~ -ko-dobojskom kantonu i {ire.Bosansko narodno pozori{teZenica u okviru svojih produk-cijskih mogu}nosti tokom jed -ne pozori{ne sezone premi jernoizvodi 9-11 predstava namije-njenih publici razli~itih uzrasta.

U Zenici od 1989. djelujeKamerni simfonijski orkestar,a od 1993. i hor. Njeguje klasi~ -nu, narodnu, duhovnu i oper-sku muziku. Predstavlja jednuod najbitnijih kulturnih insti-tucija u gradu i zemlji, kojaokuplja veliki broj u~enika,studenata, nastavnika i profe-sora muzike iz Zenice, BiH idrugih zemalja.

Ovogodi{nja tema Svjetskogdana muzeja, koji se obiljeàva18. maja, bila je „Muzeji i turi-zam“. Muzej grada Zeniceovaj dan obiljeìo je izvedbomnekoliko programa u srednjo-vjekovnoj tvr|avi Vranduk, kojapredstavlja najsna`niji turis -

ti~ki potencijal grada. Muzejgrada Zenice je javna institu-cija, osnovana 1966. godine, aosniva~ je bila ta da{ nja Op{tinaZenica. Zbog biblioteke i 3muzejske zbirke (arheolo{ka,historijska i etno lo{ka), muzejje ~esta destinacija za posjete turisti~kih grupa.

A u novembru 2009. u Zenici je otvoreno prvo multi-pleks kino, u prostoru biv{egkina 29. novembar, koje je nekada predstavljalo hram filmskeumjetnosti u Zenici.

Nakon tri godine intenziv-nog rada na rekonstrukciji kina,izgra|ene su tri nove dvoranesa 80, 120 i 2000 amfiteatarskihraspore|enih sjedala. Multip leksje investicija kompanija Ekrani Tropik Zenica, koje na ovajna~in èle omogu}iti da ljubi-telji filma u Zenici i okruè nju,ali i gosti Zenice, uìvaju unajnovijim svjetskim hitovima.

U sklopu kina nalazi se itobacco i media shop, caffe bar,caffe slasti~arnica, restoran,igraona za djecu sa prostorimaza proslavu ro|endana, salonza zabavu sa bilijarima, stonimnogometom, ko{arkom, air ho-ckeyom, video konzolama idrugim sadràjima.

Sedmi~no se prikazuje petdo sedam filmova, te po dvanova filma svake sedmice, sanajmanje 15 projekcija dnevnoprikazivat }e se u terminu o 10do 24 sata. Vikendom je pred -vi|eno prikazivanje najnovijihumjetni~kih ostvarenja iz pro-dukcije dje~ijeg i porodi~nogfilma. Otvaranjem multipleksaposebna pa`nja }e se posvetitifilmovima bh. produkcije i pro-dukcija iz regiona, te nezavis -nog evropskog i svjetskog filma.Tako|e, planirano je pripre-manje posebnih filmskih pro-grama dokumentarnog filma ivideouradaka mladih i neafirmi -sanih bh. autora.



Zeničko proljeće, Festival bh. drame i otvaranje prvog multipleks kina neki su od najznačajnijih događaja u kulturnom životu

Zenice tokom protekle godine

MULTIPLEKS kino u Zenici

Predstave za sveuzraste

Prvo multipleks kino

Igradova

evropskih


Iskoristite pad cijena smje{tajai razgledajte atraktivne evrop-ske gradove. Prema nedavnoobjavljenom vodi~u Metro-por -tala hr. i u recesiji sebi moètepriu{titi nezaboravno i pristu -pa~no putovanje. A prijedlozivas vode put jedne od sljede}ihdestinacija.

Glavni grad Latvije ujednoje kulturni, obrazovni, poli ti~ ki,finansijski i industrijski centarBaltika. Stari dio grada upisanje na Unescovu listu svjetskeba{tine, a poseban jesenji ugo -|aj posjetioci mogu doìvjetisredinom novembra, kada seodràva Staroriga - festivalsvjetla. Temperature u Rigi seu ovo doba godine kre}u oko11 stepeni C. Dvokrevetne sobejeftinije su 24 posto u odnosuna lani, a vodi~ preporu~ujestarinski, ali nedavno obnov-ljen hotel Evropa Royale (~etirizvjezdice, 57 eura).

Ovaj srednjovjekovni gradje jo{ 1997. uvr{ten na listu

svjetske kulturne ba{tine i ub -raja se me|u najstarija i naj ve}agradska sredi{ta u sjeveroisto -~noj Evropi. Glavni grad Esto-nije ima 400.000 stanovnika, aposjetioce privla~i i jedinstve-nim boì}nim sajmom (29.11.- 7. 1.) koji se odràva ispredgoti~ke vije}nice. Cijene su uprosjeku 11 posto niè u odnosuna pro{lu godinu. No}enje uhotelu sa ~etiri zvjezdice kre}ese oko 67 eura.

Najstariji i najve}i grad sre-dnje Evrope prepun je zname-nitosti. Od Karlovog mosta iPra{kog dvorca, do starih grad-skih trgova i ulica, Zlatni gradili grad stotinu tornjeva, malo

kojeg posjetioca ostavlja ravno -du{nim. Poseban doìvljaj zaljubitelje jazza je ve~er prove-dena u jednom od klubovapoput Agharte gdje svaki danod 21 sat po~inje koncert uìvo.Od 19. oktobra do 4. novembrau Pragu se odràva i tradicio-nalni Jazz Festival. Smje{taj jepristupa~niji za 23 posto u od-nosu na pro{lu godinu.

Glavni grad Ma|arske naj-atraktivnije je razgledati s Dunava, nedavno pokrenutimmulti funkcionalnim turis ti~ kimautobusom koji vozi po cesti iplovi po rijeci. Na obali Dunavasmje{tene su prekrasne zgrade,poput parlamenta i Akademijenauka, a doìvljaj je i razgledanje

Memorijalnog parka, s 40-takskulptura iz doba socijalizma.Hotelijeri su cijene snizili zaprosje~no 23 posto.

Iako nije slu`beno sredi{tePoljske, Krakov mnogi smat rajunajljep{im gradom te drà ve.Stari grad bogat je gra|evinamau stilu romanike, gotike, rene-sanse, baroka i secesije, a go-tovo na svakom koraku turisteo~ekuje dobra zabava i uzbu-dljiv provod. Grad ima neko-liko odli~nih jazz klubova ukojima se publici pruà jedin-stveni muzi~ki doìvljaj i svirkauìvo. Cijene su niè za 19posto.

ŠARMŠARMevropskihgradova

Ukoliko vam kućni budžet dopušta kratko zimskoputovanje, a želite upoznati atraktivne evropske

gradove, razmislite o sljedećim destinacijama

Riga

Tallinn

Prag

Budimpe{ta

Krakov

Turističke atrakcije

IIako su aktivnosti u vezi sa ob-novom trebevi}ke ̀ i~are po~ele2006. a zavr{etak projekta pla-niran za kraj ove godine, u narednim mjesecima zbog ne-dostatka finansijskih sredstavane}e biti zna~ajnijeg napretkau realizaciji planova. Iz Grad-ske uprave Sarajeva najavljujukako }e izdvajanje novih finan -sijskih sredstava i nastavak ob-nove ipak ~ekati neka pogod nijavremena, nadaju se, ve} narednegodine. Osim finansijskih pro-blema, krupnu prepreku pred-stavljale su minirane zone, alije u ljeto 2009. podru~je Tre-bevi}a kona~no u potpunostideminirano.

Jedna od posljednjih aktiv-nosti u vezi sa obnovom bila jepredstavljanje studije prediz-vodljivosti, koju su izradilistru~njaci Ekonomskog insti-tuta Sarajevo.

Zajedno sa idejnim projek-tom za obnovu Trebevi}ke ì ~are, koji je ura|en jo{ u feb -ruaru 2008, a za ~iju je izradukrajem 2007. godine Grad Sa-rajevo pokrenuo tendersku pro-ceduru na kojoj je posao dobilafirma Geodet, predstavlja dob -ru podlogu za izradu studijeizvodljivosti, smatraju ekonom -ski stru~njaci. Za obnovu ̀ i~areuz nova tehnolo{ka rje{enja,bilo bi potrebno 16,2 milionaKM.

“Idejni projekat, ura|en ufebruaru 2008. i studija prediz-vodljivosti mogu biti dobra

pod loga za izradu studije izvod -ljivosti. Tako bi se mogli ta~nodefinisati kapacitet ì~are, ula-ganja u njenu obnovu, kao iefekti kori{tenja”, rekao je me-dijima Anto Domazet, direktorEkonomskog instituta.

Obnova trebevi}ke ì~are,koja bi trajala dvije godine, ujed -no bi bila prilika da se anga ̀ u -ju doma}e gra|evinske firme.Kapacitet nove ̀ i~are bit }e 1.000putnika na sat, za razliku odstare kada se samo 400 putnikaprevozilo od grada do Vidikov ca.Prije toga je, upozoravaju eks -perti, od iznimne va`nosti do-

nijeti prostorni plan za ure |enjeprostora i za{titu od napada ur-banizacije, ali i rije{iti problemgazdovanja ̀ i~arom. Grad moèbiti nosilac investicionog pro-jekta, ali je Kanton titular vlasni{tva.

Planirano je zadràvanjestare trase kojom se ì~ara kre-tala, ali i izgradnja dvaju novihmodernih objekata - polazne idolazne stanice. Cilj ovoggradskog projekta je vra}anje ufunkciju jednog od simbolagrada Sarajeva i unapre|enje

turisti~ke ponude. Izgled sta-nica ̀ i~are osmislio je arhitektaMufid Garbija. Predvi|eno jeda na polaznoj stanici bude su-venirnica, samo posluga i par-king za invalide. Zatvorenekorpe ì~are, njih 30, predvi -|ene su u raznim bojama a bit}e izra|ene od aluminijuma istakla sa po osam sjedi{ta, ko-jima }e putnici za 6,5 minutastizati do vidikovca.

U sklopu dolazne stanicena Trebevi}u bit }e pogonskidio ̀ i~are, tako da ma{ine ne}estvarati buku u gradu.

Trebevi}ku ì~aru, u pred-ratnom periodu popularno na-zivanu i plu}ima Sarajeva,projektovala je i sagradila ~e{kafirma ^KD. U rad je pu{tena1959. godine, polazna stanicabila joj je na Bistriku a zadnjana Vidikovcu na Trebevi}u. Sduìnom od 2.100 metara, tre-bevi}ka ì~ara je tada bilanajve}a u {irem regionu.

Visinska razlika izme|uprve i zadnje stanice iznosila je500 metara. Kabine, u koje seudobno moglo smjestiti ~etveroljudi, negdje su bile samo petmetara iznad zemlje, a na dru-gim mjestima vi{e od 50. @i -~ara je vikendom radila cijelidan, a radnim danima neko-liko sati prije i poslije podne.Prvi planovi za obnovu ì~areodvijali su se u okviru projekta“Vratimo Trebevi} Sarajlijama”koji je pokrenula Gradska up -rava Grada Sarajeva. Do 1992.godine ì~arom se godi{nje vozilo vi{e od 130.000 ljudi.

Trebevićka žičara


ZA OBNOVU POTREBNO16 MILIONA KM

Kapacitet nove žičare bit će 1.000 putnika na sat, za razliku od stare kada se samo 400

putnika prevozilo od grada do Vidikovca. Zbog nedostatka sredstava, nastavak obnove

čekat će neka bolja vremena

Pi{e: Branka Radevi}

Hiljadu putnika na sat

Budu}i izgled ì~are

K

Kulturni turizam


Kulturni turizam definitivno jehit i svjetski trend, pokazalo jei nedavno istraìvanje zagre -ba~ke agencije Atlas airtoursAdriatica. net group. Putnicimavi{e nisu dovoljne klasi~ne ture,nego traè vrijednost vi{e, biloda se radi o historiji, legendi,rekreaciji, jednostavno, traèdoìvljaj. Dio nastojanja da sepercepcija BiH u tom smislupromijeni bilo je i studijskoputovanje ’’Tragovima bosan-skog kraljevstva’’, koje je krajemseptembra organizovala fonda-cija Mozaik. Prema ocjeni go-

stiju iz susjednih zemalja tepredstavnika doma}ih agencija,bilo je to pravo turisti~ko osvje-ènje. Rije~ je o do sada neot-krivenoj pri~i o Bosni iz periodakraljeva, o spomenicima kul-ture nulte kategorije o kojima i

{ira javnost u BiH zna malo iligotovo nikako.

Projekt “Tragovima bosan-skog kraljevstva“ obuhvata desetzajednica/srednjevjekovnihgradova, me|usobno povezanihkulturno-historijskim naslije|em,

kao i doga|ajima iz periodasrednjovjekovne Bosne: Bobovac(Vare{), âjengrad (Visoko),Jajce, Kraljeva Sutjeska (Ka-kanj), Kozovgrad (Fojnica),Maglaj, Prusac (Donji Vakuf),Te{anj, Travnik, Vranduk (Ze-nica). Zapo~ela ga je u oktobru2007. fondacija Mozaik, s ci-ljem doprinosa konkurentnostiBiH na polju turizma. U sara-dnji sa lokalnim zajednicama,Mozaik je izradio jedinstventuristi~ki proizvod kao dio po-nude kulturnog turizma. Pro-jekat je baziran na zajedni~koj

Projekt “Tragovima bosanskog kraljevstva“obuhvata deset zajednica/srednjovjekovnih gradova, međusobno povezanih kulturno-

historijskim naslijeđem. Do sada neiskorišten turistički resurs otkriva raskošne stranice

bosanske historije sa spomenicima kulture nulte kategorije

Piše: Amira Pe}anac

Kulturni turizam

temi srednjovjekovnog bosan-skog kraljevstva. Usmjeren jena unapre|enje infrastrukture,sadràja i kvaliteta kompletneturisti~ke ponude, te jaku pro-mociju zajedni~kog brendadeset lokaliteta u BiH.

Tre}a faza projekta ove je-seni intenzivirana je predstav-ljanjem novog bh. turisti~kogproizvoda na navedenom stu-dijskom putovanju.

Svi u~esnici koji su imalipriliku da upoznaju BiH iznovog ugla, slo`ni su u ocjenida ovaj projekt uvodi BiH ukrug zemalja sa struktuiranomstrategijom promocije dijelaba{tine - perioda kada su uBosni stolovali kraljevi. Resursdo sada potpuno neiskori{ten izanemaren, turisti~kim agenci-jama, tour operatorima i medi-jima otvorio se kroz potragu zaobi~ajima, legendama, spome-nicima, pjesmama i putopisimaiz doba kraljeva. Informiranjeo kulturnim resursima, turis-ti~kim ponudama i potencija-lima u lokalnim zajednicama so~uvanim spomenicima iz dobabosanskog kraljevstva, motivi-rao ih je za porast intereso-vanja za BiH kao turisti~kom ikulturnom odredi{tu s boga-tom historijskom i muzi~komba{tinom, tradicionalnim kuli-

narstvom, riznicom narodnihrukotvorina, itd.

Bogat program zapo~eo jeu Sarajevu a nastavljen u Viso-kom, gdje su u~esnici obi{liMuzej Visoko s eksponatima izSrednjeg vijeka i lokalitet Mile,te ̂ ajengrad, gdje je ponu|enakafa iz dìnovske dèzve. Uâjengradu je odràno kratkopredavanje o historiji mjesta,pro~itana Povelja Kulina bana;u Vare{u uprili~en obilazakkatoli~ke kapele, izuzetno vri-jedan kulturno-historijski spo-menik; u kraljevskom graduBobovcu posjeta mauzoleju,degustacija srednjevjekovnogmenija, a u~esnici su se oku{alise i u srednjevjekovnim sports-kim igrama...U Kraljevoj Sut-jesci, u Franjeva~kom samo-stanu upoznali su se sa jedins-tvenom zbirkom inkunabulai drugih artefakta. Obi{li su iDàmiju sultana Mehmeda ElFatiha. U Vranduku su posjetilitvr|avu Vranduk i vrandu~kevodenice; u Maglaju tvr|avuGradina iz 13 st. i osvjeìli se u]abrinoj kafani, gdje gostisami sebi prave kafu, te oku{aliu tabli. Na te{anjskoj tvr|aviprisustvovali su kulturno-um-jetni~kom programu u izvedbite{anjskog amaterskog pozo-ri{ta, te koncertu srednjevje -kovne muzike zeni~ke grupeModus Vivendi...

U~esnici putovanja posjetilisu i katakombe u Jajcu, Crkvusv. Marije, sahat kulu i tvr|avu,te Kr{lakovu ku}u, na koncu itravni~ku tvr|avu s prezentaci-jom o srednjevjekovnom Trav-niku, osvjeènjem u Lutvinojkahvi i posjetom sirani gdje seproizvodi ~uveni travni~ki sir.Jedinstvena prilika da turistiupoznaju bosanske kraljeve ikraljice, prate}i njihove tragovekroz ostatke stolnih gradova,dopunjena je i pri~om o bosan-skoj kraljevskoj dinastiji, ispri -~anom u zbirci legendi “Trago- vima bosanskog kraljevstva”.Turisti~ke velesile dana{njicena takvoj povijesnoj ba{tini iz-gradile su brend za cijelu zem-lju i ostvarile veliki ekonomskibenefit. Dovoljan je primjerGr~ke, kako su nakon ture, uzpohvale organizatorima, istaklii u~esnici iz ljubljanske Adrie.

Aktivnosti na realizaciji ovog30-mjese~nog projekta po~elesu 2007. godine, sa budètomod 550.000 EUR, od ~ega Evrop -ska komisija program podràvasa 300.000 EUR. Partneri uprojektu su Zavi~ajni muzejVisoko, Zavi~ajni muzej Trav-nik, Muzej grada Zenice i fon-

dacija Curia Bani Kraljeva Su-tjeska. Sponzori projekta suFederalno ministarstvo kulturei sporta, op}ine Donji Vakuf,Jajce, Kakanj, Maglaj, Te{anj,Travnik, Visoko, Zenica, TZSBK, TZ ZDK i Vlada ZE-DO kantona. Cilj projekta jeda se kroz tematiku srednjevje-kovne bosanske dràve pobolj{akonkurentnost BiH u sferi kul-turnog turizma i dovede {tovi{e turista. Zavr{ni doga|ajprojekta uslijedi}e naredne go-dine, u sklopu Sedmice bosan-skih kraljeva, koja }e prerastiu festival, i tako }e se svake go-dine „oìvljavati“ srednji vijek.Fondacija trenutno radi na iz-radi regionalnog turisti~kogvodi~a za svih deset gradova, sa Sarajevom kao polaznomta~ kom. Pored standardnih turisti~kih i servisnih informa-cija, regionalni turisti~ki vodi~bit }e povezan pri~om o bo-sanskom kraljevstvu. Cilj jeprobuditi ma{tu i motivirati tu-riste da krenu tragovima bosan-skog kraljevstva i upoznajusrednjovjekovnu Bosnu. Ta -ko|er, u toku je izrada razgled-nica za svih de set lokacija,koje }e se turistima nuditi kaosuveniri.


Raste interes za BiH

Prate}i trag kraljeva

D


Davne 1878. godine, odlukomBerlinskog kongresa, BiH kaoperifernu tursku pokrajinuokupirala je Austro-Ugarskamonarhija. Glavni grad BiHimao je tada oko 42.000 stanov -nika. Dolaskom Austro-Ugar-ske na ove prostore po~ela jeintenzivna izgradnja grada kaoi zna~ajan priliv stanovni{tva izunutra{njosti BiH u Sarajevo.

Zbijeno me|u brdima, Sara-jevo se po~elo {iriti du` rijekeMiljacke prema Sarajevskom

polju. [irenje grada i zna~ajanpriliv stanovni{tva natjerali suGradsku upravu da obezbijediorganzovan prevoz stanovnikau pojedine dijelove grada, tj. dauspostavi javni prijevoz u gradu.

Petog oktobra 1882. stigaoje prvi voz u Sarajevo, novoiz-gra|enoom uskotra~nom pru-gom Bosanski Brod – Sarajevo.@eljezni~ka stanica bila je uda-ljena od centra grada vi{e od trikilometra, pa je i ta okolnost

utjecala na Gradsku upravu dadonese odluku o gradnji tram-vajske pruge na relaciji @elje-zni~ka stanica – centar grada(Ferhadija).

Prvog janura 1885. otvorenje tramvajski saobra}aj na po-menutoj relaciji, a duìnatramvajske trase iznosila je3.052 metra. Jedan tramvajskivagon upregnut je konjem {ta-jeracem i prvog januara 1885.po~eo je saobra}ati «konjskitramvaj». Prvi tramvajdìja-ko~ija{ zvao se Johan Hanke, avozio je tramvaj u novoj uni-formi i sa {e{irom na glavi.Konjski tramvaj egzistirao je10 godina, a izgradnjom elek-tri~ne centrale, prvog maja1895. godine, po~eo je saobra -}ati «elektri~ni tramvaj». To jebio prvi elektri~ni tramvaj u

125 godina sarajevskog tramvaja

Pi{e: Ajdin Fevzija - Braco

U Gradskom saobraćajnom preduzeću u Sarajevu, kao uspomena i sjećanje na minula vremena i povodom 125 godina

tramvajskog saobraćaja u gradu, sačuvana su tri historijska tramvaja

Konjski tramvaj

125 godina sarajevskog tramvaja


{irem regionu (prije Be~a) ijedan od prvih elektri~nih tram-vaja u Europi. Novi elektri~nitramvaji napravljeni su u Tvor-nici tramvaja i vagona JohanVajcer u Gracu. Elektri~ni diotramvaja gradile su fabrike A.E.Gi «Simens» iz Be~a.

Godine 1895. za potrebegra da Sarajeva sastavljeno je 15tramvaja, a 1905. jo{ 15 novihtramvaja. Ovi tramvaji, uz raznemodifikacije i pobolj{anja, tene{to ve}e prikolice, vozili susve do 1959. godine, kada jeGradska uprava odlu~ila naba-viti ve}e i komfornije tramvajejer stari nisu mogli zadovoljitipotrebe gradskog prijevoza.

U Sjedinjenim Ameri~kimDràvama ugovorena je nabav -ka 50 modernih tramvaja kojisu u to vrijeme zavr{ili svojradni vijek u gradskom prije-vozu Va{ingtona. Po tome su idobili ime «Va{ingtonci». Na-pravljeni su u fabrici tramvaja

u Sent Luisu sredinom ~etrde-setih godina. Bili su to tramvajinormalnog kolosjeka (1.435 mm),pa je tokom 1959. i 1960. go-dine po~ela gradnja normalnepruge kroz grad na relacijiBa{~ar{ija-êngi} Vila-Ilidà iNova èljezni~ka stanica. Uvrijeme tih radova gradski sao-bra}aj se odvijao autobusima astari tramvaji su saobra}alisamo relacijama koje nisu ome-tale izgradnju nove trase.

Devetog oktobra 1960. vi{eod 50.000 Sarajlija ispratilo jeStari tramvaj, a 29. novembra

iste godine sve~ano su u sao-bra}aj pu{teni «Va{ingtonci».Te iste godine zavr{ena jetramvajska pruga do Ilidè.

Ovi tramvaji egzistirali su sko ro20 godina a krajem 70-tihpovu~eni su iz saobra}aja, jersu nabavljeni novi tramvaji izêhoslova~ke, iz tvornice ^KDu Pragu.

U Gradskom saobra}ajnompreduze}u u Sarajevu, kaouspomena i sje}anje na minulavremena i povodom 125 go-dina tramvajskog saobra}aja ugradu, sa~uvana su tri historij-ska tramvaja koji su svjedocihistorije sarajevskog tramvaja:• sa~injena je vjerna kopija

konjskog tramvaja, istogonakvog koje je davne 1885.vozio Johan Hanke;

• sa~injen je isti elektri~nitramvaj broj 15, iz 1895.

godine, kada je u Sarajevuizgra|ena elektri~na cen-trala, i u voznom je stanju;

• sa~uvan je jedan «Va{ingto-nac», broj 71, koji je reno-viran i u voznom je stanju.

Ova tri tramvaja ~ine sve -~anu kolonu i svakog novem-bra, na Dan proslave Gradskogsaobra}ajnog preduze}a, vozejedan po~asni krug od Skende-rije do Marijin Dvora.

Pro{le godine kasiran je po-sljednji «Va{ingtonac» u Europi,u gradskoj remizi u Barceloni.Ostao je samo ovaj sarajevski«Va{ingtonac». Sva tri historij-

ska tramvaja mogli bi da pred-stavljaju zna~ajnu turisti~kuatrakciju grada Sarajeva. Orga-nizirane grupe stranih gostiju,ljubitelja ̀ eljeznica i tramvaja,interesuju se za mogu}nostivo`nje ovim tramvajima.

@eljeznice FBiH posje}ujuorganizirane grupe koje idutrasama uskotra~nih pruga islikaju sve {to je ostalo od po-pularnog «]ire». Ovoga ljetajedna grupa traìla je i vo`nju«Va{ingtoncem» i to im je omo -gu}eno. Rekli su da }e do}i inarednog ljeta u ve}em boju inaravno, traìt }e vo`nju starim sarajevskim tramvajima,posebno «Va{ingtoncem». Jasnoje da ovo predstavlja veliki do-prinos turisti~koj ponudi i pro-mociji grada!

Dolazak “Va{ingtonaca”

Tri historijska tramvaja

[

Pi{e: Enver Dervi{begovi}

U svijetu proizvođača alkoholnih pića kruži uzrečica: “Rakija traži gazdu, a vino čobana”. Somelijer može biti zanimanje budućnosti

O vinu


[ta je, ustvari, napitak nazvanvino, koji se dobija alkoholnomfermentacijom soka od gro`|a?Kakav se {e}er nalazi u gro`|u?[ta je suho a {ta mirno vino?Kada je po~ela proizvodnja?Uz koja jela uzimati vino? Kakose vino ~uva, servira, kakvo jezanimanje somelijer?

Pri~u o vinu pri~aju MatoTomi~i}, ugostiteljski umirov-ljenik, i Emro Radovi}, stru~ninastavnik na predmetu Usluì-

vanje u sarajevskoj Ugostitelj-sko-turisti~koj {koli.

U ud`benicima historije pi{eda su prve civilizacije nastajaleprije pet hiljada godina, u sje-vernoj Africi (Egipat), BliskomIstoku (Mezopotamija, Perzija),odnosno u Kini i Indiji. Na{isagovornici tvrde da su civili-zacije nastajale sa|enjem vinoveloze. Jer, u novozasa|enom

vinogradu na prvi rod se ~ekatri do ~etiri godine, a vinovaloza bolje uspijeva na pjeskovi-tom ili kamenitom tlu, uz mnogosunca. Takva podneblja su sva-kako bila na podru~ju pome-nutih civilizacija.

Jo{ malo podataka iz enolo-gije, nauke o vinu. Ni enolozijo{ nisu dokazali kada je ~ovjekpopio prvu ~a{u vina (ako su~a{e tada postojale) ali stru~njaciuvjeravaju da su tu teku}inuodmah prihvatili, kao dar Bo`ji.A vino i vinograde, dokazanoje, prenosile su – vojske.

Stari Egip}ani su vino sma-trali darom boga Ozirisa, GrciDioniza, Armenci tvrde da jeprvi vinograd zasadio Noa ublizini Erevana. Arheolozi suko{pice gro`|a na{li u prethi-storijskim pe}inama. Zato eno-lozi vjeruju da je vinova lozastarija od – historije.

Jo{ nije dokazano da li jepra~ovjek znao od gro`|a pra-viti vino, ali dileme nema, sveje po~elo u Perziji. Prema le-gendi, bolesna haremska ljepo-tica popila je kiselkastu gro` -|anu teku}inu i ozdravila. Per-zijsko vino dobi naziv kraljev-

ski lijek. Jezi~ki stru~njaci kaùda je vino najvi{e internaciona-lna rije~, a zna~i “prijateljski”.I tako, preko Perzije i Mezopo-tamije, Egipta i obronaka Kav-kaza, stare Gr~ke i Rima, doFrancuske, [panije, Amerike,po ~itavom svijetu. U poznate“vinogradare” spada faraonRamzes III, a {to se ti~e sank-cija, po Hamurabijevom zako-niku, ko proizvodi la`no vinoili prodaje i vara na koli~ini, bit}e ba~en u rijeku.

U Starom zavjetu vino sepominje 155 puta, u Novomdesetak. I u Arabiji su sa|enivinogradi, uglavnom crnogavina. Kod bh. muslimana uknjièvnoj, usmenoj i narodnojpjesmi, vino se ~esto pominje:“Vino piju age Sarajlije”; “Vinopila dva jarana”; “ Bujrum beèda pijemo vina!”.

Nije ni ~udno, jer su Arapinau~ili Evropljane destilaciji idobivanju {pirita. (Spirit jeduh, a alkemi~ari su destilaci-jom poku{ali izvu}i “duh ma-terije”. U vinu su traìli “eliksirìvota”, koji bi skupa sa duhomzlata pruìo vje~an ìvot i bogatstvo.)

Prije 5.000 godina

Kako je danas u praksi? [taugostitelji trebaju znati o vinu,koje su „vinske“ tajne?

„\acima, budu}im kono-barima i ugostiteljskim djelat-nicima uvijek podvla~im da jevino specifi~an i veoma osjetljivdar prirode o kojem treba stalnou~iti da bi se gosti stalno vra -}ali“, pri~a Emro Radovi} i do-daje: „Mnogi ne znaju da osimbijelih i crnih postoje i ruì -~asta vina. Zavisno od {e}erapostoje: suha, poluslatka i slatka vina“.

Po kvalitetu vina se dijelena obi~na, kvalitetna i arhivskatj. jako stara vina. Tako|er, di-jele se na aperitivna, desertna,pjenu{ava i medicinska. Vinotreba da se ~uva u suhim izra~nim podrumima, bez izla-ganja suncu. Fla{e trebaju bitipoloène, a ~epovi nikada nesmiju biti suhi da ne bi zraku{ao u fla{u i pokvario vino.

Bijela vina se obi~no kori-ste godinu dana nakon odlaga-

nja, a crna ve}inom ~ekaju trigodine.

[to se ti~e serviranja i usluì -vanja, ~a{e su staklene ili kri-stalne, bezbojne i sa stopom.Za bijela vina ~a{e su visoke,suène pri vrhu, a za crna iruì~asta ~a{e mogu biti niè,dok se {ampanjac u pravilu

sipa u specijalne ~a{e. Abe-ceda enologije nalaè da se uzslana jela nude suha vina, bi-jela “idu” sa predjelima, aruì~asta uz topla i kuhanamesa, tvrdi Radovi}. Ili, uz crnovino crna mesa, jela sa àra ilidivlja~. [ampanjac “traì”slatka jela, obi~no u sve~animprilikama.

I slavni Grk Hipokrat jetvrdio: jedna ~a{a vina dnevno– uìtak, dvije – zadovoljstvo,a ve} tri je – sramota. [ekspir jegovorio da vino poja~ava samo -pouzdanje, ~ovjek je zadovolj-niji i vedriji, a duh o{triji.

„Vino je ujedno i hrana.Sadrì {e}er, kalorije, A, B i Cvitamine, ~ak 13 minerala po-trebnih ~ovjeku“, pri~a MatoTomi~i} i smatra daje pogre{no{to se umjesto provjerenih iza{ti}enih hercegova~kih vina(@ilavke i Blatine) vi{e pijuGra{evina ili Vranac, ~iji je kva-litet upitan.

Zbog toga bolji restoraniangaìraju somelijere, „dok-tore“ za vino. Ovo zanimanjepostoji od kada je i vina, ali serazli~ito nazivalo: vinoto~a, ~a{ -nik, vinosluìtelj, vinokonobar.Enolozi uvjeravaju da su vino -

to~e bili dio kraljevske poslugeu srednjevjekovnoj bosanskojdràvi. I hranu i vino su pro-bali prije kralja - vladara.

Somelijer brine samo o vinu,u svim fazama: nabavka, ~uva-nje, posluìvanje, oboga}ivanjevinske karte, obuka osoblja,pomaganje i sugerisanje go-stima koja vina uz koja jela, alisve u saradnji sa ekipom iz kuhinje.

Somelijer se lako prepoz-naje: na reveru je simbol udru -ènja, oko vrata srebrna plitkaposuda-tastevin. Sve ima upo -ri{te u gr~koj mitologiji. Hygia,boginja zdravlja, i bog Eskulap,u jednoj ruci su dràli zmijskuglavu a u drugoj posudu punuvina, kako bi se zloduh opio,upla{en zmijom.

Da rezimiramo: malo tro -{imo vina koja mogu biti dobarsaveznik kvalitetnog ìvota.Uvoz vina u na{u dràvu pet jeputa ve}i od izvoza. Vina uvo-zimo iz Australije, Portugala,Argentine, ~ak i îlea. O svimtim problemima bilo je govorai na êtvrtom sajmu vina, odr -ànom krajem oktobra u Sara-jevu, kada su enolozi iz sus jed-nih zemlja i oko 60 proizvo |a~avina, ocijenili visokim ocjenamaba{ na{a, bh. vina.

O vinu


Tajne vina

Zanimanje somelijer

[[irom svijeta 28. septembar seobiljeàva kao dan turizma. UBiH se na taj dan ve} tradicio-nalno dodjeljuju priznanja Zla-tna turisti~ka ruà. Ovogodi{njadodjela odràna je u Banjoj Luci,a najve}a godi{nja priznanja uoblasti bh. turizma dodijeljenasu pojedincima, turisti~kim ob-jektima i organizacijama u 12kategorija, s tim {to su 36 „zlat-nih ruà“ dobili pojedinci i turisti~ki resursi, dok su 69 po-sebnih priznanja ponijeli onikoji su u zna~ajnijoj mjeriupotpunili turisti~ku ponuduBiH.

Za najuspje{nije turisti~kedestinacije u BiH za 2009. go-dinu progla{eni su Sarajevo,Banja Luka i Distrikt Br~koBiH, a najbolji u kategorijiPriznanje jedinici lokalne upravesu Op}ina Centar Sarajevo, teop}ine Pale i Trebinje i sarajev-ska op}ina Ilidà.

“Zlatna turisti~ka ruà 2009”u kategoriji Najuspje{nija turi-sti~ka li~nost ili kolektiv godinedodijeljena je Predragu Gluha-kovi}u, ministru trgovine i turi -zma RS-a i Aleksandru Pas tiru,predsjedniku Rafting kluba“Kanjon” Banja Luka.

Prvu nagradu u kategorijiSmje{tajni i ugostiteljski kapaci-teti - hoteli i banje, dobili suhotel “Vu~ko” na Jahorini, drugu“Lukavac” iz Lukavca, tre}anagrada pripala je hotelu “Sedra”iz Cazina, ~etvrta hotelu “Park”u [irokom Brijegu, a petu na-gradu dobio je hotel “Palas“ izBanje Luke.

U kategoriji Smje{tajni ugo-stiteljski kapaciteti - veliki hoteli,“Zlatnu trusti~ku ruù 2009”dobili su sarajevski hotel “Ev-ropa”, hotel “Tuzla” iz Tuzle,“Ilidà” iz Sarajeva, “Leotar”iz Trebinja, hotel “San” Lak -ta{i i “Sunce” Neum.

“Zlatnu turisti~ku ruù2009”, priznanje u kategorijiSmje{tajni i ugostiteljski kapaci-

teti - restorani, dobili su restoran“Marko Polo” iz Banje Luke,konobe “Studenac” iz Trebinjai “Humska ku}a” iz Neuma, terestorani “Udovice” iz ̂ itluka,sarajevska “La familija” i “Du-brovnik” iz Zenice.

“Zlatnu turisti~ku ruù 2009”u kategoriji Zlatni pehar gosto-ljubivosti dobili su Fojnica i[ipovo.

Dobitnici nagrade u kate-goriji Najbolja kulturna, zaba-vna ili turisti~ka manifestacijasu “Mostarsko prolje}e” Mo-star, “Banjalu~ki ljetnji festi-val” Banja Luka i sarajevske“Ba{~ar{ijske no}i”.

U kategoriji Turisti~ka agen-cija koja je dovela najve}i brojgostiju u 2009. godini priznanjasu dobili “Dinamik turs” iz

Br~kog, “Fortuna turs” Mostari “Centar pasport” iz BanjeLauke.

Priznanje “Zlatna turis ti~ karuà 2009” u kategoriji Najus-pje{niji vinar i vinogradar pri-palo je Zoranu Obrenu Vukoje,vlasniku Vinarije “Vukoje” izTrebilja i Udruènju vinara ivinogradara zapadne Hercego-vine. Nagrada najboljoj turi-sti~koj zajednici ili organizacijiza iskazani kvalitet u unapre -|enju i promociji turizma pri-palo je Turisti~koj organizacijiop}ine Trebinje i Turisti~kojzajednici Zapadnohercegova~ -kog kantona.

Zlatna turisti~ka ruà 2009u kategoriji Priznanje turisti~ -kom projekt menadèru pripalaje Almazagi ]atovi}u, direk-

toru Turisti~ke zajednice Tu-zlanskog kantona, i Amiri Gani},direktorici Turisti~ke zajedniceop}ine Prijedor.

U kategoriji Najuspje{nijituristi~ki projekat su Svjetskoprvenstvo u raftingu Banja Luka,Eko-centar “Ljekarice” Prijedori Stara kamena }uprija Konjic.

Inicijatori i organizatori ~et -vrte dodjele priznanja u oblastibh. turizma bili su Radio-tele-vizija Republike Srpske i Fede-ralna televizija, putem zajed ni~-kog medijsko-poslovnog kon-cepta „Turizam plus“, i Turi-sti~ka organizacija Grada BanjaLuka. Suorganizatori su biliMinistarstvo trgovine i turizmau Vladi RS-a, a pokroviteljiVije}e ministara BiH, VladaRS-a i Grad Banja Luka.


Svjetski dan turizma 2009

Dodijeljene turisti~ke ruè

Za najuspješnije turističke destinacije u BiH za 2009. godinu proglašeni suSarajevo, Banja Luka i Distrikt Brčko BiH, a podijeljena su i brojna druga priznanja

T


Titulu „gazi“ ili „gazija“ (hrabriili slavni) Husrev-beg je dobionakon velikih bitaka u kojimase istakao. @ivio je 60 godina, aliza dvije decenije upravljanjaSaraj-Bosnom od male turskekasabe napravio je istinski {eher,mo`da najljep{i na tada{njemBalkanu. Najzna~ajni objekatsvakako je Begova dàmija iz1530. godine.

Na glavnom ulazu u Begovudàmiju i danas se moè pro-~itati natpis na mermernojplo~i, arapskim slovima: „Ovoje dar dobro~initelja, dom ljudizahvalnih Bogu“. Sa lijeve straneulaza nalazi se mauzolej,odnosno grobnica (tursko turbe)velikom dobro~initelju, a sadesne strane su ukopani zna-meniti Bo{njaci.

U dvori{tu (turski avliji) tikuz dàmiju sagra|ena je „mu-vekithana“. Muvekit je turskimeteorolog i to je ustvari prvameteorolo{ka stanica na Balka-nu a mo`da i {ire. Tu se i sadanalaze instrumenti koji mjerevisinu Sunca i izlazak Mjeseca,odnosno odre|uju vrijeme vjer-skih dnevnih molitvi muslimana.Sve te poslove obavlja muvekitevo gotovo 500 godina.

Krajem 16. stolje}a, poslijesmrti sarajevskog velikana, uzdàmiju je sagra|en objekatmonumentalnih dimenzija. Toje kula sa satom na vrhu, koji idanas kazuje vrijeme, ali premarasporedu pet dnevnih musli-manskih molitvi. Zna~i, kadaSunce za|e prestaje dan a natom satu i velika i mala kazaljkapokazuju l2 sati jer po~injenovi dan po islamskom (vjer-skom) kalendaru. Za prolaz-nike i turisti~ke posjetioce to jenepoznanica i mnogi su u dilemida li je sat ispravan.

Jo{ ne{to }emo re}i o Os-ma nlijama (Turcima) i njihovomodnosu prema vremenu. Na -

ro~ito od 16. stolje}a oni gradebrojne sahatkule po ~itavomcarstvu-pa{aluku. Nije ni ~udno,jer su ku}ni i dèpni satovi biliskupi i zato rijetki, a kule javnadobra od posebnog zna~aja, {tosu u svojim putovanjima bilje -ìli i tada{nji „globtoursi“.

Satne mehanizme Turci sudonosili izdaleka, iz osvojenihprostora i ugra|ivali ih u ~etvo -rougaone kule, gra|ene samo u

urbanim sredinama. A sat je itada bio neophodan. Ne zbogposlovnih i privatnih sastanakave} radi obavljanja pet dnevnimolitvi (namaza) u ta~no odre -|eno vrijeme. To je sigurno biorazlog zbog ~ega je islamskisvijet oduvijek vi{e prou~avaoastronomiju nego ostale nauke.O sahat-kuli, satu, satnom me-ha nizmu i objektima na Ba{ ~ar -{iji ili u njenoj blizini, najvi{e

zna Mustafa Vatrenjak, direktorGazi Husrev-begovog vakufa,institucije koja brine o objek-tima sagra|enim sredstvima sa -rajevskog dobro~initelja. Njihje zaista mnogo i pomenu}emosamo neke: Kur{um medresa,Mori}a han, Bezistan duga~ak110 metara. Na mjestu gaziji -nog Ta{lihana (kamenog „ho -tela“) sada se nalazi veleljepnaba{ta uvijek atraktivnog hotela„Evropa“ a Gazi Husrev-begovhamam (kupatilo) sada je Bo{ -nja~ki institut, tako|er velikogsarajevskog dobro~initelja Adil -bega Zulfikarpa{i}a.

Iz austrougarskog periodajo{ uvijek ima vi{e objekata, alipomenimo samo neke: \ulagindvor (danas mu{ka medresa), anekada{nji hotel „Stari grad“pretvoren je nakon rata u tr-govinsko-poslovni centar. GaziHusrev-begovu palatu (tik uzsarajevsku Katedralu) naseliloje vi{e institucija i trgova~kihku}a. Institucija Gazi Husrev -begovog vakufa brine i o vi{eobjekata koji se nalaze u uli-cama Obala Kulina bana, Ba -{eskijina, Kulovi}a, BranilacaSarajeva, Sime Milutinovi}a,êmerlina i jo{ nekim.

Vratimo se opet ba{~ar{ij-skom satu. Najstariji pomenpoti~e sa po~etka 17. vijeka, odnekog turskog geografa. Princpaliku}a Eugen Savojski kra-jem toga vijeka zapalio je ikulu i sat, i tada je Sarajevo iztemelja izgorjelo. Katastrofa nakuli i satu desila se i po~etkom19. vijeka, a satni mehanizamiz Londona su donijeli sara-jevski trgovci. I soba za meteo-rologa, odnosno majstora zaodràvanje sata i satnog meha -nizma, tada je snabdjevenasvim potrebnim spravama, kojefunkcioniraju i danas. Samotreba znati da je u vrijeme prvoga mraka - l2 sati.

Baščaršija

SATnije u kvaru

Pi{e: Enver Dervi{begovi}

Kada Sunce zađe, kazaljke pokazuju 12 sati jer po islamskom vjerskom kalendaru

počinje novi dan. Prolaznici i turistički posjetioci u dilemi su da li je sat ispravan

Zbunjeni posjetioci

Princ zapalio sat

S


Svako zanimanje u ugostitelj-stvu je na svojevrstan na~inva`no i zanimljivo. Ipak, zani-manje barmen je jedno od va` -nijih, cjenjenijih i zanimljivijih.

[ta je to BARMEN (bar-tender, to~ilac pi}a .......)?

Barmen je osoba koja radiza barskim pultom i koja pri-prema i posluùje razna alko-holna i bezalkoholna pi}a inapitke te odre|ene vrste mije -{anih pi}a.

Da bi neko postao barmen,potrebno je da ima osnovnoznanje konobara koji radi uto~ionici pi}a (baru), da poz-naje razna alkoholna i bezal-koholna pi}a, tople napitke,njihovo pravilno i stru~no ser-viranje. Pored toga, potrebno jepoznavanje inventara sa kojimse radi kao i pravilna i stru~naupotreba inventara, ure|aja iaparata u to~ionici pi}a. To -~ilac pi}a, barmen, tako|e vodira~una o potrebnim koli~inamaraznih pi}a u baru, njihovom

~uvanju i pravilnom servira-nju, kao i utro{ku i obra~unuprometa bara.

Osnovna znanja iz oblastipripremanja i posluìvanja mi -je{anih pi}a – koktela, to~iocipi}a sti~u stalnim stru~nimusavr{avanjem, poha|anjem raz-nih kurseva i pra}enjem stru~neliterature, te kori{tenjem inter-neta za pra}enje dostignu}a inovosti u ovoj oblasti. Naj va` -nije je da se ova oblast i zani-manje zavoli, tako da sve drugodolazi daleko brè i jednosta-vnije. Pored stru~nosti i ured-nog izgleda, barmen treba da

bude ljubazan, komunikativani srda~an. Treba da poznajestrane jezike jer je vrlo ~esto uprilici da gostima daje odre |eneinformacije o baru, hotelu,gradu a nerijetko i o nekommije{anom pi}u koje preporu -~uje. Prema tome, barmen jeosoba koja mora imati {ireop{te znanje, stru~no znanje ikomunikativnost, jer }e ~estobiti sagovornik gostu.

Osnovne teme sa kojima setrebaju upoznati budu}i bar-meni kako bi mogli priprematirazne barske mje{avine su: • Istorijat bara i barskih pi}a• Barska oprema i inventar• â{e• Barske mjere• Dekoracija i garniranje• Vrste mije{anih pi}a• Na~ini pripremanja mije{a -

nih pi}a• Kokteli• Duga mije{ana pi}a• Topla pi}a• Ostale grupe mije{anih pi}a.

Kada pro|e osnovni kursza barmene, koji teoretski iprakti~no obra|uje ove teme,moè se re}i da je barmen do -bio osnovno znanje o mije {a -nim pi}ima i da je osposobljen

za pripremanje koktela i dru-gih mije{anih pi}a. Barmenimoraju znati pripremati poz-nate internacionalne mje{avinei uvijek imati stru~ne knjige priruci.

Daljnjim usavr{avanjem, pra-}enjem stru~nih ~asopisa izainteresirano{}u, barmeni }evremenom sticati i dodatnaznanja, kao i kroz pra}enje raz-nih takmi~enja barmena kojase organiziraju u Bosni i Her- cegovini i u {irem okruènju.

Oni barmeni koji imajuosnovna znanja o mije{animpi}ima mogu se opredijeliti i zaegzibicioni na~in pripreme kok-tela (flair), koji je veoma inte-resantan jer barmen uvje`bavarazne pokrete bacanjem boca,{ejkera, barske ~a{e. To je svo-jevrsna atrakcija za goste kojiga posmatraju. Postoje i semi-nari (osnovni i napredni), kakoza same barmene tako i za spe-cijalizaciju u flairu. Moèmore}i da je ovo zanimanje veomainteresantno jer barmeni stva-raju nova pi}a, nove okuse iprate svjetske trendove u ovojoblasti.

Mali leksikon ugostiteljstva: BARMEN

POSAO koji se voliPi{e: Slobodan Kaku}a

Barmen priprema i poslužuje razna alkoholna ibezalkoholna pića i napitke te određene vrste

miješanih pića. Pored stručnosti i urednog izgleda, barmen treba da bude ljubazan,

komunikativan i srdačan

Znanje i komunikativnost

Flair – posebna atrakcija

Documents

Igman i BjelašnicaIgman i Bjelašnica Zima na JahoriniZima ...i Igman, Vla{i}, Kupres i Blidinje) goste ve} nekoliko godina privla~i i veliki broj destinacija na kojima su turisti~ki