IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG … · VEDRAN KASAVICA, mag.ing.aedif. IRENA BULJAN, mag.ing.aedif. IVICA ALERI

NARUČITELJ:

10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12

IZVRŠITELJ: GRANOVA D.O.O

Bolnička cesta 53/1 10090 Zagreb, Susedgrad Tel.+385 (0) 1 3436510 Fax.+ 385 (0)1 3436515 e-mail; [email protected]

STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI

ŠKRLJEVO – RIJEKA - ŠAPJANE

KNJIGA A.2.

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I

STAJALIŠTA

PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

Zagreb, ožujak 2014. (Izmjena - listopad 2014.)

Projektantska tvrtka: GRANOVA d.o.o. Poduzeće za projektiranje i graditeljstvo Bolnička 51/3, 10090 Zagreb Tel: 01/34 36 510; Fax: 01/34 36 515; MB: 0815853 OIB: 39632230563 www.granova.hr; e-mail: [email protected]

Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE

List: 1

Naziv dijela studije:

A.2. IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA II: JURDANI-ŠAPJANE

0.1. PROJEKTNI PODACI

NARUČITELJ:

10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12

IZVRŠITELJI: ZAJEDNICA IZVRŠITELJA

NAZIV GRAĐEVINE: ŽELJEZNIČKA PRUGA M202 ZAGREB-RIJEKA ŽELJEZNIČKA PRUGA M203 RIJEKA-ŠAPJANE-DG RAZINA PROJEKTA: IDEJNO RJEŠENJE VRSTA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: STUDIJA-1-RIJEKA

DATUM: 03/14

KOORDINATOR ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.

ZAJEDNICE IZVRŠITELJA: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II KOORDINATOR IZRADE

STUDIJE: LEON SMOLIĆ, mag.ing.aedif. NAZIV DIJELA STUDIJE: A2. IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE

REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA IZRAĐIVAČ

GRANOVA d.o.o. Bolnička 51/3, 10090, Zagreb

TEHN. BROJ PROJEKTA: 0114 VODITELJ IZRADE: PETRA LACKOVIĆ mag.ing.traff. struč.spec.ing.aedif. AUTORI: JASNA SVOBODA, dipl.ing.građ.. IVANA MARTIĆ , mag.ing.aedif. VEDRAN KASAVICA, mag.ing.aedif. IRENA BULJAN, mag.ing.aedif. IVICA ALERIĆ DIREKTOR:

PETRA LACKOVIĆ, mag.ing.traff.. struč.spec.ing.aedif.

mailto:[email protected]



List: 2



NAZIV DIJELA KNJIGE: 2. ARHITEKTONSKO IDEJNO RJEŠENJE REKONSTRUKCIJE

POSTOJEĆIH I IZGRADNJE NOVIH SLUŽBENIH ZGRADA TE KRAJOBRAZNO UREĐENJE PODRUČJA ŽELJEZNIČKIH KOLODVORA I STAJALIŠTA

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.

IZRAĐIVAČ: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II TEHN. BROJ PROJEKTA: 4432 AUTORI: LJILJANA MALINAR IVANKOVIĆ, dipl.ing.arh. JELENA RAJČEVIĆ, mag.ing.arh.

DIREKTOR:

VLATKO SUSANJ, dipl.ing.građ.




List: 3



0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. Zagreb

GRANOVA d.o.o. Zagreb

INSTITUT IGH d.d. Zagreb

RIJEKA-PROJEKT d.o.o. Rijeka

GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. Zagreb

VPS – INŽENJERING d.o.o. Zagreb

TEB – INŽENJERING d.d. Zagreb

OIKON d.o.o. Zagreb

SONUS d.o.o. Zagreb

Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o. Zagreb




List: 4



0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE

0 OPĆI PRILOZI

T PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE

A GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA

G GEOTEHNIČKI ELABORATI

I SIGNALNO-SIGURNOSNI I TELEKOMUNIKACIJSKI UREĐAJI I ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

SO PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

SF PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA

SI PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI




List: 5



0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE

Grupa/ Knjiga

Naziv knjige Izrađivač

0. OPĆI PRILOZI

T. PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE ŽPD d.d.

A. GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA

A.1.

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA I: ŠKRLJEVO-RIJEKA PODDIONICA II: KOLODVOR RIJEKA

ŽPD d.d.

A.2.

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

GRANOVA d.o.o.

A.3. IDEJNA RJEŠENJA TUNELA I MOSTOVA RIJEKA-PROJEKT d.o.o./ IGH

A.4. IDEJNA RJEŠENJA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE S DRUGIM PROMETNICAMA

RIJEKA-PROJEKT d.o.o.

G. GEOTEHNIČKI ELABORATI

G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: ŠKRLJEVO-RIJEKA PODDIONICA II: KOLODVOR RIJEKA

GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o.

G.2. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

IGH d.d.

I. SIGNALNO-SIGURNOSNI I TELEKOMUNIKACIJSKI UREĐAJI I ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

ŽPD d.d./ TEB-Inženjering d.o.o./ VPS-Inženjering d.o.o.

SO. PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ OIKON d.d.

SF. PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA

Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.




List: 6



SI. PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.

PREDMETNA KNJIGA DOKUMENTACIJE




List: 7



0.5. SADRŽAJ KNJIGE

A.2. IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

0. OPĆI DIO

0.0. NASLOVNA STRANICA ................................................................................................................ 0

0.1. PROJEKTNI PODACI .................................................................................................................... 1

0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA ............................................................................................... 3

0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE ................................................................................................ 4

0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE .............................................................................................................. 5

0.5. SADRŽAJ KNJIGE ........................................................................................................................ 7

0.6. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ............................................................................................... 11

1. TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE TRASE PRUGE ............................................................... 12

1.1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA............................................................................................. 13

1.1.1. UVOD ................................................................................................................................................. 13

1.1.2. OSNOVNI PODACI O POSTOJEĆOJ ŽELJEZNIČKOJ INFRASTRUKTURI .................................... 15

1.1.3. POSTOJEĆA VODORAVNA I USPRAVNA GEOMETRIJA TRASE NA DIONICI RIJEKA-ŠAPJANE16

1.1.4. OSNOVNI ZAHTJEVI ZA PROJEKTIRANJE ..................................................................................... 17

1.1.5. PROJEKTIRANE BRZINE VOŽNJE ................................................................................................... 19

1.1.6. STACIONIRANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE ........................................................................................ 19

1.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................................................ 20

1.3. PODDIONICA III, RIJEKA JURDANI........................................................................................... 26

1.3.1. TRASA PRUGE .................................................................................................................................. 26

1.3.2. VODORAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA .................................................................................. 26

1.3.3. USPRAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA ..................................................................................... 28

1.3.4. IZGRADNJA KOLOSIJEKA ZA NOVU CIJEV TUNELA RUKAVAC................................................... 29

1.3.5. OBJEKTI NA TRASI I KRIŽANJA S DRUGIM PROMETNICAMA ..................................................... 29

1.3.6. UKLANJANJE ZGRADA NA TRASI PRUGE ..................................................................................... 29

1.3.7. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE S KOMUNALNOM I DRUGOM INFRASTRUKTUROM ............. 31

1.3.8. ANALIZA PROBLEMATIČNIH MJESTA NA TRASI ........................................................................... 31

1.3.9. NORMALNI POPREČNI PROFIL ....................................................................................................... 32

1.3.10. ODVODNJA ....................................................................................................................................... 34

1.3.11. KOLODVORI ...................................................................................................................................... 38

1.3.11.1. KOLODVOR OPATIJA-MATULJI ................................................................................................. 38

1.3.11.2. KOLODVOR JURDANI ................................................................................................................. 39




List: 8



1.3.12. STAJALIŠTA ...................................................................................................................................... 41

1.4. PODDIONICA IV, JURDANI-ŠAPJANE ...................................................................................... 46

1.4.1. VARIJANTA 1- Jednokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane .................................................................. 46

1.4.1.1. TRASA PRUGE ............................................................................................................................ 46

1.4.1.2. VODORAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA ............................................................................. 46

1.4.1.3. USPRAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA ................................................................................ 47

1.4.1.4. OBJEKTI NA TRASI I KRIŽANJA S DRUGIM PROMETNICAMA ................................................ 47

1.4.1.5. UKLANJANJE ZGRADA NA TRASI PRUGE ................................................................................ 48

1.4.1.6. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE S KOMUNALNOM I DRUGOM INFRASTRUKTUROM ..... 48

1.4.1.7. NORMALNI POPREČNI PROFIL ................................................................................................. 48

1.4.1.8. ODVODNJA .................................................................................................................................. 48

1.4.1.9. KOLODVOR ŠAPJANE ................................................................................................................ 49

1.4.1.10. STAJALIŠTE PERMANI ............................................................................................................... 50

1.4.2. VARIJANTA 2- Dvokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane ..................................................................... 51

1.4.2.1. TRASA PRUGE ............................................................................................................................ 51

1.4.2.2. VODORAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA ............................................................................. 51

1.4.2.3. USPRAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA ................................................................................ 52

1.4.2.4. OBJEKTI NA TRASI I KRIŽANJA S DRUGIM PROMETNICAMA ................................................ 52

1.4.2.5. UKLANJANJE ZGRADA NA TRASI PRUGE ................................................................................ 52

1.4.2.6. NORMALNI POPREČNI PROFIL ................................................................................................. 52

1.4.2.7. ODVODNJA .................................................................................................................................. 53

1.4.2.8. KOLODVOR ŠAPJANE ................................................................................................................ 54

1.4.2.9. STAJALIŠTE PERMANI ............................................................................................................... 54

1.5. OSTALO ...................................................................................................................................... 55

1.5.1. FAZNOST IZGRADNJE PRUGE ........................................................................................................ 55

1.5.2. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................... 56

2. ARHITEKTONSKO IDEJNO RJEŠENJE REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆIH I IZGRADNJE

NOVIH SLUŽBENIH ZGRADA TE KRAJOBRAZNO UREĐENJE PODRUČJA

ŽELJEZNIČKIH KOLODVORA I STAJALIŠTA ................................................................ 57

2.1. UVOD .......................................................................................................................................... 58

2.2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ZGRADA I KRAJOBRAZNOG UREĐENJA SLUŽBENIH

MJESTA ŽELJEZNIČKIH KOLODVORA I STAJALIŠTA S PRIJEDLOGOM REKONSTRUKCIJE

– PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI, PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE .................... 60

2.2.1. PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI .................................................................................................. 60

2.2.2. PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE ............................................................................................. 74

2.2.3. KRAJOBRAZNO UREĐENJE KOLODVORA I STAJALIŠTA ............................................................. 84

3. PROCJENA TROŠKOVA GRAĐENJA ............................................................................ 88

3.1. DIONICA III RIJEKA-JURDANI ( DVOKOLOSIJEČNA PRUGA) ............................................... 89

3.2. DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE VARIJANTA 1( JEDNOKOLOSIJEČNA PRUGA) ............... 91

3.3. DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE VARIJANTA 2 ( DVOKOLOSIJEČNA PRUGA) .................. 92

3.4. REKAPITULACIJA ...................................................................................................................... 93




List: 9



4. GRAFIČKI PRIKAZI

1. PREGLEDNA SITUACIJA ................................................................................................ MJ 1:25000

PODIONICA III RIJEKA-JURDANI

2. SITUACIJE TRASE I KOLODVORA NA ORTOFOTO PODLOZI ..................................... MJ 1:2000

2.1. SITUACIJA TRASE OD KM 0+000 DO KM 3+200


2.3. SITUACIJA TRASE OD KM 6+500- DO KM 8+900

2.4. SITUACIJA TRASE OD KM 8+900 DO KM 11+200, KOLODVOR OPATIJA-MATULJI


2.6. SITUACIJA TRASE OD KM 13+500 DO KM 16+200, KOLODVOR JURDANI

3. SITUACIJE STAJALIŠTA .................................................................................................. MJ 1:1000

3.1. SITUACIJA STAJALIŠTA MLAKA U KM 1+090=KM 54+305

3.2. SITUACIJA STAJALIŠTA KRNJEVO U KM 2+560=KM 52+828

3.3. SITUACIJA STAJALIŠTA KANTRIDA U KM 3+475= KM 51+915

3.4. SITUACIJA STAJALIŠTA ZAMET U KM 4+370.00= KM51+020

3.5. SITUACIJA STAJALIŠTA MARČELJEVA DRAGA U KM 5+400= 49+990

3.6. SITUACIJA STAJALIŠTA MARTINKOVAC U KM 6+325= KM 49+070

3.7. SITUACIJA STAJALIŠTA PAVLOVAC U KM 7+903= KM 47+490

3.8. SITUACIJA STAJALIŠTA RUKAVAC U KM 12+245 = KM 43+140

3.9. SITUACIJA STAJALIŠTA JUŠIĆI KM 14+100 = KM 41+290

4. UZDUŽNI PRESJECI ............................................................................................. MJ 1:10000/1000

4.1. UZDUŽNI PRESJEK OD KM 0+000.00 DO KM 16+100.00

5. NORMALNI POPREČNI PRESJECI ................................................................................... MJ 1:100

5.1. NORMALNI POPREČNI PRESJECI OTVORENE PRUGE (USJEK, NASIP)

5.2. NORMALNI POPREČNI PRESJECI OTVORENE PRUGE U VODOZAŠTITNOM PODRUČJU

5.3. NORMALNI POPREČNI PRESJEK KOLODVORA OPATIJA-MATULJI

5.4. NORMALNI POPREČNI PRESJEK KOLODVORA JURDANI

5.5. NORMALNI POPREČNI PRESJECI STAJALIŠTA

5.6. KARAKTERISTIČNI PRESJEK POTHODNIKA I NATHODNIKA .................................................. MJ 1:50

PODIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE

VARIJANTA 1-JEDNOKOLOSIJEČNA PRUGA JURDANI-ŠAPJANE

6. SITUACIJE TRASE I KOLODVORA NA ORTOFOTO PODLOZI ..................................... MJ 1:2000

6.1 SITUACIJA TRASE OD KM 16+200 DO KM 19+400




List: 10






6.5. SITUACIJA TRASE OD KM 26+700 DO KM 28+200, KOLODVOR ŠAPJANE

7. SITUACIJE STAJALIŠTA .................................................................................................. MJ 1:1000

7.1 . SITUACIJA STAJALIŠTA PERMANI KM 17 +880= 37+512

8. UZDUŽNI PRESJECI ............................................................................................. MJ 1:10000/1000

8.1. UZDUŽNI PRESJEK OD KM 16+100.00 DO KM 28+480.00

9. NORMALNI POPREČNI PRESJECI ................................................................................... MJ 1:100

9.1. NORMALNI POPREČNI PRESJEK OTVORENE PRUGE (ZASJEK)

9.2. NORMALNI POPREČNI PRESJEK KOLODVORA ŠAPJANE

9.3. NORMALNI POPREČNI PRESJEK STAJALIŠTA NA JEDNOKOLOSIJEČNOJ PRUZI-PERMANI

VARIJANTA 2-DVOKOLOSIJEČNA PRUGA JURDANI-ŠAPJANE

10. SITUACIJE TRASE I KOLODVORA NA ORTOFOTO PODLOZI ............................... MJ 1:2000

10.1. SITUACIJA TRASE OD KM 13+500 DO KM 16+200, KOLODVOR JURDANI





10.6. SITUACIJA TRASE OD KM 26+700 DO KM 28+200, KOLODVOR ŠAPJANE

11. SITUACIJE STAJALIŠTA ................................................................................................ MJ 1:1000

11.1 . SITUACIJA STAJALIŠTA PERMANI KM 17 +880= 37+512




List: 11



0.6. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA




List: 12






List: 13






List: 14






List: 12



1. TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE TRASE PRUGE




List: 13



1.1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA

1.1.1. UVOD

Riječki prometni pravac sastavni je dio transeuropske prometne mreže TEN-T (mediteranski

koridor), kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske DG –

Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG

Slika 1: Riječki prometni pravac u transeuropskoj prometnoj

mreži (Trans - European Network – Transport, TEN-T) i

osnovna prometna mreža na području Hrvatske

Izvor: EC, MPPI

Riječki željeznički čvor dio je tog prometnog

sustava, te je ishodište i odredište prometnica (cesta i željeznica) koji unutrašnjost Hrvatske, a

tako i cijeli europski prometni sustav povezuju s Jadranskim morem. Rijeka je s unutrašnjosti

povezana s dva prometna pravca. Sjevero-istočni pravac vodi od Rijeke do Zagreba i dalje prema

Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini odnosno nastavno na pravac zapad –

istok prema Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Turskoj, a sjevero-zapadni Rijeku povezuje s

mrežom prometnica susjedne Slovenije, a preko nje s lukama Koper i Trst, te nastavno prema

Italiji i Austriji odnosno dalje prema Francuskoj i Njemačkoj. Na oba ova smjera izgrađena je

suvremena autocesta, a postoji i veza jednokolosiječnim željezničkim prugama.

S obzirom na razvojne planove, a i iz potrebe ujednačavanja razine prometne usluge ceste i

željeznice kao sustava, planira se modernizacija i izgradnja dvokolosiječnih pruga od Rijeke

prema unutrašnjosti, a također i unutar samog željezničkog čvora Rijeka.

Prometna čvorišta bitna su za funkcioniranje cijelog sustava, jer često od protočnosti čvora zavisi

kapacitet cijelog sustava. Željeznički čvor Rijeka nije se bitno mijenjao u zadnjih stotinjak godina

od izgradnje pruga prema lukama u čvoru. Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od




List: 14



Škrljeva do Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge

čvora. S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u Luci Rijeka, koje će se postići

rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog

terminala na Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to

podrazumijeva rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju

kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Šapjana.

Pružna dionica od Škrljeva do Šapjana urasla je u tkivo grada Rijeke i predstavlja potencijal koji

se može povoljno iskoristiti za brz i učinkovit prijevoz ljudi na području grada i njegove okolice

(gradski i prigradski promet). Da bi se to ostvarilo, potrebno je izgraditi spomenuti drugi kolosijek

na relaciji od Škrljeva do Šapjana. Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka

koje su vezane uz izgradnju nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge

od Rijeke prema Istri. Potreba za izgradnjom drugog kolosijeka uz postojeću prugu od Škrljeva do

Šapjana naglašena je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je izrađen idejni projekt

modernizacije i nadogradnje željezničkog čvora Rijeka. Terminali Luke Rijeka u to vrijeme radili

su punim kapacitetom, tako da je razina prometa dosegla kapacitet jednokolosiječnih pruga u

čvoru Rijeka i na priključnim prugama čvora. U to vrijeme javljaju se i ideje u uvođenju u funkciju

gradskog i prigradskog željezničkog prometa. Međutim, nedovoljni pružni kapaciteti, nepostojanje

mreže stajališta u čvoru i nedostatni kapaciteti u kolodvorima (nedostatak perona), te nedovoljan

broj i struktura vlakova nisu omogućivali njegovu uspostavu.

Današnje šire područje željezničkog čvora Rijeka proteže se od kolodvora Škrljevo i Bakar na

istoku do kolodvora Šapjane na zapadu. Područje samog grada Rijeke nešto je uže i proteže se

od Škrljeva do Opatije.

Slika 2: Današnji riječki željeznički čvor i područje grada Rijeke, Izvor: autori

Predmet studije je istraživanje okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka na pružnoj dionici

Škrljevo – Rijeka – Šapjane, rekonstrukcije postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na

predmetnoj dionici i izgradnje novih željezničkih stajališta u funkciji prigradskog prometa.

Predmet knjige A2 je podionica Rijeka-Šapjane koja je podiljena na poddionicu III Rijeka-Jurdani,

i poddionicu IV, Jurdani-Šapjane.




List: 15



1.1.2. OSNOVNI PODACI O POSTOJEĆOJ ŽELJEZNIČKOJ INFRASTRUKTURI

Pod dionica Škrljevo – Rijeka dio je željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M202

Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka, a pod dionica Rijeka – Šapjane je dio željezničke pruge od

značaja za međunarodni promet M203 Rijeka – Šapjane – Državna granica – (Ilirska Bistrica).

Studija obuhvaća područje od ulaza u kolodvor Škrljevo ispred tunela Baudine u km 639+757 do

izlaza iz kolodvora Šapjane (u km 28+480). Ukupna duljina pružne dionice Škrljevo – Rijeka –

Šapjane je 41,9 km. Točka promjene stacioniranja je kilometarski položaj kolodvorske prijamne

zgrade u Rijeci, koja predstavlja kraj željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka i

ujedno početak željezničke pruge M203 Rijeka – Šapjane – Državna granica – (Ilirska Bistrica).

Kilometarski položaj točke promjene stacioniranja iznosi km 653+221 = km 55+386. Od Škrljeva

do Rijeke kilometarski položaji se povećavaju, a od Rijeke do Šapjana se smanjuju.

U kolodvoru Škrljevo od željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka odvaja se

željeznička pruga M602 Škrljevo – Bakar i kolosijek Škrljevo – Kukuljanovo u funkciji poslovne

zone Kukuljanovo. U kolodvoru Sušak-Pećine odvaja se željeznička pruga M603 Sušak – Rijeka

Brajdica. U kolodvoru Rijeka odvajaju se željeznička pruga L212 Rijeka Brajdica – Rijeka i

industrijski kolosijeci za luku Rijeka i druga industrijska postrojenja povezana s kolodvorom

Rijeka.

Na cijeloj duljini pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane željeznička pruga je

jednokolosiječna, elektrificirana jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV 50 Hz (izmjena sustava

električne vuče dovršena 2012.) i osposobljena za najveću dopuštenu masu vlakova D4 (22,5 t/o

i 8 t/m). Zaustavni put na cijeloj pružnoj dionici je 1.000 m.

Pod dionica Škrljevo – Rijeka obnovljena je novim gradivom (tračnice 60E1, elastični kolosiječni

pribor, bukovi impregnirani pragovi, zastor od tučenca) 2006. i osposobljena za dopuštenu

infrastrukturnu brzinu 70 km/h (Škrljevo – Sušak-Pećine) odnosno 80 km/h (Sušak-Pećine –

Rijeka). Sustav osiguranja na dijelu pod dionice Škrljevo – Sušak-Pećine je međukolodvorska

ovisnost, dok na preostalom dijelu pod dionice na otvorenoj pruzi nema signalno-sigurnosnih

uređaja. Promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku. U funkciji je radio-dispečerski

telekomunikacijski sustav.

Pod dionica Rijeka – Šapjane danas je prilično dotrajala. Dijelovi pod dionice obnavljani su u

različito vrijeme, u razdoblju između 1968. i 1982., a nakon toga obavljani su sanacijski radovi u

sklopu održavanja. Ugrađena je zastarjela konstrukcija pružnog gornjeg ustroja (tračnice 49E1,

kruti kolosiječni pribor, bukovi impregnirani pragovi, zastor od tučenca). Zbog dotrajalosti,

dopuštena infrastrukturna brzina smanjena je s 80 km/h na 50 km/h. Na otvorenoj pruzi nema

signalno- sigurnosnih uređaja. Promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku. Na ovoj pod

dionici u funkciji je radio-dispečerski telekomunikacijski sustav.

Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane nalaze se kolodvori Škrljevo, Sušak- Pećine,

Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane, a postojeća stajališta su Krnjevo, Rukavac, Jušići,

Permani (na pod dionici Rijeka – Šapjane). Stajalište Brgud je ukinuto tijekom izrade ove studije.

Kolodvori Škrljevo i Sušak-Pećine i Jurdani osigurani su relejnim signalno- sigurnosnim

uređajima. Između kolosijeka u kolodvorima izvedene su uređene površine za pristup putnika.




List: 16



Kolodvor Rijeka je jedinstveni kolodvor koji se sastoji iz dva funkcionalna dijela, putničkog i

teretnog, a osim toga tu je i dio kolodvora namijenjen za održavanje željezničkih vozila. U

kolodvoru je ugrađen elektromehanički signalno-sigurnosni uređaj. U putničkom dijelu kolodvora

nalaze se niski peroni, s kojih su na temelju inspekcijskog rješenja uklonjene nadstrešnice.

Kolodvor Opatija-Matulji osiguran je pojednostavljenim relejnim signalno-sigurnosnim uređajima,

a kolodvori Jurdani i Šapjane mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem. Zbog stanja signalno-

sigurnosnih uređaja, dopuštena infrastrukturna brzina u kolodvorima Opatija-Matulji i Šapjane

ograničena je na 40 km/h. Između kolosijeka u kolodvorima izvedene su uređene površine za

pristup putnika.

Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane nalaze se tri tunela: tunel Baudine (na ulazu u

kolodvor Škrljevo duljine 162 m), tunel Kalvarija (između kolodvora Sušak-Pećine i Rijeka duljine

452 m) i tunel Rukavac (između kolodvora Opatija-Matulji i Jurdani duljine 312 m). Na pod dionici

Škrljevo – Rijeka nalazi se 2 mosta preko Rječine, 9 nadvožnjaka i 4 podvožnjaka, 5 pothodnika,

1 nathodnik te galerija Zagrad kao i jedan željeznički vijadukt preko Kumičićeve ulice na području

grada Rijeke. Objekti su različitih duljina (od 9 m do 173 m), s veličinom otvora manjom od 20 m,

osim mostova preko Rječine (26 m i 36 m). Na pod dionici Rijeka – Šapjane nalazi se 10

nadvožnjaka i 12 podvožnjaka, 8 nathodnika, te 1 pothodnik. Objekti su različitih duljina (od 8 m

do 77 m), a najveći otvor podvožnjaka je od 32 m. Na pod dionici Škrljevo – Rijeka nalazi se 1

željezničko-cestovni prijelaz i 7 pješačkih prijelaza preko pruge. 4 pješačka prijelaza preko pruge

nemaju uređaj za osiguravanje prijelaza, već samo mimoilazne ograde. Na pod dionici Rijeka –

Šapjane nalazi se 8 željezničko-cestovnih prijelaza na nerazvrstanim cestama bez uređaja za

osiguravanje prijelaza i jedan prijelaz na lokalnoj cesti s uređajem za osiguravanje prijelaza, kao i

8 pješačkih prijelaza preko pruge s mimoilaznim ogradama.

Provedbom projekta izmjene sustava električne vuče od 2006. do 2012. godine, uspostavljen je

jedinstveni sustav električne vuče na teritoriju Republike Hrvatske. Prijašnja stabilna postrojenja

električne vuče sustava DC 3kV na pružnim dionicama Moravice – Škrljevo – Rijeka, Rijeka –

Šapjane, Škrljevo – Bakar i Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica zamijenjena su postrojenjima sustava

AC 25kV, 50 Hz. U kolodvoru Šapjane i dalje će se sučeljavati oba sustava električne vuče.

Tamo se obavlja izmjena električne vuče vlakova koji odlaze preko državne granice u Sloveniju

odnosno vlakova koji dolaze iz Slovenije i nastavljaju put prema Rijeci. U sklopu projekta izmjene

sustava električne vuče, na području pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane izgrađene su

nove elektrovučne podstanice Sušak i Matulji.

1.1.3. POSTOJEĆA VODORAVNA I USPRAVNA GEOMETRIJA TRASE NA DIONICI

RIJEKA-ŠAPJANE

Postojeća vodoravna i uspravna geometrije postavljena je prema uvjetima trasiranja u vrijeme

izgradnje pruge, popravljena je zadnjom obnovom pruge1982, i uglavnom se nije bitno mijenjala.

Najmanji primjenjeni polumjer vodoravnog luka je od km 41+381.80 do km 41+959.80 i iznosi cca

282m, a sve dužine kružnih dijelova luka su veće od 20m. Na dionici su na nekoliko mjesta

izvedene košaraste krivine bez međuprijelaznica.




List: 17



Najmanji međupravci na predmetnoj dionici iznose projektom zahtjevanih minimalno 20m.

Najveći izvedeni polumjer kružnog luka je R= 3000m. Nadvišenja na trasi su izvedena ovisno o

dužinama prijelaznih krivina i neponištenom bočnom ubrzanju do maksimalno dozvoljenih 0.85

m/sec2. Neke duljine prijelaznih lukova ne zadovoljavaju današnje zahtjeve, a nagibi prijelaznih

krivina su između omjera 1:400 i 1:3000.

Maksimalni nagib razinice je na podionici III, Rijeka-Jurdani i kreće se do 25mm/m.Uzdužni nagibi

na poddionici IV, Jurdani-Šapjane su nešto povoljniji, a najveći uzdužni nagib je 16.8 mmm/m.

Prelomi nivelete su sa kratkim potezima, neki su su manji od 150m. Kolodvori Jurdani i Šapajne

su u horizonatali, a kolodvor Opatija-Matulji u padu cca 5mm/m.

Kolosiječna geometrija u kolodvorskim skretničkim područjima uglavnom ne zadovoljava

današnje zahtjeve.

U kolodvoru Šapjane ugrađene su skretnice na prolaznom kolosijeku bez razmaka (PS 5 na PS6,

PS 12 na KS13), ili je razmak od kraja skretnice do početka skretnice nedovoljan (KS 6 od PS7).

Industrijski kolosijeci su spojeni na prolazni kolosijek preko skretnice br.6.

U kolodvoru Opatija-Matulji ugrađene su skretnice na prolaznom kolosijeku bez razmaka (PS7 na

KS8). Položaj skretnica ne omogućuje postavljanje signala, kao ni korisnu duljinu kolosijeka

predviđenu projektnim zadatkom

1.1.4. OSNOVNI ZAHTJEVI ZA PROJEKTIRANJE

Osnovni zahtjevi za projektiranje idejnog građevinskog rješenja dani su projektnim zadatkom,

postojećom prostorno-planskom dokumentacijom, kao i izrađenim prometno-tehnološkim idejnim

rješenjem, geomehaničkim elaboratom i prethodnom studijom utjecaja na okoliš. Budući su

navedeni elaborati izrađivani istovremeno s idejnim građevinskim rješenjem, zahtjevi iz tih

elaborata su ugrađeni u studijsko tehničko idejno rješenje.

Studija u razradi aktivnosti mora prikazati i obraditi poddionice prema sljedećoj faznosti provedbe

projekta:

PODDIONICA I. Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka

PODDIONICA II. Izgradnja drugog kolosijeka na poddionici Škrljevo – Rijeka

PODDIONICA III. Izgradnja drugog kolosijeka na poddionici Rijeka – Jurdani

PODDIONICA IV. Izgradnja drugog kolosijeka na poddionici Jurdani – Šapjane

Izgradnja drugog kolosijeka na podionici III Rijeka – Jurdani mora biti usklađena s Rekonstrukcija

kolodvora Rijeka (knjiga A.1.).U studiji je potrebno razmotriti varijantna rješenja s

jednokololosiječnom i dvokolosiječnom prugom na podionici IV Jurdani – Šapjane

Posebni zahtjevi za projektiranje su proistekli iz činjenice da studija treba odgovoriti na

optimalizaciju i raster stajališta prema brzini na pruzi, tehničkim uvjetima, duljini zaustavnog puta i

zahtjevima Grada Rijeke da se iznađu najpovoljnija rješenja glede implementacije postojećeg

GUP-a Grada Rijeka, te da se uvođenje novih stajališta opravda frekventnošću cestovnog i




List: 18



pješačkog prometa na novopredloženim stajalištima, odnosno potencijalnim brojem putnika koji

se voze željeznicom.

Također, u studijskom tehničkom idejnom rješenju moraju se u potpunosti ispuniti zahtjevi iz

programa za rješavanja križanja željeničke pruge i cestovnih prometnica u uvjetima

dvokolosiječne pruge, kao i definitivno riješena denivelacija pješačkih prijelaza.

Pri izradi ovog studijskog tehničkog idejnog rješenja trase drugog kolosijeka željezničke pruge,

rekonstrukcije željezničkih kolodvora te izgradnje i rekonstrukcije željezničkih stajališta, potrebno

je zadovoljiti sljedeće osnovne zahtjeve:

- osni razmak između kolosijeka na otvorenoj pruzi mora iznositi najmanje 4,0 m

- osni razmak između kolosijeka u kolodvorima i na mjestima kolosiječnih A-V veza iznosi

4,75 m,

- pretpostavljeni budući godišnji obujam prometa po jednom kolosijeku dvokolosiječne

željezničke pruge 12 mln brt/god,

- nazivna projektirana građevinska brzina ostaje u okvirima kao za postojeću

jednokolosiječnu prugu po dijelovima dionice

- najveća dopuštena masa željezničkih vozila 25,0 t/o i 8,8 t/m (kategorija modela

opterećenja E5),

- slobodni profil za prolaz željezničkih vozila GC u uvjetima elektrifikacije AC 25kV/50Hz

(ako nije moguće postići, onda najmanje GB),

- kolodvori unutar čvora Rijeka moraju omogućiti prijam vlakova za prijevoz tereta duljine od

380 m i više (pod duljinom vlaka podrazumijeva se duljina sastava vlaka s vagonima bez

lokomotiva), a s lokomotivama 420 m,

- kolodvori i stajališta u kojima se zaustavljaju gradski i prigradski vlakovi za prijevoz

putnika moraju imati perone korisne duljine 160 m.

- duljina zaustavnog puta na željezničkoj pruzi iznosi 1.000 m

- pristup peronima preko kolosijeka mora biti izvan razine (pothodnikom ili nathodnikom)

- visina perona iznad gornjeg ruba tračnice iznosi 55cm

- na peronima je potrebno predvidjeti nadstrešnice odgovarajuće dužine

Kolosiječnu geometriju potrebno je projektirati u skladu s normama HRN EN 13803-1 i HRN

13803-2 te važećim tehničkim propisima.




List: 19



1.1.5. PROJEKTIRANE BRZINE VOŽNJE

Na predmetnoj podionici zadržane su postojeće nazivne građevinske projektirane brzine na otvorenoj pruzi, a povećane u svim kolodvorima, prema slijedecem tabličnom prikazu brzina po kilometarskom

položaju:

Od km Do km Projektirana

brzina Napomena

0+000=55+386(653+151)

0+830=54+557(653+984)

60 km/h

kolodvor Rijeka od km

652+553 do km 653+984

v=60 km/h(Knjiga A.1.)

0+830=54+557 16+100=39+291 80 km/h

Podionica III

Rijeka-Jurdani,

uključivo kolodvori

Opatija-Matulji i Jurdani

16+100=39+291

28+480=26+915

80 km/h

Podionica IV

Jurdani-Šapjane

uključivo kolodvor

Šapjane

Projektnim rješenjima omogućeno je povećanje brzine na v=80km/h.kroz sve kolodvore pri vožnjii

u pravac, tako da se ovom studijom predlaže jedinstvena brzina vožnje na dionici od Rijeke do

Šapjana od v=80km/h.

Projektirane brzine grafički su prikazane u pripadnom uzdužnom presjeku.

1.1.6. STACIONIRANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE

Stacioniranje željezničke pruge M203 . Rijeka – Šapjane – DG (Ilirska Bistrica usklađeno je s

novom kopcepcijeom prometnih pravaca u Republici Hrvatskoj, rekonstrukcijom i dogradnjom

pruge M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka i projektnim zadatkom.

Početna točka stacioniranja željezničke pruge M203 Rijeka – Šapjane – DG (Ilirska Bistrica) je

sredina prijamne zgrade kolodvora Rijeka, koja predstavlja kraj željezniĉke pruge M202 i ujedno

poĉetak željezniĉke pruge M203. Kilometarski položaj toĉke promjene stacioniranja iznosi km

653+151.00 = km 0+000.00. Za sve karakteristične točke kolosiječne geometrije, službena mjesta

na pruzi, važnije građevine i druge prikazane točke na trasi željezničke pruge, kilometarski

položaji su iskazani dvojno, prema stacioniranju rekonstruirane i dograđene željezničke pruge i

prema stacioniranju postojeće željezničke pruge.Kraj stacioniranja željezničke pruge je na prvom.

hektometru iza kraja rekonstrukcije kolodvora Šapjane u smjeru Ilirske Bistrice, odnosno iza

ulaznog signala u km 28+480=26+915. Kilometarski položaj toĉke kraja stacioniranja iznosi km

28+495=km 26+900.Prestacioniranje preostalog dijela pruge do državne granice bit će

predviđeno drugom dokumentacijom.




List: 20



1.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

POLOŽAJ ZAHVATA U PROSTORNO-PLANSKOJ DOKUMENTACIJI

Trasa pruge na poddionici Rijeka -Šapjane, kao i dogradnja drugog kolosijeka uz postojeći su po

postojećoj pruzi M 203 Šapjane–Rijeka-dg (Ilirska Bistrica) koja prolazi naseljima Mlaka, Krnjevo,

Kantrida, Zamet, Marčeljeva Draga i Martinkovac na području grada Rijeke te naseljima Matulji,

Rukavac, Jušići, Jurdani, Permani i Šapjane na području općine Matulji.

Trasa je unesena u Prostorni plan Primorsko-goranske županije, te u Prostorne planove Grada

Rijeke i Općine Matulji.

Obzirom da je projektnim zadatkom predviđena dogradnja drugog kolosijeka uz postojeću prugu,

a .koridor postojeće pruge zadovoljava sve uvjete iz projektnog zadatka, zadovoljava tražene

brzine na pruzi i može odgovoriti na povećanje prometa u budućnosti, drugi koridori se nisu

istraživali.

Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirani zahvat izgradnje drugog

kolosijeka na dionici Škrljevo-Rijeka, nalazi se na području Primorsko-goranske županije,

odnosno na području Grada Rijeke i Općine Matulji.

Slika 3. Prikaz jedinica lokalne samouprave na području zahvata




List: 21



DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Područje prostornog obuhvata zahvata na dionici Rijeka-Šapjane regulirano je sljedećim

dokumentima prostornog uređenja:

STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA RH (1997., 2013.) i

PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA RH (1999., 2013.)

PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Službeno glasilo Primorsko-goranske županije (32/13)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA RIJEKE

Službeno glasilo Primorsko-goranske županije (31/03, 26/05 i 14/13)

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA RIJEKE

Službeno glasilo Primorsko-goranske županije (07/07 i 14/13

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MATULJI

Službeno glasilo Primorsko-goranske županije (07/07 i 14/13

U području prostornog obuhvata zahvata izrađeni su i detaljniji planovi kao što su DPU Diračje,

UPU Matulji, UPU Rukavac, UPU Poslovna zona Miklavja, kao i drugi urbanistički planovi

uređenja u širem području zahvata koji su analizirani i čije odredbe se uzelo u obzir pri izradi

studije.




List: 22



Slika 4 Prostorni plan Primorsko-goranske županije; izvadak iz Kartografskog prikaza 1.

Izvor: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije




List: 23



ZAHTJEVI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja Republike

Hrvatske

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja Republike

Hrvatske osnovni su dokumenti prostornog uređenja za gospodarenje i upravljanje prostorom i

okolišem koje je obavezno primjenjivati pri izradi svih resornih i sektorskih razvojnih programa,

kao i svih kategorija prostornih planova.Programske smjernice za planiranje razvoja željezničkog

prometa odnose se na dvije razine: povezivanje unutar Države (unutarnja konsolidacija

željezničkog prometa) i povezivanje na Europski sustav željeznica (verifikaciju europskih pravaca

na našoj željezničkoj mreži, unapređenje uvjeta tranzitnog željezničkog prometa, primjena

najviših tehnološko-ekonomsko-ekoloških kriterija korištenja željezničkog prometa za potrebe

opsluživanja Europe). U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske određeni su prioriteti,

za željezniĉki promet, do 2015. (2020.) godine i odnose se na:izvođenje radova obnove

postojećih željezniĉkih pruga unutar pružnoga pojasa na prioritetnim dionicama prema programu

obnove željezniĉkih pruga, uvođenje novih tehnologija / tehnika kombiniranog prijevoza na

izgrađenoj i rekonstruiranoj željezniĉkoj mreži i u postojećim koridorima, te na korištenje, gdje je

moguće, postojeće željezniĉke mreže za javni gradski i prigradski prijevoz putnika,a što je i

osnovni zadatak ove studije. U Programu se uz ostale prioritete navodi rekonstrukcija kolodvora

Rijeka i Rijeka Brajdica , istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje

postojeće željezniĉke mreže, izgradnja novih željezniĉkih pruga, rekonstrukciju i izgradnju

željezniĉkih kolodvora i željezniĉkih stajališta, zajedniĉkih željezniĉko-autobusnih terminala u

funkciji prigradskog prijevoza putnika, prije svega u željezniĉkim ĉvorovima na podruĉju velikih

gradova i okolnih regionalnih središta, među kojima je i Rijeka, (izgradnja drugog kolosijeka i

stajališta za prigradski promet),

Prostorni plan Primorsko-goranske županije

Predmetni zahvat je u Prostornom planu Primorsko-goranske županije tretiran prema utvrđenom

sadržaju Prostornog plana i u segmentima koji se odnose na željezničku prometnu infrastrukturu..

Željeznička pruga za međunarodni promet M203 Rijeka – Šapjane – državna granica - Ilirska

Bistrica (s pripadajućim građevinama i uređajima, izuzev industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i

pogonskih zgrada), navedena je između ostalih kao građevina od važnosti za državu.

Modernizacija i rekonstrukcija postojećih željezničkih pruga realizirati će se etapno po dionicama

s ciljem unapređenja željezničkog prometa i povećanja prijevoznih kapaciteta. Pri tome

rekonstrukcija postojećih željezničkih pruga podrazumijeva:

- rekonstrukciju trase na pojedinim dionicama (odstupanje od trasa dijela postojećih pruga),

- nadogradnju drugog kolosijeka uz dijelove postojeće pruge,

- rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih kolodvora, stajališta, tunela, vijadukata i

mostova,

- rekonstrukciju dijelova građevinskog, elektroenergetskog te prometno-upravljačkog i

signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava i slično, a sve u cilju osiguranja




List: 24



Željeznička pruga M203 Rijeka – Šapjane – DG ( Ilirska Bistrica) spada u pruge od značenja za

međunarodni promet na području Županije, te je sukladno planiranim kapacitetima putničkog i

teretnog prometa, planirana i dogradnja drugog kolosijeka na dionici Škrljevo – Rijeka i Rijeka –

Šapjane.Pri tome se planom dopušta gradnja građevina infrastrukture izvan građevinskih

područja pod posebnim uvjetima.

Generalni urbanistički plan Grada Rijeke

Predmetni zahvat je u GUP-u grada Rijeke tretiran je prema segmentima koji se odnose na

promet putnika i roba u riječkom željezničkom čvoru, funkcijama kolodvora i željezničkih

stajališta, željezničkim prometom kao nestacionarnim izvorom buke, te drugim aspektima utjecaja

željeznice na grad.U GUP-u su dani okviri povećanja putničkog i teretnog prometa na predmetnoj

dionici prema budućoj realizaciji planiranih zahvata, uz neophodne različite prometne,

urbanističke i druge mjere poboljšanja. Opisani su razvojni pravci koji se trebaju realizirati putem

nekoliko temeljnih opredjeljenja:

- ostvarivanja veze s lukom kao sustavom u zajedničkom razvoju;

- omogućavanja razvijanja javnog gradskog i prigradskog prometa željeznicom na

postojećoj i planiranoj infrastrukturi;

- ostvarivanja kvalitetne veze prema Zagrebu, Istri, Kopru, Trstu i Ljubljani, te u budućnosti

posredstvom jadranske željeznice prema južnoj Hrvatskoj.

GUP navodi i planove razvitka Hrvatskih željeznica kojima su definirane slijedeće mjere i zahvati

koji će dovesti do postavljenih ciljeva:

A. U srednjoročnom razdoblju:

- na pruzi Rijeka – Zagreb, te Rijeka – Šapjane:

- saniranje pojedinih objekata pruge;

- dovršenje obnove postojeće pruge;

- promjena sustava elektrifikacije;

- pripremu za uvođenje nagibnih vlakova;

- na željezničkom čvorištu Rijeka:

- izgradnja planiranih postaja (brze) gradsko-prigradske željeznice na dionici Škrljevo-

Matulji;

- nabava i uvođenje suvremenih elektromotornih garnitura u gradsko – prigradski

promet;

- početak izgradnje drugog kolosjeka kroz gradsko područje.

B. U dugoročnom razdoblju:

- dovršetak izgradnje drugog kolosijeka na dionici Škrljevo - Matulji;

- izgradnja dvokolosječne pruge visoke učinkovitosti Rijeka – Zagreb;

- nabava odgovarajućih prijevoznih sredstava;

- uvođenje suvremene organizacije prometa.

Kao novi dio sustava pojavljuje se (pri)gradska željeznica što predstavlja razvojno opredjeljenje

koje treba realizirati u terminima ovog Plana. Postojeća željeznička pruga je dobro položena

unutar prostora grada, te je vrijedan, ali nedovoljno iskorišten prostorni i infrastrukturni resurs. Uz

postojeća stajališta koja treba prilagoditi novim potrebama, u Planu je predviđen i veći broj novih

unutar grada.Gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, u neposrednoj blizini stajališta




List: 25



predviđaju se parkirni prostorni za uspostavljanje park&ride sustava. Putnički promet željeznicom

bi trebalo organizirati unutar šireg dijela gravitacijskog područja od Škrljeva do Jurdana te se

zapravo radi o prigradskoj željeznici, ali ovim se Planom analizira samo prostor unutar gradskih

granica.

PRIJEDLOZI ZA IZMJENU I DOPUNU DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Studijska dokumentacija daje detaljnije odgovore na problematiku gradskog i prigradskog

prometa od one predviđene prostornoplanskom dokumentacijom, te nudi prijedloge i rješenja za

izmjene i dopune iste.Način dogradnje drugog kolosijeka, potrebne devijacije ili odstupanja od

postojeće trase, potrebne rekonstrukcije kolodvora i detaljan položaj stajališta, predviđene

denivelacije na mjestima križanja cestovnih prometnica sa željezničkom prugom, te područja sa

zatvorenim sustavom odvodnje, obrađeni su na razini idejnih rješenja te su time prikladna

podloga za izmjene i dopune prostornoplanske dokumentacije.

Značajnije odstupanje od postojeće trase je na dijelu od km 11+200=km 4+190 do km

12+200=43+200, (u naselju Rukavac, Općina Matulji) gdje se zbog izgradnje nove cijevi tunela

Rukavac predviđa izgradnja jednokolosiječne pruge po novoj trasi, a kolosiječna os se pomiče

ulijevo u odnosu na postojeću od cca 4m do cca 34m. Budući su za Općinu Matulji i naselje

Rukavac izrađeni urbanistički planovi uređenja u kojima je ucrtan koridor postojeće pruge

nedovoljne šrine za dogradnju novog kolosijeka, potrebna je izmjena Prostornog plana Općine

Matulji i navednih urbanističkih planova.

NAPOMENA: Na situacijama danima u grafičkim prilozima ucrtan je obuhvat pružnog tijela za

rekonstruirano stanje (odnosno dogradnju 2 kolosijeka), kao okvirni pokazatelj

potrebne širine koridora pruge. Za postojeći kolosijek na trasi koja se zadržava

uzet je samo obuhvat gornjeg ustroja pruge u širini ravnika pruge s obzirom da

je predviđena obnova kolosijeka bez značajnijih izmjena pružnog tijela.




List: 26



1.3. PODDIONICA III, RIJEKA JURDANI

1.3.1. TRASA PRUGE

Početak rekonstrukcije pruge i dogradnje drugog kolosijeka (početak poddionice III Rijeka-

Šapjane). je u km 0+677=km 54+020 (653+881), na početku izlazne skretnice br.27 u kolodvoru

Rijeka.Predviđeni zahvat na dijelu pruge u kolodvoru Rijeka od km 0+000= 653+151 do km

0+677=653+831 je prema projektu rekonstrukcije kolodvora Rijeka (detaljno obrađeno u knjizi

A1). Dvokolosiječna pruga Rijeka–Šapjane ima ishodište na 2. otočnom peronu, a projektom

rekonstrukcije kolodvora omogućen je polazak i dolazak vlakova i sa 1.perona. Os desnog

kolosijeka željezničke pruge Rijeka-Jurdani u novoj skretničkoj „A“ vezi (skretnice broj

24,25,26,27) pomaknuta je ulijevo za cca 2.85-4.75m u odnosu na postojeću trasu

jednokolosiječne pruge, te se vraća na postojeću trasu cca 120m prije čeličnog mosta u km

0+870 (54+521), a drugi kolosijek se dograđuje s lijeve strane do km 1+200.Od km 1+200 do km

11+100, u potpunosti se zadržava postojeća trasa pruge, a drugi kolosijek se dograđuje s desne

strane pruge, čime se izbjegava dogradnja visokih nasipa. Od km 11+100 do km 12+030

rekonstruira se postojeći kolosijek u predusjeku postojećeg tunela Rukavac, a zbog izgradnje

nove cijevi tunela Rukavac, potrebna je izgradnja jednog kolosijeka po potpuno novoj trasi. Zbog

same tehnologije gradnje novog tunela, na ovom dijelu kolosijeci su razmaknuti od 4-34m, te se

ponovo primiču na razmak od 4m u stajalištu Rukavac.Od km 12+030 do km 14+650 u

potpunosti se zadržava postojeća trasa, a drugi kolosijek se dograđuje na desnoj strani. Zbog

male udaljenosti željezničke pruge od državne ceste D28 od km 14+650 do kolodvora Jurdani

dogradnja drugog kolosijeka je s lijeve strane pruge.Prolazni desni kolosijek u kolodvoru Jurdani

je po trasi postojećeg 3. kolodvorskog kolosijeka zbog izgradnje otočnog perona.Drugi kolosijek u

kolodvoru dograđuje s pomicanjem postojećeg 4.kolosijeka u lijevo za cca 5.8m. Iza kolodvora

Jurdani trasa je po postojećoj pruzi.Kraj poddionice III je u km 16+100=39+291.

1.3.2. VODORAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA

Pri projektiranju vodoravne kolosiječne geometrije u cijelosti je uvažena postojeća trasa pruge.

Na mjestima gdje se postojeći vodoravni lukovi moraju rekonstruirati, polumjeri su odabrani tako

da rekonstruirana trasa što manje odstupa od postojeće trase, te da se između susjednih lukova

može smjestiti međupravac propisane duljine.Za projektiranu brzinu vožnje od 80km /h.iznimno je

zadažan postojeći luk R=286m od km 13+415.90 do km 14+021.69, zbog prevelikih troškova

rekonstrukcije.Svi ostali lukovi su polumjera većeg od R=300m, a najveći polumjer vodoravnog

luka je R=7000m. Na cijeloj trasi pruge, osim u tunelu Rukavac uklonjeni su košararsti lukovi i

pojednostavljena kolosiječna geometrija.Odabrane vrijednosti polumjera vodoravnoga kružnog

luka zaokružene su na 10m ili 5m i iznimno na puni metar. Predviđena je primjena vodoravnih

prijelaznih lukova oblika klotoide.Odabrane duljine vodoravnih prijelaznih lukova zaokružene su

na 10 m. Odabrana vrijednost duljine dijela kolosijeka u vodoravnom kružnom luku ili

vodoravnom pravcu na cijeloj trasi pruge u pravilu su veće od 30m i iznimno veće od 20

m.Skretnice na otvorenoj pruzi, glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima, te svim ostalim

kolodvorskim kolosijecima predviđene su na dijelu kolosijeka u pravcu i bez nadvišenja. Duljina

vodoravnog pravca ispred, iza i između skretnica na cijeloj trasi i prolaznim kolosijecima u

kolodvorima je 10m, a na ostalim rekonstruiranim kolodvorskim kolosijecima najmanje 6m.Dujina




List: 27



vodoravnoga pravca između početaka skretnica u skretničkoj kolosiječnoj vezi je 16m.Sve

skretnice su predviđene na dijelu kolosijeka bez uzdužnoga nagiba ili na dijelu kolosijeka s

nepromjenljivim uzdužnim nagibom.Udaljenost početka ili kraja skretnice od početka ili kraja

uspravnoga kružnog luka, kao i od početka ili kraja vodoravnoga prijelaznog luka na kolosijeku,

nije manja od 10 m.

Vodoravna kolosiječna geometrija projektirana je u skladu s normama HRN EN 13803-1 i HRN

13803-2 te važećim tehničkim propisima.

TABLIČNI PRIKAZ VODORAVNE KOLOSIJEČNE GEOMETRIJE

Broj

luka

Stacionaža

PPL(km)

Stacionaža

KPL(km)

Radijus

(m)

L1 (m) L2

(m)

Nadvišenje

h (mm)

Nagib

rampe

Nagib

rampe

Brzina

Km/h

1 0+191.65 0+289.83 400 35 35 0 - - 60

2 0+402.04 0+533.33 400 35 35 0 - - 60

3 0+726.27 0+840.95 2004 35 35 0 - - 80

4 1+040.68 1+159.71 1005 40 40 0 - - 80

5 1+193.74 1+627.02 800 60 60 0 - - 80

6 2+208.00 2+714.76 1300 50 50 0 - - 80

7 3+111.22 3+456.09 940 40 40 0 - - 80

8 3+731.34 4+114.12 945 40 40 0 - - 80

9 5+855.41 6+137.44 456 80 80 65 1231 1231 80

10 6+217.79 6+428.30 380 80 80 100(hi 80) 800 800 80

11 6+637.38 6+905.53 393 80 80 90 889 889 80

12 6+966.74 7+233.53 385 80 80 95 842 842 80

13 8+300.80 8+363.34 7000 20 20 0,0 - - 80

14 8+424.23 8+486.76 7000 20 20 0,0 - - 80

15 9+028.26 9+376.68 305 100 100 140 714 714 80

16 9+713.84 10+014.69 315 95 95 140 679 679 80

17 10+102.50 10+598.44 312 110 0,0 140 786 0 80

18 10+837.85 11+246.20 314 0,0 120 140 0 857 80

19 11+246.20 11+866.05 312 0,0 120 140 0 857 80

20 11+999.16 12+089.43 1500 30 30 0,0 - - 80

21 12+076.36 12+176.22 1500 30 30 0,0 - - 80

22 12+785.35 13+330.50 556 40 40 35 1143 1143 80

23 13+415.92 14+021.69 286 100 100 140 714 714 80

24 14+554.41 14+757.76 500 40 40 50 800 800 80

25 15+070.13 15+280.11 350 90 90 115 783 783 80

26 15+855,63 16+901.53 3000 0 0 0,0 - - 80




List: 28



1.3.3. USPRAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA

Visinska razlika od kolodvora Rijeka (3,00 m.n.m) do kolodvora Jurdani (341.35, m.n.m) iznosi

338 m. Pri rekonstrukciji i dogradnji pruge, postojeći mjerodavni uzdužni nagibi kolosijeka nisu se

povećali. Izvršene su mjestimične korekcije koje ne donose povećanje mjerodavnog najvećeg

uzdužnog nagiba na željezničkoj pruzi od 25 mm/m Uzdužni nagib glavnoga prolaznog i drugih

kolosijeka u kolodvorima Jurdani je 0.43mm/m, a iznimno zbog prevelikih troškova rekonstrukcije

u kolodvoru Opatija-Matulji osiguran je uzdužni nagib na mjestu perona 4mm/m.

Na mjestima promjene uzdužnoga nagiba, gdje je razlika između susjednih nagiba veća od 2

mm/m, izvedeno je zaobljenje prijeloma nivelete uspravnim kružnim lukovima polumjera na način

da ni jedan luk nije manji od izračunatog po formuli R=0.35V²max.Najmanji polumjer uspravnog

kružnog luka je R=2000 u km 0+783.72, zbog neposredne blizine željezničkog čeličnog

nadvožnjaka, a najvećei polumjer uspravnog kružnog luka je 5000m. Uspravno ubrzanje u

uspravnom kružnom luku na cijeloj trasi nije veće od 0,22 m/s2.Uspravna kolosiječna geometrija

projektirana je u skladu s normama HRN EN 13803-1 i HRN 13803-2 te važećim tehničkim

propisima. Za predloženu trasu izrađen je uzdužni presjek pruge s ucrtanim pružnim

građevinama, križanjima s drugim prometnicama te pozicije kolodvora i stajališta..

TABLIČNI PRIKAZ USPRAVNE KOLOSIJEČNE GEOMETRIJE

STACIONAŽA VISINA

ULAZNI

NAGIB

(mm/m)

IZLAZNI

NAGIB

(mm/m)

ZAOBLJENJE

DULJINA

ZAOBLJENJA

(m)

RADIJUS

ZAOBLJENJA

(m)

0+000.00 3.000 0 0 0 0 0

0+465.41 3.000 0 17.5 KONKAVNO 52.43 3000

0+783.72 8.564 17.5 0 KONVEKSNO 34.95 2000

1+117.78 8.564 0 8.8 KONKAVNO 26.37 3000

1+330.03 9.902 8.8 24.3 KONKAVNO 52.02 4000

2+423.20 36.469 24.3 25.04 0 0 0

9+235.56 207.019 25.04 15.8 KONVEKSNO 36.93 4000

9+447.38 210.366 15.8 4 KONVEKSNO 36.93 3000

9+668.75 211.332 4 14.2 KONKAVNO 30.494 3000

9+874.88 213.968 14.2 24.9 KONKAVNO 42.89 4000

10+233.34 222.893 24.9 24.95 0 0 0

11+177.50 246.451 24.95 24.6 0 0 0

11+935.80 265.113 24.6 25.4 0 0 0

13+033.40 292.945 25.4 25.3 0 0 0

13+809.10 312.548 25.3 24.6 0 0 0

14+650.85 333.290 24.6 22.4 KONVEKSNO 10.98 5000

14+999.82 341.121 22.4 0.4 KONVEKSNO 88.04 4000

15+879.00 341.498 0.4 8.4 KONKAVNO 23.96 3000

16+155.01 342.820 8.4 9.1 0 0 0




List: 29



1.3.4. IZGRADNJA KOLOSIJEKA ZA NOVU CIJEV TUNELA RUKAVAC

Budući je pod prometom neizvediva rekonstrukcija tunela Rukavac, predložena je nova trasa

kolosijeka, odnosno nova tunelska cijev za jednokolosiječnu prugu. Predloženo rješenje je

rekonstrukcija postojećeg kolosijeka od km 11+00 do 11+200, s pomakom kolosiječne osi ulijevo,

a od km 11+200 do km 12+120 predložena je potpuno nova trasa s osnom udaljenosti od

postojećeg kolosijeka od 4-34m. Od km 12+120 do km 12+185 novi kolosijek se spaja na

rekonstruirani postojeći kolosijek neposredno prije stajališta Rukavac, a zatim je kao lijevi

kolosijek po postojećoj trasi.Duljina nove cijevi Tunela Rukvac je 493m, a ukupna duljina novog

kolosijeka cca 920m. Postojeći kolosijek kroz tunel Rukavac rekonstruira se kao desni kolosijek

dvokolosiječne pruge, a iza tunela Rukavac, drugi kolosijek se dograđuje s desne strane pruge.

1.3.5. OBJEKTI NA TRASI I KRIŽANJA S DRUGIM PROMETNICAMA

Na poddionici Rijeka-Jurdani nalaze se tri postojeća veća željeznička objekta: čelični most u km

0+870=km 54+231 duljine 55m, armiranobetonski željeznički nadvožnjak u km 2+940=km

52+345 duljine 50m i armiranobetonski željeznički nadvožnjak iznad ceste E751 u km 8+605=km

46+765. Zbog dogradnje drugog kolosijeka predviđa se dogradnja novih konstrukcija uz

postojeće.Na poddionici Rijeka-Jurdani nalazi se i tunel Rukavac duljine 312m. Predviđa se

izgradnja nove cijevi tunela Rukavac duljine L=473m i rekonstrukcije postojeće cijevi.

Detaljan prikaz dogradnje 3.mosta, rekonstrukcije postojeće cijevi i izgradnje nove cijevi tunela

Rukavac, dan je u knjizi A.3. Idejna rješenja tunela i mostova.

Na poddionici III Rijeka-Jurdani nakon dogradnje drugog kolosijeka biti će i 12 drugih objekta

namijenjenih cestovnom prometu: 6 cestovnih nadvožnjaka i 6 cestovnih podvožnjaka.Detaljan

prikaz dan je u knjzi A.4. Idejna rješenja križanja željezničke pruge s drugim prometnicama.

Na cijeloj podionici predviđena je denivelacija ili svođenje svih željezničko cestovnih prijelaza i

pješačkih prijelaza Detaljan prikaz denivelacija dan je u knjzi A.4. Idejna rješenja križanja

željezničke pruge s drugim prometnicama. Nakon dogradnje drugog kolosijeka biti će 19

objekata namijenjenih pješačkom prometu:, 7 pješačkih nathodnika i 12 pothodnika.

Nathodnici i pothodnici u stajalištima obrađeni su u knjizi A2, a detaljan prikaz svih ostalih

objekata dan je u knjzi A.4. Idejna rješenja križanja željezničke pruge s drugim prometnicama.

1.3.6. UKLANJANJE ZGRADA NA TRASI PRUGE

Zbog obnove i rekonstrukcije postojeće pruge i kolodvora, te dogradnje drugog kolosijeka uz

postojeći, te izgradnje nove cijevi tunela Rukavac predviđa se uklanjanje zgrada koje se nalaze

neposredno u području zahvata izgradnje drugog kolosijeka.Kriteriji za odabir su bili da se

uklanjaju samo nabliže zgrade, odnosno one koje se nalaze unutar minimalnog pružnog pojasa u

naseljenom području (6m).Također su, s obzirom na osjetljivo gradsko područje i manjak prostora

za operativni rad građevinskih strojeva prilikom izgradnje, uzimane u obzir i građevine u pružnom

pojasu cca 8m, kao potencijalne građevine za uklanjanje. Za sve ostale zgrade u daljoj

dokumentaciji će se naći prikladna rješenja s potpornim zidovima i drugim zaštitnim građevinama.

Važno je napomenuti da je najveći dio građevina predviđenih za rušenje u vlasništvu RH,

upravitelj Hž Infrastruktura i da je dio građevina u vlasništvu privatnih osoba bespravno izgrađen

u pružnom pojasu na zemljištu u vlasništvu RH, upravitelj Hž Infrastruktura. Pri izradi daljnje




List: 30



dokumentacije, potrebno je iznaći rješenja da se na najvećem dijelu pruge osigura pružni pojas u

minimalnoj širine od 8m.

TABLIČNI PRIKAZ UKLANJANJA ZGRADA NA TRASI PRUGE

Re

dbr

.

Stacionaža

pruge km

cca

stran

a

prug

e

rub

građevine

udaljen

od pružne

osi [m]

naselje vrsta zgrade etaže

tlocrtna

površina

[m2]

Komenta

1 1+004=53+388 L 0 Rijeka PSN Rijeka 1 50

2 1+674=53+715 D 4,5 Rijeka Stambena

zgrada 1 125

3 2+281=53+107 D 3,0 Krnjevo-

Rijeka Garaža 1 19

4 2+302=53+085 D 3,5 Krnjevo-

Rijeka Garaža 1 17

5 2+329=52+060 D 5,0 Krnjevo-

Rijeka Šupa 1 10

6 2+456=52+931 D 4,5 Krnjevo-

Rijeka Skladište 1 95

7 2+543=52+843 D 2,5 Krnjevo-

Rijeka Šupa 1 24

8 2+620=52+767 L 3,7 Krnjevo-

Rijeka Želj. stražara 1 97

9 2+628=52+757 D 0 Krnjevo-

Rijeka

Staj.

nadstrešnica 1 40

10 9+713=45+675 D 0 Matulji Želj. skladišta 1 85

11 9+728=45+664 L 4,5 Matulji Stambena

zgrada 1 160

12 11+1704=4+218 L 4 Rukavac Stambena

zgrada 2 60

13 11+480=43+906 L 0 Rukavac Stambena

zgrada 1 102

14 11+500=43+886 L 1,5 Rukavac Stambena

zgrada 2 145

15 12+324=43+062 D 4 Rukavac Stajališna

zgrada 1 95

16 14+040=41+344 D 3 Jušići Stajališna

zgrada 1 95

17 14+080=41+300 D 3 Jušići Skladište 1 90




List: 31



1.3.7. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE S KOMUNALNOM I DRUGOM

INFRASTRUKTUROM

Daljnjom projektnom dokumentacijom potrebno je obuhvatiti sve vrste vodova i instalacija u

infrastrukturnom pojasu (instalacije jake struje, instalacije slabe struje, strojarske instalacije) koje

se zbog radova predviđenih projektom moraju premjestiti ili zaštititi.

Projektnom dokumentacijom potrebno je obuhvatiti sve vrste vodova i instalacija u

infrastrukturnom pojasu (instalacije jake struje, instalacije slabe struje, strojarske instalacije) koje

se zbog radova predviđenih projektom moraju premjestiti ili zaštititi.

Prema potrebi, predvidjeti premještanje, rekonstrukciju i zaštitu svih vodova i instalacija u funkciji

željezničkoga sustava, kao i sljedećih vodova i instalacija drugih korisnika:

- visoko naponskih i srednje naponskih dalekovoda i nisko naponske električne mreže

- telekomunikacijskih vodova i instalacija

- vodovoda, kanalizacije, plinovoda i naftovoda

- drugih vodova i instalacija vanjskih korisnika.

Radovi na rekonstrukciji, zaštiti i premještanju moraju sadržavati primjerena projektna rješenja s

kratkim prekidima rada, odgovarajućom privremenom i trajnom zaštitom i tehničkom izvedbom

koja omogućuje da se u budućnosti zbog povećanja kapaciteta ili otklanjanja kvarova ne zadire u

infrastrukturni odnosno prije svega u pružni pojas.

Na predmetnoj dionici uvidom u postojeću plansku dokumentaciju postoji znatan broj križanja

instalacija s prugom, no većina su izvedeni po postojećoj cestovnoj infrastrukturi koja je na

području grada Rijeke denivelirana u odnosu na prugu. Pojedini denivelirani prijelazi prema ovoj

studiji su predviđeni za rekonstrukciju odnosno izgradnju novih objekata te rekonstrukcijI

postojećih gradskih prometnica (vidi knjige A.3 i A.4.), pa će se projektima tih objekata rješavati i

komunalne i druge instalacije. Također u daljnoj fazi izrade dokumentacije potrebno je ishoditi

posebne uvjete gradnje od upravitelja/vlasnika dotičnih instalacija.

S obzirom da je za pretpostaviti kako postojeće stanje zaštite vodova i instalacija je postavljeno

za postojeću jednokolosiječnu prugu, dogradnjom drugog kolosijeka i djelomicnom

rekonstrukcijom dijelova trase potrebno je izmjestiti i zaštititi infrastrukturne vodove u dužini

predviđenoj pravilnikom o uvjetima građenja u infrastrukturnom željezničkom području za

pojedinačne instalacije

1.3.8. ANALIZA PROBLEMATIČNIH MJESTA NA TRASI

DUBOKI USJEK OD KM 1+200 DO KM 1+400

Na navedenoj stacionaži pruga prolazi u usjeku visine do 12m. Dogradnja drugog kolosijeka

predviđena je s desne strane i prati vodoravnu i uspravnu geometriju postojećeg kolosijeka.

Obzirom da je za dogradnju pruge potreban zahvat na postojećem usjeku na čijem vrhu se nalazi

postojeća ulazna građevina tvtke INA, koja predmetnim zahvatom može biti ugrožena potrebno je

u daljoj dokumentaciji dati odgovarajuće geotehničko i građevinsko rješenje.

PRUGA OD KM 1+400 DO KM 1+800

Na navedenim stacionažama, obostrano uz prugu nalaze se cjevovodi tvrtke INA.Obzirom na

rekonstrukciju luka postojećeg kolosijeka pomicanjem ulijevo i dogradnju drugog kolosijeka s




List: 32



desne strane pruge potrebno je u daljoj dokumentaciji cjevovode detaljno snimiti i dati

odgovarajuća rješenja za izmještanje.

PREDUSJEK TUNELA RUKAVAC km 11+300 do km 11+556 i km 12+050 do km 12+100

Ispred i iza portala nove cijevi tunela Rukavac pruga ulazi u visoki usjek, mjestimično visok i do

30m Prilikom izgradnje novog kolosijeka, potrebno je osigurati sigurno odvijanje prometa prema

predloženim zahvatima opisanima u geotehničkom elaboratu (primjenom barijera za

zaustavljanje odrona). Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će trebati osigurati

pretpostavljenim zaštitama pokosa usjeka opisanima u geotehničkom elaboratu. Na izlaznom

dijelu predusjeka potrebno je voditi računa o lokalnoj cesti kroz naselje Rukavac.Sigurnost

cestovnog prometa potrebno je osigurati postavljanjem zaštitne barijere.

ANALIZA UTJECAJA VJETRA

Na predmetnoj poddionici danas ne postoje 'burobrani' – zidovi za zaštitu od udara vjetra.Najveći

dio trase nije potrebno štititi s obzirom na samu zatvoreniju lokaciju pruge kroz urbanu sredinu, i

brojne usjeke. Na osnovi dosadašnje eksploatacije pruge može se zaključiti da značajniji utjecaj

vjetra na prugu postoji na otvorenijem dijelu trase, uglavnom na visokim nasipima. U daljnjoj

dokumentaciji potrebno je izvršiti detaljnija istraživanja o utjecaju vjetra na predmetnoj poddionici

kako bi se mikrolocirale kritične dionice i poboljšala zaštita pruge od udara vjetra. Vrsta zaštitne

konstrukcije odrediti će se ovisno o lokaciji i dobivenim podacima iz istraživanja.

1.3.9. NORMALNI POPREČNI PROFIL

U grafičkom dijelu knjige dani su normalni poprečni presjek za otvorenu prugu, karakteristični

presjeci za sve kolodvore, te karakteristični presjeci stajališta. Također su dani i presjeci pruge u

vodozaštitnom području te karakteristični presjek tipskog pothodnika i nathodnika na stajalištima i

kolodvorima.

GORNJI USTROJ OTVORENE PRUGE

Kolosiječna konstrukcija otvorene pruge, prolaznih i obilaznih kolosijeka u kolodvorima

predviđena je od novih tračnica tipa 60E1, elastičnoga kolosiječnoga pričvrsnog pribora,

prednapetih armirano-betonskih jednodijelnih pragova, konstrukcije u obliku neposrednog

pričvršćenja, bez podložne ploče. Betonski pragovi su predviđeni na osnom razmaku od 60 cm u

zastoru od tučenca. Nagib tračnica je 40:1 prema ravnini kolosijeka. Kolosijek i skretnice će biti

zavaren u neprekinuti tračnički trak. Zastor od tučenca je najmanje debljine 30 cm ispod praga na

mjestu niže tračnice, i najmanje širine 50 cm s čela praga, te nagibom 1:1.5. S obje strane

kolosijeka uz čelo praga predviđen je kameni nabačaj.

Ravnik pruge (zaštitnog) sloja, predviđen je na dograđenom kolosijeku u širini 3.50 m u odnosu

na pružnu os, odnosno u postojećoj širini (cca 3.0m) na postojećem kolosijeku sa sljemenom

između kolosijeka. Poprečni pad ravnika pruge je 5%, Na svim dijelovima postojeće željezničke

pruge, postojeći pružni gornji ustroj s zaštitnim slojem se uklanja i u cijelosti nadomješta novom

konstrukcijom gornjeg ustroja.




List: 33



Na osnovu dobivenih rezultata potrebnih istraživanja, predlaže se sljedeći model nosivog sklopa

iznad posteljice donjeg ustroja, na rekonstruiranoj postojećoj pruzi:

Model 1- Preko posteljice donjeg ustroja, na kojoj je izmjeren modul stišljivosti Ev2 = 20 - 40

MN/m2, polaže se geotekstil po cijeloj širini posteljice i polimerne geomreže širine 4,00

m, a zatim zaštitni sloj ukupne debljine 30 cm, zbijen do modula stišljivosti Ev2 = 100

MN/m2.

Na dograđenom drugom kolosijeku se predviđa ovaj model nosivog sklopa:

Model 1- Posteljicu donjeg ustroja zbiti do modula stišljivosti Ev2 >60 MN/m2, zatim se polaže

geotekstil po cijeloj širini , te zaštitni sloj debljine 30 cm cm, zbijen do modula

stišljivosti Ev2 = 100 MN/m2.

GORNJI USTROJ NA KONSTRUKTORSKIM I GEOTEHNIČKIM GRAĐEVINAMA

Sve konstruktorske građevine na cijeloj poddionici (mostovi, cestovni podvožnjaci, pothodnici i

pružni propusti) su predviđene za dva kolosijeka s betonskim koritom ispunjenim tucanikom i

klasičnom konstrukcijom gornjeg ustroja. Udaljenost parapetnih zidova servisne staze od pružne

osi mora biti najmanje 2,2 m. Novi Tunel Rukavac je predviđen s betonskim koritom za jedan

kolosijek, te i za njega vijede gornji zahtjevi. Kolosijek na željezničkim betonskim objektima mora

imati elastičan kontakt zastor-betonska ploča, ostvaren ugradbom elastičnoga podzastornoga

podloška (UBM), projektirane elastičnosti C(N/mm³) prema predviđenoj brzini na pruzi, s ciljem

zaštite tucanika od loma i smanjenja vibracija. Na objektima s dovoljnim nadslojem predviđa se

ugradnja zaštitnog sloja ravnika pruge.

Kolosiječnu konstrukciju na svim konstruktorskim građevinama čine odozgo prema dolje: - Nove tračnice 60E1

- Elastični kolosiječni pričvrsni pribor

- Prednapeti armirano-betonski kolosiječni pragovi konstrukcije u obliku neposrednog

pričvršćenja, bez podložne ploče na razmaku 60cm.

- Tucanički zastor ispod praga, dmin =35, s izvedbom kamenog nabačaja s čela praga duž

cijelog objekta

- Podzastorni podložak za klasični kolosijek (UBM), statičke vrijednosti elastičnosti C=0.06-

0,1 N/mm3, te debljine d=15-23 mm.

Na pojedinim objektima moguća je i ugradnja zaštitnog sloja ukoliko to dozvoljava visina konstrukcije.

DONJI USTROJ - proširenje usjeka

Dijelovi predmetne dionice na kojima je potrebno dograditi novi kolosijek u usjecima, odnosno na

strani koja je zasječena u brdo, s geotehničkog aspekta zahtijevaju primjenu složenih tehničkih

rješenja i primjenu različitih konstrukcija kojima treba osigurati stabilnost tla i postojećih

građevina. Problem proširenja usjeka je izvođenje radova u uvjetima prometa na postojećoj pruzi,

a poseban problem su radovi koji se izvode u urbanoj sredini, slabe pristupačnosti zasječenim

dijelovima terena te se jedan dio radova nužno mora izvoditi u zatvorima pruge, sa same pruge.




List: 34



Iako se na dionici pojavljuju i vrlo visoki usjeci (visine 30m) temeljem geotehničkog elaborata

(Knjiga G.2.) može se zaključiti da postojeća geometrije usjeka omogućuje proširenje usjeka i u

uvjetima prometa na postojećoj pruzi uz nužne zaštitne mjere i upotrebu različitih konstrukcija i

stabilizirajućih elemenata.

Prilikom iskopa materijala za usjeke i zasjeke potrebno je u daljoj dokumentaciji riješiti način i

tehnologiju iskopa. U ovom slučaju iskop se ne izvodi s prirodne površine terena, već s površine

izvedenog zasjeka. To zahtjeva rješenje pristupa, iskopa i odvoza materijala, koji bi se nakon

selekcije ugrađivao u najbliži nasip za dogradnju drugog kolosijeka. Modeli oblika i osiguranja

stabilnosti pokosa proširenih usjeka dani su u geotehničkom elaboratu.

DONJI USTROJ – dogradnja nasipa

Na dijelovi predmetne dionice javlja se potreba dogradnje nasipa zbog izgradnje drugog

kolosijeka. S obzirom da je cijelom dionicom novi kolosijek uglavnom položen desno od

postojećeg na strani terena u usponu, u zasjecima se ne javlja potreba proširenja postojećih

nasipa s južne strane. Međutim na pojedinim nestabilnim dionicama pruge potrebno je postojeće

nasipe sanirati i stabilizirati prema predloženim zahvatima opisanima u geotehničkom elaboratu.

Najveći dio proširenja postojećeg nasipa za dogradnju novog kolosijeka će se izvesti

zasijecanjem stepenica, pripremom kosina za nasipavanje (proširenje) trupa na određenu širinu i

nagib te ugradnjom nasipnog materijala u slojevima i uz zbijanje. Za proširenje trupa pruge

(nasipa) koristit će se isključivo kameni materijal iz proširenja usjeka koji ima odgovarajuću

granulometrijsku krivulju, prema geotehničkom projektu. Novoformirane pokose treba završno

obložiti humusnim slojem debljine najmanje 20 cm, te zatraviti (moguća su i druga rješenja

oblaganja, ovisno o potrebnom vizualnom uklapanju s okolnim područjem). Za osiguranje

stabilnosti i zaštite pokosa nasipa primjenit će se različita tehnička rješenja prema geotehničkom

elaboratu.

Posteljica donjeg ustroja formirat će se iskopom postojećeg zastornog i zaštitnog sloja i

materijala do projektirane kote posteljice. Na cijeloj dionici obnove pruge predviđa se ukloniti

nabačeni materijal preostao iz prethodnog remonta i urediti bankine da se osigura normalna

odvodnja.

1.3.10. ODVODNJA

OBORINSKA ODVODNJA S POSEBNIM UVJETIMA ZAŠTITE VODA I TLA

Prema izrađenoj Prethodnoj studiji utjecaja na okoliš (Knjiga SO), za cijelu podionicu pruge

Rijeka-Jurdani predviđen je zatvoreni sustav odvodnje.

Odvodnja s pruge i okolnog terena, u funkciji je prometne sigurnosti i stabilnosti trupa pruge, a

sve prikupljene vode ispuštaju se kontrolirano duž trase ili koncentrirano na dionicama gdje je

NAPOMENA: Na dijelovima pruge za koje se nakon daljnjih istraživanja pokaže da je moguć blaži oblik zaštite, odnosno za dijelove pruge na kojima nije propisan režim zaštite u pogledu načina odvodnje, stupnja zaštite (učinkovitosti čišćenja) i načina konačnog ispuštanja u prikladan recipijent, predvidjet će se uobičajeni sustavi odvodnje za željezničku infrastrukturu.




List: 35



potrebna izgradnja kanalskog sustava. Obzirom da postojeća pruga uglavnom nema izrađen

sustav odvodnje, ovom studijom se predlaže izrada cjelovitog sustava odvodnje i za dograđeni i

za postojeći kolosijek pruge.

U usjecima se predlaže ugradnja tipskih betonskih kanalica, koje se zbog uskih usjeka uglavnom

montiraju na završetku zaštitnog sloja. Na pokosima dubokih usjeka nagnutih prema pruzi

predviđa se poseban sustav obodnih betonskih jaraka/kanalica, čija je zaštitna funkcija

sprečavanje ispiranja pokosa usjeka i dotoka večih količina vode na željezničku prugu. Za zaštitu

nasipa položenih na nagnutim plohama koje padaju prema pruzi predlaže se izrada zaštite

nasipa sa zaštitnim betonskim jarcima. U kolodvorima i stajalištima predlaže se izrada drenaže.

Konačan oblik zatvorenog odvodnog sustava pruge s ispuštanjem prikupljene oborinske vode u

prikladne recipijente predmet je daljnje dokumentacije.

Kao nepropusni sloj predviđa se ugradnja odgovarajuće vodonepropusne folije (geokompozit)

ispod zaštitnog (tamponskog) sloja željezničke pruge, prvenstveno prilikom obnove postojeće

pruge strojevima za brzu izmjenu. Moguć je i drugi zatvoreni sustav odvodnje gdje se kao

nepropusni sloj predviđa asfaltni sloj debljine 8 cm koji je nagibom ravnika posteljice usmjeren

prema betonskim odvodnim kanalicama, te dalje preko separatora u odgovarajuće recipijente.

Ovaj sloj se polaže na zaštitni sloj ispod kolosiječnog zastora, i predviđena je ugradnja klasičnim

načinom,.odnosno rad građevinskim strojevima

OKVIRNI HIDRAULIČKI PRORAČUN ODVODNJE U KOLODVORIMA I OTVORENE PRUGE

Količina mjerodavne oborine za proračun pretpostavljena je s q = 140 l / sec/ ha za 25-minutnu

oborinu sa trogodišnjim periodom ponavljanja. Količina oborinske vode koja dotiče s pružne

površine okvirno je izračunata prema izrazu:

Q= A * i *c [l/s]

gdje je: Q - dotok oborinske vode

i - intenzitet oborina (l/sec/m2)

A - površina slivnog područja (m2)

c - koeficijent otjecanja

Kolodvor Opatija-Matulji: Q= 16500x0.014x0,3= cca 69 l/s

Prema dobivenoj količini dotoka oborinske vode u drenaže može se

procijeniti potreba za ugradnjom 2 separatora:

- 2 separatora zapremine 6000 l, protočnosti 30 l/s.

NAPOMENA: Za hidraulički proračun uzeta je slivna površina pružnog tijela, odnosno kolodvorskog platoa. Ukupno slivno područje bi uključilo i gravitacijske oborinske vode s okolnih površina (padina prema pruzi) koje se prikupljaju zaštitnim obodnim kanalima, no one nisu sastavni dio zatvorenog sustava odvodnje pruge te ih nije potrebno voditi do pročišćavaća, već će se ispuštati u postojeće i druge moguće recipijente.




List: 36



Dotok iz drenaže s istočnog dijela kolodvora ispuštati u cca km 9+350,

a dotok s zapadne strane prije pothodnika u cca km 9+350 – ispuste

vršiti na teren s južne (lijeve ) strane kolodvora s obzirom na prirodni

pad terena i okolnu neizgrađenost, s ispustima u upojne bunare.

Kolodvor Jurdani: Q= 17500x0.014x0,3= cca 73 l/s




Dotok iz drenaže s južnog dijela kolodvora ispuštati u cca km 15+200,

a dotok s sjeverne strane prije pothodnika u cca km 15+610 – ispuste

vršiti na teren s lijeve strane kolodvora s obzirom na prirodni pad

terena i okolnu neizgrađenost, s ispustima u upojne bunare.

- na prirodni pad terena i okolnu neizgrađenost u upojni bunar.

Otvorena pruga: Q= 115000x0.014x0,6= cca 966 l/s

(dvokolosiječna)

Podionica III

Rijeka-Jurdani

Na otvorenoj pruzi s dograđenim kolosijekom predviđena je odvodnja s

tipiziranim betonskim kanalicama, iskoristivog poprečnog presjeka cca

0.12 m2. Za uzdužni pad kanala od cca 20-25 mm/m pretpostavljena je

brzina otjecanja vode od 1m/s, što daje maksimalni protok od 120l/s

(za dvije kanalice 240 l/s).

Potrebno je predvidjeti minimalno 26 ispusta, po 13 sa svake strane

pruge duž pruge s ugradnjom separatora zapremine 10000 l,

protočnosti 40 l/s (ukupno 26 komada). Procijenjeno je ispuštanje

svakih cca 500-1000m pruge – moguće lokacije ispusta su uz postojeći

nasip na kotama s nižim terenom u upojne bunare ili direktnim

ispustima u prikladan recipijent.

Otvorena pruga: Q= 8000x0.014x0,6= cca 67 l/s

(nova trasa

jednokolosiječna pruga

i tunel Rukavac)

Prema dobivenoj količini dotoka oborinske vode može se procijeniti

potreba za ugradnjom 1 separatora:

- 1 separator zapremine 20000 l, protočnosti 80 l/s.

Predviđen je ispust u km 11+250, s lijeve strane pruge, na nižoj koti

terena s obzirom na neizgrađenost prostora ispustom u upojnim bunar.




List: 37



Za kontrolu pročišćene vode prije ispusta iz separatora potrebno je predvidjeti izvedbu kontrolnih

okana uz separatore.

Konačan oblik zatvorenog sustava odvodnje pruge s kontroliranim ispuštanjem prikupljene

oborinske vode, stupnja zaštite (učinkovitosti čišćenja) i načina konačnog ispuštanja u prikladan

recipijent bit će predmet daljnje dokumentacije.

PROPUSTI

Na predmetnoj poddionici Rijeka-Jurdani nalazi se ukupno 14 postojećih propusta u funkciji

odvodnje,

Red. Br. Km položaj

(post. stacionaža)

Vrsta propusta i

svojstva

Otvor (m) Napomena

1. 0+965=54+423 pločasti abpropust 1,80

2. 1+512=53+877 svođ.propust 2,20

3. 1+939=53+450 svođ.propust 2,90

4. 3+188=52+204 svođ.propust 1.28

5. 3+543=51+846 ploč.propust 1,00

6. 4+042=51+346 kam.pokr.propust 0,65

7. 4+966=50+421 kam.pokr.propust 0,65

8. 5+471=49+916 svođ.propust 1.25

9 5+711=49+676 kam.pkr.propust 0,65

10 6+100=49+288 svođ.propust 1,26

11 8+087=47+300 kam.pkr.propust 0,60

12 11+811=43+505 kam.pkr.propust 0,47

13 13+196=42+188 svođ.propust 1.90

14 15+640=39+750 ploč.kam.propust 0,40

Prilikom dogradnje 2. kolosijeka potrebno je u potpunosti rekonstruirati ili dograditi postojeće

propuste u potrebnoj širini za oba kolosijeka, ovisno o njihovom stanju. Svi propusti svijetlog

otvora manjeg od 1,30m će se zamijeniti novim propustima ili ukinuti/ukloniti ukoliko se novim

rješenjem odvodnje pokažu nepotrebnim. Također, s obzirom na predviđenu novu odvodnju

pruge, može se predvidjeti i potreba za izgradnjom novih propusta na lokacijama ispusta s pruge.

Za točne lokacije i broj novih te rekonstruiranih/dograđenih postojećih propusta biti će potrebno

riješiti kompletnu odvodnju na predmetnoj dionici za što je potrebna detaljnija razrada projekta te

će biti predmet daljnje dokumentacije.




List: 38



1.3.11. KOLODVORI

Na pružnoj dionici Rijeka–Jurdani nalaze se kolodvori Opatija-Matulji i Jurdani. Izgradnja drugog

kolosijeka na predmetnoj poddionici uvjetuje rekonstrukciju postojećih željezničkih kolodvora i

uvođenje drugog kolosijeka na kolodvorsko područje. Polazište za rekonstrukciju su postojeće

stanje i prometno-tehnološke funkcije. Rekonstrukcije kolodvora provedene su prema zahtjevima

iz projektnog zadatka i predloženim tehnološkim shemama prometnog rješenja, vodeći raĉuna o

prostornim ograničenjima vezanim uz širinu kolodvorskog platoa, kao i o nagibima trase

željezničke pruge na ulazu i izlazu iz kolodvora koji ograničavaju mogućnost produljenja

kolodvora.

Kolodvor Opatija-Matulji postaje prolazni kolodvor za sve vlakove, a kolodvor Jurdani zadržava

dosadašnje funkcije i postaje završni i polazni kolodvor za prigradski promet.Postojeći kolodvori

na poddionici Rijeka-Jurdani nemaju perone za prijam i otpremu putnika. U tehničkom rješenju

rekonstrukcije predviđeno je produljenje kolosijeka, razmicanje prolaznih kolosijeka i izgradnja

otočnih perona, pri čemu je pristup peronima preko kolosijeka pothodnikom. Pristup kolodvorima,

odnosno prilazi peronima predviđeni su i za osobe sa smanjenom pokretljivošću rampama i

podiznim platformama na stepeništima pothodnika. Pri rekonstrukciji kolodvora, predviđa se i

kompletno uređenje prilaznih cesta, parkirališta te kolodvorskog platoa, s primjenom barijera za

zaštitu od buke, te hortikulturno uređenje.Za sve kolodvore. predviđena je prilagodba i dogradnja

elektroenergetskih postrojenja, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja u elektroničkoj izvedbi,

novi digitalni telekomunikacijski uređaji i daljinsko upravljanje prometom.Na oba kolodvora

previđen je sustav informiranja putnika te mogućnost ugradnje automata za prodaju karata.

1.3.11.1. KOLODVOR OPATIJA-MATULJI

Tehnološka shema kolodvora Opatija-Matulji

Šapjane RijekaUreðena površina

OPATIJA MATULJI

3

2

1

D3

D2

C3

C2Rijeka

OPATIJA MATULJI

3

2

1B2 A1

A2B2

D1

C1

4

Namjena kolosijeka:

1. prijemno - otpremni kolosijek KD = 539 m

1a. manipulativni kolosijek KD = 50 m

2. glavni prolazni kolosijek KD = 557 m


Otoèni peron 300m

Postojeæe stanje

Novo stanje

1

23

4

5

6

7

8

910

11Šapjane

1a

Kazalo:Novo stanje/kolosijek

Podhodnik

Postojeæe stanje/kolosijek

Staza

PsBB

PsA A

DC

Izvor: Knjiga T

Ukida se dosadašnja funkcija kolodvora za prijem i otpremu vagonskih pošiljaka, jer se zbog

uzdužnih nagiba ne predviđa ostavljanje vagona na kolosijecima, a kolodvor služi za prijem i

otpremu putnika, odnosno križanje putničkih i teretnih vlakova. Predviđa se demontaža 3




List: 39



kolosijeka i izgradnja otočnog perona između postojećeg 2. i 4. kolosijeka. Kolodvor bi nakon

rekonstrukcije imao 3 osnovna kolosijeka, od kojih su 2. i 3. kolosijek glavni prolazni, a 1.

kolosijek prijemno-otpremni. U produžetku 1. kolosijeka zadržava se manipulativni kolosijek

korisne duljine 50m, na kojem se garažiraju motorna pružna vozila.Kolosijek 2. se rekonstruira na

način da je najvećim dijelom u pravcu, a razmicanje kolosijeka zbog otočnog perona izvodi se na

postojećem trećem, odnosno četvrtom kolosijeku. Osni razmak kolosijeka je 4.75m, a razmak 2 i

3 kolosijeka na mjestu perona je 6.5 do 9.5m Za produljenje 1 kolosijeka u smjeru Šapjana

potrebno je uklanjanje željezničkih skladišta s desne strane pruge u km 9+713=45+675, ukupne

površine cca 85m². Kolosijeci na kolodvorskom platou u duljini perona uređuju se u usponu

4mm/m, a u području odvojnih skretnica u nagibu cca 15mm/m. Ispred i iza kolodvora previđene

su „A“ i „V“ veze udaljene od skretnice br.5 i skretnice br.7 cca 500m zbog ulaznog i izlaznog

luka, odnosno nemogućnosti postavlljanja bližih veza.Veze su u nagibu 25mm/m.Razmak

kolosijeka u „A“ i „V“ vezama je 4.75m. Odvojne skretnice br.5, 6 i 7 su tipa 60E1 300 1:9514, a

skretnice u „A“ i „V“ vezama su tipa 60E1 300 1:9.

Korisne duljine sva tri kolosijeka nakon rekonstrukcije kolodvora iznose KD=cca 500m U

kolodvoru je predviđen otočni peron duljine 300m, širine 3-6.06m, visine 0.55m od GRT-a i

udaljenosti 1.72 od pružne osi.Na peronu je predviđana peronska nadstrešnica duljine 80m.

Pješački prilaz peronu je pješačkim pothodnikom i stubištima, a za osobe smanjene pokretljivosti

predviđene su kose podizne platforme.Pothodnik ima izlaze s obje strane kolodvora, te

omogučuje pješačku komunikaciju bez prelaska pruge u razini. S južne strane kolodvora predviđa

se izgradnja pješačke staze do ulaza u pothodnik, a sa sjeverne strane, odnosno na ulazu u

pothodnik predviđa se uređenje opločenjem cijelog prostora uz kolodvorsku zgradu.

Prilazna cesta i parkirna mjesta, cca 35 mjesta, uređuju se s desne strane pruge na postojećem

kolodvorskom platou..

1.3.11.2. KOLODVOR JURDANI

Tehnološka shema kolodvora Jurdani - Varijanta 1, Jednokolosiječna pruga Jurdani- Šapjane

ŠAPJANE RIJEKA

Ureðena površina

JURDANI

3

2

1

4

1b

4a

Održavanje

Postojeæe stanje

2

1

3ŠAPJANE

B RIJEKA

A1

A2

C3

D3

D4

1a

4

C2

Novo stanje

Varijanta s jednim kolosijekom od Jurdana do Šapjana

Otoèni peron 300m

D2

2

1

3

4

5

68

9

10

C1

C4

Kazalo:

Novo stanje/kolosijek

Podhodnik


7

Boèni peron 160mD1

Namjena kolosijeka:


1.a manipulativni kolosijek - održavanje KD = 110m



4. nepravilni glavni prolazni kol. KD = 650 m

APsA

PsBB

JURDANI

Izvor: Knjiga T




List: 40



U varijanti 1 - Jednokokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane, kolodvor se rekonstruira i produljuje u

smjeru Šapjana. Predviđa se demontaža 4 kolosijeka i izgradnja otočnog perona između

postojećeg 3. i novog 4. kolosijeka, te pomicanje prvog kolosijeka u lijevo za cca 4.4m, odnosno

izgradnja novog kolosijeka s bočnim peronom uz njega.. Kolodvor bi nakon rekonstrukcije imao 4

osnovna kolosijeka, od kojih su 3. I 4. prolazni, 1. i 2.kolosijek prijemno-otpremni, a 1.a.kolosijek

manipulativni za potrebe održavanja. Ugradnjom skretnice br.10, tipa 60E1 760 1:14, omogućena

je brzina prolaska kroz kolodvor po prolaznim kolosijcima brzinom v=80km/h.

Osni razmak kolosijeka je 4.75m, a razmak 3. i 4. kolosijeka na mjestu perona je 7.9 do 10m.

Ispred kolodvora previđena je veza između kolosijeka, u nagibu 25mm/m. Razmak kolosijeka u

„V“ vezi je 4.75m. Odvojne skretnice u kolodvoru su tipa 60E1 300 1.9514: a skretnice u vezi su

tipa 60E1 300 1:9. Kolosijeci na kolodvorskom platou, kao i skretničko područje na početku

kolodvora su u horizontali (0.43 mm/m). Skretničko područje na kraju kolodvora je u usponu 9.1

mm/m.

Korisne duljine kolosijeka nakon rekonstrukcije kolodvora iznose: 4. kolosijek, KD= 650m, 3.

kolosijek, KD=525m, 2. kolosijek, KD= 425m, 1. kolosijek, KD=409m. 1.a kolosijek, KD= 110m.

U kolodvoru je predviđen otočni peron duljine 300m, širine 4.44-6.56m, visine 0.55m od GRT-a i

udaljenosti 1.72 od pružne osi, s peronskom nadstrešnicom duljine 80m. Uz 1. kolosijek je

predviđen bočni peron duljine 160m, širine 3m, visine 0.55m od GRT-a i udaljenosti 1.72 od

pružne osi,

Pješački prilaz otočnom peronu je pješačkim pothodnikom i stubištima, a za osobe smanjene

pokretljivosti predviđene su kose podizne platforme. Prilaz bočnom peronu je pješačkim stazama

i pješačkim rampama te stubištima.Parkirna mjesta, cca 20 mjesta, uređuju se s obje strane

kolodvorske zgrade uz postojeću rekonstruiranu prilaznu cestu za kolodvor, a posebno su

previđena dva parkirana mjesta za osobe smanjene pokretljivosti uz kolodvorsku zgradu.

Zgrada za smještaj SS i Tk uređeja predviđena je u km 15+587=km 39+804, na slobodnom

prostoru s desne strane pruge.

Tehnološka shema kolodvora Jurdani – Varijanta 2, dvokolosiječna pruga Jurdani- Šapjane

2

1

3ŠAPJANE

B1

B2

RIJEKA

A1

A2

C3

D3

D4 4

C2

Novo stanje

Varijanta s dva kolosijeka od Jurdana do Šapjana

Otoèni peron 300m

D2

2

1

3

4

5

69

10

C1

C4

Kazalo:


Podhodnik


7

Boèni peron 160mD1

12

13

11

8

1a

Namjena kolosijeka:


1.a manipulativni kolosijek - održavanje KD = 110m




JURDANI

Izvor: Knjiga T

U Varijanti 2 - Dvokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane, u potpunosti se zadržava kolosiječna

situacija kolodvora za jednokolosiječnu prugu, kao i položaj skretnica. Drugi kolosijek se

dograđuje s lijeve strane pruge i spaja na 4.kolosijek. Dodaju se 3 nove skretnice za kolosiječnu




List: 41



„A“ vezu u smjeru Šapjana, a skretnice na izlaznoj strani kolodvora se prenumeriraju. Korisna

duljina 1.,2. i 3. kolosijeka nakon dogradnje drugog kolosijeka se ne smanjuju i jednake su kao u

Varijanti sa Jednokolosiječnom prugom Jurdani-Šapjane.Korisna duljina 4. Kolosijeka iznosi

KD=600m.

Osni razmak kolosijeka u „A“ vezi je 4.75m, a uzdužniu nagib u usponu 9.1 mm/m, kao i za

jednokolosičnu prugu. Odvojna skretnice br. 11 u „A““ vezi je tipa 60E1 760 1:14, a skretnice 12 i

13 tipa 60E1 300 1:9

I u uvjetima dograđenog drugog kolosijeka omogućen je prolaz vlakova po glavnim prolaznim

kolosijecima brzinom V=80km/h, bez zaustavljanja u kolodvoru Jurdani.

1.3.12. STAJALIŠTA

Uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza predviđeno je Generalnim urbanističkim

planom grada Rijeke (Sl.N. 07/07.

Zadržavaju se sva postojeća stajališta, te stajališta predviđana prema GUP-u Grada Rijeke. Zbog

ujednačenog rastera stajališta, cca 1000m (zaustavni put na pruzi), uvodi se i novo stajalište

Kantrida, koje nije previđeno GUP-om Grada Rijeke.Položaj stajališta određen je prema gustoći

naseljenosti, blizini cestovnih komunikacija i autobusnih stajališta, konfiguracijom terena i

mogućnošću izgradnje parkirališta.

Pri određivanju položaja stajališta vodilo se računa da se na mjestima postojećih pješačkih

prijelaza preko pruge izgrade zajednički pješački pothodnici za prolaz pješaka s jedne strane

pruge na drugu, te za prilaz peronima Najveći broj stajališta predviđen je na mjestima gdje je

pruga u pravcu ili velikim lukovima bez nadvišenja. Izuzetak je stajalište Martinkovac koje je u

luku R=380, s nadvišenjem h=100mm (h izn 80mm).

Obzirom da su sva postojeća stajališta bez osnovnih funkcija glede pristupa, parkiranja, perona i

nadstrešnica, predviđa se izgradnja potpuno novih stajalištima sa potrebnim sadržajima. Osni

razmak kolosijeka na stajalištima je 4m, kao i na drugim dijelovima otvorene pruge.

Na svim stajalištima predviđeni su bočni peroni, duljine, L=160m, osnovne širine perona, Š=3,5

(na mjestu stubišta za pothodnik 5m), visina perona, H=0.55m od GRT-a, te udaljenost perona od

kolosiječne osi, L=1.72m. Predviđena širina pothodnika je Š=4m, visina 2,8-3m, a duljina

nadstrešnica, L=cca 30m. Za stajališta Mlaka i Martinkovac koja su u usjeku predviđen je prilaz

nathodnicima. Kolni i pješački pristupi su prema lokalnoj situaciji stajališta, kao i položaj

parkirališta te broj parkirnih mjesta.Na svim stajlištima u neposrednoj blizini perona predviđena su

i parkirana mjesta za bicikle.

Prilaz peronima osobama smanjene pokretljivost je pješačkim rampama nagiba 5% i kosim

podiznim platformama, a zbog problema sigurnosti i održavanja dizala se predviđaju samo za

stajališta s nathodnicima.Zbog sigurnosnih razloga između kolosijeka na mjestu perona na svim

stajalištima se postavljaju zaštitne ograde visine 76cm od GRT-a i najmanje duljine 5m prije

početka i kraja perona.




List: 42



Na svim peronima predviđa se postavljanje sigurnosne crte na udaljenosti 80 cm od ruba perona

i taktilne crte (trake) upozornja.

Za sva stajališta. predviđena je prilagodba i dogradnja elektroenergetskih postrojenja za novu

dvokolosiječnu prugu, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja u elektroničkoj izvedbi, novi digitalni

telekomunikacijski uređaji i sustav informiranja putnika te mogućnost ugradnje automata za

prodaju karata. Za detaljniji uvid u opremu stajališta vidjeti knjigu I.

Tehnološka shema tipsko stajališta na dvokolosiječnoj pruzi

Tehnološka shema tipsko stajališta na jednokolosiječnoj pruzi

Izvor: Knjiga T

Naziv stajališta, položaj na pruzi prema postojećoj i novoj stacionaži.

Redni

broj

Naziv stajališta Postojeća

Stacionaža

Nova

Stacionaža

Postojeće

Ili novo

Predviđeno

prostornoplanskom

dokumentacijom

1 Mlaka 54+305 1+090 Novo Da

2 Krnjevo 52+828 2+560 Postojeće Da

3 Kantrida 51+915 3+475 Novo Ne

4 Zamet 51+000 4+390 Novo Da

5 Marčeljeva Draga 49+990 5+400 Novo Da

6 Martinkovac 49+070 6+322 Novo Da

7 Pavlovac 47+490 7+913 Novo Da

8 Rukavac 43+140 12+245 Postojeće Da

9 Jušići 39+382 14+100 Postojeće Da




List: 43



MLAKA KM 1+090= 54+305

Lokacija novog stajališta je prema GUP-u Grada Rijeke.Drugi kolosijek se dograđuje s lijeve

strane pruge Vodoravna kolosiječna geometrija na mjestu stajališta je luk R=1000m, s

prelaznicama L=40m bez nadvišenja. Nagib pruge na mjestu stajališta je 0mm/m. Na mjestu

stajališta pruga je u zasjeku, s velikom visinskom razlikom s desne strane pruge.Kolni i pješački

prilaz desnom peronu su iz Zvonimirove ulice.Veza dva perona ostvaruje se pješačkim

nathodnikom, stubištima te dizalima. Visina usjeka prilikom dodatnih radova na postojećem

usjeku s desne strane pruge ne prelazi 10m. Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 )

izgradnja stajališta Mlaka s geotehničkog aspekta ne zahtijeva primjenu zahtjevnijih tehničkih

rješenja.

Napomena:Kolni prilaz lijevom peronu nije moguć zbog postrojenja i zgrada INE, te položaja

industrijskog kolosijeka, a nema ni mjesta za parkirališni prostor.Grad Rijeka treba u budućoj

prostornoplanskoj dokumentaciji osigurati kolni i pješački prilaz peronu s lijeve strane pruge.

KRNJEVO KM 2+560=52+828

Lokacija postojećg stajališta je prema GUP-u Grada Rijeke, neposredno prije križanja željezničke

pruge s Liburnijskom ulicom. Drugi kolosijek se dograđuje s desne strane pruge. Vodoravna

kolosiječna geometrija na mjestu stajališta je luk R=1300 m, s prijelaznicama L=50m, bez

nadvišenja, a stajalište je u kružnom luku. Nagib pruge na mjestu stajališta je cca 25mm/m. Na

lokaciji stajališta pruga je u zasjeku, a s desne strane je veliki asfaltirani plato. Na mjestu

postojećeg pješačkog prijelaza predviđa se zajednički pješački pothodnik za spoj pješačkih staza

Liburnijske ulice i ulicu Jože Vlahovića, te za pristup peronima. Za osobe smanjene pokretljivosti

predviđene su pješačke rampe i kose podizne platforme. S obje strane stajališta brojna su

postojeća javna parkirališta, te se s desne strane pruge uz peron predviđa cca 25 parkirnih

mjesta. za stajalište, a s lijeve strane pruge izgradnja parkirališta nije moguća.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), izgradnja stajališta Krnjevo s geotehničkog aspekta

ne zahtijeva primjenu zahtjevnijih tehničkih rješenja.

KANTRIDA KM 3+475= 51+915

Novo stajalište nije predviđeno prema GUP-u Grada Rijeke. Uvođenje novog stajališta je zbog

ujednačenosg rastera stajališta cca 1000m, povoljne lokacije glede autobusnih stajališta na

Liburnijskoj ulici, te neposredne blizine brodogradilišta, brojnih industrijskih pogona i sportskog

kompleksa Kantrida Vodoravna kolosiječna geometrija na mjestu stajališta je pravac, i luk

R=940m s prijelaznicama L=40m, a bez navišenja. Drugi kolosijek se dograđuje s desne strane

pruge. Nagib pruge na mjestu stajališta je cca 25mm/m. Na kraju lijevog perona i početku desnog

perona predviđen je pješački pothodnik na mjestu tkz.divljeg prijelaza preko pruge, koji služi i za

vezu dva perona.Na mjestu postojećeg pješačkog prijelaza u km 51+788, predviđen je zajednički

pješački pothodnik za spoj pješačkih staza ulice Ivana Lenca sa pješačkim stazama Liburnijske

ulice, te za pristup peronima. Sa sjeverne strane perona predviđeno je parkiralište za cca 25-

30parkirnih mjesta.S južne strane stajališta je veliko otvoreno parkiralište, a postoji mogućnost

izgradnje stambeno poslovne zgrade s javnim garažama, uz koju bi sa sjeverne strane bio plato




List: 44



za prilaz južnom peronu.Eventualna izgradnja takve zgrade omogućila bi izgradnju usporednih

perona na mjestu visokog nasipa, za što se predlaže izrada posebnog idejnog rješenja.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2), izgradnja stajališta Kantrida s geotehničkog aspekta


ZAMET KM 4+390= 51+000

Novo stajalište je prema GUP-u grada Rijeke predviđeno u km cca 51+240 Stajalište se pomjera

za cca 250 m u smjeru Šapjane, uz planirani trgovačko stambeni kompleksa RIO.Na mjestu

stajališta pruga je u pravcu, i sa sjeverne strane u razini terena Drugi kolosijek se dograđuje s

desne strane pruge. Nagib pruge na mjestu stajališta je cca 25mm/m. Veza dva perona ostvaruje

se pješačkim pothodnikom i stubištima.Za osobe smanjene pokretljivosti predviđene su pješačke

rampe i kose podizne platforme. Kolni pristup sa sjeverne strane je osiguran postojećim kolnim

prilazom iz ulice Ante Pilepića.Uz sjeverni peron moguća je izgradnja parkirališta sa cca 25

mjesta.Kolni i pješački prilaz južnom peronu je s platoa obilazne ceste budućeg platoa trgovačko

poslovnog kompleksa RIO, što je potrebno uskladiti u daljoj domumentaciji.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), izgradnja stajališta Zamet s geotehničkog aspekta


MARČELJEVA DRAGA KM 5+400=49+990

Novo stajalište je predviđeno na lokaciji prema GUP-u grada Rijeke.Na lokaciji stajališta pruga je

u pravcu i u dubokom usjeku. Drugi kolosijek se dograđuje s desne strane pruge. Nagib pruge na

mjestu stajališta je cca 25mm. Kolni i pješački prilaz stajalištu sa sjeverne strane, a parkirna

mjesta predviđena su prema DPU Diračje. Prijelaz preko pruge i veza dva perona predviđena su

nathodnikom i dizalima Drugi pješački prilazi peronu i hortikulturno uređenje šireg područja

stajališta tekođer su predviđani prema DPU Diračje.Kolni prilaz stajalištu s južne strane je ulicom

Mate Balote, a parkiranje je omogućeno na postojećim parkiralištima na kraju ulice.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), izgradnja stajališta Marčeljeva Draga s

geotehničkog aspekta ne zahtijeva primjenu zahtjevnijih tehničkih rješenja.Visina usjeka prilikom

dodatnih radova na proširenju postojećeg usjeka neće prelaziti 10m

MARTINKOVAC KM 6+322=49+070

Novo stajalište je na lokaciji prema GUP-u Grada Rijeke Na mjestu stajališta pruga je u luku

R=380m s prelaznicama L=80m i nadvišenjem h=100mm (h izn =80mm). Nagib pruge na mjestu

stajališta je cca 25mm/m. Drugi kolosijek se dograđuje s desne strane pruge. Kolni i pješački

prilaz stajalištu sa sjeverne strane je podvožnjakom ispod autoceste, a s južne strane cestovnim

prometnicama predviđenim GUP-om Grada Rijeke. S obje strane stajališta se predviđaju

parkirališta s cca 25 parkirnih mjesta. Veza dva perona ostvaruje se pješačkim pothodnikom i

stubištima.Za osobe smanjene pokretljivosti predviđene su pješačke rampe i kose podizne

platforme.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), izgradnja stajališta Martinkovac s geotehničkog

aspekta ne zahtijeva primjenu zahtjevnijih tehničkih rješenja




List: 45



PAVLOVAC KM 7+913= 47+490

Lokacija novog stajališta je prema GUP-u Grada Rijeke.Drugi kolosijek se dograđuje s desne

strane pruge. Na mjestu stajališta pruga je u pravcu. Nagib pruge na mjestu stajališta je cca

25mm/m.Pješački prilaz stajalištu sa sjeverne strane je nathodnikom iznad autoceste, a izgradnja

parkirališta se predviđa sa sjeverne strane autoceste prema posebnoj dokumentaciji.Umjesto

postojećeg pješačkog prijelaza u km 8+002=km 47+389 predviđa se zajednički pješački

pothodnik za prolaz pješaka s jedne strane pruge na drugu, te za pristup peronima.Kolni prilaz

stajalištu i parkirna mjesta s lijeve strane pruge obradit će se u daljoj dokumentaciji.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), izgradnja stajališta Pavlovac s geotehničkog


RUKAVAC KM 12+245=43+140

Potojeće stajalište Rukavac je u km 43+039.Na stajalištu postoji uređena površina (makadam) s

desne strane pruge, te stajališna zgrada.Drugi kolosijek se dograđuje s desne strane pruge, a

stajališna zgrada se ruši. Nagib pruge na mjestu stajališta je cca 25mm/m.Stajalište se pomiče u

smjeru Rijeke za 100m, sa sredinom pješačkog hodnika nove denivelirane ceste u stacionaži km

12+237=43+149. Oba kolosijeka su navećim dijelom u pravcu, lijevi peron je u duljini cca 34m u

luku R=1500 bez nadvišenja. Zbog nemogućnosti denivelacije željezničko cestovnog prijelaza u

razini u km 12+348=43+039 na postojećoj lokaciji, predviđa se izgradnja novih prometnica u

području stajališta koje trajno rješavaju lokalni promet i kolni pristup stajalištu. Za izgradnju

bočnog perona s lijeve strane pruge potrebno je izmicanje, odnosno rekonstrukcija postojeće

lokalne ceste, s lijeve strane pruge, čiji je rub udaljen cca 4m od pružne osi lijevog kolosijeka.

Parkirna mjesta moguća su s obje strane perona, prema prometnom rješenju denivelirane ceste.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), izgradnja stajališta Rukavac s geotehničkog


JUŠIĆI KM 14+100=39+382

Zadržava se potojeća lokacija stajališta, neposredno uz državnu cestu D28. Na stajalištu postoji

uređena površina (makadam) s desne strane pruge te stajališna zgrada, i limeno skladište.Drugi

kolosijek se dograđuje s desne strane pruge, a stajališna zgrada i skladište se ruše. Na mjestu

stajališta pruga je u pravcu i razini terena. Nagib pruge na mjestu stajališta je cca 25mm/m.Na

mjestu postojećeg pješačkog prijelaza predviđa se zajednički pješački pothodnik za prolaz

pješaka s jedne strane pruge na drugu, te za pristup peronima. Za osobe smanjene pokretljivosti

predviđene su pješačke rampe i kose podizne platforme. S lijeve strane pruge predviđeno je

parkiralište s 20 parkirnih mjesta. Parkirna mjesta moguća su i s desne strane pruge s kolnim

pristupom s državne ceste D28, što će se obraditi u daljoj dokumentaciji nakon dobivanja

posebnih uvjeta.

Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), izgradnja stajališta Jušići s geotehničkog aspekta

ne zahtijeva primjenu zahtjevnijih tehničkih rješenja




List: 46



1.4. PODDIONICA IV, JURDANI-ŠAPJANE

1.4.1. VARIJANTA 1- Jednokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane

1.4.1.1. TRASA PRUGE

Početak podionice IV je u km 16+100=39+291 iza kolodvora Jurdani, a kraj podionice je je u km

28+480=26+915, ulazni signal u Kolodvoru Šapjane iz smjera Ilirske Bistrice. U cijelosti se

zadržava postojeća trasa, s minimalnim korekcijama postojeće vodoravne kolosiječne geometrije

i djelomičnom rekonstrukcijom kolosijeka na mjestima košarastih lukova (pomak kolosiječne osi

za više od 0.5m). U grafičkom dijelu studije dana je situacija s prikazom vodoravne kolosiječne

geometrije.

1.4.1.2. VODORAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA


Broj

luka

Stacionaža

PPL(km)

Stacionaža

KPL(km)

Radijus

(m)

L1 (m) L2

(m)

Nadvišenje

h (mm)

Nagib

rampe

Nagib

rampe

Brzina

Km/h

27 16+209.02 16+259.02 2000 50 50 0,0 - - 80

28 16+768.39 17+059.91 460 85 85 65 1308 1308 80

29 17+381.91 17+653.37 460 80 80 65 1231 1231 80

30 17+912.67 18+193.92 615 70 70 25 2800 2800 80

31 18+741.40 19+212.94 615 60 60 25 2400 2400 80

32 19+580.84 19+904.34 1042 50 50 0 - - 80

33 20+044.85 20+573.03 1430 40 40 0 - - 80

34 21+167.57 21+537.66 1052 50 50 0 - - 80

35 21+879.44 22+243.41 1060 50 50 0 - - 80

36 22+636.15 22+850.37 1000 50 50 0 - - 80

37 23+129.18 23+281.51 1500 50 50 0 - - 80

38 23+417.13 23+942.84 500 50 50 50 1000 1000 80

39 24+093.09 24+549.33 370 90 90 105 857 857 80

40 24+942.19 25+304.90 438 65 65 70 929 929 80

41 25+628.92 25+821.72 368 75 75 105 714 714 80

42 26+539.22 26+935.27 316 75 75 140 536 536 80

43 27+088.44 27+305.16 300 90 90 140 643 643 80

44 27+395.03 27+467.48 800,0 20,0 20 0 - - 80

45 27+467.48 27+539.94 800,0 20,0 20 0 - - 80

46 27+674.68 27+747.13 800,0 20,0 20 0 - - 80

47 27+747.13 27+819.56 800,0 20,0 20 0 - - 80

48 27+829.56 28+100.24 800,0 40,0 40 0 - - 80




List: 47



1.4.1.3. USPRAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA

Visinska razlika od kolodvora Jurdani (341,35 m.n.m) do kolodvora Šapjane (426.35, m.n.m)

iznosi 85 m.Pri rekonstrukciji pruge, postojeći mjerodavni uzdužni nagibi kolosijeka nisu se

povećali. Izvršene su mjestimične korekcije koje ne donose povećanje mjerodavnog najvećeg

uzdužnog nagiba na željezničkoj pruzi od 25 mm/m.Korekcije uzdužnoga nagiba kolosijeka

nužna je u kolodvoru Šapjane zbog drugačijeg položaja ulaznih i izlaznih lukova i skretničkih

područja.Uzdužni nagib glavnoga prolaznog i drugih kolosijeka, u kolodvoru Šapjane je 0mm/m

Visinsko rješenje i uspravna kolosiječna geometrija identična je za varijantu s jednokolosiječnom

prugom i varijantu s dvokolosiječnom prugom.

TABLIČNI PRIKAZ USPRAVNE KOLOSIJEČNE GEOMETRIJE

STACIONAŽA VISINA

ULAZNI

NAGIB

(mm/m)

IZLAZNI

NAGIB

(mm/m)

ZAOBLJENJE

DULJINA

ZAOBLJENJA

(m)

RADIJUS

ZAOBLJENJA

(m)

16+155.01 342.820 9.0 9.1 0 0 0

17+653.67 357.446 9.1 1.8 KONVEKSNO 21.92 3000

18+101.91 358.269 1.8 7.1 KONKAVNO 16.01. 3000

18+279.84 359.534 7.1 10.5 KONKAVNO 10.39 3000

18+559.19 362.481 10.5 11.8 0 0 0

18+755.02 364.782 11.8 11.3 0 0 0

19+721.96 375.718 11.3 11.6 0 0 0

20+451.71 384.183 11.6 11 0 0 0

21+110.42 391.403 11.0 11.1 0 0 0

22+118.62 402.609 11.1 10.7 0 0 0

22+996.47 412.009 10.7 0.0 KONVEKSNO 31.99 3000

24+063.84 412.056 0.0 1.9 0 0 0

24.240.22 412.393 1.9 3.9 0 0 0

24+879.38 414.908 3.9 5.7 0 0 0

25+122.60 416.305 5.7 4.5 0 0 0

26.318.41 421.735 4.5 5.5 0 0 0

26+658.45 423.615 5.5 4.3 0 0 0

26+965.27 424.935 4.3 6.2 0 0 0

27+193.76 426.352 6.2 0.0 KONVEKSNO 24.81 3000

27+950.00 426.352 0.0 0.4 0 0 0

28+250.00 426.472 0.4 4.5 KONVEKSNO 20.66 5000

1.4.1.4. OBJEKTI NA TRASI I KRIŽANJA S DRUGIM PROMETNICAMA

Na poddionici IV Jurdani-Šapjane nakon obnove pruge biti će ukupno 13 objekata: Most Miklavić,

L=78m u km km 21+936=km 32+430 iznad autoceste Rijeka-Rupa, 5 nadvožnjaka, 3

podvožnjaka, 2 pješačka nathodnika i 2 pješačka pothodnika..Detaljan prikaz rekonstrukcije

mostova dan je u knjizi A.3. Idejna rješenja tunela i mostova. Na cijeloj podionici predviđena je




List: 48



denivelacija ili svođenje svih željezničko cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza.Detaljan prikaz

denivelacija i željezničko-cestovnih križanja izvan razine dan je u knjzi A.4. Idejna rješenja

križanja željezničke pruge s drugim prometnicama. Pothodnici su obrađeni u knizi A2.

1.4.1.5. UKLANJANJE ZGRADA NA TRASI PRUGE

Na dionici je zbog rekonstrukcije kolodvora Šapjane predviđeno uklanjanje samo jedne

građevine.

Red

br.

Stacionaža

pruge km

cca

strana

pruge

rub

građevine

udaljen od

pružne osi

[m]

naselje vrsta

zgrade etaže

tlocrtna

površina

[m2]

Komenta

1 27+888=27+500 L 0 Šapjane kontejner 1 20

1.4.1.6. KRIŽANJE ŽELJEZNIČKE PRUGE S KOMUNALNOM I DRUGOM

INFRASTRUKTUROM

Obzirom da je u varijanti s jednokolosijčnom prugom predviđena samo obnova pruge prema

posebnoj dokumentacije, postojeće instalacije će se zaštiti

1.4.1.7. NORMALNI POPREČNI PROFIL

U grafičkom dijelu Studije dan je normalni poprečni presjecek za obnovu željezničke pruge.

Kolosiječna konstrukcija otvorene pruge, prolaznih i obilaznih kolosijeka u kolodvoru Šapjane

predviđena je od novih tračnica tipa 60E1, elastičnoga kolosiječnoga pričvrsnog pribora,

prednapetih armirano-betonskih jednodijelnih pragova, konstrukcije u obliku neposrednog

pričvršćenja, bez podložne ploče. Betonski pragovi su predviđeni na osnom razmaku od 60 cm u

zastoru od tučenca. Nagib tračnica je 40:1 prema ravnini kolosijeka. Skretnice u kolodvorima na

prolaznim i obilaznim kolosijecima su tipa OLS-300 60E1, na betonskim pragovima. Kolosijek i

skretnice će biti zavareni u neprekinuti tračnički trak. Zastor od tučenca je najmanje debljine 30

cm ispod praga na mjestu niže tračnice, i najmanje širine 50 cm s čela praga, te nagibom 1:1.5. S

obje strane kolosijeka uz čelo praga predviđen je kameni nabačaj. Ravnik pruge (zaštitnog) sloja

je predviđen u širini 7 m. Poprečni pad ravnika pruge je 5%, Na svim dijelovima postojeće

željezničke pruge, postojeći pružni gornji ustroj sa zaštitnim slojem se uklanja i u cijelosti

nadomješta novom konstrukcijom gornjeg ustroja.Radovi se predviđaju pružnim postrojenjem za

uređenje gornjeg ustroja.Na cijeloj dionici obnove pruge se predviđa ukloniti nabačeni materijal

od prethodne obnove i urediti bankine da se osigura normalna odvodnja.

1.4.1.8. ODVODNJA

Obzirom da postojeća pruga nema izgrađen sustav odvodnje, pri obnovi pruge je potrebna izrada

cjelovitog sustava odvodnje unutar pružnog pojasa. U usjecima se predlaže ugradnja tipskih

betonskih kanalica, koje se zbog uskih usjeka uglavnom montiraju na završetku zaštitnog




List: 49



sloja.Na pokosima dubokih usjeka nagnutih prema pruzi predviđa se poseban sustav obodnih

betonskih jaraka, čija je funkcija sprečavanje ispiranja pokosa usjeka i dotoka večih količina vode

na željezničku prugu.Za zaštitu nasipa položenih na nagnutim plohama koje padaju prema pruzi

predlaže se izrada zaštite nasipa sa zaštitnim betonskim jarcima.U kolodvoru Šapjane se

predlaže izrada drenaže.

PROPUSTI

Na predmetnoj poddionici Rijeka-Jurdani nalaz se 1 propust je u funkciji odvodnje.

1 24+437=32+955 svođ.propust 2.00

Potreba za dodatnim propustima odredit će se u projektu obnove pruge.

1.4.1.9. KOLODVOR ŠAPJANE

Tehnološka shema kolodvora Šapjane - Varijanta 1, Jednokolosiječna pruga Jurdani – Šapjane

D.G.

Rijeka

Ureðena površina3

2

1

5

ŠAPJANE

4

D.G.

Rijeka3

2

1

4a

Otoèni peron 300m

A

B

D4

D1

D2

D3

C1

C3

C4

C2

Boèni peron 300m

Namjena kolosijeka:


1.a manipulativni kolosijek KD = 50 m



4.a/b prijemno - otpremni kol. KD = 604 m

4.a prijemno - otpremni kolosijek KD = 334 m

4.b prijemno - otpremni kolosijek KD = 226 m

4.c manipulativni kolosijek KD = 50 m

1a

4c

ŠAPJANE

Postojeæe stanje

Novo stanjeVarijanta s jednim kolosijekom od Jurdana do Šapjana

2

5

3

4

6

8

9

7

1

Ureðena površina

Kazalo:Novo stanje/kolosijek

Podhodnik


4b

APsA B PsB

Izvor: Knjiga T

U Varijanti 1- Jednokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane predviđena je kompletna rekonstrukcija

kolodvora Šapjane Rekonstrukcija kolodvora provedena je prema zahtjevima iz projektnog

zadatka i predloženim tehnološkim shemama prometno-tehnološkog rješenja, vodeći raĉuna o

prostornim ograničenjima vezanim uz širinu kolodvorskog platoa s desne strane, kao i o nagibu

trase željezničke pruge na ulaznoj strani kolodvora koji ograničava mogućnost produljenja

kolodvora prema Jurdanima.U tehničkom rješenju rekonstrukcije predviđeni su jedan otočni i

jedan bočni peron, pri čemu je pristup peronima izvan razine Pri rekonstrukciji kolodvora,




List: 50



predviđa se i kompletno uređenje kolodvorskog platoa, s primjenom barijera za zaštitu od buke,

te hortikulturno uređenje.Kolodvor Šapjane će biti zaposjednut.

Kolodvor se produljuje u smjeru Ilirske Bistrice, jer su na toj strani dva luka, kolosijeci su u

horizontali, a industrijski kolosijeci su spojeni na prolazni kolosijek sa skretnicama bez

međupravca (skretnica 5 i 6). Predviđa se demontaža 3 kolosijeka i izgradnja otočnog perona

između postojećeg 2. i 4. kolosijeka. Razmicanje kolosijeka zbog otočnog perona izvodi se na

postojećem trećem, odnosno četvrtom kolosijeku

Kolodvor bi nakon rekonstrukcije imao 4 osnovna kolosijeka, od kojih su 1. i 4a/b. prijemno-

otpremni, a 3. i 4. kolosijek glavni prolazni. U produžetku 1. i 4. kolosijeka predviđeni su

manipulativni kolosijeci korisne duljine 50m. Postojeći slijepi industrijski kolosijeci (zajedničko ime

"Park"). odvajaju se od 4. kolosijeka novom skretnicom broj 6. Osni razmak kolosijeka je 4.75m,

a razmak 2 i 3 kolosijeka na mjestu perona je 6.5 do 9.5m.

Kolosijeci na kolodvorskom platou i skretnička područja predviđeni su u horizontali (0mm/m).

Odvojne skretnice br.1,2,3,4,7,8 i 9 su tipa 60E1 300 1:9514, a skretnice 4 i 5 su tipa 60E1 200

1:9.514

Korisne duljine kolosijeka nakon rekonstrukcije kolodvora iznose: 1.kolosijek, KD=641m,

2.kolosijek, KD=664m, 3. Kolosijek, KD=658m, 4.a/b kolosijek, KD=604m (4.a kolosijek,

KD=334m, 4.b kolosijek, KD=226m). Korisna duljina 1.a i 4.c kolosijeka iznose KD=50m.

U kolodvoru je predviđen otočni peron duljine 300m, širine 3-6.06m, visine 0.55m od GRT-a i

udaljenosti 1.72 od pružne osi. Na otočnom peronu je predviđana peronska nadstrešnica duljine

80m. Pješački prilaz peronu je pješačkim pothodnikom i stubištima, a za osobe smanjene

pokretljivosti predviđene su kose podizne platforme.

Uz 1. Prijemnotpremni kolosijek predviđen je bočni peron duljine 300m, širine 2.5-3, visine 0.55m

od GRT-a i udaljenosti 1.72 od pružne osi. Parkirna mjesta, cca 20 mjesta, uređuju se s lijeve

strane pruge uz postojeću rekonstruiranu prilaznu cestu za kolodvor. Zgrada za za smještaj SS i

TK uređaja predviđena je u km 27+654=km 27+734, na slobodnom prostoru uz bočni peron s

lijeve strane pruge

1.4.1.10. STAJALIŠTE PERMANI

Na predmetnoj poddionici se nalazi postojeće stajališta Permani. Zadržava se potojeća lokacija

stajališta Permani u km 17+880=37+512. Na mjestu stajališta pruga je najvećim dijelom u pravcu

a dio perona (cca 43m) je u prelaznici L=70m i nadvišenju h=25mm. Nagib pruge na mjestu

stajališta je povoljan (cca 1.8 mm/m), a stajalište se izgrađuje u razini terena.Kolni prilaz stajalištu

s desne strane pruge je predviđen novom prilaznom cestom, a s lijeve strane pruge je s državne

ceste D8. Parkirna mjesta moguća su s obje strane pruge. Stajalište je u razini terena, a veza

perona s parkiralištem uz državnu cestu D8 na lijevoj strani pruge ostvaruje se pješačkim

pothodnikom.Na stajalištu se predviđa izgradnja peronske nadstrešnice, a pristup osobama

smanjene pokretljivosti je peronskom rampom i kosom podiznom platformom na stubištu

pothodnika.Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2), izgradnja stajališta Permani s

geotehničkog aspekta ne zahtijeva primjenu zahtjevnijih tehničkih rješenja.




List: 51



1.4.2. VARIJANTA 2- Dvokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane

1.4.2.1. TRASA PRUGE

Početak trase je u km 16+055, na početku izlazne skretnice u kolodvoru Jurdani (skretnica br.10

iz varijante za jednokolosiječnu prugu), a kraj trase je u km 27+315, na početku ulazne skretnice

u Kolodvoru Šapjane (skretnica br.1 iz varijante za jednokolosiječnu prugu.U cijelosti se zadržava

postojeća trasa, s minimalnim korekcijama postojeće vodoravne i uspravne kolosiječne

geometrije, sa djelomičnom rekonstrukcijom kolosijeka na mjestima košarastih lukova (pomak

kolosiječne osi za više od 0.5m).Na mjestima promjene strane dogradnje drugog kolosijeka

predviđa se izgradnja dva potpuno nova kolosijeka ukupne duljine cca 465m.Drugi kolosijek se u

pravilu dograđuje na strani pruge s nižim nasipom, te na suprotnoj strani pruge od usporednih

cesta uz prugu. Ukupna duljina trase pruge od početka izlazne skretnice u kolodvoru Jurdani do

početka ulazne skretnice u kolodvoru Šapjane, s dogradnjom drugog kolosijeka iznosi 11.26 km.

1.4.2.2. VODORAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA


Broj

luka

Stacionaža

PPL(km)

Stacionaža

KPL(km)

Radijus

(m)

L1 (m) L2

(m)

Nadvišenje

h (mm)

Nagib

rampe

Nagib

rampe

Brzina

Km/h

27 16+209.02 16+6259.02 2000 50 50 0 - - 80

28 16+768.39 17+059.91 460 85 85 65 1308 1308 80

29 17+381.91 17+653.37 460 80 80 65 1231 1231 80

30 17+912.67 18+193.92 615 70 70 25 2800 2800 80

31 18+741.40 19+212.94 615 60 60 25 2400 2400 80

32 19+580.84 19+904.34 1042 50 50 0 - - 80

33 20+044.85 20+573.03 1430 40 40 0 - - 80

34 21+167.57 21+537.66 1052 50 50 0 - - 80

35 21+879.44 22+243.41 1060 50 50 0 - - 80

36 22+636.15 22+850.37 1000 50 50 0 - - 80

37 23+129.18 23+281.51 1500 50 50 0 - - 80

38 23+417.13 23+942.84 500 50 50 50 1000 1000 80

39 24+093.09 24+549.33 370 90 90 105 857 857 80

40 24+942.19 25+304.90 438 65 65 70 929 929 80

41 25+628.92 25+821.72 368 75 75 105 714 714 80

42 26+539.22 26+935.27 316 75 75 140 536 536 80

43 27+088.44 27+305.16 300 90 90 140 643 643 80

44 27+395.03 27+467.48 800,0 20,0 20 0 - - 80




List: 52



45 27+467.48 27+539.94 800,0 20,0 20 0 - - 80

46 27+674.68 27+747.13 800,0 20,0 20 0 - - 80

47 27+747.13 27+819.56 800,0 20,0 20 0 - - 80

48 27+829.56 28+100.24 800,0 40,0 40 0 - - 80

1.4.2.3. USPRAVNA KOLOSIJEČNA GEOMETRIJA

Visinsko rješenje i uspravna kolosiječna geometrija identična je za varijantu s jednokolosiječnom

prugom i varijantu s dvokolosiječnom prugom.

1.4.2.4. OBJEKTI NA TRASI I KRIŽANJA S DRUGIM PROMETNICAMA

Na poddionici IV Jurdani-Šapjane nakon dogradnje drugog kolosijeka biti će ukupno 13 objekata:

Most Miklavić, L=78m u km km 21+936=km 32+430 iznad autoceste Rijeka-Rupa, 5

nadvožnjaka, 3 podvožnjaka, 2 pješačka nathodnika i 2 pješačka pothodnika. Detaljan prikaz

dogradnje usporedne konstrukcije uz most Miklavić dan je u knjizi A.3. Idejna rješenja tunela i

mostova.

Na cijeloj podionici predviđena je denivelacija ili svođenje svih željezničko cestovnih prijelaza i

pješačkih prijelaza. Za sve objekte predviđa se izgradnja usporednih konstrukcija, ili potpuno

novih objekata Cestovni nadvožnjak u Mučićima nije potrebno rušiti niti dograđivati jer je

projektirani i izvedeni za dvokolosiječnu prugu.

Detaljan prikaz denivelacija dan je u knjzi A.4. Idejna rješenja križanja željezničke pruge s drugim

prometnicama.

Pothodnici su obrađeni u knizi A2.

1.4.2.5. UKLANJANJE ZGRADA NA TRASI PRUGE

U varijanti s dvokolosiječnom prugom potrebno je ukloniti jednu građevinu.

Red

br.

Stacionaža

pruge km

cca

strana

pruge

rub

građevine

udaljen od

pružne osi

[m]

naselje vrsta

zgrade etaže

tlocrtna

površina

[m2]

Komenta

1 20+745=27+500 D 3 Brgudac Stajališna

zgrada 1 145

1.4.2.6. NORMALNI POPREČNI PROFIL

U varijanti dvokolosiječne pruge normalni poprečni profil za otvorenu prugu, kao i za

konstruktorske građevine je isti kao za podionicu III Rijeka-Jurdani.




List: 53



1.4.2.7. ODVODNJA

Na cijeloj dionici predviđa se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje, s kontroliranim ispuštanjem

u prikladne recipijente. Konačan oblik zatvorenog sustava odvodnje pruge s kontroliranim

ispuštanjem prikupljene oborinske vode, stupnja zaštite (učinkovitosti čišćenja) i načina konačnog

ispuštanja u prikladan recipijent bit će predmet daljnje dokumentacije.

OKVIRNI HIDRAULIČKI PRORAČUN ODVODNJE ZA OTVORENU PRUGU

Podionica IV

Jurdani-Šapjane

Otvorena pruga: Q= 100000x0.014x0,6= cca 840,00 l/s

(dvokolosiječna)

Na otvorenoj pruzi s dograđenim kolosijekom predviđena je odvodnja s

tipiziranim betonskim kanalicama, iskoristivog poprečnog presjeka cca

0.12 m2. Za uzdužni pad kanala od cca 20-25 mm/m pretpostavljena je

brzina otjecanja vode od 1m/s, što daje maksimalni protok od 120l/s

(za dvije kanalice 240 l/s).

Potrebno je predvidjeti minimalno 15 mjesta ispusta duž pruge (sa

svake strane po dva) s ugradnjom separatora zapremine 50000 l,

protočnosti 250 l/s (ukupno 30). Procijenjeno je ispuštanje svakih cca

1000-2000m pruge Ispuste se predviđaju prema padu terena,direktnim

ispustima ili upojne bunare

Kolodvor JŠapjane: Q= 17500x0.014x0,3= cca 73 l/s




Dotok iz drenaže s sjevernog dijela kolodvora ispuštati prije pothodnika

u cca km 27+630, s desne strane pruge, a dotok s južne strane u cca

km 27+350 s lijeve strane kolodvora s obzirom na prirodni pad terena i

neizgrađenost, s ispustima u upojne bunare.

PROPUSTI

Na predmetnoj poddionici Rijeka-Jurdani nalaz se 1 propust je u funkciji odvodnje.

1 24+437=32+955 svođ.propust 2.00

Predviđa se dogradnja postoječeg propusta za dvoklosiječnu prugu.Potreba za dodatnim

propustima odredit će se u daljoj dokumentaciji.




List: 54



1.4.2.8. KOLODVOR ŠAPJANE

Tehnološka shema kolodvora Šapjane - varijanta s dvokolosiječnom prugom Jurdani – Šapjane

Rijeka

A1

A2

C1

C3

C4

C2

D.G.B

D4

D1

D2

D3

1a

Novo stanje

Varijanta s dva kolosijeka od Jurdana do Šapjana

1

23

56

4

7

8

10

12

11

ŠAPJANE

3

2

1

Otoèni peron 300m

Boèni peron 300m

Kazalo:


Podhodnik


9

Namjena kolosijeka:


1.a manipulativni kolosijek KD = 50 m



4.a/b prijemno - otpremni kol. KD = 604 m

4.a prijemno - otpremni kolosijek KD = 334 m

4.b prijemno - otpremni kolosijek KD = 226 m

4.c manipulativni kolosijek KD = 50 m

4a 4c4b

Izvor: Knjiga T

U Varijanti 2 - Dvokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane, u potpunosti se zadržava kolosiječna

situacija kolodvora za jednokolosiječnu prugu, kao i položaj ulazne skretnice br.1 (novi br. 3).

Drugi kolosijek se dograđuje s lijeve strane pruge i spaja na 2. kolodvorski kolosijek.Skretnice

br.3 i br.4 iz Varijante za Jednokolosiječnu prugu Jurdani-Šapjane se demontiraju, a za vezu 2. i

1. kolosijeka se dodaju dvije skretnice na drugom kolosijeku (5 i 6), te kolosiječna veza ispred

kolodvora (skretnice 1 i 2) koje čine sa skretnicama 5 i 6 „A“vezu. Osni razmak kolosijeka u „A“

vezi je 4.75m.

Odvojne skretnice u kolodvoru su tipa 60E1 300 1:9514, a skretnice u „A““ vezi su tipa 60E1 300

1:9. Visinsko rješenje je kao za jednokolosiječnu prugu.

Korisne duljine svih kolosijeka u uvjetima izgradnje dvokolosiječne pruge Jurdani-Šapjane se ne

smanjuju i jednake su onim iz varijante za jednokolosiječnu prugu

1.4.2.9. STAJALIŠTE PERMANI

Drugi kolosijek se dograđuje s lijeve strane pruge.

U uvjetima dvokolosiječne pruge Jurdani-Šapjane predviđa se izgradnja dva perona s

nadstrešnicama, pothodnikom, te.kolnim i pješačkim prilazima i parkirnim površinama iz varijante

za jednokolosiječnu prugu.




List: 55



1.5. OSTALO

1.5.1. FAZNOST IZGRADNJE PRUGE

Dogradnja drugog kolosijeka od Škrljeva do Jurdana (Šapjana) prema projektnom zadatku je

predviđena u sljedeće 4 faze.

I.) Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka

II.) Izgradnja drugog kolosijeka na pod dionici Škrljevo – Rijeka

III.) Izgradnja drugog kolosijeka na pod dionici Rijeka – Jurdani

IV.) Izgradnja drugog kolosijeka na pod dionici Jurdani - Šapjane

Za cijelu dionicu dogradnje drugog kolosijeka od Škrljeva do Jurdana, Studija u razradi aktivnosti

na provedbi projekta uzima u obzir faznost provedbe prema gore definiranoj koncepciji, gdje je

izgradnja drugog kolosijeka na poddionici Rijeka-Jurdani predviđena kao III.faza. Ovom Studijom

se pokazuje da je IV faza, Izgradnja drugog kolosijeka na pod dionici Jurdani-Šapjane

nepotrebna, obzirom da postojeća jednokolosiječna pruga od Jurdana do Šapjana zadovoljava

sve prometne potrebe do 2045. godine, te da je neizvjesna budućnost gospodarske zone

Miklavja, kao i drugih planiranih gospodarskih zona u području pruge. Izgradnja drugog kolosijeka

na pod dionici Rijeka-Jurdani trebala bi zapoĉeti nakon završetka radova na rekonstrukciji

kolodvora Rijeka i dogradnji drugog kolosijeka na pod dionici Škrljevo-Rijeka.

Završetak radova omogućio bi uspostavu prigradskog željezniĉkog prometa na cjelovitoj dionici

Škrljevo-Rijeka-Jurdani.

Dogradnja drugog kolosijeka na dionici Rijeka-Jurdani izvoditi će se pod prometom po

postojećem kolosijeku. Predviđena je sljedeća etapna gradnja:

a) dogradnja drugog kolosijeka na dijelovima usporednog vođenja trase s postojećom prugom

i gradnja novih perona uz dograđeni kolosijek sa svim željezničkim infrastrukturnim

podsustavima.

b) rekonstrukcija kolodvora Opatija-Matulji i Jurdani prema dinamici izgradnje drugog

kolosijeka na pruzi, i rekonstrukcija kolodvora Šapjane na jednokolosiječnoj pruzi.

c) uklanjanje postojećih željezničko-cestovnih prijelaza predviđenih za denivelaciju i gradnja

novih, te denivelacija postojećih pješačkih prijelaza na način da se sve nove građevine

grade za dvokolosiječnu prugu (izvoditi u predviđenim zatvorima pruge). Tijekom izgradnje

deniveliranih prijelaza potrebno je cestovni promet preusmjeriti i svoditi na drugi najbliži

prijelaz.

d) rekonstrukcija i dogradnja postojećih mostova i drugih pružnih građevina za dvokolosiječnu

prugu

e) dogradnja drugog kolosijeka na dijelovima promjene strane dogradnje drugog kolosijeka

(prespoje izvoditi u predviđenim zatvorima pruge

f) izvedba obnove (cjelovitoga remonta) pružnoga gornjeg ustroja i kontaktne mreže na

postojećem kolosijeku, uređivanje pružnih građevina te usklađivanje i zamjena signalno-

sigurnosnih uređaja u elektroničkoj izvedbi na cijeloj duljini pruge od Rijeke do Jurdana i

dalje do Šapjana.

Važno je napomenuti da se redoslijed etapa građenja može izmijeniti, odnosno da se više

građevina na pruzi može graditi istovremeno pri zatvorima pruge, vodeći računa o neometanom

prometu na postojećoj pruzi..




List: 56



1.5.2. ZAKLJUČAK

Za cijelu poddionicu Rijeka-Šapjane je analizirana mogućnost dogradnje drugog kolosijeka. Pri projektiranju zadržana je trasa postojećeg kolosijeka.Na najvećem dijelu trase drugi kolosijek se dograđuje uz postojeću prugu, a znatnija izmjena trase je izgradnja novog dijela pruge zbog izgradnje nove cijevi tunela Rukavac u duljini cca 920m, te nove cijevi tunela tunela Rukavac duljine cca 493m. Projektirana brzina za cijelu dionicu je v= 80km/sat. Vodoravna i uspravna geometrija trase u najvećem dijelu prate geometriju postojećeg kolosijeka, budući da veće rekonstrukcije trase nisu moguće. Za sve željezničko-cestovne prijelaze i pješačke prijelaze predviđena je denivelacija ili svođenje na najbliži prijelaz. Svi postojeći kolodvori se rekonstruiraju s potrebnim duljinama kolosijeka, te svim sadržajima za putnički promet. Sva stajališta predviđena GUP-om Grada Rijeke su izvediva, a predviđeno je i novo stajalište Kantrida. Za cijelu prugu predviđena je zaštita od buke, zatvoreni sustav odvodnje i hortikulturno uređenje. Za cijelu prugu od Rijeke do Šapjana.predviđena je zamjena signalno-sigurnosnih uređaja u elektroničkoj izvedbi. Za prugu i sve kolodvore predviđeni su novi digitalni telekomunikacijski uređaji i daljinsko upravljanje prometom,Na svim kolodvorima i stajalištima previđen je sustav informiranja putnika te mogućnost ugradnje automata za prodaju karata. Za cijelu prugu predviđena je prilagodba i dogradnja elektroenergetskih postrojenja za novu dvokolosiječnu prugu. Prema geotehničkom elaboratu (Knjiga G.2 ), dogradnja drugog kolosijeka i izgradnja stajališta s geotehničkog aspekta ne zahtijeva primjenu zahtjevnijih tehničkih rješenja, a najveći dio radova moguće je izvesti u kratkim zatvorima pruge. U situacijama željezničke pruge s uctanim obuhvatom pružnog tijela za rekonstruirano stanje (odnosno dogradnju 2 kolosijeka), dan je okvirni pokazatelj minimalne širine koridora potrebnog za izgradnju pruge. Iz prikazanog obuhvata je razvidno da se predviđa minimalan broj zgrada za rušenje, te da je prugu moguće izgraditi u predviđenom obuhvatu uz primjenu odgovarajućih geotehničkih građevina.

Nakon prostorno-planske, prometno-tehnološke i ekonomske analize, dogradnja drugog

kolosijeka se predlaže na poddionici III Rijeka-Jurdani, a na poddionici IV, Jurdani-Šapjane

se predlaže obnova postojeće jednokolosiječne pruge koja u potpunosti zadovoljava

planirane prometne potrebe do 2045.godine.

Izgradnjom drugog kolosijeka željezničke pruge na poddionici III Rijeka-Jurdani,

rekonstrukcijom postojećih kolodvora i stajališta, kao i izgradnjom novih stajališta, te

obnovom postojeće pruge na poddionici IV, Jurdani-Šapjane, stvorit će se uvjeti za

organizaciju gradskog i prigradskog željezničkog putničkog prometa u Rijeci na cjelovitoj

dionici Škrljevo-Rijeka-Jurdani. Takva suvremeno opremljena pruga kroz Rijeku bi pružala

visoku kvalitetu prijevozne usluge i uvelike pridonijela poboljšanju prometa Grada Rijeke,

a osobito središnjeg gradskog područja.

Završetak radova na predmetnoj dionici omogućit će i prijevoz povećanih količina tereta

željeznicom iz kontejnerskih terminala Zagrebačka obala i Brajdica.


ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d


List: 57



Trg kralja Tomislava 11/II 10000 ZAGREB

Tel.: (0)1 4841 414 Fax: (0)1 6159 424 e-mail [email protected]

2. ARHITEKTONSKO IDEJNO RJEŠENJE REKONSTRUKCIJE

POSTOJEĆIH I IZGRADNJE NOVIH SLUŽBENIH ZGRADA

TE KRAJOBRAZNO UREĐENJE PODRUČJA

ŽELJEZNIČKIH KOLODVORA I STAJALIŠTA



List: 58





2.1. UVOD

U sklopu Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije željezničke

pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane, a sukladno Projektnom zadatku dio 7.13.

arhitektonsko idejno rješenje rekonstrukcije postojećih i izgradnja novih službenih zgrada te

krajobrazno uređenje područja željezničkih kolodvora i stajališta pristupa se analizi postojećih

lokacija.

Analizom postojećih zgrada kolodvora i stajališta sagledava se postojeće stanje, namjena

zgrade, kulturno povijesna zaštita, arhitektonske, oblikovne i funkcionalne karakteristike, kao i

ostali potrebni podaci sa stanovišta prigradskog prometa. Analizom prikupljeni podaci i elementi

uvjetovani izgradnjom drugog kolosijeka, definiraju i rezultiraju prijedlogom za rekonstrukciju,

uklanjanje ili izgradnju novih zgrada. U sklopu analize kolodvora i stajališta obuhvaća se i

analiza hortikulturnog rješenja.

Obuhvat Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije željezničke

pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane, obuhvaća ukupno postojećih 11 službenih mjesta -

6 kolodvora i 5 stajališta.

poddionica I: kolodvor Rijeka

poddionica II: kolodvori Škrljevo i Sušak-Pećine -nema postojećih stajališta

poddionica III: kolodvori Opatija-Matulji i Jurdani -stajališta Krnjevo, Rukavac, Jušići

poddionica IV: kolodvor Šapjane-stajališta Permani i Brgud (ukinuto)

poddionica IV: kolodvor Šapjane-stajališta Permani i Brgud (ukinuto)

U sklopu ove knjige obuhvaćene su Poddionica III i IV.

U sklopu kolodvora i stajališta, nalaze se, kolodvorske odnosno stajališne zgrade, ali i druge

zgrade različitih namjena ovisno o značenju lokacije. Namjene su: osim osnovne za reguliranje i

organizaciju željezničkog prometa, održavanje željezničkog infrastrukturnog podsustava,

stambene, pomoćne, skladišne i druge namjene.

Poddionica II

Poddionica I

Poddionica III

Poddionica IV

Slika 1: Poddionice -Dionice Škrljevo-Rijeka-Šapjane



List: 59





Prometnom studijom definirani su elementi funkcionalnog i prometnog oblikovanja stajališta i

kolodvora. U sklopu lokacija stajališta nije predviđena izgradnja službenih zgrada.

U kolodvorima se zbog potrebe za smještaj uređaja za upravljanje i osiguranje, predviđa

izgradnja novog objekata, ukoliko nije u mogućnosti smještaj istih u postojeće zgrade.

Novom organizacijom upravljanja prometom predviđen je Operativno upravljački centar-

Zapadna Hrvatska u području kolodvora Rijeka. U sklopu nove zgrade osigurat će se i smještaj

sustava GSMR-a.

Prijedlozi rekonstrukcije definirani su dobivenim podacima površine smještaja osoba, uređaja,

upravljanja, zakona, propisa i pravilnika.

Na dionici Rijeka-Šapjane svi kolodvori se zadržavaju, a predviđa se izgradnja 10 stajališta.

Ukupan broj službenih mjesta

Poddionica II-Škrljevo –Rijeka Poddionica III -Rijeka-Jurdani

1. KOLODVOR ŠKRLJEVO 12. STAJALIŠTE MLAKA

2. STAJALIŠTE SV. KUZAM 13. STAJALIŠTE KRNJEVO

3. STAJALIŠTE DRAGA 14. STAJALIŠTE KANTRIDA

4. STAJALIŠTE VEŽICA 15. STAJALIŠTE ZAMET

5. STAJALIŠTE PODVEŽICA 16. STAJALIŠTE MARČELJEVA DRAGA

6. STAJALIŠTE PEĆINE 17. STAJALIŠTE MARTINKOVAC

7. STAJALIŠTE SUŠAK 18. STAJALIŠTE PAVLOVAC

8. KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE 19. KOLODVOR OPATIJA-MATULJI

9. STAJALIŠTE ŠKOLJIĆ 20. STAJALIŠTE RUKAVAC

10. STAJALIŠTE ZAGRAD 21. STAJALIŠTE JUŠIĆI

22. KOLODVOR JURDANI

Poddionica I-Kolodvor Rijeka Poddionica IV -Jurdani– Šapjane

11. KOLODVOR RIJEKA 23. STAJALIŠTE PERMANI

24. KOLODVOR ŠAPJANE



List: 60





2.2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ZGRADA I KRAJOBRAZNOG UREĐENJA SLUŽBENIH MJESTA ŽELJEZNIČKIH KOLODVORA I STAJALIŠTA S PRIJEDLOGOM REKONSTRUKCIJE – PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI, PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

2.2.1. PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI

2.2.1.1 STAJALIŠTE KRNJEVO

Stajalište se nalazi na k.č. 5052/1 i 5053 k.o. Zamet. Kolni pristup stajalištu je iz Ulice Jože

Vlahovića s južne strane. Na lokaciji stajališta je pješački prijelaz preko pruge u razini, zaštićen

mimoilaznim ogradama, koji se nastavlja na Ulicu Jože Vlahovića i Liburnijsku ulicu. Na lokaciji

stajališta nalaze se dvije građevine, stajališna nadstrešnica i skretnička kućica.

Slika 2: Stajalište Krnjevo

1. STAJALIŠNA NADSTREŠNICA

Nadstrešnica je metalne konstrukcije s jednostrešnim

krovom s pokrovom od trapeznog lima. Nadstrešnica je

dotrajala i ovom studijom se predviđa njeno uklanjanje.

Slika 2 1 Stajališna nadstrešnica

2 Skretnička kućica

2. SKRETNIČKA KUĆICA

Zgrada je zidana prizemnica, dijelom ravnog krova, a dijelom s jednostrešnim kosim krovovima

pokrivenim salonitom. Zgrada je stambene namjene, s jednom stambenom jedinicom i

pomoćnom drvenom zgradom. Zgrade su prazne i dotrajale, ovom studijom predviđa se njihovo

uklanjanje.



List: 61





2.2.1.2 KOLODVOR OPATIJA - MATULJI

Kolodvor se nalazi u Ulici Vladimira Nazora 1 u Matuljima na k.č. 885/1 k.o. Matulji, k.č. 123/3,

223/1, 223/2 i 223/3 k.o. Perenići. Kolni pristup kolodvoru je sa sjeverne strane Ulicom

Vladimira Nazora, a s južne strane je moguće pristupiti pješačkom stazom koja se nastavlja na

Stubište Mate Balote s istočne strane i Pionirsku ulicu sa zapadne strane. Kolodvor ima jednu

otočnu uređenu površinu. Hortikulturno uređenje kolodvora se sastoji od ograđene travnate

površine sa stablima palme između kolodvorske zgrade i magazina. Južno od kolodvora

pješački pristup vodi kroz uređeni vrt.

Slika 3 Kolodvor Opatija-Matulji

U prostoru kolodvora Opatija - Matulji nalaze se slijedeće

građevine

1 kolodvorska zgrada Opatija-Matulji

2 stambena zgrada (nekadašnje skladište)

3 stambena zgrada

4 pomoćne zgrade

5 radiona i garaža ETP-a

6 montažno skladište



List: 62





1. KOLODVORSKA ZGRADA

Kolodvorska zgrada Opatija - Matulji izgrađena u

stilu austrougarske rustike, nalazi se na k.č. 223/1

k.o. Perenići. Sastoji se od dva međusobno

povezana volumena, istočni katnosti Po+P+2 i

zapadni katnosti P.

Zgrada je izgrađena 1870-ih godina s očuvanim

interijerom. Zaštićena je 2008. kao pojedinačno

kulturno dobro RH.

Prizemlje kolodvorske zgrade dijelom je u funkciji

UH Infrastrukture, Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa. Zgrada je uključena u obuhvat idejnog rješenja.

Organizacija prostora

Zgrada se sastoji od dva volumena osnovni istočno i niži zapadno. Na južnoj strani kolodvorske

zgrade orijentirane prema kolosijecima, ulazi su u prostoriju šefa kolodvora, prometni ured,

kraljevsku čekaonicu, čekaonicu, prostor za prtljagu, blagajnu i sanitarije za djelatnike. Glavni

ulaz za putnike je sa sjeverne strane, u vestibul povezan s čekaonicom. U prizemlju zgrade se

nalaze dva stana, na katovima 4. Na sjevernom pročelju je i ulaz u hodnik iz kojeg se pristupa u

sanitarije osoblja i stubište za pristup na kat. Na krajnjem zapadnom dijelu nalazi se sanitarni

čvor za putnika, također s ulazom od juga. Zgrada nema osiguran pristup osobama s

invaliditetom.

Izrađen je projekt rekonstrukcije kolodvorske zgrade Opatija-Matulji -„Studio G dva“ doo, koji

obuhvaća rekonstrukciju javnih i službenih prostora zgrade, vanjsko uređenje i pristup, s

naglaskom očuvanja, zaštite i prezentacije sačuvanih prostora interijera željezničkih

kolodvorskih zgrada 19.st.

Konstrukcija i materijali

Zidovi pročelja prizemlja i kata obloženi su kamenom. Međukatna konstrukcija i krovište je

drveno. Krov na istočnom kraju zgrade je četverostrešni, obložen crijepom, na zapadnom kraju

je trostrešni, obložen limom. Sva vanjska stolarija je drvena. Prozori katova imaju drvene škure

za zaštitu od sunca. Pročelje je potrebno djelomično sanirati. Zgrada ima priključak na vodovod,

struju i kanalizaciju.

Obuhvat rekonstrukcije

Predmet obuhvata ove studije je smještaj uređaja osiguranja SS i TK u prizemni dio zapadnog

dijela kolodvorske zgrade. Uz zapadno pročelje zgrade nalaze se vanjska spremišta, većim

dijelom u ruševnom stanju i predviđa se njihovo uklanjanje.

Slika 4: Kolodvorska zgrada



List: 63





Slika 5 Kolodvorska zgrada Opatija-Matulj, tlocrt prizemlja – postojeće stanje



List: 64





Slika 6 Kolodvorska zgrada Opatija-Matulji, tlocrt prizemlja – novoprojektirano stanje

TK I ITK

Prijedlog prostora za smještaj uređaja



List: 65





2. STAMBENA ZGRADA

Magazin je prizemna zgrada i nalazi se istočno od

kolodvorske zgrade na k.č.223/2 k.o. Perenići. U magazinu

se nalazi jedna stambena jedinica. Zgrada je od kamena s

vanjske strane dijelom obrađenog žbukom, s dvostrešnim

krovom pokrivenim crijepom. Istočni dograđeni dio ima

zidove obložene limom i dvostrešni krov s pokrovom od lima

Originalna vanjska stolarija je zamijenjena PVC-stolarijom.

Zgrada nije u funkciji HŽI, Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa, i nije uključene u obuhvat idejnog

rješenja.

3. STAMBENA ZGRADA

Zgrada je prizemna i nalazi se na k.č.223/3 k.o. Perenići.

Sastoji se od dvije stambene jedinice. Zgrada je od kamena

s dvostrešnim krovom sa salonitnim pokrovom. zgrade.


željezničkog prometa. Ovom studijom predviđa se uklanjanje

4. POMOĆNE ZGRADE

Zapadno od kolodvorske zgrade nalazi se dvije manje

prizemne pomoćne zgrade. U većoj zgradi je nekad bilo

smješteno nadzorništvo. Obje su građene od opeke, s

dvostrešnim krovom i salonitnim pokrovom. Stolarija je

drvena. Zgrada nije u funkciji HŽI, Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa Ovom studijom predviđa se njihovo

uklanjanje.

5. RADIONA I GARAŽA ETP-A

Zgrada je prizemnica s dvoetažnim prostorom hale. Građena

je od kamena, s dvostrešnim krovom s pokrovom od kupa

kanalica. Vanjski prozori i vrata su metalni. Zgrada nije u

funkciji HŽI, Reguliranja i organizacija željezničkog prometa,

i nije uključene u obuhvat idejnog rješenja.

6. MONTAŽNO SKLADIŠTE

Zgrada je prizemnica građena od montažnih panela s

dvostrešnim krovom. Vanjski prozori i vrata su metalni.

Slika 10 5. Radiona i garaža ETP-a

Slika 7: 2. Stambena zgrada (nekadašnje skladište)

Slika 8 3. Stambena zgrada

Slika 9 : 4. Pomoćne zgrade

Slika 11 6. Montažno skladište



List: 66





2.2.1.3 STAJALIŠTE RUKAVAC

Stajalište se nalazi na adresi Rukavac b.b., Matulji na k.č. 1781 k.o. Rukavac Gornji. Kolni

pristup stajalištu je iz ulice Rošići, koja na lokaciji stajališta prelazi preko pruge cestovnim

prijelazom u nivou. Zapadno od pruge je na prugu naslonjena glavna cesta koja spaja naselja

Rukavac i Jurdane. Pruga je sa zapadne strane od ceste odvojena ogradom. Podna površina

stajališta je šljunčana.

Slika 12: Stajalište Rukavac

Slika 13 Stajališna zgrada

1. STAJALIŠNA ZGRADA

Zgrada je prizemnica izgrađena 1960-ih godina. Zgrada na sjevernom kraju ima natkriveni

ulazni trijem s kojeg se pristupa u čekaonicu i sanitarni čvor za putnike. Taj je dio zgrade u

lošem stanju i zatvoren. U južnom dijelu zgrade je jedna stambena jedinica. Prostorije

čekaonice i sanitarnog čvora za putnike su zatvorene i devastirane. Južno od zgrade je dvorište

stanara koje je od stajališta odvojeno živicom. Zgrada je od opeke s kamenim soklom i

četverostrešnim krovom obloženim salonitom. Krov iznad sanitarnog čvora i ulaza je ravni, u

armirano-betonskoj konstrukciji. Vanjski prozori i vrata su drveni u stambenom, odnosno metalni

u službenom dijelu. Zgrada ima priključak na vodovod, struju i septičku jamu.

Zgrada nije u funkciji HŽI, Reguliranja i organizacija željezničkog prometa, predviđa se

uklanjanje zgrade

Slika 13: 1. Stajališna zgrada



List: 67





2.2.1.4 STAJALIŠTE JUŠIĆI

Stajalište se nalazi na adresi Jušići b.b., Rijeka na k.č. 1330/1 i 214 k.o. Jušići. Kolni pristup

stajalištu je iz ulice Jušići sa zapadne strane, odnosno s glavne ceste s istočne strane,

usporedne s prugom. Na lokaciji stajališta je pješački prijelaz preko pruge u razini, zaštićen

mimoilaznim ogradama, koji se nastavlja na ulicu Jušići. Podna površina stajališta je šljunčana.

Na lokaciji stajališta nalaze se dvije zgrade, stajališna zgrada i skladište.

Slika 14 Stajalište Jušići


Zgrada je prizemnica izgrađena 1960-ih godina. Zgrada

na južnom kraju ima natkriveni ulazni trijem s kojeg se

pristupa u čekaonicu i sanitarni čvor za putnike. U

sjevernom dijelu zgrade je jedna stambena jedinica. Uz

sjeverno pročelje zgrade dograđen je pomoćni objekt s

ravnim krovom. Zgrada je od opeke s kamenim soklom

i četverostrešnim krovom obloženim salonitom. Krov

iznad sanitarnog čvora i ulaza je ravni, u armirano-

betonskoj konstrukciji. Vanjski prozori i vrata su drveni

u stambenom, odnosno metalni u službenom dijelu.

Prostorije čekaonice i sanitarnog čvora za putnike su zatvorene i devastirane. Zgrada ima

priključak na vodovod, struju i septičku jamu..

Slika 15 1. Stajališna zgrada



List: 68






željezničkog prometa, predviđa se uklanjanje zgrade

2. SKLADIŠTE

Skladište je prizemna pravokutna zgrada. Nosivu

konstrukciju zgrade čine čelični stupovi i grede. Zgrada

je zatvorena limom, a krov je jednostrešni s pokrovom

od lima na potkonstrukciji od šina. Vanjska bravarija je

metalna. Ovom studijom predviđa se uklanjanje zgrade.

Slika 16 : 2. Skladište



List: 69





2.2.1.5 KOLODVOR JURDANI

Kolodvor se nalazi na adresi Jurdani 52, Jurdani, uz glavnu cestu između naselja Jurdani i

Mučići na k.č. 67/11, 155 i 156 k.o. Jurdani. Kolni pristup kolodvoru je s istočne strane,

odvojkom s glavne ceste. Kolodvor ima jednu otočnu uređenu površinu. Hortikulturno uređenje

kolodvora se sastoji od ograđene travnate površine sa stablima crnogorice južno od

kolodvorske zgrade.

Slika 17 : Kolodvor Jurdani

U prostoru kolodvora Jurdani nalaze se zgrade: 1 kolodvorska zgrada Jurdani

2 magazin

3 skladište

4 skladište

5 stambena zgrada

6 vanjski sanitarni čvor 7 stambena zgrada



List: 70






Kolodvorska zgrada Jurdani nalazi se na k.č. 155 k.o.

Jurdani. Zgrada je pravokutnog oblika, katnosti Po+P+1.

Izgrađena je 1870-ih godina, a godina zadnjeg uređenja

je 1979. Blok upravljanja skretnicama i signalima

smješten u kolodvorskoj zgradi se 2009. upisuje u

Registar kulturnih dobara RH.

Prizemlje kolodvorske zgrade u funkciji je HŽ

Infrastrukture Reguliranja i organizacija željezničkog

prometa. Zgrada je uključena u obuhvat idejnog

rješenja.

Slika 19 Kolodvorska zgrada Jurdani, tlocrt prizemlja – postojeće stanje

Okoliš kolodvorske zgrade obiluje kvalitetnim visokim i niskim zelenilom- koje je potrebno urediti

i sačuvati.


Ulaz za putnike i osoblje je sa zapadne strane, odnosno sa strane pruge. Na sjevernom dijelu je

čekaonica, a na južnom službene prostorije -ulaz, prometni ured, šef kolodvora. S istočne

strane se ulazi u garderobu u koju su trenutno smješteni TK uređaji i u hodnik iz kojeg se ulazi u

dva spremišta i stubište koje vodi u podrumski prostor i 1. kat. Na prvom katu je stambena

jedinica.

Sanitarni čvor službene i javni nalazi se u drugom zasebnom objektu. Zgrada nije prilagođena

pristupačnosti osoba s invaliditetom.

Slika 18: 1. Kolodvorska zgrada



List: 71






Nosivi zidovi zgrade su od kamena, osim izbačenog ulaza u službene prostorije koji je izveden u

armiranom betonu. Južni vanjski zid je obložen azbest-cementnim pločama. Međukatna

konstrukcija su drvene grede. Krov je četverostrešni, drvene konstrukcije i obložen kupom

kanalicom. 2013.g je obnovljen. Sva stolarija je drvena, a prozori kata imaju drvene škure za

zaštitu od sunca. Kroz kamene zidove prodiru oborine u unutrašnjost. Unutrašnjost je

neodržavana i u lošem je stanju. Potrebna je sanacija pročelja i unutrašnjosti. Zgrada ima

priključak na vodovod i struju. Postoji septička jama.

2. MAGAZIN

Magazin je prizemna zgrada i nalazi se južno od kolodvorske

zgrade na k.č. 156 i 67/11 k.o. Jurdani. Sjeverni dio zgrade je

od kamena, a južno su dograđena dva dijela zidane

konstrukcije. Krov je dvostrešni pokriven salonitom. Vanjska

stolarija je metalna. Zgrada je neodržavana.

Zgrada nije u funkciji HŽ Infrastrukture Reguliranja i

organizacija željezničkog prometa. Zgrada nije uključena u

obuhvat idejnog rješenja.

3. SKLADIŠTE

Skladište je naslonjeno na južno pročelje magazina na k.č. 67/11 k.o. Jurdani. Zgrada je

prizemna i građena od betonskih blokova s dvostrešnim salonitnim krovom Vanjska stolarija je

metalna. Skladište je u najmu Zgrada nije u funkciji HŽ Infrastrukture Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa. Zgrada nije uključena u obuhvat idejnog

rješenja

4. SKLADIŠTE

Skladište je dijelom katnosti P+1, a centralni dio je u visini obje

etaže. Konstrukcija je armirano betonska s dvostrešnim

krovom pokrivenim limom. Vanjski prozori i vrata su metalni.



obuhvat idejnog rješenja

5. STAMBENA ZGRADA

Zgrada se nalazi sjeverno od kolodvorske zgrade i vanjskog sanitarnog čvora. Sastoji se od tri

povezana volumena, središnji katnosti P+1 i dva prizemna bočna volumena. Nosivi zidovi su od

kamena. Krov središnjeg volumena je četverostrešan i pokriven crijepom, krov sjevernog

volumena je dvostrešan i obložen crijepom, a krov južnog volumena je dvostrešan i obložen

limom. Vanjska stolarija je većim dijelom drvena.

Slika 21: 4. Skladište

Slika 20 : 2. Magazin



List: 72







obuhvat idejnog rješenja

6. VANJSKI SANITARNI ČVOR

Sjeverno od kolodvorske zgrade nalazi se vanjski sanitarni

čvor za putnike na k.č. 67/11 k.o. Jurdani, koji danas nije u

funkciji. Građen je od kamena sa četverostrešnim krovom

pokrivenim crijepom i drvenom stolarijom. Studijom se

predviđa njegovo uklanjanje i predlaže izgradnja zgrade za

smještaj SS i TK uređaja na toj lokaciji.

Zgrada je u funkciji HŽ Infrastrukture Reguliranja i organizacija željezničkog prometa i uključena

je u obuhvat idejnog rješenja.

7. STAMBENA ZGRADA

Zgrada je zidana prizemnica s dvostrešnim krovom

pokrivenim salonitom.

Zgrada i pomoćni drveni i montažni objekti na prostoru

kolodvora nisu u funkciji HŽ Infrastrukture Reguliranja i

organizacija željezničkog prometa, te nisu uključena u

obuhvat idejnog rješenja.

8. Garaža ETP-a s radionom

Garaža s radionom je u dobrom stanju i u funkciji HŽ Infrastrukture održavanje željezničkog

elektroenergetskog infastrukturnog podsustava. Zgrada nije uključena u obuhvat idejnog

rješenja

Prijedlog rekonstrukcije

Kolodvorska zgrada biti će nezaposjednuta i neće biti u funkciji HŽI Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa. U sklopu kompletnog prizemlju kolodvorske zgrade, potrebno je u

organizirati potrebne prostore radne i pomoćne za smještaj službenog osoblja HŽ Infrastrukture,

održavanje, osiguranja, standardne prostore za putnike u kolodvorskoj zgradi. Višak prostora

moguće je predvidjeti za komercijalizaciju. Prostor prizemlja nije namijenjen za stambeni

prostor.

Za potrebe smještaja uređaja upravljanja prometom, uvjeta definiranih u Knjizi I, postojeća

površina i raspored prostora u kolodvorskoj zgradi nije zadovoljavajući. Potreba za

funkcioniranjem postojećih uređaja u svim etapama izvođenja radova, obuhvaćenih ovim

rješenjem uvjetuje izgradnju novog zasebnog objekta zgrade za smještaj uređaja SS i TK.

Lokacija zgrade nalazi se neposredno uz kolodvorsku zgradu. Sve detaljno obrađeno u dijelu

2.2.2.4. ove knjige.

Slika 22: 5. Stambena zgrada 6. Vanjski sanitarni čvor

Slika 23. 7. Stambena zgrada



List: 73





Sukladno Zaštiti na radu predlaže se rekonstrukcija kolodvorske zgrade, u vidu organizacije

prostora za potrebe osoblja i pomoćni prostori-sanitarni čvor ( službeni i javni) , čajna kuhinja,

garderoba. Za potrebe putnika potrebno je osigurati i uvjete za pristupačnost osobama s

invaliditetom.

Rekonstrukcijom službenih prostorija prizemlja modernizirat će se postojeći prostori, zamijeniti

dotrajale instalacije i podne i stropne obloge. Rekonstrukcijom je potrebno obuhvatiti kompletno

pročelje, ukloniti oblogu južnog pročelja i urediti originalni kamen na pročelju te zamijeniti

cjelokupnu stolariju. Dograđeni dio potrebno je kompletno sanirati. Uz kolodvorsku zgradu

potrebno je u sklopu rekonstrukcija kolodvora urediti pješački pristup u opločenju.

Hortikulturno uređenje uključuje čuvanje postojećeg visokog zelenila i sadnju novog niskog i

visokog raslinja autohtonih vrsta.



List: 74





2.2.2. PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

2.2.2.1 STAJALIŠTE PERMANI

Stajalište se nalazi na adresi Permani 2, Jurdani na k.č. 4752 i 236 k.o. Puži. Kolni pristup

stajalištu je makadamskim odvojkom sa glavne ceste koja spaja naselja Mučići i Permani.

Slika 24: Stajalište Permani


Zgrada je prizemnica izgrađena 1960-ih godina. Zgrada na

sjevernom kraju ima natkriveni ulazni trijem s kojeg se

pristupa u čekaonicu i sanitarni čvor za putnike. U južnom

dijelu zgrade je jedna stambena jedinica. Istočno od zgrade

je ograđeno dvorište stanara a nešto dalje vanjska

spremišta. Zgrada je od opeke s kamenim soklom i

četverostrešnim krovom obloženim limom. Krov iznad

sanitarnog čvora i ulaza je ravni, u armirano-betonskoj

konstrukciji. Vanjski prozori i vrata su drveni u stambenom,

odnosno metalni u službenom dijelu. Prostori za putnike su

devastirani i zatvoreni. Zgrada nije u funkciji HŽ Infrastrukture Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa, zgrada se predviđa za uklanjanje.




List: 75





2.2.2.2 STAJALIŠTE BRGUD

Stajalište se nalazi na k.č. 11909 k.o. Brgud. Kolni pristup stajalištu je makadamskim odvojkom

sa glavne ceste zapadno od pruge koja spaja naselja Permani i Rupa. Na lokaciji stajališta

nalaze se zgrada s oznakom stajališta, pomoćno vanjsko spremište i kontejner. Podna površina

stajališta je šljunčana. Stajalište je ukinuto u tijeku izrade ove studije.

Slika 26 Stajalište Brgud


Zgrada s oznakom stajališta ima jednu stambenu

jedinicu i nema službenih prostorija. Zgrada je od

opeke, s četverostrešnim krovom pokrivenim salonitom.

Vanjska stolarija je drvena.


organizacija željezničkog prometa, predviđa za uklanjanje.

2. SKLADIŠTE

Skladište je prizemna građevina izvedena od drveta i

lima, s jednostrešnim krovom. Predviđa se uklanjanje

zgrade

Slika 28: 2. Skladište


Slika 27: 1.Stajališna zgrada



List: 76





2.2.2.3 KOLODVOR ŠAPJANE

Kolodvor se nalazi na adresi Šapjane 33, Šapjane, južno od glavne ceste između naselja

Pasjak i Šapjane na k.č. 476/54, 47/9, 47/13, 47/14, 47/15 i 47/16 k.o. Šapjane. Kolni pristup

kolodvoru je sa zapadne strane, odvojkom s glavne ceste. Hortikulturno uređenje kolodvora se

sastoji od tri ograđene travnate površine sa visokim i niskim raslinjem sjeverno i južno od

kolodvorske zgrade.

Slika 29: Kolodvor Šapjane

U prostoru kolodvora Šapjane nalaze se slijedeće zgrade:

1 kolodvorska zgrada Šapjane

2 magazin

3 kontejneri

4 vanjski sanitarni čvor

5 stambena zgrada

6 vodotoranj

7 stambena zgrada 8. stambena zgrada



List: 77






Kolodvorska zgrada Šapjane nalazi se na k.č.

47/15 k.o. Šapjane. Zgrada je pravokutnog

oblika, katnosti P+1, kamenog pročelja.

Izgrađena je 1895. godine, a godina zadnjeg

uređenja je 1960. Krov je uređen 2013. i

zamijenjen je pokrov. Blok upravljanja

skretnicama i signalima smješten u

kolodvorskoj zgradi se 2009. upisuje u

Registar kulturnih dobara RH. Zgrada je

zaposjednuta.

Zgrada je u funkciji HŽ Infrastrukture

Reguliranja i organizacija željezničkog

prometa, i uključena je u obuhvat idejnog rješenja.


Ulazi u čekaonicu i u prostorije prometnog ureda i šefa kolodvora su s istočne strane, odnosno

sa strane pruge. Iz čekaonice se dalje ulazi u garderobu u kojoj je mala prostorija TK uređaja.

Sa zapadne strane ulazi se u hodnik s dva spremišta i stubištem koje vodi na kat. Zgrada ima

dvije stambene jedinice, jednu na južnoj strani prizemlja i dvije na katu. Stan u prizemlju je

napušten, dok su stanovi na katu u funkciji. Službeni i javni sanitarni čvor nalazi se u zasebnoj

zgradi. Zgradi je potrebna sanacija pročelja i kompletno unutarnje uređenje prizemlja.

Kolodvorska zgrada nema osiguranu pristupačnost osobama s invaliditetom.

Slika 31: Kolodvorska zgrada Šapjane, tlocrt prizemlja – postojeće stanje

Slika 30 1. Kolodvorska zgrada



List: 78






Nosivi zidovi zgrade su od kamena, osim izbačenog ulaza u službene prostorije koji je izveden u

armiranom betonu, obložen limom. Međukatna konstrukcija su drvene grede. Krov je

četverostrešni, drvene konstrukcije s crijepom. Sva stolarija je drvena osim bravarije ulaznog

dijela, a prozori etaža imaju drvene škure za zaštitu od sunca. Unutrašnjost je dotrajala i u

lošem stanju. Zgrada ima priključak na vodovod i struju. Postoji septička jama. Grijanje je preko

el. peći.

2. MAGAZIN

Magazin je prizemna zgrada i nalazi se sjeverno od

kolodvorske zgrade na k.č. 47/16 k.o. Šapjane. Zgrada

je od kamena. Krov je dvostrešni s novim pokrovom od

rebrastog lima. Vanjska stolarija je drvena. Zgrada je u

neodržavana i u lošem stanju. Zgrada u najmu. Zgrada

nije u funkciji HŽ Infrastrukture Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa, i nije uključena u obuhvat idejnog

rješenja.

3. KONTEJNERI

Sklop kontejnera smješten je na sjevernom dijelu

kolodvora. Sastoji se od jedne prizemne građevine u

širini dva kontejnera i jedne prizemne građevine u

tlocrtnog oblika slova U širine jednog kontejnera.

Kontejneri su natkriveni dvostrešnim limenim krovovima.

Predviđa se njihovo uklanjanje.

4. VANJSKI SANITARNI ČVOR

Južno od kolodvorske zgrade nalazi se vanjski sanitarni

čvor za djelatnike i putnike kolodvora na k.č. 47/14 k.o.

Šapjane, u funkciji. Građen je od kamena sa

dvostrešnim krovom pokrivenim salonitom i novim

metalnim prozorima i vratima.

5. STAMBENA ZGRADA

Stambena zgrada nalazi se južno od vanjskog

sanitarnog čvora. Zgrada je katnosti P+1 i građena od

opeke s dvostrešnim salonitnim krovom. Vanjska

Stolarija je drvena. Zgrada nije u funkciji HŽ Infrastrukture Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa, i nije uključena u obuhvat idejnog rješenja.

Slika 33: 3. Kontejneri

Slika 34: 4. Vanjski sanitarni čvor

Slika 32: 2. Magazin



List: 79





6. VODOTORANJ

Vodotoranj se nalazi južno od stambene zgrade na k.č.

47/13 k.o. Šapjane. Građen je od kamena, tlocrta u obliku

pravilnog osmerokuta. Vodotoranj ima urušen krov, i

ruševina je. Predviđa se uklanjanje.

7. STAMBENA ZGRADA

Zgrada se nalazi južno od vodotornja. Zgrada je

prizemnica s dvostrešnim krovom i dograđenim

garažama. Zgrada nije u funkciji HŽ Infrastrukture

Reguliranja i organizacija željezničkog prometa, i nije

uključena u obuhvat idejnog rješenja.

Prijedlog rekonstrukcije

Kolodvorska zgrada ostati će zaposjednuta i u funkciji HŽI Reguliranja i organizacija

željezničkog prometa. U sklopu kompletnog prizemlju kolodvorske zgrade, uključujući prostore

stana potrebno je organizirati sve potrebne prostore radne i pomoćne za smještaj službenog

osoblja HŽ Infrastrukture-Reguliranje i organizacija željezničkog prometa, održavanje,

osiguranja, standardne prostore za putnike u kolodvorskoj zgradi.

Za potrebe smještaja uređaja upravljanja prometom, uvjeta definiranih u Knjizi I, postojeći

raspored prostora u kolodvorskoj zgradi nije zadovoljavajući. Potreba za funkcioniranjem

postojećih uređaja u svim etapama izvođenja radova obuhvaćenih ovim rješenjem uvjetuje

izgradnju novog zasebnog objekta zgrade za smještaj uređaja SS i TK. Lokacija zgrade nalazi

se neposredno uz kolodvorsku zgradu. Sve detaljno obrađeno u dijelu 2.2.2.4. ove knjige.

Sukladno Zaštiti na radu predlaže se rekonstrukcija kolodvorske zgrade, u vidu organizacije

prostora za potrebe osoblja i pomoćni prostori-sanitarni čvor ( službeni i javni) , čajna kuhinja,

garderoba. Za potrebe putnika potrebno je osigurati i uvjete za pristupačnost osobama s

invaliditetom.

Rekonstrukcijom službenih prostorija prizemlja modernizirat će se postojeći prostori, zamijeniti

dotrajale instalacije i podne i stropne obloge. Rekonstrukcijom je potrebno obuhvatiti kompletno

pročelje, ukloniti oblogu južnog pročelja i urediti originalni kamen na pročelju te zamijeniti

cjelokupnu stolariju. Dograđeni dio potrebno je kompletno sanirati. Uz kolodvorsku zgradu

potrebno je u sklopu rekonstrukcija kolodvora urediti pješački pristup u opločenju.

Hortikulturno uređenje uključuje čuvanje postojećeg visokog zelenila i sadnju novog niskog i

visokog raslinja autohtonih vrsta.

Slika 35 5. Stambena zgrada 6. Spremnik vode



List: 80





2.2.2.4. ZGRADE ZA SMJEŠTAJ SS I TK UREĐAJA

Uvjetovano potrebom zadržavanja funkcije sadašnjih uređaja za osiguranje pruge SS i TK, do

potpune gotovosti novih uređaja, postojećem razmještajem prostora i traženim površinama za

nove uređaje, nije moguće kvalitetno i funkcionalno riješiti smještaj novih uređaja u kolodvorske

zgrade. Stoga predlažemo novi objekt za smještaj uređaja za upravljanje u kolodvorima Jurdani

i Šapjane.

Nove zgrade za smještaj SS i TK uređaja predviđene su kao prizemne, jednostavnog

oblikovanja, koje bi bilo definirano u kasnijim fazama dokumentacije. Građevinska bruto

površina zgrada iznosi 112 m². Zgrade se smještaju uz kolosijek, na potrebnu udaljenost, s

dužim pročeljem paralelnim s kolosijekom, na pozicije predložene u grafičkim prilozima. U

kolodvoru Šapjane nalazi se sjeverno od kolodvorske zgrade, kao i u kolodvoru Jurdani.

Zgrade sadržavaju prostorije za smještaj SS uređaja, TK uređaja, agregata, IT uređaja, napojnu

prostoriju, skladište te ulaz. U zgradama nije predviđen stalni boravak osoblja, već su isključivo

namijenjene za smještaj uređaja. Do zgrada je potrebno urediti pristup te izvesti opločenje u

širini cca 120cm oko zgrade.

Slika 36: Pozicija zgrade za smještaj SS i TK uređaja u kolodvoru Šapjane



List: 81





Slika 37: Prijedlog dispozicije prostora u zgradi za smještaj SS i TK uređaja, tlocrt prizemlja

ZGRADA ZA SMJEŠTAJ SS I TK UREĐAJA

prostorija površina u m2

1 ULAZ 10,2

2 SS PROSTORIJA 30,9

3 NAPOJNA PROSTORIJA 7,0

4 INFORMATIKA – TK PROSTORIJA 24,3 (9+15,3)

5 AGREGAT 14,0

6 SPREMIŠTE 5,5

Korisna površina 91,9

Građevinska bruto površina 112,0

Tabela 1: Namjena i površina prostorija u zgradi za smještaj SS i TK uređaja


Za konstrukciju objekta predlažu se zidovi i strop od porobetona s pripadajućim nosivim

vertikalnim i horizontalnim serklažima na armiranobetonskoj ploči/temeljima. Krov je kosi,

jednostrešni s pokrovom od lima na potkonstrukciji.

Predviđeni su podignuti podovi u prostorijama sa završnom obradom u linoleumu ili PVC oblozi.

Obrada pročelja je žbukanjem, sa ostakljenim prozorima u aluminijskim profilima s prekinutim

toplinskim mostom i fiksnim žaluzinama s vanjske strane.

Zgrada je opremljena protupožarnim, protuprovalnim osiguranjem, kontrolom ulaza, potrebnim

osvjetljenjem, klimatizacijom, ventilacijom, uzemljenjem i instalacijom zaštite od munja.



List: 82





Slika 38: Pozicija zgrade za smještaj SS i TK uređaja u kolodvoru JURDANI

2.2.2.5. ZGRADA ELEKTROVUČNE PODSTANICE EVP MATULJI

Zgrada postrojenja EVP Matulji, je zidana katnica sagrađena krajem 19 st. Sklop zgrada EVP-a

i pokretni EVP (smješten na željezničkom vagonu) zaštićeni su objekti kulturne baštine.

Zgrada je je tro etažna. s dvostrešnim krovom pokrivenim crijepom. Stolarije je drvena i

metalna. U zgradi su uz uređaje i upravljačke prostorije.

Zgrada je u funkciji HŽI organizacije i regulacije prometom. U sklopu idejnog rješenja, i

definiranih uvjeta u Knjizi I, rekonstrukcijom unutar gabarita postojećeg objekta, u prizemlju,

moguće je smjestiti potrebne uređaje.

Slika 39: EVP Matulji



List: 83





Slika 41: Prijedlog smještaja dodatnih ćelija u zgradi EVP-a Matulji-NOVO STANJE

Slika 40 Tlocrtna shema zgrade EVP-a Matulji-POSTOJEĆE STANJE



List: 84





2.2.3. KRAJOBRAZNO UREĐENJE KOLODVORA I STAJALIŠTA

Šume regije unutar koje je obuhvat studije pripadaju mediteranskoj šumskoj regiji. To su

većinom mješovite šume i šikare medunca i crnoga graba: u sloju drveća dominiraju Quercus

pubescens, Ostrya carpinifolia, mjestimično Quercus cerris, Acer campestre, u sloju grmlja

značajni su Cornus mas, Juniperus oxycedrus, Coronilla emeroides, u sloju zeljastih biljaka

Sesleria autumnalis, Carex flacca, Aristolochia lutea, Asparagus tenuifolius, Iris graminea,

Silene italica, Viola alba subsp. denhardtii i dr. Na području ima i šuma i šikara crnog graba s

jesenskom šašikom: u sloju drveća ili grmlja se uz crni grab pojavljuju Acer monspessulanum,

Fraxinus ornus, Sorbus aria, Cornus mas, Euonymus verrucosus, u sloju niskog raslinja

Sesleria autumnalis, Carex flacca, Convallaria majalis, Lathyrus venetus, Melittis albida,

Aristolochia lutea, Viola alba subsp. denhardtii, Dictamnus albus i dr. Šume promatranog

područja spadaju većim dijelom u UŠP Buzet, šumarija Opatija-Matulji, a manjim dijelom UŠP

Delnice, šumarija Rijeka.

Od rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, unutar obuhvata zahvata nalaze se površine stanišnog

tipa E.3.5. - Primorske, termofilne šume i šikare medunca, koji ujedno predstavlja i dominantan

stanišni tip na području zahvata.

Prostorni plan uređenja Grada Rijeke i Generalni urbanistički plan na širem području utjecaja

planiranog zahvata predlažu sljedeća područja od lokalnog ili gradskog značaja za zaštitu:

autohtona šuma na površini Preluk-Pavlovac-Bivio-željeznička pruga Rijeka-Matulji – u

kategoriji park šuma (Šuma iznad Bivia, prema PPPGŽ).

Na prostorima kolodvora i stajališta potrebno je urediti postojeće ili izvesti nove hortikulturne

površine.

Na području kolodvora obuhvaćenih ovom studijom postoje hortikulturne površine koje bi većim

dijelom trebalo zadržati, što se osobito tiče visokog raslinja. Treba ih urediti, sa sađenjem

niskog i visokog raslinja autohtonih vrsta te po potrebi novih travnjaka. Moguća je izvedba

elemenata urbane opreme, kao što su klupe i koševi sa smeće u sklopu hortikulturnih površina.

Gdje zbog izgradnje novih građevina nije moguće zadržati postojeću hortikulturnu površinu,

treba organizirati takav prostor na drugoj lokaciji.

Na područjima stajališta izvan gradskog tkiva preporuča se planiranje hortikulturnih površina sa

sadnjom niskog i visokog raslinja. Uz stajališta planirana u gustom gradskom tkivu bit će teško

ili nemoguće osigurati prostor za hortikulturne površine pa se predlažu eventualni manji zahvati.

Gdje god je moguće, odnosno gdje ima dovoljno raspoloživog prostora, preporuča se sadnja

stabala u sklopu parkirališnih površina i uz pješačke i javne površine na kolodvorima i

stajalištima.

Prema GUP-u Grada Rijeke, prednost za sadnju drvoreda se daje sadnji sljedećih vrsta stabala:

crnika, koprivić, maklen, judino drvo, crni jasen. Ovisno o vrsti tla odnosno podloge, za sadnju

drvoreda mogu se koristiti: lipa, crni orah, sofora, divlji kesten, platana, japanska kalina, višnja,

a u specifičnim ambijentalnim uvjetima i pinija, čempres obični, tisa. Uopće, izbor vrste treba



List: 85





prilagoditi stupnju ugroženosti pojedinih poteza tj. odabrati one vrste koje su otpornije na

registrirano zagađenje i koje se radijusom korijenja mogu prilagoditi raspoloživom prostoru. U

gradskim drvoredima ne dozvoljava se sadnja topola radi alergoloških učinaka ove vrste.

Vrste koje imaju prednost u sadnji drvoreda:

Slika 42: Hrast crnika (Quercus ilex) Slika 43 Koprivić (Celtis australis)

Slika 45 Judino drvo (Cercis siliquastrum)

Slika 46: Crni jasen (Fraxinus ornus)

Slika 44 Maklen (Acer monspessulanum)



List: 86





Vrste koje se ovisno o vrsti tla mogu saditi:

Slika 47 Lipa (Tilia) Slika 48 Crni orah (Juglans nigra)

Slika 49: Sofora (Sophora japonica)

Slika 51 Platana (Platanus) Slika 52 Japanska kalina (Ligustrum ovalfolium)

Slika 53: Višnja (Prunus cerasus)

Slika 50: Divlji kesten (Aesculus hippocastanum)



List: 87





Slika 54: Pinija (Pinus pinea)

Slika 56: Tisa (Taxus)

Vrste koje se mogu saditi u specifičnim ambijentalnim uvjetima:

Korištena fotodokumentacija, projektna dokumentacija iz arhive: HŽI, ŽPD, privatne zbirke i

Interneta.

Slika 55: Čempres obični (Cupressus sempervirens)



List: 88



3. PROCJENA TROŠKOVA GRAĐENJA




List: 89



3.1. DIONICA III RIJEKA-JURDANI ( Dvokolosiječna pruga)

UKUPNA CIJENA

Kn

DONJI USTROJ*

ZEMLJANI RADOVI

Iskop u usjecima visine do h = 5 s zaštitom pokosa m3 49.000,00 450,00 22.050.000,00


Iskop u usjecima visine do h > 10 s zaštitom pokosa m3 35.000,00 550,00 19.250.000,00

Dogradnja postojećih nasipa kamenim materijalom m3 45.000,00 450,00 20.250.000,00

Homogenizacija nasipa injektiranjem betonske smjese m3 30.000,00 400,00 12.000.000,00

ODVODNJA

Zatvoreni sustav odvodnje (kanalice, separatori, kontrolna okna, zaštita

recipijenata)m' 30.800,00 800,00 24.640.000,00

GORNJI USTROJ

OBNOVA POSTOJEĆE JEDNOKOLOSIJEČNE TRASE PRUGE S DOGRADNJOM

DRUGOG KOLOSIJEKA - uključivo i izrada nepropusnog sloja zbog

zatvorenog sustava odvodnje

m' 11.500,00 11.500,00 132.250.000,00

OBNOVA POSTOJEĆE JEDNOKOLOSIJEČNE TRASE PRUGE ( tunel Rukavac) m' 530,00 6.500,00 3.445.000,00

DVOKOLOSIJEČNA PRUGA - izgradnja dva nova kolosijeka zbog promjene

strane dogradnje drugog kolosijeka,uključivo i izrada nepropusnog sloja

zbog zatvorenog sustava odvodnje

m' 2.000,00 9.000,00 18.000.000,00

IZGRADNJA NOVOG DIJELA JEDNOKOLOSIJEČNE PRUGE (Nova cijev tunela

Rukavac)m' 1.100,00 5.000,00 5.500.000,00

ZGRADE U KOLODVORIMA

OPATIJA-MATULJI m2 130,00 4.850,00 630.000,00

JURDANI m2 130,00 4.850,00 630.000,00

Uređenje službenih prostorija postojećih zgrada m2 116,00 3.750,00 1.267.500,00

KRAJOBRAZNO UREĐENJE (kolodvora i stajališta) m2 10.000,00 500,00 5.000.000,00

EKSPROPRIJACIJA m2 55.000,00 600,00 33.000.000,00

UKLANJANJE ZGRADA UZ PRUGU - OTKUP m2 1.260,00 7.000,00 8.820.000,00

ZAŠTITA OD BUKE - ZIDOVI m' 8.091,00 6.500,00 52.591.500,00

29.751.500,00

33.643.000,00

48.615.000,00

497.458.500,00

NAPOMENE:

*U stavkama donjeg ustroja su uračunati i troškovi zaštite sigurnog

odvijanja prometa postojećom prugom za vrijeme iskopa i nasipavanja

STAJALIŠTA

SVEUKUPNO:

JEDIN.

MJERAKOLIČINE J.C. [Kn]DIONICA III RIJEKA-JURDANI

KOLODVOR OPATIJA-MATULJI

KOLODVOR JURDANI




List: 90



Dokaznica mjera-za stajališta i kolodvore. Ukupni troškovi kolodvora i stajališta su uračunati u procjenu troškova dionice.

MLA

KA

KR

NJE

VO

KA

NTR

IDA

ZAM

ETM

AR

TIN

KO

VA

C

MA

RČ

ELJE

VA

DR

AG

AP

AV

LOV

AC

RU

KA

VA

CJU

ŠIĆ

IO

PA

TIJA

-MA

TULJ

IJU

RD

AN

IU

KU

PN

A C

IJEN

A

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

KO

LIČ

INE

Kn

DEM

ON

TAŽA

KO

LOSI

JEK

Am

'13

0020

005

00

,00

#1

.65

0.0

00

,00

SKR

ETN

ICA

kom

8,0

08

,00

18

.00

0,0

02

88

.00

0,0

0

GO

RN

JI U

STR

OJ

NO

VI I

REK

ON

STR

UIR

AN

I KO

LOSI

JEC

I - n

ovi

ko

losi

jeci

u

kolo

dvo

rim

a i s

taja

lišt

ima

(be

z sk

retn

ica)

m'

1.9

20

,00

2.4

00

,00

7.0

00

,00

30

.24

0.0

00

,00

SKR

ETN

ICE

kom

11

,00

10

,00

67

0.0

00

,00

14

.07

0.0

00

,00

OB

JEK

TI

PER

ON

Im

21

.25

0,0

01

.25

0,0

01

.25

0,0

01

.25

0,0

01

.25

0,0

01

.25

0,0

01

.25

0,0

01

.25

0,0

01

.20

0,0

01

.73

0,0

02

.40

0,0

01

.50

0,0

02

2.9

95

.00

0,0

0

PO

THO

DN

ICI

m2

15

0,0

01

50

,00

30

0,0

01

50

,00

15

0,0

01

00

,00

15

0,0

02

50

,00

20

0,0

01

1.2

50

,00

18

.00

0.0

00

,00

NA

THO

DN

ICI

m2

20

0,0

02

00

,00

24

0,0

01

0.0

00

,00

6.4

00

.00

0,0

0

NA

DST

REŠ

NIC

Em

22

30

,00

23

0,0

02

30

,00

23

0,0

02

30

,00

23

0,0

02

30

,00

23

0,0

02

30

,00

48

5,0

06

62

,00

2.0

00

,00

6.4

34

.00

0,0

0

SKLO

PIV

E P

LATF

OR

ME

kom

2,0

02

,00

4,0

02

,00

2,0

02

,00

2,0

02

,00

2,0

02

,00

3,0

01

50

.00

0,0

03

.75

0.0

00

,00

PJE

ŠAČ

KI P

RIS

TUP

I - n

ovi

pje

šačk

i pri

stu

pi d

o

staj

ališ

ta/k

olo

dvo

ram

'3

5,0

01

50

,00

15

0,0

05

0,0

05

0,0

04

0,0

01

00

,00

50

,00

50

,00

30

0,0

02

00

,00

50

0,0

05

87

.50

0,0

0

PR

ISTU

PN

E C

ESTE

- n

ove

pri

stu

pn

e c

est

e d

o

staj

ališ

ta/k

olo

dvo

ram

'50

3040

4020

160

150

4.5

00

,00

2.2

05

.00

0,0

0

PA

RK

IRA

LIŠT

Am

215

050

082

013

0092

050

060

060

01

.00

0,0

05

.39

0.0

00

,00

SVEU

KU

PN

O:

4.65

2.50

0,00

4.77

2.50

0,00

5.33

2.50

0,00

7.03

5.00

0,00

6.14

0.00

0,00

4.34

2.50

0,00

4.37

2.50

0,00

7.10

5.00

0,00

4.86

2.50

0,00

29.7

51.5

00,0

033

.643

.000

,00

11

2.0

09

.50

0,0

0

DIO

NIC

A II

I R

IJEK

A-J

UR

DA

NI

KO

LOD

VO

RI I

STA

JALI

ŠTA

JED

IN.

MJE

RA

J.C

. [K

n]




List: 91



3.2. DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE Varijanta 1( Jednokolosiječna pruga)

UKUPNA CIJENA

Kn

DONJI USTROJ m' 11.340,00 300,00 3.402.000,00

ODVODNJA

Otvoreni sustav odvodnje m' 3.500,00 300,00 1.050.000,00

GORNJI USTROJ

OBNOVA POSTOJEĆE JEDNOKOLOSIJEČNE TRASE PRUGE m' 11.340,00 6.500,00 73.710.000,00

ZGRADE U KOLODVORIMA

ŠAPJANE m2 130,00 4.850,00 630.000,00

Uređenje službenih prostorija postojećih zgrada m2 222,00 3.750,00 1.267.500,00


UKLANJANJE ZGRADA UZ PRUGU m2 20,00 5.000,00 100.000,00

36.150.500,00

4.699.500,00

122.009.500,00

NAPOMENE:



STAJALIŠTE PERMANI

SVEUKUPNO:

JEDIN.

MJERAKOLIČINE J.C. [Kn]

DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE-Varijanta 1

(Jednokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane)

KOLODVOR ŠAPJANE

PERMANI ŠAPJANE UKUPNA CIJENA

KOLIČINE Kn

DEMONTAŽA

KOLOSIJEKA m' 2000 500,00 1.000.000,00

SKRETNICA kom 13,00 18.000,00 234.000,00

GORNJI USTROJ

NOVI I REKONSTRUIRANI KOLOSIJECI - novi kolosijeci u

kolodvorima i stajalištima (bez skretnica)m' 2.850,00 7.000,00 19.950.000,00

SKRETNICE kom 9,00 670.000,00 6.030.000,00

OBJEKTI

PERONI m2 625,00 2.510,00 1.500,00 4.702.500,00

POTHODNICI m2 150,00 190,00 11.250,00 3.825.000,00

NADSTREŠNICE m2 115,00 435,00 2.000,00 1.100.000,00

SKLOPIVE PLATFORME kom 2,00 2,00 150.000,00 600.000,00

PJEŠAČKI PRISTUPI - novi pješački pristupi do

stajališta/kolodvoram' 50,00 50,00 500,00 50.000,00

PRISTUPNE CESTE - nove pristupne ceste do

stajališta/kolodvoram' 150 300 4.130,00 1.858.500,00

PARKIRALIŠTA m2 900 600 1.000,00 1.500.000,00

SVEUKUPNO: 4.699.500,00 36.150.500,00 40.850.000,00

DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE Varijanta 1

(Jednokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane)

KOLODVORI I STAJALIŠTA

JEDIN.

MJERAJ.C. [Kn]





List: 92



3.3. DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE Varijanta 2 ( Dvokolosiječna pruga)

UKUPNA CIJENA

Kn

DONJI USTROJ*

ZEMLJANI RADOVI



Iskop u usjecima visine do h > 10 s zaštitom pokosa m3 15.000,00 550,00 8.250.000,00

Dogradnja postojećih nasipa kamenim materijalom m3 30.000,00 450,00 13.500.000,00

Homogenizacija nasipa injektiranjem betonske smjese m3 15.000,00 400,00 6.000.000,00

ODVODNJA

Zatvoreni sustav odvodnje (kanalice, separatori, kontrolna okna, zaštita

recipijenata)m' 24.200,00 800,00 19.360.000,00

GORNJI USTROJ

OBNOVA POSTOJEĆE JEDNOKOLOSIJEČNE TRASE PRUGE S DOGRADNJOM

DRUGOG KOLOSIJEKA - uključivo i izrada nepropusnog sloja zbog

zatvorenog sustava odvodnje

m' 9.590,00 11.500,00 110.285.000,00

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE JEDNOKOLOSIJEČNE TRASE PRUGE I

DOGRADNJA DRUGOG KOLOSIJEKA (dijelovi trase s popravljenom

geometrijom, uključivo i izrada nepropusnog sloja zbog zatvorenog

sustava odvodnje)

m' 1.285,00 9.000,00 11.565.000,00

DVOKOLOSIJEČNA PRUGA - izgradnja dva nova kolosijeka zbog promjene

strane dogradnje drugog kolosijekam' 465,00 9.000,00 4.185.000,00


EKSPROPRIJACIJA m2 41.000,00 450,00 18.450.000,00

ZAŠTITA OD BUKE - ZIDOVI m' 7.229,00 6.500,00 46.988.500,00

4.198.000,00

2.898.500,00

1.415.000,00

275.720.000,00

NAPOMENE:



KOLODVOR JURDANI

KOLODVOR ŠAPJANE

STAJALIŠTAE PERMANI

SVEUKUPNO:

JEDIN.

MJERAKOLIČINE J.C. [Kn]

DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE Varijanta2

(Dvokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane)




List: 93



PERMANI JURDANI ŠAPJANE UKUPNA CIJENA

KOLIČINE KOLIČINE Kn

DEMONTAŽA

KOLOSIJEKA m' 200 21 500,00 110.500,00

SKRETNICA kom 1,00 2,00 18.000,00 54.000,00

GORNJI USTROJ

NOVI I REKONSTRUIRANI KOLOSIJECI - novi kolosijeci u

kolodvorima i stajalištima (bez skretnica)m' 200,00 21,00 7.000,00 1.547.000,00

SKRETNICE kom 4,00 4,00 670.000,00 5.360.000,00

OBJEKTI

PERONI m2 625,00 1.500,00 937.500,00

NADSTREŠNICE m2 230,00 2.000,00 460.000,00

PJEŠAČKI PRISTUPI - novi pješački pristupi do

stajališta/kolodvoram' 35,00 50,00 500,00 42.500,00

SVEUKUPNO: 1.415.000,00 4.198.000,00 2.898.500,00 8.511.500,00

DIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE

KOLODVORI I STAJALIŠTA

JEDIN.

MJERAJ.C. [Kn]


3.4. REKAPITULACIJA

PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.)-JURDANI (uklj.) 497.458.500,00

PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 122.009.500,00

SVEUKUPNO: 619.468.000,00 kn

PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.)-JURDANI (uklj.) 497.458.500,00

PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 275.720.000,00

SVEUKUPNO: 773.178.500,00 kn

Varijanta1-Dvokolosiječna pruga Rijeka-Jurdani, jednokolosiječna pruga Jurdani-Šapjane

Varijanta2-Dvokolosiječna pruga Rijeka-Šapjane

KNJIGA A.2. IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE

REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA

REKAPITULACIJA




List: 94



4. GRAFIČKI PRILOZI




List: 95



PODIONICA III RIJEKA-JURDANI

DVOKOLOSIJEČNA PRUGA




List: 96



PODIONICA IV JURDANI-ŠAPJANE

VARIJANTA 1

JEDNOKOLOSIJEČNA PRUGA JURDANI-ŠAPJANE




List: 97



VARIJANTA 2

DVOKOLOSIJEČNA PRUGA JURDANI-ŠAPJANE


Documents

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG … · VEDRAN KASAVICA, mag.ing.aedif. IRENA BULJAN, mag.ing.aedif. IVICA ALERI