IDEA WSDC WIFI PRAVDE SARAJEVO KS Novosti JULI 2016 USA.pdf · univerzuma! puŠke bacite, olovke neka budu naŠe najjaČe odruŽje! ne rado drugima ono Što ne bi volio da drugi rade

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke

ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne

odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“

1

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti promociji tolerancije i inter-

etničkog pomirenja među mladima različitih

etničkih i geografskih pozadina kroz

povezivanje u zajedničkim aktivnostima i

inicijativama, ističući sličnosti između njih i

učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade kroz argumentiranu

raspravu, obrazovnu debatu i kritičko

mišljenje da je trajni mir moguć samo onda

kada postoji poštivanje za druge i drugačije

Ojačati mlade da dignu svoj glas i

zagovaraju za promjene u društvu, postajući

aktivno involvirani u neophodne obrazovne

reforme i promjene u lokalnim zajednicama

kroz saradnju sa svim relevantnim akterima.

Ojačati mlade da postanu pokretači

pozitivnih promjena u bh. društvu kroz

zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i

ostalih građana, posebno marginaliziranih i

ranjivih grupa i da dijele stečena znanja kroz

vršnjačku edukaciju

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:

YOUTH INTER-ETHNIC RECONCILIATION CAMPS”

AKTUELNI PROJEKT: “All

Different – All Equal: Youth Inter-

Ethnic Reconciliation Camps”

O projektu 1

Uvod 2

Pjesmom da ti kažem 3

Razgovor sa povodom – pomirenje 4

Moja priča o pomirenju 6

Debatanti kažu – debatom do

trajnog mira 7

Stripom da ti kažem 8

Uradite sami – radionica o

pomirenju 9

Motivacijska priča o interetničkom

dijalogu 10

Ljudska prava u BiH među

srednjoškolcima trebaju biti

promovirana na sljedeći način...

11

Uloga debatnih klubova u pomirenju

i uspostavljanju trajnog mira u BiH 12

Segregacija i diskriminacija učenika

u mom gradu ne smiju biti model za

život

13

Mediji o pomirenju – U izgradnju

mira i pomirenje potrebno uključiti

cijelo društvo BiH

14

Mediji o pomirenju – Naredna

generacija zaslužuje bolje,

ostavštinu pomirenja, a nikako

nepovjerenj

16

Debatologija 18

Umjesto kraja 19

2

Pišemo li previše o pomirenju? Je li uzaludno

pisati o pomirenju? Može li BiH napokon postati

država u kojoj svaka nesuglasica neće preći u

raspravu o podjeli zemlje, diskusije o broju žrtava

jednih, drugih i trećih u ratu ili prijetnje novim

ratom?

Mislimo da se o pomirenju piše nedovoljno.

Pomirenje je i dalje ona neuhvatljiva kategorija

koja postoji samo možda kada neka televizijska

kuća povodom nekog međunarodnog dana odluči

napraviti reportažu o dvojici komšija koji imaju

različita i imena, i običaje i religiju, ali eto skupa

piju kahvu/kavu/kafu, i gle čuda, pomažu jedan

drugome. Nažalost, ove priče su toliko rijetke da

se nalaze u dnevnicima i skoro da ne postoje u

stvarnosti, zar ne? Priče nisu tako rijetke ali se u

bh. javnosti rijetko spominju. O ovome vam mogu

posvjedočiti stotine mladih ljudi okupljenih u

Centru za kulturu dijaloga, a koji ne samo da

vjeruju u pomirenje, nego ga žive i svakoga dana

dokazuju da je pomirenje moguće. Zbog toga, o

pomirenju moramo stalno pisati jer su mir i

sloboda naše najvrednije kategorije koje moramo

čuvati. BiH mora postati država u kojoj se cijeni

mišljenje koje je drugačije od mišljenja većine, u

kojoj kritički osvrt na situaciju ne postaje „izdaja

vrhovnih vrijednosti” i u kojoj mladi nisu

opterećeni teretom prošlosti ali je dobro poznaju.

I država u kojoj su razlike dodatna vrijednost, a

ne nedostatak.

UVOD




Slikom da ti kažem

3

Riječi u slici...

ostani mi prijatelj

stanimo zajedno

ir zemlji donesimo

z strašne prošlosti pobjegnimo!

ijeka ljubavi neka teče vazda

ho nek’ joj bude „nada“

gujmo domovinu sada

vo nek’ zauvijek pjesma vlada!

PJESMOM DA TI KAŽEM

P

O

M

I

R

E

NJ

E




4

A o temi su razgovarali:

U ovom broju razgovaramo o pomirenju sa Anjom

Gengo, dugogodišnjom debatanticom, debatnim

sucem i trenerom, zaposlenom mladom pravnicom

koja kaže da joj je debata uvijek bila prva ljubav.

Možete li se kratko predstaviti, onima koji nisu

imali priliku raditi sa vama?

Zovem se Anja Gengo i po zanimanju sam diplomirana

pravnica. Debata me oduvijek interesovala i apsolutno

vjerujem u izreku „jednom debatant, uvijek debatant”.

Debata je, bila i ostala, moja prva i najveća ljubav.

Koliko je debata bila bitna u vašem životu?

Debata je u velikoj mjeri odredila moj životni put. Zbog

debate sam upisala Pravni fakultet u Sarajevu, i

debata mi je mnogo pomogla u spremanju ispita jer me

naučila istraživanju i kritičkom promišljanju kao i

povezivanju različitih predmetnih cjelina.

Da li bi debata možda mogla pomoći u kreiranju

trajnog i održivog mira u BiH?

Mislim da debata itekako može pomoći u rješavanju

problema sa kojima se suočava BiH. Posebno kada je

u pitanju trajni i održivi mir. Naime debata vas uči da

svoje stavove gradite na provjerenim informacijama i

da odbacite predrasude. Što je možda još važnije,

debata vas uči da pažljivo saslušate oponenta, i da,

ma koliko se ne slagali sa njegovim izjavama, ćutite,

dok ne dođe red na vas da govorite. Onda kada

dobijete pravo da govorite, nikako ne smijete vrijeđati

oponenta i svoje izjave ne smijete bazirati samo na

ličnom uvjerenju već morate imati potkrepe kojima

dokazujete svoje tvrdnje. Zbog svega navedenog,

mislim, kada bismo imali više debate u društvu da

bismo imali daleko manje sukoba i daleko više mira i

pomirenja.

Je li postoje još neke druge metode koje mogu

doprinijeti stvaranju trajnog mira?

Naravno da postoje, ali se sve one svode na

postojanje uzajamnog uvažavanja i komunikacije tj.

svega onoga čemu nas debata uči.

Razgovor s povodom – pomirenje




Priču prenosi:

Amela Ibrahimagić,

Sarajevo

O interetničkom pomirenju govori:

Anja Gengo,

Istočno Sarajevo

5

SLIKOM DA TI KAŽEM

Znači debata je najbolja metoda za postizanje

trajnog mira?

Da, jer debata u sebi sadržava i sve ostale metode.

Ako želite recimo održati radionicu o pomirenju, a

učesnici jedni druge ne poštuju niti žele čuti za

drugačije mišljenje, radionica ne može biti uspješna.

Zbog toga je važno naučiti slušati i argumentirano

govoriti. Oboje nam nudi debata. Možda sam ja kao

debatant, debatni sudac, debatni predavač i debatni

trener, pristrasna, ali ja debatu ne bih mijenjala za bilo

koju drugu metodu usvajanja znanja. Dakako,

radionice su obavezne ali je važno da prije toga

učesnici budu upozanti sa osnovnim postulatima

debate da bi radionica mogla biti uspješna.

Vi baš volite debatu i debatiranje. Reci te nam, šta

biste preporučili debatantima u BiH?

Prije svega bih im preporučila da nikada nikome ne

dozvole da im kaže da je debata isprazna priča, jer je

debata daleko od toga. Zatim bih im preporučila da se

uvijek bore za sebe, da ne dozvole drugima da im

nameću mišljenja i da zagovaraju u svojim lokalnim

zajednicama za podršku debatnim aktivnostima.

Ukoliko žele otići na takmičenje, a nakon što provjere

sve propozicije koje ima CKD, trebaju otvoreno od

lokalnih vlasti zahtijevati finansijsku podršku jer debata

nudi toliko mnogo prilika za promoviranje države.

I za kraj ovog intervjua, recite nam, vjerujete li u

trajni mir u BiH?

Naravno da vjerujem. I ja i desetine

hiljada debatanata koji su prošli kroz

debatne edukacije. Mislim da nas ima

dovoljno da pokrenemo novi val

razmišljanja koji podržava postojanje r

azlika i koji nas tjera da idemo ka boljoj

budućnosti. Mislim da je u rukama mladih

debatanata rješenje za kreiranje trajnog i održivog mira

i da oni mogu potaknuti odrasle da napokon budu

razriješeni svi problemi, ili barem većina njih.

Razgovor s povodom – pomirenje




6

Ilustrirajte svoju priču...

Mene roditelji nisu učili da mrzim ali sam odrasla u

okruženju u kojem nije bilo popularno biti druge

etničke pripadnosti u odnosu na većinu, pa nije bilo

popularno ni družiti se sa „onima“. Oni su bili oni. Mi

smo bili mi. Mislim, bilo je njih par u mojoj školi, ali

su se oni međusobno družili, a mi ostali smo ih

izbjegavali. Nije nikada bilo fizičkog sukoba, ali smo

ih znali ponekad vrijeđati. Mislili smo da je zabavno.

Oni nikada nisu odgovorili na uvrede pa smo prestali

sa vrijeđanjem. Kasnije smo se podnosili. Jedva.

Jednom sam svojim roditeljima rekla da ne

podnosim one druge, na šta su mi rekli da je takvo

razmišljanje pogrešno i da ljude treba dijeliti na

dobre i na zle, a nikako na ove ili one. Nisam ih

poslušala. Pa svi moji prijatelji su razmišljali kao ja, i

ja sam razmišljala kao svi moji prijatelji. Bila sam u

većini sve dok nisam upoznala jednu novu djevojku

koja je došla u našu školu. Bila je sa mnom u

razredu. Sjedila je sama u klupi. Kada se predstavila

saznali smo da je ona „ona druga“ i znali smo da se

sa njom ne trebamo družiti. Međutim jednom smo

ona i ja ostale same u razredu kao dežurne učenice.

Znam da mi je bilo vruće i da sam osjetila da mi se

manta. Nakon toga sve je postalo crno. Sljedeće

čega se sjećam je da profesor sporta doziva moje

ime i da mi neko čuva nos jer mi je tekla krv iz nosa.

U prvi mah mi ništa nije bilo jasno. Prepala sam se!

Onda me profesor sporta smirio i rekao mi da sam

pala u nesvijest zbog vrućine, da me prijateljica

postavila u odgovarajući položaj i nakon toga

pozvala pomoć. Nije bilo ništa ozbiljno ali je neka

teža povreda izbjegnuta zahvaljujući sabranosti

prijateljice. Kada sam pitala o kojoj je prijateljici riječ,

rekli su mi da je to „ona“. Eh, ja o njoj i njima više

nemam nikakve predrasude i družim se s kim hoću i

kad hoću!

MOJA PRIČA O POMIRENJU




7

Ponešto u slici

Debatanti iz cijele BiH poručuju:

ZAJEDNO MOŽEMO OSTVARITI MIR!

RAZGOVOROM MOŽEMO POSTIĆI

MEĐUSOBNO RAZUMIJEVANJE I

POVJERENJE!

LJUBAV JE NAJJAČA SILA

UNIVERZUMA!

PUŠKE BACITE, OLOVKE NEKA BUDU

NAŠE NAJJAČE ODRUŽJE!

NE RADO DRUGIMA ONO ŠTO NE BI

VOLIO DA DRUGI RADE TEBI!

LJUDE TREBA DIJELITI NA DOBRE I

LOŠE! SVE DRUGE PODJELE SU

BESKORISNE!

DOBROTA SE ISPLATI!

ZAJEDNO SMO JAČI! ZAJEDNO SMO

NAJJAČI!

ČUVAJMO JEDNI DRUGE!

MIR I SLOBODA SU NAŠE NAVEĆE

BOGATSTVO! ČUVAJMO IH!

DEBATOM DO TRAJNOG MIRA!

DEBATOM DO PRAVIH PRIJATELJA!

RADIMO ZAJEDNO DA BISMO

ZAJEDNO ŽIVJELI! UČIMO ZAJEDNO

DA BISMO JEDNI DRUGE BOLJE

RAZUMJELI!

DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG

MIRA




8

Tema stripa

Očito na mir

različito gledaju

različite vrste!

Naši debatanti su

prilagodili nekoliko

stripova o temi

mira i pomirenja.

Nadamo se da ste

se zabavili jednako

kao i mi!

STRIPOM DA TI KAŽEM




9

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

ZNAČAJU

INTERETNIČKOG

DIJALOGA

TRAJANJE: 90 minuta

CILJ: Cilj simulacije je motiviranje učesnika kroz interaktivnu igru da

razmisle o važnosti kulturnih i religijskih objekata za cjelokupnu

zajednicu.

MATERIJAL ZA UČESNIKE:

Flipcharti

Šareni papiri

Olovke

Flomasteri

Raznobojni markeri

Ljepilo

OPIS:

Na početku radionice učesnici rade u odvojenim grupama,

osmišljavajući kako savršena zemlja treba da izgleda: naziv zemlje,

himna i pravila koja trebaju da vladaju u određenoj zemlji. Svaka

grupa predstavlja savjet Limonadije. Savjet treba odlučivati koji

kulturni i religijski objekti trebaju dobiti zaštitu zemlje i Savjeta i

obrazložiti argumentima zašto treba ili zašto ne treba. Nakon

diskusije u grupama, svaka grupa prezentira ostalima svoja

obrazloženja, ujedno obrazlažući i sve neophodne stubove zemlje

koje su nacrtali na velikom papiru.

ZAKLJUČAK: Podignuta svijest mladih o važnosti kulturnih i

religijskih objekata, kroz učenje o zajedništvu i uvažavanju drugih.

URADITE SAMI – RADIONICA O POMIRENJU

LIMUNIJADA




10

Dragi čitatelji,

pred vama je

motivacijska

priča, kakvih

uvjereni smo, ima

mnogo oko vas.

Na temelju ove

priče postavili

smo za vas teze

za debate, a vi ne

zaboravite:

- Pažljivo o dobro

istražiti temu

- Uraditi

brainstorming

- Kreirati

argumente

- Pripremiti

unakrsno

ispitivanje

I konačno

DEBATIRAJTE!

Djecu treba odgajati da ne mrze. Nažalost, mnogo

roditelja to ne radi… Ja sam profesorica u jednoj

srednjoj školi i previše sam puta vidjela i čula djecu koja

mrze druge i drugačije jer su im roditelji rekli da to tako

treba da rade. Kada sam te učenike pitala zašto mrze.

Oni samo kažu zato… Ne znaju tačan razlog. Pokušala

sam nekoliko puta razgovarati sa učenicima o tom

problemu ali oni nisu bili voljni saslušati moje razloge za

ljubav. Neki su čak rekli da sam izdajica svoga naroda.

Nije mi jasno kako se ljubav može proglasiti izdajom.

Zar ljubav nije najplemenitija emocija? Zar ih niko nije

učio da ljubav sve pobjeđuje? Zar se treba objašnjavati

da ljubav može biti bezgranična, smiješna, zanimljiva,

stidljiva ali da nikada ne može biti izdajnička? Ja takvu

ljubav ne poznajem. U mom srcu ima ljubavi za sve.

Naravno da na svijetu postoje i loši ljudi, ali to nam ne

smije biti opravdanje da i mi budemo loši. Dvije loše

stvari ne mogu dati jednu dobru. Dvije loše stvari mogu

samo napraviti još loših stvari. A ljubav? Ljubav

pobjeđuje sve, samo ako joj pružimo priliku da

slobodno pokaže svoju magiju!

MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU

TEZE ZA DEBATU:

1. Ljubav pobjeđuje sve!

2. Mržnja ne može pobijediti!

3. Radi ljubavi trebamo zanemariti sve razlike!

4. Od novca se preživljava, a od ljubavi živi!




11

Da li nas ljudska prava trebaju zanimati samo onda kada

primijetimo da se nekome nanijela ili nanosi nepravda? Kada

saznamo da se krši „neko“ ljudsko pravo? Kažem „neko“ jer

nepoznavanje ljudskih prava i deklaracija o ljudskim pravima

predstavlja kočnicu u njihovoj zaštiti. Neadekvatna zastupljenost

promocije ljudskih prava u nastavnom planu i programu može se

okarakterisati kao barijera. Ne vjerujem da su časovi predmeta

demokratije i ljudskih prava, koji su zastupljeni tokom jedne

godine srednjoškolskog obrazovanja, dovoljni. Kao ni tanko

spominjanje boraca za ljudska prava, svjetskih razmjera, na par

časova historije. Trebamo li onda tražiti krivca u odgojno-

obrazovnom sistemu ili u srednjoškolcima koji su podložni pritisku sredine i žele što prije

„izaći“ iz srednje škole. Ni u jednom, ni u drugom. Nama su potrebna rješenja koja će

djelovati na prisutne nedostatke, na nedovoljno poznavanje tematike ljudskih prava i tako

ujedno spriječiti njihove povrede. To je primarni cilj, ali uporedno trebamo nastojati aktivirati

srednjoškolce da uz osnovno znanje o ljudskim pravima i sami učestvuju u njihovoj

promociji. Stoga postoje rješenja koja mogu ja i kolege debatanti širom BiH sprovesti u

svojim debatnim klubovima i školama, a koja će doprinijeti promociji ljudskih prava među

našim vršnjacima. Naš fokus djelovanja treba biti višesmjeran. Prvo je ono što možemo

učiniti u okviru školskih predmeta. Učenici se mogu potruditi da pripreme izlaganje ili

prezentaciju koja bi na zanimljiv i drugovima u razredu bliži način pojasnila ljudska prava i

bitnost njihove zaštite. Pored toga, nesumnjiv doprinos bi dale radionice koje mogu nastati

suradnjom debatnog kluba i VU. Srednjoškolcima je interesantnije stjecati znanje kroz

grupni rad i aktivno učešće u radu. Rezultati tih radionica, u vidu kreativnih tabela i natpisa

sa motivima ljudskih prava bi ostali u učionici na vidljivom mjestu kako bi učenike podsjećali

i dalje na važnost njihovog poznavanja. S obzirom da su društvene mreže neizostavni dio

života jednog srednjoškolca, kreiranje stranice ili grupe na kojoj bi debatanti, a i ostali

promovisali ljudska prava bilo bi od iznimnne vrijednosti. I naravno ono što debatanti mogu

najbolje odraditi. U početku organizovati debate u svojoj školi koje bi se ticale promocije

ljudskih prava i na kojim bi prisustvovali kako učenici tako i profesori. A nakon toga slijede

susreti debatnih klubova, debate također s naglaskom na promociju ljudskih prava. Što bi

željeli da postignemo našim radom? Adekvatno informisanje vršnjaka o ljudskim pravima,

ukazivanje na važnost njihove protekcije, pobuđivanje zainteresiranosti i shvatanje da borba

za ljudska prava nije bajka i nemoguća misija. Zapamtimo jedno: ako se nama ne krše

ljudska prava ne znači da je i drugima isto.

Adnan Jašarević, Srednja tehnička škola Tešanj

„Ljudska prava u BiH među srednjoškolcima trebaju biti promovirana na sljedeći

način…“




12

Debata je formalna diskusija u kojoj dvije suprotstavljene strane

razmjenjuju argumente u prilog različitim stajalištima povodom

jedne teme, poštujući unaprijed dogovorena pravila. Debata i

debatni klubovi otvaraju mnoga vrata debatantima. Debatanti

zahvaljujući debati razvijaju mnoge vještine, te im ona pomaže u

izgradnji njihove ličnosti, karaktera i stavova. Navesti ću samo

neke koristi koje pruža debata, a to su: unapređenje kritičkog

mišljenja, razvoj komunikacionih i govorničkih vještina... Uloga

debatnih klubova u pomirenju i uspostavljanju trajnog mira u BiH

je veoma značajna. Debatni klubovi u BiH veoma dobro

surađuju, te učestvuju na debatnim takmičenjima. U

protekloj,2015. godini, upoznati smo s time da su se održala

regionalna takmičenja u dvije regije:regija Sarajevo i regija Banja

Luka. Tim takmičenjima pored što su debatanti pokazali svoje vještine u debatama i

pokazali svoj takmičarski duh,stekli su i mnogo prijatelja iz raznih dijelova BiH.

Svjesni smo činjenice da u BiH žive 3 konstitutivna naroda, koja do prije izvjesnog vremena

nisu bili u najboljim odnosima. Ali kao što svi veoma dobro znamo da na mladima svijet

ostaje,treba da radimo na održavanju mira. Debatni klubovi u BiH veoma dobro rade na

tome, uspješno se sastaju na raznim takmičenjima, odlaze na debatne kampove. To je za

pohvalu, i može se reći da je to jedna od svjetlijih tačaka u BiH.

„Nije dovoljno samo govoriti o miru-čovjek mora vjerovati u njega. I nije dovoljno samo

vjerovati u njega-čovjek mora raditi za njega.“- kaže Eleanor Roosevelt

Ovakve riječi zaista daju čovjeku određeni vid motivacije. Iako debatni klubovi i CKD BiH

već rade na samom pomirenju i održavanju tog mira,uvijek može bolje.

Kako debatni klubovi još mogu uticati na pomirenje i uspostavljanje trajnog mira u BiH?Tako

da se jednom godišnje organizuje druženje između debatnih klubova,te da to postane jedan

vid tradicije. Da tom događaju prisustvuju svi debatanti i da se jedan dan druže i razmjenjuju

iskustva sa svojih debata,da se u tom danu organizuju razne aktivnosti. Naravno, bitan dio

ovog plana jeste da to postane tradicija,da se održava svake godine,ako je po mogućnosti

na isti dan. Prednosti ovog plana su: održavanje trajnog mira u BiH koji je neophodan,

druženje, zabava. Zaista bilo bi divno čekati takvo nešto, što zrači pozitivnom energijom i

mirom.

Ajla Kurbašić, Srednja tehnička škola Tešanj

Uloga debatnih klubova u pomirenju i uspostavljanju trajnog mira u BiH




13

Pojam segregacije i diskriminacija je danas pojam naše

svakodnevnice, nažalost. Iz naslova ističem da navedeni

pojmovi ne bi trebali biti model za život ne samo u mom gradu,

već u cijelom svijetu.

Budući da sam iz malog grada, a Bosna i Hercegovina je na

zanimljiv način uređena država, do pojedinih primjera

segregacije i diskriminacije jednostavno je doći. Bilo to u javnim

ustanovama, školskim klupama ili jednostavnih mjesta poput

kafića. Razdvajanje muslimana i katolika je nešto sasvim

uobičajeno, isto se odnosi i na građane pravoslavne

vjeroispovijesti. Rijetki su primjeri prijateljstva iz navedenih

skupina ali srećom ipak ih ima. Neki su trepnuli i prešli preko prošlosti. Dva odbojkaška

kluba, dva košarkaška kluba… Zar je mladima tako nešto potrebno? Rješenje ovog

problema je jednostavno, teži dio problema predstavlja navođenje ljudi na promjenu

mišljenja. Poprilično je teško poticati na zajedništvo ako zadnjih 20 godina zauzimaju

drugačiji stav. Pojam diskriminacije iz iskustva znam da nije toliko izražen, zavisi od osobe

kako će prihvatiti pojedine stvari. Iako je riječ o katoličkoj školi vrata škole su otvorena

svima, a školu pohađa svega 10ak muslimama. Znam da se ne radi o tome da škola

diskriminira budući da imam prijateljicu u razredu koja se ni pod koju cijenu tako ne osjeća,

ni od strane učenika ni od strane profesora.

Mi smo vaša budućnost, je li vas strah? Uobičajeni su natpisi maturanata na majica… Sami

utječemo na našu budućnost, ali tako mijenjamo i sadašnjost. Ovi pojmovi nam ne trebaju

biti svakodnevnica, potrebno je malo promijeniti mišljenje i stvari sagledati drugačijim

pogledom, bit će nam lakše kako u budućnosti, tako i u sadašnjosti.

Monika Vrbić, KŠC „Don Bosco” Žepče

Segregacija i diskriminacija učenika u mom gradu ne smiju biti model za život




14

Mediji o pomirenju




http://www.vecer

nji.ba/u-

izgradnju-mira-i-

pomirenje-

potrebno-

ukljuciti-cijelo-

drustvo-bih-

1101499

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o

tekstu koji je

napisan?

Da li se slažete sa

tvrdnjama koje su

iznesene u

tekstu?

Je li za pomirenje

vrlo važno uključiti

cijelo društvo

Da li bi povratak u

prošlost značio

novu tragediju?

Postoji li nada u

pomirenje svih

naroda u Bosni i

Hercegovini?

http://www.vecernji.ba/u-izgradnju-mira-i-pomirenje-potrebno-ukljuciti-cijelo-drustvo-bih-1101499























15

Mediji o pomirenju




SLIKOM DA TI

KAŽEM:

16

Mediji o pomirenju




http://vijesti.ba/cl

anak/318428/nar

edna-generacija-

zasluzuje-bolje-

ostavstinu-

pomirenja-a-

nikako-

nepovjerenja

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o

tekstu koji je

napisan?

Da li naredne

generacije mogu

doseći bolje

odnose?

Može li

Međunarodni

krivični sud za

bivšu Jugoslaviju

biti nositelj

pomirenja?

Da li u BiH i dalje

postoji aktuelan

problem

etnonacionalizma i

koliko je bh.

društvo spremno

na rješavanje

ovog problema?

http://vijesti.ba/clanak/318428/naredna-generacija-zasluzuje-bolje-ostavstinu-pomirenja-a-nikako-nepovjerenja




















17

Mediji o pomirenju




SLIKOM DA TI

KAŽEM:

18

DEBATOLOGIJA

U julu smo govorili o sljedećim temama:

Mladi i pomirenje: ko ima koristi od

statusa quo?

Je li se izgradnja mira u BiH pretvorila u

najobičniji folklor?

Proglašenje 11. jula danom žalosti u BiH

može doprinijeti uspostavljanju

pomirenja?

Može li članstvo u EU olakšati pomirenje

u BiH?

Riječi u slici




19

Moramo nastaviti da pišemo o miru i pomirenju i

da skupa idemo naprijed. Moramo prestati

unaprijed suditi o drugima i ne dozvoliti da naše

religijsko opredjeljenje utječe na stav o ljudima

drugačijeg religijskog opredjeljenja. Šanse za

pomirenje postoje, ali je na nama da ih iskoristimo.

Ukoliko jedni drugima ne pružimo ruku postoji

mogućnost da nećemo nikada ostvariti trajni mir.

Ako to dozvolimo, pitanje novog rata je samo

pitanje časa. A da li iko zaista želi novi rat? I šta bi

dobro novi rat donio? Rat, niti jedan u historiji

čovječanstva, nije donio niti jednu dobru stvar.

Ratovi su uvijek donosili patnju, ubijanje i beznađe.

Okrenimo se zajedno miru i pružimo jedni drugima

ruku!

UMJESTO KRAJA




20

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,

Nadina Balagić, Zoran Marčeta DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 07. Juli , 2016. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI PRAVDE SARAJEVO KS Novosti JULI 2016 USA.pdf · univerzuma! puŠke bacite, olovke neka budu naŠe najjaČe odruŽje! ne rado drugima ono Što ne bi volio da drugi rade