[ibenik, povijesna jezgra, pozicije bunarskih kruna [ibenik, … · 2019. 12. 4. · Srednjovjekovni [ibenik imao je stalni problem u opskrbi vodom pa je sredinom XV. stolje}a, u

34

I. [prljan: Bunarske krune u {ibenskim eksterijerima Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (35–45)

[ibenik, povijesna jezgra, pozicije bunarskih kruna[ibenik, historical core, well-crown locations

35

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (35–45) I. [prljan: Bunarske krune u {ibenskim eksterijerima

Ivo [prljanUprava za za{titu kulturne ba{tine Ministarstva kulture,Konzervatorski odjel [ibenik

Bunarske krune u {ibenskimeksterijerima

Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper

predan 11. 11. 1998.

Srednjovjekovni prostori na{ih starih dalmatinskih gradovaimali su ~esto na povla{tenim mjestima (trgovi, raskr{}a, pred-vorja) zdence i bunare u kojim se skupljala voda, neophodnaza svakodnevni ‘ivot, posebno dragocjena u trenucima ~es-tih ratova, a nemimoilazna i po svojim simboli~kim vrijed-nostima.1 U [ibeniku su sa~uvane mnoge bunarske krune,ponekad predstavljene samo zanimljivom geometrijskomformom, a ~esto ukra{ene grbom, Kristovim monogramom ilinekom dekoracijom iz bogatog repertoara geometrijskih ilivegetabilnih oblika svojstvenih pojedinim stilovima {to semijenjahu iz stolje}a u stolje}e.

Ponekad je za~u|uju}a sli~nost starih kamenih bunarskihkruna i kapitela na stupovima. Sli~ni su im geometrijski obli-ci, a sli~ni su i detalji na uglovima. Katkad i majstori klesarisvoje umije}e klesanja bunarskih kruna prenose na klesanjekapitela.2

Osim javnih cisterni, mnoge su privatne ku}e i pala~e imalevlastite cisterne. U ‘elji da voda postane dostupna svakomdijelu ku}e, izvodila su se za pojedina razdoblja i naprednijarje{enja. Tako je u jednom renesansnom dubrova~kom dvor-cu cisterna bila povezana s prvim katom zdanja gdje se vodauzimala preko kamene bunarske krune.3

Zbog nepogodne strmine na kojoj je [ibenik gra|en mnogesu krune uvu~ene u natkrivene dijelove, obi~no podnostubi{ta koja su na izuzetan na~in uvu~ena u samu zgraduuspinju}i se kroz nekoliko njezinih katova.4

Te krune, skrivene u hladovitim interijerima drevnoga grada,nisu tema ovog rada, u kojem se pak obra|uju bunarske krune[ibenika u eksterijerima njegovih skrovitih dvori{ta i ve-likih naplovnih povr{ina javnih gradskih cisterni. A takvihse kruna u eksterijerima [ibenika do danas sa~uvalo ukupno28.5

U tipologiji sa~uvanih bunarskih kruna najprije }emo izdvo-jiti tip poligonalne bunarske krune. Poligonalni oblik kruneje vrlo star. Ve} su kamene krstionice iz doba hrvatskih naro-dnih vladara bile poligonalne.6 Prikaz poligonalne bunarskekrune nalazimo u jednom od najstarijih pisanih izvora u Hr-vata, u misalu Hrvoja Vuk~i}a Hrvatini}a iz 1404. godine.7

Poligonalne, osobito osmerostrane bunarske krune, bile suvrlo popularne u doba kasne gotike. Osmerostrane krunekasnogoti~kog tipa bile su i kasnije uobi~ajene u Dalmaciji.8

U dalmatinskoj renesansi samo se nastavlja kontinuitet izradepoligonalnih kruna. Tako su ~etverokutne profilirane krunepoznate u Dalmaciji upravo u XVI. stolje}u9 i nalazimo ih udvori{tima ruralnih ambijenata, ali i u vrtovima rasko{nihrenesansnih ljetnikovaca u Dubrovniku i na Hvaru.10 Ali toje vrijeme izgradnje i osmerokutnih kamenih zdenaca poputzdenca koji je zadarski kapetan Agostino Canal dao sagradi-ti 1546. godine uz samu morsku obalu.11

U eksterijerima drevnog [ibenika sa~uvale su se samo dvijebunarske krune poligonalnog tipa. Jedna {esterostrana, nakojoj je gotovo izlizani goti~ki {tit grba, stoji u dvori{tusamostana Sv. Frane (TABLA I, sl. 1). Druga, osmerostranakruna nalazi se na Dobri}u. Na njoj je poput grafita uklesanagodina 1842. {to je najranija vremenska odrednica izrade teneukra{ene krune, ali nije isklju~eno njeno vremensko podri-jetlo i prije XIX. stolje}a (TABLA I, sl. 2).12

Sa‘etak

Autor je popisao 28 bunarskih kruna u eksterijerima povijesne jezgre[ibenika pa ih stilski valorizira i tipolo{ki klasificira. U tipolo{kojklasifikaciji autor izdvaja sljede}e tipove {ibenskih bunarskih kruna:poligonalni tip krune, tip okrugle bunarske krune u punoj visini presje-ka (na vodoopskrbnom zdanju »4 bunara«), bunarska kruna s goti~kimslijepim lukovima, zatim karakteristi~an dalmatinski tip bunarskekrune, kvadrati~an na vrhu, okrugao pri dnu s »podrezanim« kutovi-ma i ~etiri slijepe arkadice. Slijedi tip krune s velikim akantusovimlistovima na kutovima. Krune ovog tipa razlikuju se u na~inu obliko-vanja li{}a (bujni goti~ki na~in u stilu {kole Jurja Dalmatinca ilismireni renesansni s grbovima uokvirenim vrpcama). Pregled tipovazavr{ava malom, renesansno-baroknom okruglom krunom konveks-no-konkavnog oblika.

36


^etiri okrugle bunarske krune ugnijezdile su se na naplovuvodoopskrbnog zdanja »4 bunara«. Te krune pripadaju tipu{ibenskih kruna koje su po ~itavoj visini okruglog presjeka,ali se od ostalih razlikuju {to u sredini nisu izbo~ene poputmanjeg ili ve}eg »trbuha« ve} su vertikalne od vrha do oslon-ca na podu.

Srednjovjekovni [ibenik imao je stalni problem u opskrbivodom pa je sredinom XV. stolje}a, u jeku izgradnje kate-drale, gradska uprava odlu~ila izgraditi vodoopskrbno zdanjekako bi te{ko}e s vodom ubla‘ila. Bilo je to vrijeme kad je[ibenik, zahva}en sna‘nim graditeljskim poletom, postaocentrom graditeljstva Dalmacije, a zahvaljuju}i Jurju Dal-

matincu i sredi{te graditeljske {kole. Tada su ve} zablistaleapside i krstionica katedrale, ve} su se uzdizale ili su se gradilemnogobrojne pala~e s rasko{nim portalima, prekrasnim bi-forama, triforama i ugaonim stupovima.13

Na gradnji vodoopskrbnog zdanja »4 bunara« anga‘iran jeJakov Correr za kojeg Ljubo Karaman ka‘e da je »vrstangraditelj ~atrnja u Kor~uli i [ibeniku«.14 Dakle, njegovo sudjelo ~etiri okrugle, umjetni~ki izra|ene krune (TABLA II, sl.1). Na svakoj kruni aplicirana su po tri reljefna detalja: lik Sv.Mihovila – za{titnika grada [ibenika, krilati lav s knjigom –simbol venecijanske republike i grb. Grb na kruni prikazanojna tabli pripada {ibenskom knezu J. Valaresso.15

Tabla I

37


Zanimljiv je detalj konstruktivnog spajanja kamenih panelaod kojih je sastavljena kruna. Graditelj Jakov Correr je pritomprimijenio tzv. »zup~astu vezu«, tj. spajanje poluoblimizbo~enjima (tu u ~itavoj visini krune) koji nalije‘u u polu-obla udubljenja (tako|er u ~itavoj visini krune). Taj su detaljmnogo primjenjivali graditelji starih kamenih mostova priizvedbi svodovne konstrukcije, a ima korijene u rimskojmostogradnji.16

Bunarska kruna s goti~kim slijepim lukovima oprimjerujetip dalmatinskih goti~kih kruna koji je rijedak.17 U {iben-skim eksterijerima sa~uvala se samo jedna bunarska kruna sa4 slijepa goti~ka luka (TABLA III, sl. 1). Smje{tena je uza zid

dvori{ta ku}e u Ulici Jurja Dalmatinca. Zanimljivo je da se unaselju Prvi} [epurine na otoku Prvi}u nalazi jo{ jedna kru-na, ali s prelomljenim goti~kim lukovima {to je svojevrsniraritet na {irem podru~ju ‘upanije.18

Iz {ibenske kasne gotike kao vrijedan memento ostao nam jejedan vrstan rad – bunarska kruna s kovr~avim li{}em nauglovima izme|u kojih su na svinute (kamene) ~avle ovje{enigrbovi, po jedan istovrstan na svakoj od ~etiri strane krune(TABLA III, sl. 2).19 Kruna ima tipi~an dalmatinski oblik,~etverokutan na vrhu, a okrugao pri dnu. Kovr~avi kasno-goti~ki listovi na njenim kutovima izvedeni su u stilu {koleJurja Dalmatinca, koje su on, Andrija Ale{i i ostali njegovi

Tabla II

38


pomo}nici i sljedbenici ra{irili du‘ cijele Dalmacije.20 Grbna kruni ima {tit oblika koji se upotrebljavao u Dalmaciji ukasnoj gotici.21 Ima slikovit detalj ovjesivanja uzicom nakamenom ~avlu. Grb Ludovika I An‘uvinca iz sedmogdesetlje}a XIV. stolje}a, koji je kao spolija ugra|en u ziddvori{ta samostana Sv. Frane u [ibeniku, ima identi~an de-talj.22

U povijesnoj jezgri grada danas jo{ ~e{}e nailazimo nakarakteristi~an dalmatinski tip bunarske krune, kvadrati~an

na vrhu, okrugao pri dnu s »podrezanim« kutovima i ~etirislijepe arkadice. Ovaj tip se u Dalmaciji opetuje od gotike pasve do XIX. stolje}a.23 Jedna se takva kruna sa~uvala, s ve}imo{te}enjem, u malom atriju ku}e uz ulicu Jurja [i‘gori}a (exRoberta Visiania, TABLA IV, sl. 1). To je najjednostavniji tipkoji nema nikakvih aplikacija. Na vrsnoj kamenoj kruni is-tog tipa, a danas u interijeru neko} rasko{ne renesansnepala~e Divni}, ostala nam je kruna s grbom {ibenskog plemi}aFrane Divni}a i uklesanom 1567. godinom24 {to svjedo~i o

Tabla III

39


primjeni tog tipa i u {ibenskoj renesansi (TABLA IV, sl. 2).Osim grba, kao svjetovnog obilje‘ja stambene arhitekture,nalazimo na {ibenskim kamenim krunama i sakralne mono-grame poput monograma »SMV«. Jedan takav, uokviren vrs-no izvedenim lovorovim renesansnim vijencem, stoji na kru-ni u dvori{tu kompleksa Nove crkve u [ibeniku nad zate~e-nom starom cisternom (TABLA V, sl. 1).

Na kamenoj kruni u dvori{tu biskupske pala~e, nad kratkimi prili~no izlizanim natpisom s uklesanom 1726. godinom,

nalazi se motiv Bo‘jeg jaganjca.25 Iako je cisternu biskupskepala~e u [ibeniku 1477. godine zidao graditelj zdenaca RadoRadosti} [iben~anin,26 ova kruna o~ito nije na svojoj izvor-noj poziciji ve} je izme|u 1956. i 1960. godine premje{tena,a do tada se nalazila uz {ibensku crkvu Sv. Ivana27 (TABLAV, sl. 2).

Iz skupine kamenih kruna podrezanih kutova izlazi, svojomposebno{}u, kruna u dvori{tu stare ku}e Fondra s grbom ukartu{u zaigranih baroknih voluta.28 Ta kruna nema slijepih

Tabla IV

40


lukova pa time iska~e iz navedene tipologije (TABLA VI,sl. 1).

Iz repertoara bogate kamene plastike {ibenske renesansesa~uvale su se tri kamene krune identi~nih motiva pa pri-padaju istom tipu. Rije~ je o krunama s po ~etiri velika akan-tova lista na kutovima koji se najprije uzdi‘u u plitkom reljefuda bi se tek pri vrhu elegantno povili. Upravo se u na~inupovijanja i {irini zavr{etka lista razlikuju sve tri krune. Sveimaju grbove kojima su kartu{e ukra{ene renesansnim vrpca-

ma. Na kruni koja se danas nalazi u dvori{tu pala~e Rossiniuklesana je 1584. godina, {to je jedina datacija na timkrunama i ujedno pristupnica njihovoj stilskoj karakteriza-ciji (TABLA VI, sl. 2). Grb na kruni pripada nepoznatoj obite-lji.29 Na bo~noj strani krune nalazi se Kristov monogram IHSkoji se ~esto susre}e na {ibenskim portalima.30

Druga kruna je jo{ nad starom cisternom u dvori{tu renesan-sne pala~e te ima grb obitelji Michetich (Mi{eti})31 (TABLAVI, sl. 3).

Tabla V

41


Tre}a se kruna nalazi u dvori{tu ‘enskog benediktinskogsamostana Sv. Luce, a nju je tek uzgred spomenuo {ibenskipovjesni~ar don Krsto Sto{i}.32

]iril Ivekovi} donosi fotografiju kamene bunarske kruneprekrivene rasko{nim akantovim listovima ~iji se zavr{ecina kutovima na renesansni na~in povezuju uzicama.33

Pregled drevnih {ibenskih kruna zavr{ava se malom okru-glom kamenom krunom (danas u ku}i uz Ulicu Jurja Dalma-tinca), vrsnim radom koji se isti~e do sada nezabilje‘enimdekorativnim elementima. Gornji dio krune krasi vijenac vo}ai li{}a, a donji resi skladan lovorov vijenac. Dva grba su sepriljubila uz blago ispup~eni srednji dio krune (TABLA VII,

Tabla VI

42


sl. 1). Grb s inicijalima »S« i »T« pripada obitelji Tiepolo, asa inicijalima »V« i »P« obitelji Priuli.34 Prema kartu{amagrbova i vijencima, ta kruna pripada renesansnoj stilskoj sku-pini {ibenskih kruna iska~u}i iz morfolo{ke tradicije bunar-skih kruna s podrezanim kutovima i slijepim lukovima kojeu baroknom razdoblju sve vi{e nestaju, osobito u Hrvatskomprimorju i Istri, a nadomje{taju ih kamena grla u obliku nabu-

brele konveksno-konkavne kamenice s ornamentom u pred-njoj kartu{i.35 Takvih »nabubrelih« baroknih kruna nemasa~uvanih u eksterijerima [ibenika, a sude}i po jedinoj dati-ranoj kruni iz vremena baroka (vidi TABLU V, sl. 2) izgledada su doma}i klesari bili skloniji tradicijskom tipu dalmatin-ske bunarske krune.

Tabla VII

43


Bilje{ke

1J. Chevalier – A. Gheerbrant, Rje~nik simbola, Nakladni zavodMH, Zagreb, 1989, str. 756.

2Radovan Ivan~evi}, Crkva sv. Trojstva u Hrastovlju (Istra): ro-manika ili renesansa?, Radovi IPU, 12–13, Zagreb, 1988/89, str.135; autor navodi da je zapravo poznato da se klesari kruna bunara u15. stolje}u povode za kompozicijom kapitela. Navodi primjer crkve uHrastovlju, gdje majstori bez iskustva na velikim arhitektonskim za-dacima, ali vi~ni klesanju grla cisterni, primjenjuju to na kapitele stu-pova u crkvi.

3Frano Kester~anek, Dubrova~ki renesansni dvorac XVI st. u Tricrkve i njegova kronika, Anali historijskog instituta JAZU u Du-brovniku, Dubrovnik, 1957–59, str. 409.

4Igor Fiskovi}, Utjecaji i odrazi Jurja Dalmatinca u [ibeniku, RadoviIPU, 3–6, Zagreb, 1979–1982, str. 133.

5Prema tablici klasifikacije i rasporeda arhitektonskih elemenata. Ovatablica kao i ovaj rad sastavni su dijelovi magistarskog rada autora podnaslovom Arhitektonski elementi i detalji u povijesnoj jezgri [ibenika,(Postdiplomski studij za{tite i revitalizacije graditeljskog naslje|a, Split,mentor prof. dr. Jerko Marasovi}, obranjena u Zagrebu 1994. godine).Arhitektonske snimke bunarskih kruna u prilogu ovog rada izradili suarhitekti: Nastja Alfier (TABLA VII, sl. 1); Ksenija Filipi-Ivi} (TA-BLA III, sl. 2); Vladimir Gostijanovi} (TABLA VI, sl. 2); ZdeslavSlavica (TABLA II, sl. 1); Ivo [prljan (TABLA V, sl. 2, TABLA VI,sl. 1); Anita Tur~inov (TABLA I, sl. 1 i 2); Jo{ko Vudrag (TABLAIII, sl. 1, TABLA V, sl. 1); Jagoda Zaninovi} (TABLA IV, sl. 1);Silva Zaninovi} (TABLA IV, sl. 2, TABLA VI, sl. 3). Ova dokumen-tacija je u planoteci Konzervatorskog odjela u [ibeniku.

6Eduard Peri~i}, Nin u doba hrvatskih narodnih vladara i njegovastatutarna autonomija.

7Grupa autora, Pisana rije~ u Hrvatskoj, katalog izlo‘be, Zagreb, 1986,str. 166.

8Cvito Fiskovi}, Ljetnikovac Hanibala Luci}a u Hvaru, Anali historij-skog instituta JAZU u Dubrovniku, Dubrovnik, 1960/61, str. 192;autor spominje graditelja zdenaca Radu Radosti}a [iben~anina koji jeu Hvaru sagradio cisternu sred Franjeva~kog samostana s osmerokut-nom krunom kasnogoti~kog tipa. Radosti} je sura|ivao s Jurjem Dal-matincem ve} 1449. godine na Pagu, a 1477. godine zida zdenacbiskupske pala~e u [ibeniku.

9Cvito Fiskovi}, Lastovski spomenici, Prilozi povijesti umjetnosti uDalmaciji 16, Split, 1966, str. 122.

10Cvito Fiskovi}, Ljetnikovac Hanibala Luci}a u Hvaru, str. 223.

11Aleksandar Stip~evi}, Kulturno-povijesni spomenici u Arbanasima(Zadar), Radovi centra JAZU u Zadru 24, Zadar, 1977, str. 331.

12U rukopisima don Krste Sto{i}a navodi se da je u ulici Dobri} jo{1580. godine bio bunar. Prilikom radova na ure|enju malog trga naDobri}u u sije~nju 1997. godine otkriven je fragment starog plo~nikaod plo~astog kamena i kamenja »na no‘« koji vjerojatno pripada vre-menu koje don Krsto spominje, a prema toj dataciji mo‘emo pomjeritii podrijetlo poligonalne krune; Ivo [prljan, Stari plo~nik Dobri}a,»[ibenski list«, 29. o‘ujka 1997, str. 22.

13Slavo Grubi{i}, [ibenik kroz stolje}a, izdanje Muzeja grada [ibeni-ka, [ibenik, 1974, str. 58.

14Ljubo Karaman, Dalmatinske katedrale, Radovi JAZU, 10, 1963,str. 52.

15Detaljnije o izgradnji »4 bunara« u: Josip ]uzela, Novi ‘ivot drevnihbunara, »[ibenski list«, 8. travnja 1989, str. 14.

16Milan Gojkovi}, Stari kameni mostovi, »Nau~na knjiga«, Beograd,1989, str. 48. Prilikom spomenutog ure|enja trga Dobri} rasklopila seradi obnove i navedena poligonalna bunarska kruna. Pritom je ot-kriveno da su ~etiri kamena panela krune spojena tako|er ispup~enjem-udubljenjem, ali u tlocrtnoj formi {iljka.

17Cvito Fiskovi}, Lastovski spomenici; na sl. 8 Fiskovi} prikazujeprimjerak bunarske krune s osam goti~kih slijepih lukova za koju ka‘eda predstavlja rijedak raniji tip dalmatinskih goti~kih bunarskih kruna,str. 114.

18Ivo [prljan, O bunarskoj kruni u Prvi} [epurini, »[ibenski list«, 5.listopada 1996, str. 10.

19Ivo [prljan, Arhitekt Harold Bilini} u [ibeniku, Dru{tvo arhitekata[ibenika, Zavod za za{titu spomenika kulture [ibenik, [ibenik, 1994,str. 22; kruna se danas nalazi na trgu ispred kavane »Meduli}«. Posta-vljena je prema projektu arhitektonsko-urbanisti~kog ure|enja trgaarhitekta Harolda Bilini}a 1948. godine, na prostoru gdje je u Drugomsvjetskom ratu tijekom zra~nog bombardiranja poru{eno nekoliko ku}a.

Ne zna se odakle je kruna prenesena jer prema kazivanju pok. AnteVu~i}a tu nikada nije bilo cisterne pa je Bilini} krunu postavio samoradi dizajna novonastalog urbanog prostora (zapis razgovora skaziva~em A.Vu~i}em je u dokumentaciji Konzervatorskog odjela u[ibeniku).

20Cvito Fiskovi}, Lastovski spomenici; ovaj pasus zapravo donosiFiskovi} jer je u jednoj vi{koj ku}i nai{ao na krunu identi~nog tipa, tj.s kovr~avim kasnogoti~kim listovima na uglovima, str. 117.

21Cvito Fiskovi}, Radovi Nikole Firentinca u Zadru, »Peristil« 4, Split,1961, na str. 66. autor donosi grb obitelji Detrico iz kapele koja datiras kraja XV. stolje}a. Fiskovi} grb pripisuje Nikoli Firentincu, a ima{tit potpuno identi~nog oblika kao na prikazanoj kasnogoti~koj kruniu [ibeniku.

22Ivo Babi}, An‘uvinski grbovi u Trogiru i [ibeniku, Prilozi povijestiumjetnosti u Dalmaciji 20, Split, 1975, str. 44.

44


23Cvito Fiskovi}, Lastovski spomenici, str. 119.

24Fotografiju ove bunarske krune objavljuje Jelka Peri}, [ibenska ku}aod najstarijih vremena do XVIII. st., Radovi instituta JAZU, br. 2,1955, sl. 7, str. 255.

25Vanda Ekl, Ranogoti~ka propovjedaonica u Kanfanaru, BulletinJAZU br. 3, 1961, str. 167; od X. stolje}a motiv Bo‘jeg jaganjcadobiva atribut, mali barjak na kri‘u uskrsnu}a pri ~emu je jedna nogasvinuta oko dr{ka trijumfalnog barjaka. Kao simbol Krista janje jenajomiljeniji i naj~e{}e upotrebljavan simbol u svim razdobljimakr{}anske umjetnosti; Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike za-padnog kr{}anstva, Sveu~ili{na naklada »Liber«, Kr{}anska sada-{njost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979, str. 293.

26Cvito Fiskovi}, Ljetnikovac Hanibala Luci}a u Hvaru, str. 192.

27Prema kazivanju don Veljaka Jadronje iz [ibenika, 28. sije~nja 1992.godine.

28Jelka Peri}, nav. djelo, str. 243, sl. 5.

29F. A. Galvani, Il re d’ armi di Sebenico, Venezia, 1883, grb je objav-ljen na tabli XIX. i opisan na str. 22.

30Cvito Fiskovi} pi{e da je monogram IHS ~est od XV. do XVIII. st.osobito u dubrova~kom kraju; Spomenici otoka Visa od IX. do XIX.st., Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 17, Split, 1968, str. 212.

31F. A. Galvani, nav. djelo, str. 153, tabla X.

32Krsto Sto{i}, Benediktinke u [ibeniku, posebni otisak iz »Croatiasacra«, Zagreb, 1934, str. 22.

33]iril M. Ivekovi}, Gra|evinski i umetni~ki spomenici Dalmacije, sv.II, izdanje »Jadranske stra‘e«, Beograd, 1928, tabla 28 g.

34F. A. Galvani, nav. djelo, str. 24, tabla XIX.

35Radmila Matej~i}, Barok u Istri i Hrvatskom primorju, Zagreb,1982, str. 609, sl. 326.

45


Summary

Ivo [prljan

Well Crowns in the [ibenik Exteriors

The author has listed 28 well crowns in the exteriors of [ibe-nik’s historical core, which he stylistically evaluates and ty-pologically classifies. In the typological classification theauthor singled out the following types of the [ibenik wellcrowns: the polygonal crown type, the round well-crown typeas high as the section (on the »Four Wells« water-supplystructure), the well crown with Gothic blind arches, and thecharacteristic Dalmatian well-crown type, square at the top,round at the bottom with »trimmed« corners and four smallblind arcades. The following is the crown type with big acan-thus leaves at the corners. Crowns of this type differ in themanner of leaf formation (the lavish Gothic manner in thestyle of the Juraj Dalmatinac school or the tranquil Renais-sance manner with coats of arms framed by ribbons). Thereview of types ends with the small round Renaissance-Ba-roque crown of a convex-concave form.

Documents

[ibenik, povijesna jezgra, pozicije bunarskih kruna [ibenik, … · 2019. 12. 4. · Srednjovjekovni [ibenik imao je stalni problem u opskrbi vodom pa je sredinom XV. stolje}a, u