PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA _33

I. STOP RASTU PLACA U JAVNOMSEKTORU

Nakon intenzivnih pregovora tijekom 2000., vrlo je izvjesno da ceuskoro biti potpisan novi stand-by aranzman s MMF-om. Vlada jeocigledno zakljucila da joj je takav aranzman potreban kao znak potporenjezinoj ekonomskoj politici. Pretpostavlja se da bi osobitomedunarodna financijska trzista mogla registrirati aranzman kao potvrduvjerodostojnosti Vladine politike. Vecinu zahtjeva koje je MMF ranijeizrazavao, poput zamrzavanja placa u javnom sektoru za sljedece trigodine, privatizacije i razbijanja monopola u drzavnom vlasnistvu, teprovedbe reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, Vlada je - cini se- prihvatila i djelomicno ugradila u drzavni proracun za 2001.

Posljednji raspolozivi podaci o bruto domacem proizvodu pokazuju rastukupne gospodarske aktivnosti u drugom tromjesecju 2000. godine od3.7 posto u odnosu na isto tromjesecje prethodne godine. Uz rast od 4posto u prvom tromjesecju, rast BDP-a u prvom polugodistu iznosio je3.8 posto. Dosad raspolozivi pokazatelji, vezani ponajprije za uspjesnuturisticku sezonu, upucuju da je razmjerno snazan rast nastavljen i utrecem tromjesecju. Tijekom prve polovice 2000. agregatni je rastprvenstveno bio voden snaznom osobnom potrosnjom (rast od 5,3posto) i rastom izvoza roba i usluga (7,4 posto). Investicije u fiksni kapitalbile su slabe i na razini nizoj nego godinu dana ranije. Medutim,desezonirani podaci pokazuju odrecteni rast investicija i registriraju prveznakove uzlaznog trenda.

Dok je 1999. godina bila obiljezena konsolidacijom financijskihdugovanja i potrazivanja sektora stanovnistva, u 2000. godini se mozeuociti veca sklonost ovog sektora zaduzivanju, i to kao rezultat razmjerno

34_ Broj 84 / 2000.

povoljnijih uvjeta kreditiranja i vece ponude bankovnih kreditanamijenjenih upravo stanovnistvu. Uz rast realnih dohodaka, to je imaloza posljedicu znacajno povecanje osobne potrosnje. Najavljenopovecanje trosarina na automobile, koje ce stupiti na snagu pocetkom2001. godine, potaknulo je ubrzanu kupovinu automobila, sto bi moglojednokratno povecati osobnu potrosnju u posljednjem tromjesecju 2000.Nakon oporavka u 1999. i dostizanja razine od oko 8 posto, ocekuje seda bi - kao posljedica takvih kretanja - stopa stednje sektora stanovnistvau 2000. godini mogla iznositi priblizno 4 posto.

BRUTO DOMACI PROIZVOD110

105

i= .h i= i= -fc

-ORIGINALNI PODACI -DESEZONIRANO -TREND-CIKLUS

Izvor za originalne podatke: Drzavni zavod za statistiku.

U drugom je tromjesecju 2000. godine realna drzavna potrosnja pocelaopadati. Vlada, medutim, nije uspjela smanjiti broj zaposlenih u javnomsektoru, pa je smanjenje potrosnje osrvareno prije svega zbog nize razineizdataka za nabavku roba. Drzava je obustavila i vecinu investicijskihprojekata koje je ranije financirala. Kao posljedica snaznog smanjenjapotraznje za gradevinskim projektima, ukupna se investicijska aktivnostnastavila smanjivati u prvom polugodistu 2000. Podaci o uvozu

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA _35

kapitalnih dobara, kao i njihova domaca proizvodnja ukazuju na blagioporavak investicija u opremu i strojeve, i to kao posljedice poboljsaneprofitabilnosti sektora poduzeca.

Druga polovica 2000. donijela je razmjerno slabu industrijsku aktivnost.Vec peti mjesec za redom, od srpnja do studenog, desezonirani podacipokazuju negativne mjesecne stope promjene. Kumulativni je rastindustrijske proizvodnje za prvih jedanaest mjeseci 2000., u usporedbis istim razdobljem prethodne godine, iznosio samo 2,1 posto, a trendukupne industrijske aktivnosti postao je negativan. Nesto je povoljnijasituacija u preradivackoj industriji, gdje je kumulativni rast u 2000.dosegao 3,4 posto. Medutim, trend je isto tako negativan. Jos se uvijekpitamo obuhvaca li sluzbena statistika reprezentativan uzorakindustrijskog sektora, buduci da pokazatelj ocekivanja poslovnihsubjekata, zasnovan na anketi provedenoj krajem treceg tromjesecja2000., pokazuje prilicno snazan optimizam proizvodaca u preradivackojindustriji. Takav je optimizam bio potaknut ponajprije optimisticnimocekivanjima u pogledu domace potraznje te, u nesto manjem obujmu,izvozne potraznje1.

Nakon izrazito snaznog rasta u prvoj polovici 2000., obujam trgovine namalo oslabio je nakon Ijeta. Desezonirani podaci za mjesec rujanpokazuju pad realnog prometa u odnosu na kolovoz, a to se ponoviloi u listopadu. Bez obzira na to, nakon deset mjeseci zabiljezen je izuzetnosnazan kumulativni realni rast od 14,7 posto u odnosu na isto razdobljeprethodne godine. Nasuprot tome, u prvih devet mjeseci 2000.gradevinarstvo nastavlja s negativnim trendom svoje aktivnosti. Vec odranije niska aktivnost u torn je vremenu smanjena za dodatnih 11 postou odnosu na odgovarajuce razdoblje 1999.

1 Konjunkturni test se redovito objavljuje u Privrednom ujesniku.

36 Broj 84 / 2000.

TRGOVINA NA MALO I GRAOEVINARSTVO1995.=100 desezonirano

140 -

130

120

110

100

'« £ §• = '» £ § • " ' • » S

-GRADEVINARSTVO TRGOVINA

Izvorza originalne podatke: Drzavni zavod za statistiku.

Izvoz roba je tijekom 2000. iskazivao uzlazni trend, ohrabren ocitopovoljnim kretanjima u svjetskom gospodarstvu, a narocito podrucju"eura". Blago usporavanje rasta izvoza u trecem tromjesecju, posljedicaje prije svega manjeg izvoza brodova. Izrazen u eurima, izvoz robapovecan je u prvih deset mjeseci 2000. za oko 18 posto u odnosu na istorazdoblje prethodne godine, dok je uvoz u isto vrijeme porastao za oko17 posto. Treba spomenuti da je navedeno povecanje izvoza ostvarenouglavnom na trzistima EU-a. Uvoz je dosad slijedio dinamiku domacepotraznje s razmjerno kratkim vremenskim zaostatkom. Zbog toga jeozivljavanje potraznje na domacem trzistu u prvoj polovini 2000.potaknulo rast uvoza. Pored vec poznate uvozne ovisnosti domaceggospodarstva, rast cijena nafte i aprecijacija americkog dolara nisudopustili smanjivanje deficita vanjske trgovine. Smanjivanje deficitatekuceg racuna bilance placanja u 2000. stoga ce uglavnom biti rezultatiznimno dobre turisticke sezone, koja je - zbog povoljnih vremenskihuvjeta - bila produzena i na rujan. Kao posljedica toga, u prvih deset

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA .37

mjeseci 2000. broj nocenja inozemnih turista povecan je za 56 posto uusporedbi s prethodnom godinom.

ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

1200

1000 -

800

600

400

200

0

u tisucama eura

Illllllllllllllllllllll-200 -

-400 -

-600 -

-800

1 1 I I 1 I 1 1

1IZVOZ •DEFICIT -UVOZ

Izvor za originalne podatke: Dilavni zavod za statistiku.

Na kretanja na trzistu rada u posljednjim su mjesecima dominantnoutjecali sezonski cimbenici. Tijekom Ijeta zaposlenost je povecana uturizmu i ugostiteljstvu, zbog cega je ujedno smanjena i nezaposlenost.U rujnu i listopadu kretanja su promijenjena. Tako je u listopadu ukupanbroj zaposlenih bio za 1,7 posto manji od u sezonskog maksimuma usrpnju. Ako se otkloni utjecaj sezonskih varijacija, podaci pokazuju da sezaposlenost posljednjih mjeseci smanjuje po godisnjoj stopi od 3-4posto.

Sektor obrtnisrva i samostalnih profesija bio je prije dvije do tri godineiznimno ziv u pogledu zaposljavanja. No, u posljednje je vrijeme ovomsektoru svojsrvena stagnacija, sto pokazuje da on trenutno nije umogucnosti apsorbirati viskove zaposlenih koji se pojavljuju u procesurestrukturiranja vecih poduzeca. Obrtnistvo se jos uvijek nije oporavilo

38 Broj 84 / 2000.

od recesije iz 1998 i 1999., pa je ocigledno da mu je za oporavakpotrebno jos vremena, kao i dinamicnija ukupna gospodarska aktivnost.

Nezaposlenost postupno postaje najvazniji gospodarski problemHrvatske. Nedavna recesija potaknula je ubrzano otpustanje, tako da jerast broja nezaposlenih dosegao preko 10 posto na medugodisnjojrazini. Nakon sezonskog smanjenja tijekom Ijeta, nepovoljna kretanja sunastavljena tijekom jeseni priblizno jednakim intenzitetom kao i ranije.Stopa registrirane nezaposlenosti dosegla je u listopadu 22 posto.Posljednji podaci iz Ankete o radnoj snazi, koji se odnose na prvopolugodiste 2000. pokazuju nesto nizu, ali isto tako rastucu stopunezaposlenosti od 15,1 posto (u usporedbi sa 14,5 posto u drugompolugodistu 1999). Moze se zakljuciti da se proces strukturnogprilagodivanja jos uvijek provodi smanjenjem broja zaposlenih, a nestvaranjem uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta.

BROJ NEZAPOSLENIH

400000

350000

300000

250000

200000

150000

100000 -

-Original™ podaci •Desezonirano

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

Rast placa u Hrvatskoj posljednjih je mjeseci bio usporen. Prosjecnamjesecna neto placa u rujnu je iznosila 3303 kuna (priblizno 860 DEM,tj. 387 USD) i ona je bila priblizno konstantna sve od ozujku 2000. Ipak,u usporedbi s istim razdobljem prosle godine, rast neto placa iznosio je8,6 posto nominalno, odnosno 1,9 posto realno. Zbog poreznograsterecenja dohodaka od rada, bruto trosak rada u posljednjih jegodinu dana porastao umjerenih 2,9 posto, sto je manje od stopeinflacije. Usporavanje rasta placa nastalo je uglavnom zbog stabiliziranjaplaca u javnom sektoru i to nakon smanjivanja bruto placa za 5 posto uozujku 2000. godine. lako je rast placa u poslovnom sektoru malousporen, i dalje je prilicno snazan, pa se moze zakljuciti da jedemonstracijski ucinak smanjivanja placa u javnom sektoru na poslovnisektor - za sada - izostao. No, treba istaknuti da je poslovnom sektorupotrebno odredeno razdoblje da bi poceo "oponasati" kretanje placa ujavnom sektoru. Naime, u trenutku kad su smanjene place u javnomsektoru, vecina kolektivnih ugovora o placama u poslovnom sektoru(najcesce u trajanja od godinu dana) vec je bila sklopljena, a njima jeutvrdena prilicna ekspanzija placa prvenstveno pod dojmom snaznograsta placa u javnom sektoru krajem prosle godine.

U trenutnoj situaciji relativnog zaostajanja placa u javnom sektoru uodnosu na ostatak gospodarstva, sindikati i zaposlenici u torn sektoruiskazuju nezadovoljstvo i cini se da je na pomolu trajniji sukob s Vladom.Kolektivnim je ugovorom za place u javnom sektoru propisanouskladivanje s rastom placa u javnim i drzavnim poduzecima vec ulistopadu 2000, no Vlada i sindikati ne mogu se sloziti oko tumacenjaodredbi tog kolektivnog sporazuma. Osim toga, Vlada tvrdi da suzahtjevi sindikata nerealni i da u proracunu nema sredstva za podizanjeosnovice placa, vec ce se isplatiti samo jednokratne naknade placa uiznosu koji odgovara 8,5 posto place za tri mjeseca za koja je predvidenouskladivanje. Konacno, u proracunu za 2001. godinu predvideno je 10postotno linearno smanjivanje mase placa i naknada za sve korisnikedrzavnog proracuna. Sindikati javnih i drzavnih sluzbi nezadovoljnitakvim stavovima Vlade poduzeli su nekoliko strajkova, ali je takav oblik

4Q_ Broj 84 / 2000.

iskazivanja nezadovoljstva za sada obustavljen. Vlada je pak objavila danece biti smanjivanja osnovice individualnih placa.

Cini se da ce se tesko pomiriti stavovi Vlade i sindikata u javnim idrzavnim sluzbama. S jedne strane, Vlada ima vrlo ogranicenmanevarski prostor zbog prenapregnutog proracuna. S druge strane,sindikati ne zele prihvatiti, prema njihovom tumacenju, nepostivanjekolektivnog ugovora, kao niti objasnjenja da u proracunu nemadovoljno novaca za povecanje placa, jer su u isto vrijeme povecaniukupni socijalni transferi. Otpustanje viskova zaposlenih u drzavnojupravi moglo bi olaksati pritisak na ukupnu masu placa u proracunu, nou situaciji kada je sposobnost malih poduzeca i obrtnistva da apsorbirajurastucu nezaposlenost vrlo ogranicena, takva mjera mogla bi izazvatigolemo nezadovoljstvo. Socijalno partnerstvo i sporazum na nacionalnojrazini o osnovnim smjernicama buduce ekonomske politike, ukljucujucii politiku placa, bio bi vrlo pozeljan i mogao bi smanjiti rastuce socijalnenapetosti.

TROSAK RADA I INFLACIJA%-tna promjena u odnosu naisti mjesec prethodne godine

16

14

12 -a \P^\

Izvori: Driavni zavod za statistiku i Ekonomski institut, Zagreb.

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA 41

Ubrzavanje inflacije sada je vec sasvim ocigledno. Nakon rasta cijena namalo u studenom od 0,2 posto, inflacija je dosegla 7,7 posto namedugodisnjoj razni. Buduci da je povecanje stopa inflacije ponajviserezultat visih cijena uvozne nafte i jacanja americkog dolara u odnosu naeuro, monetarne vlasti do sada nisu iskazivale zabrinutost takvimkretanjima. Cini se, isto tako, da je prelijevanje povecanih cijenaenergenata na cijene ostalih potrosackih dobara bilo ogranicenogintenziteta. Prema ugovoru sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, od1. prosinca smanjene su carinske stope za veci broj, uglavnomprehrambenih proizvoda. Daljnje smanjenje carinskih stopa prema tornugovoru pocet ce se primjenjivati od 1. sijecnja 2001. Zajedno socekivanim stabilnim tecajem kune prema euru, to bi trebalo pomociusporavanju inflacije u nadolazecem razdoblju.

Kao sto je bilo i najavljeno, u studenom je Hrvatska narodna bankazapocela s primjenom novih mjera monetarne politike koje se odnose naprovedbu odluke o unifikaciji i postupnom smanjenju jedinstvene stopeobvezne rezerve na kunske depozite sa 28,5 na 23,5 posto. Tako jepocetkom studenog proveden prvi korak u pravcu pojednostavljenjaovog instrumenta monetarne politike, spustanjem stope obvezne pricuvekunskog dijela za dva postotna poena, dakle na 26,5 posto. U prosincubi trebalo zapoceti i s primjenom ove odluke na devizni dio obveznerezerve, te dodatno smanjiti stopu izdvajanja na konacnih 23,5 posto.Promjene u instrumentariju monetarne politike dovele su u prvommjesecu primjene nove odluke do oslobadanja kunskih likvidnihsredstava u iznosu od 370 milijuna kuna. Polovica tih sredstavaizdvojena je na poseban racun kod HNB-a, a preostali su dio bankeiskoristile za dodatni upis kunskih blagajnickih zapisa. Nakon gotovodeset mjeseci od posljednje devizne intervencije, u studenom je sredisnjabanka na deviznoj aukciji sterilizirala dio kunske likvidnosti u iznosu odoko 50 milijuna USD. Usprkos povremenim oscilacijama likvidnosti usustavu, dosadasnji potezi sredisnje monetarne vlasti tijekom primjenenovog instrumentarija ukazuju na vjerodostojno vodenje monetarne

42 Broj 84 / 2000.

politike usmjerene na odrzavanje stabilnosti cijena i tecaja. U drugojpolovici listopada kuna je pocela lagano slabiti u odnosu na euro inarocito u odnosu na americki dolar, sto je uobicajena, premda ponestozakasnjela sezonska pravilnost. Nakon sto je pocetkom studenogsredisnja banka intervenirala na trzistu, cime je pomognuta sterilizacijasnazne kunske likvidnosti poslovnih banaka, slabljenje kune je usporeno.Krajem studenog njezin je tecaj odnosu na euro bio samo 0,8 postoslabiji nego dva mjeseca ranije.

7000

6000

5000

nilijuni kuna

DEPOZITNI NOVAC STANOVNISTVA I PODUZECA(kraj razdoblja)

-Poduzeca •Stanovnistvo

Izvor: Hrvatska narodna banka

Pred kraj 2000. godine ipak dolazi do postupnog smirivanja dosadasnjegvrlo intenzivnog rasta pojedinih monetarnih agregata. Prije svega, rijecje o gotovo svim komponentama novcane mase Ml, koja je u rujnuzabiljezila izrazito visoku medugodisnju stopu rasta od 27,2 posto, dokje u listopadu ostvarena stopa od 20,9 posto u odnosu na isti mjesecprosle godine. Omjer gotovine i depozitnog novca i dalje pada, premdaje vidljiva promjena trenda kretanja obiju varijabli. Gotov novae tijekomove godine nije rastao ni priblizno tako brzo kao depozitni novae, zbog

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

pozitivnog efekta podmirivanja dugova sredisnje drzave sto se narocitoodrazilo na povecanje razine depozitnog novca poduzeca. Gotovina jeu listopadu u odnosu na isti mjesec prosle godine porasla tek za 3,4posto sto je znatno manje u odnosu na prethodni podatak od 14,6 postou rujnu. U listopadu dolazi i do prvih znakova usporavanja dosadasnjegbrzog rasta depozitnog novca o cemu svjedoci smanjenje medugodisnjestope rasta s 35,9 u rujnu na 33,7 posto. Razlicit intenzitet smirivanja ukretanju gotovine i depozitnog novca ipak i dalje utjece na smanjenjenjihovog omjera.

Da je bankovni sustav zadovoljavajuce konsolidiran, a monetarna vlastdosad uspjesna u provedbi novih mjera novcane politike svjedoce ipodaci o stabilnom ovogodisnjem kretanju stednje u domacim bankama.U mjesecu listopadu devizni su depoziti dostigli 45,2 milijarde kuna, stoje za 39,8 posto vise nego u istom mjesecu prosle godine. Kunska jestednja rasla po nesto nizim stopama, ali je ipak tijekom godine stabilnopovecavana te je u listopadu medugodisnja stopa rasta iznosila 24,8posto. Plasmani su i dalje jedini monetarni agregat koji tijekom ovegodine nije postigao znacajniji rast cak i usprkos znacajnijem padukamatnih stopa. Negativnu medugodisnju stopu rasta ukupnih kreditau rujnu (-0,4) zamijenila je niska, ali pozitivna stopa od 0,2 posto ulistopadu, sto bi mogao biti nagovjestaj promjene njihovog dosadasnjegnegativnog trenda. Unatoc smanjivanju kamatnih stopa i poboljsanojlikvidnosti ukupnog bankarskog sustava, postaje ocigledno da seiskljucivo monetamim mjerama ne moze potaknuti toliko ocekivani brzioporavak hrvatskog gospodarstva, dok istovremeno te mjere nisupopracene adekvatnim mjerama brzeg strukturnog prilagodavanja,jacanja fiskalne discipline, te podizanjem razine efikasnosti hrvatskogpravosudnog sustava.

Broj 84 / 2000.

100

KREDITI PODUZECIMA I STANOVNISTVU(medugodisnje stope rasta)

-20

Izvor: Hrvatska narodna banka.

»poduzeca

Od Ijetnih mjeseci do listopada porezni se prihodi sredisnje drzaveoporavljaju, dokazujuci time jos jednom sposobnost sada vec bivsegporeznog sustava da generira stabilan i predvidiv iznos prihoda. U istoje vrijeme situacija s proracunskim izdacima bila znatno nestabilnija, uzosobito izrazen rast transfera fondovima mirovinskog i zdravstvenogosiguranja. U listopadu su oni dosegli vise od 2 milijarde kuna,zahvaljujuci ponajprije dodatnom transferu od priblizno 900 milijunakuna za potrebe otplate kredita mirovinskog fonda, sto ponovoupozorava na nuznost hitne reforme sustava mirovinskog i zdravstvenogosiguranja. Kao posljedica rastucih transfera, ukupni rashodi proracunabili su iznimno visoki, posebice u listopadu kada su dosegli 5,4 milijardekuna, i kada je proracun bio u deficitu, bas kao i svakog prethodnogmjeseca, sve od veljace 2000.

Zbog odgadanja druge faze privatizacije Hrvatskih telekomunikacija,Vlada je morala revidirati proracun za 2000. Prema rebalansu koji je u

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA 45

Saboru prihvacen u studenom, ovogodisnji ce prihodi drzavnogproracuna iznositi priblizno 5 milijardi kuna manje nego sto je to ranijeplanirano, a proracunski ce deficit doseci 6,6 milijardi kuna, ili 4,2 postoBDP-a. Krajem studenog Vlada je pripremila drzavni proracuna za 2001.godinu, koji je u Saboru, uz manje izmjene, usvojen sredinom prosinca.Premda u trenutku pisanja ovog teksta jos uvijek ne raspolazemosluzbenom verzijom proracuna, dostupni podaci potvrduju da ceproracun donijeti ostar rez u vecini kategorija izdataka - placama, ostalimizdacima za nabavku roba i usluga, te kapitalnim izdacima. Jedino je kodsubvencija i transfera fondovima socijalnog osiguranja planiranopovecanje izdataka. Rastom subvencija namjeravaju se ublaziti ucincismanjivanja carinske zastite za poljoprivredne proizvode nakonpristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, dok je rast transferafondovima uzrokovan, s jedne strane, potrebom nadoknadivanjaizgubljenih prihoda fondova zbog smanjivanja stopa obveznihdoprinosa, te, s druge strane, "vracanjem duga" umirovljenicima.

TRANSFERI I UKUPNI DEFICIT/SUFICIT DRZAVNOG PRORACUNA

4000u milijunima kuna

3000 -

2000 -

1000 -

0 -

-1000 -

-2000

•s >

•Transfer! -Ukupni deficit/suficit

Izvor: Ministarstvo financija RH.

45 Br°j

Promjene se mogu uociti i na strani prihoda. Naime, novi zakoni oporezu na dohodak i porezu na dobit, koji su nedavno usvojeni uSaboru, podrazumijevaju odstupanje od ranijeg sustava izravnogoporezivanja temeljenog na potrosnji. Namjera Vlade da promijeni samkoncept oporezivanja vec je izazvala zive rasprave u poslovnom svijetu.Dok se fiskalni ucinci novog zakona o porezu na dobit ocekuju tek u2002. godini, promjena zakona u porezu na dohodak vec ce 2001.godine dovesti do smanjenja prihoda iz tog izvora. Sljedeca uocljivakarakteristika proracuna za sljedecu godinu je njegovo snazno oslanjanjena prihode od privatizacije, koji su planirani u iznosu od oko 8,5 milijardikuna.

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA _47

OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI

1S 96. 1997. 1998. 1999. 2000.1-10

Slope meflugodisnjih promjena

Bruto domaci proizvod (realni)Industrijska proizvodnja (fizicki obujam)Gratfevinarstvo (fizicki obujam)Turizam (nocenja)Trgovina na malo (realni promet)

Izvoz roba (USD)Izvoz roba i usluga (USD)Uvoz roba (USD)Uvoz roba i usluga (USD)

Masa neto placa (realna)Prihodi Drzavnog proracunaUkupne medunarodne pricuve (USD. pros.)Raspoloziva deviz. sredstva (USD, prosjek)Primarni novae (prosjek)Novcana masa (prosjek)Ukupna likvidna sredstva (prosjek)Cijene na malo (prosjek)

5.9 6.8 2.53.1 6.8 3.79.0 16.6 0.7

66.5 41.3 3.23.4 14.9 -0.4

-2.6 -7.6 8.910.7 4.8 4.23.7 16.9 -7.9

6.9 14.7 -6.6

4.1 12.3 5.312.1 7.9 29.4

19.7 12.1 10.3

41.1 14.7 6.226.0 20.0 1.920.4 23.0 1.842.5 39.1 14.5

3.5 3.6 5.7

-0.3 3.8*

-1.4 2.3-7.7 -11.0"

-15.1 45.2

-4.8 14.7

-5.8 2.3-5.7 4.6*

-7.2 1.7-9.0 -3.0*

3.4 3.46.9 -2.9

3.8 19.2

-11.3 21.0

-5.8 7.7-4.5 13.8

-2.1 12.8

4.2 5.9

Nominalni pokazatelji

Bruto domaci proizvod (mil. USD)Izvoz roba (mil. USD)Uvoz roba (mil. USD)Izvoz roba i usluga (mil. USD)Uvoz roba i usluga (mil. USD)Saldo tekucih transakcija (mil. USD)Raspoloziva dev. sredstva (mil. USD, kraj razd.)Inozemni dug (mil. USD, kraj razdoblja)Saldo konsolidir. proracuna (postotak od BDP)Kamatna stopa (prosjecna, godisnja)Tecaj DEM (kraj razdoblja)Tecaj USD (kraj razdoblja)Stopa nezaposlenosti (pros.)

*sijecanj-lipanj"sijecanj-rujan

19872 20109 217524512 4171 4541

7788 9104 83837843 8221 8569

201764280 35307777 62938079 3612*

9953 11415 10663 9701 4508*-1148 -2343 -15504306 4872 47655308 7452 9648

-0.4 -1.3 0.722.5 15.5 15.8

3.56 3.51 3.74

-1469 -711*4634 57189896 9834**

-2.0

14.9 12.4

3.93 3.85

5.54 6.30 6.25 7.65 8.89

16.4 17.5 17.6 19.1 21.1

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

-UK

UP

NO

--

RU

DA

RS

TV

O I V

AD

EN

JE

-

- P

RE

RA

OIV

AC

KA

IN

DU

ST

RIJ

A -

OP

SK

RB

A E

L.

EN

ER

GU

OM

, P

LIN

OM

I V

OD

OM

-

a, 9

95, 1

0l

OR

IGIN

ALN

I P

OD

AC

I•

DE

SE

ZO

NIR

AN

OT

RE

ND

-CIK

LUS

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

-VA

DE

NJE

UG

LJE

NA

I L

IGN

ITA

(0

.00

) -

8i

S8

83

SS

33

£i

§£

S:

§S

&$

&S

3j

S3

SS

S&

- V

AD

EN

JE

NA

FT

E I

ZE

MN

OG

PL

INA

(4.

14) -

D 4

rr-r.

,-n.i , , . , . .

i i

. r, v

. , , . , .'rrrr,

, , ,

, , I .

, I I

CN

CN

Oi

nn

co

'j

-'

a-

^-

in

io

mt

ot

ot

or

-.

i^

g-

aJ

to

gJ

ro

r~-

VA

DE

NJE

OS

TA

LIH

RU

DA

I K

AM

EN

A (1.4

0)

-01

995=

100

OR

IGIN

ALN

I P

OD

AC

ID

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- P

RO

IZV

OD

NJA

HR

AN

E I

PIC

A (

21.6

9) -

- P

RO

IZV

OD

NJA

DU

HA

NS

KIH

PR

OIZ

VO

DA

(2.0

5) -

cn

- P

RO

IZV

OD

NJA

TE

KS

TIL

A (

1.1

7)-

- P

RO

IZV

OD

NJA

OD

JEC

E (

3.42

) -

¥

'S'

'J

'?

'W

'5

'3-

:=

% j

5 '5

'5

- -J

- '5

3- =

-5

'§:^

'5

'jf

-^

'5

'3

1

' O

RIG

INA

LNI

PO

DA

CI

• D

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

SO o O

zo05jc_(0

TJ30

D

I

VMIlIlOd VMSWONOM3 I VfNV13HM VNQ3HAIHd |

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Cn

- P

RO

IZV

OD

NJA

KO

KS

A,

NA

FTN

IH D

ER

IVA

TA

(3.

72) -

- P

RO

IZV

OD

NJA

KE

MIK

AU

JA I K

EM

IJS

KIH

PR

OIZ

VO

DA

(8.

98) -

- P

RO

IZV

OD

NJA

PR

OIZ

VO

DA

OD

GU

ME

I P

LA

ST

IKE

(1.

85)

--

PR

OIZ

VO

DN

JA O

ST

AL

IH N

EM

ET

AL

NIH

MIN

ER

AL

NIH

PR

OIZ

VO

DA

(4.

79) -

OR

IGIN

ALN

I P

OD

AC

ID

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S1C o

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- P

RO

IZV

OD

NJA

ME

TA

LA

(0.

99)

-

- P

RO

IZV

OD

NJA

ST

RO

JEV

A I

UR

ED

AJA

(2.

72)

-

- P

RO

IZV

OD

NJA

PR

OIZ

VO

DA

OD

ME

TA

LA

, O

SIM

ST

RO

JEV

A (

3.9

4| -

- P

RO

IZV

OD

NJA

UR

ED

SK

IH S

TR

OJE

VA

I R

AC

UN

AL

A (

0.12

| -

• O

RIG

INA

LNI

PO

DA

CI

• D

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S

00

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- PR

OIZ

VO

DN

JA E

LEK

TR

ICN

IH S

TRO

JEV

A I

AP

AR

AT

A (2

.62]

-- P

RO

IZV

OD

NJA

RT

V I

KO

MU

NIK

AC

IJS

KIH

AP

AR

ATA

(3.

24)

-

:» 's

't :J

a '? :

- s

'? ™

's "s :

» 's

'=r S

s ? :»

> j

s '>

'* :j

- P

RO

IZV

OD

NJA

ME

DIC

INS

KIH

, P

RE

CIZ

NIH

,O

PTI

CK

IH IN

ST

RU

ME

NA

TA

(0.7

8) -

- P

RO

IZV

OD

NJA

MO

TOR

NIH

VO

ZIL

A,

PR

IKO

LIC

A (0

.27)

-

. O

RIG

INA

LNI

PO

DA

CI

• D

ES

EZO

NIR

AN

OTR

EN

D-C

IKLU

S

S3 O O O

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

Q

I6ECQ.

(0-)cc(/)Qz