I. O b r a z l o ž e nj e - Zavod za prostorno uređenje Virovitičko …juzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/u-1... · 2018. 6. 3. · Zavod za prostorno uređenje 1-6 Tablica

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKEUŠ

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-1

I. O b r a z l o ž e nj e

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ


1-2

UVOD

Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom

uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za

unapređenje stanja u prostoru općine Mikleuš iz 2003. godine (Sl. glasnik općine Mikleuš 1/03)

Prostorni plan uređenja Općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja,

namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora i

druge elemente od važnosti za područje Općine.

Nosilac izrade Prostornog plana uređenja Općine je općina Mikleuš, a izrađivač Zavod za

prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije.

Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine,

broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Mikleuš korištene su, između ostalih, i

slijedeće studije i elaborati:

- Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za

geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998.god.)

- Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka

istraživanja, Zagreb)

- Studija odvodnje područja vodne zajednice «Virovitička podravina» Virovitica, 1973.god.

- Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d.

Varaždin – T.D. 4497/94)

- Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje)

- Seizmičnost područja (Geofizički zavod PMF Sveučilišta u Zagrebu, 1980. god.)

- Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskoga gorja s prikazom mineralnih sirovina

(Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1990.god.)

- Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog

fakulteta u Zagrebu)

- Konzervatorska podloga (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulture, Konzervatorski

odjel u Požegi)

- Lovnogospodarska osnova

- Građevinsko tehnička studija podravske brze ceste (IGH Osijek, 2003.god.)

Prilikom izrade ostvarena je suradnja s Ministarstvom kulture, Ministarstvom poljoprivrede i

šumarstva i vodnog gospodarstva, Državnom geodetskom upravom, Uredima državne uprave,

Općinom Mikleuš, Županijskom upravom za ceste, TK Centrom Virovitica, Hrvatskim vodama,

Hrvatskim šumama, Komrad d.o.o. Slatina, Lovačkim udrugama, te brojnim pojedincima.



1-3

1. POLAZIŠTA



1-4

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i

sustave Županije i Države

Općina Mikleuš nalazi se u jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na prostoru

Slavonskog gorja. Sa sjeverne strane graniči sa općinom Nova Bukovica, sa istočne i južne strane

sa općinom Čačinci, a sa zapadne s općinom Voćin.

Slika 1. Položaj općine Mikleuš u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Mikleuš jedna je od manjih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa površinom od

35,29 km2, što predstavlja 1,74 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001.

godine je 1.701, a gustoća naseljenosti 48 st/km2.



1-5

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Mikleuš se nalazi pet naselja i to Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš.

Naselje Mikleuš je sjedište općine Mikleuš.

OPĆINA ČAČINCI

BALINCIČ

ET

EK

OV

AC

ČOJLUG

BORIK

MIKLEUŠ

OPĆINA NOVA BUKOVICA

OPĆINA VOĆIN

Slika 2. Naselja u općini Mikleuš

a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 25,33 km2. Slijede šume sa 5,85

km2 i vode sa 0,43 km

2.

Ukupna površina građevinskih područja je 4,97 km2, odnosno 14,08 % površine Općine.



1-6

Tablica 1.

Red.

broj Općina Mikleuš

Jed.

mjere

% u

Županiji

1. Površina km2

35,29 1,74

2. Dužina državne granice km - -

3. Dužina županijske granice km - -

4. Dužina općinske granice km 41,68 -

5. Dužina granica općine ukupno km 41,68 -

6. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A) km 10,48 14,24

7. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B) km 7,95 13,61

Tablica 2.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površina

km2

% od

površine

Općine

% od

površine

Županije

1. Balinci 6,99 19,81 0,35

2. Borik 8,23 23,32 0,41

3. Četekovac 2,02 5,72 0,09

4. Čojlug 4,24 12,02 0,21

5. Mikleuš 13,81 39,13 0,68

Ukupno: 35,29 100 1,74 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku

BALINCI

BORIK

ČETEKOVAC

ČOJLUG

MIKLEUŠ

Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini Općine



1-7

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Mikleuš živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 1.701 stanovnika,

što čini udio od 1,82 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.

Tablica 3.

Ukupan broj

stanovnika

Gustoća naseljenosti

(st/km2)

Broj domaćinstava Broj stanova

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001.

2.291 1.701 65 48 652 559 750 653 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Zbirna tablica 1. (N.N. br. 106/98)

MIKLEUŠ

POVRŠINA

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA

GU

ST

OĆ

A

NA

SE

LJE

NO

ST

I

POPIS 1991 POPIS 2001 POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

km2 % BROJ % BROJ % BR. % BROJ % BROJ BROJ BROJ

st/km2

Općina

Ukupno:

35,29

100

2.291

100

1.701

100

750

100

653

100

652

559

48

Naselja

Balinci 6,99 19,81 295 12,88 93 5,47 39

Borik 8,23 23,32 527 23,00 420 24,69 133

Četekovac 2,02 5,72 311 13,57 252 14,81 77

Čojlug 4,24 12,02 86 3,75 22 1,29 9

Mikleuš 13,81 39,13 1.072 46,80 914 53,74 301

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Zbirna tablica 2. (N.N. br. 106/98)

MIKLEUŠ

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA

NASELJENOSTI

km2 udio

%

POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

BROJ % BROJ % BROJ BROJ

OBALNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

OTOČNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

KONTINENTALNO

GRANIČNO _ _ _ _ _ _ _ _

OSTALO 35,29 100 2291 100 1071 100 65 48

OPĆINA Ukupno: 35,29 100 2291 100 1071 100 65 48

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku



1-8

c) Naseljenost

Općina Mikleuš obuhvaća pet naselja: Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš.

Tablica 4.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Broj stanovnika

1981. 1991. 2001.

1. Balinci 318 295 93

2. Borik 630 527 420

3. Četekovac 358 311 252

4. Čojlug 93 86 22

5. Mikleuš 981 1.072 914

Ukupno: 2.380 2.291 1.701 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku, Popis stanovništva 2001.god.

BALINCI

BORIK

ČETEKOVAC

ČOJLUG

MIKLEUŠ

Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine

Tablica 5.

Red.

broj Naselje

Gustoća naseljenosti

(st/km2)

1. Balinci 13

2. Borik 51

3. Četekovac 125

4. Čojlug 5

5. Mikeuš 66

Ukupno: 48



1-9

Tablica 6.

Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.)

dob (godine) 0 – 14 15 – 29 i 30 – 49 50 i više

broj st. 320 988 393 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 7.

Red.

broj

Prostorna

jedinica

NASELJE

Broj stanovnika Površina

km2

Gustoća

naseljenosti

st/km2 (2001.) 1991. 2001.

1. Balinci 295 93 6,99 13

2. Borik 527 420 8,23 51

3. Četekovac 311 252 2,02 125

4. Čojlug 86 22 4,24 5

5. Mikleuš 1.072 914 13,81 66

Ukupno: 2.291 1.701 35,29 48 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 8.

Veličine naselja (prema broju stanovnika)

do 200 201-500 501-1000 1001-3500 3501-10.000 10.000 i više

2 2 1 0 0 0 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 9.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površine građevinskih

područja naselja (ha)

1. Balinci 44,93

2. Borik 126,13

3. Četekovac 35,38

4. Čojlug 32,52

5. Mikleuš 257,94

Ukupno: 496,90

Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana



1-10

Tablica 10.

Red.

broj

Prostorna

jedinica

NASELJE

DUŽINA GRANICA NASELJA Površina

km2

STANOVNIKA

granica

naselja

župan.

granica

državna

granica

ukupno

km 1991. 2001.

1. Balinci 13,74 6,99 295 93

2. Borik 17,55 8,23 527 420

3. Četekovac 8,14 2,02 311 252

4. Čojlug 8,86 4,24 86 22

5. Mikleuš 27,55 13,81 1.072 914

Ukupno: 75,84 35,29 2.291 1.701

Izvor podataka: Prostorni plan Županije i Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije,

Služba za gospodarstvo

1.1.1.2. Područje od posebnog interesa za Državu

Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika

Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Na području Općine

Mikleuš to su sva naselja.

Slika 3. Područja od posebnog interesa za državu

Teritorij grada ili općine

neposredno uz državnu

granicu i ako je sjedište

grada/općine udaljeno do

10 km od granice

Brdsko-planinska područja

(prostori) iznad 300 m

nadmorske visine i brdska

područja utvrđena

posebnim propisima

Cjelokupni prostor

područja uz rijeku Dravu

udaljenosti 500 m zračne

udaljenosti od obalne linije

Gradska i općinska sjedišta

PITOMAČA

ŠPIŠIĆ BUKOVICA

LUKAČ

VIROVITICA

GRADINA

SUHOPOLJE SOPJE

ČAĐAVICA

SLATINACRNAC

VOĆIN

NOVA BUKOVICA

MIKLEUŠ ČAĆINCI

ZDENCI

ORAHOVICA

PODRUČJA OD POSEBNOG INTERESA

ZA DRŽAVU



1-11

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Zemljopisna obilježja

a) Geološka obilježja

Prostor općine Mikleuš karakterizira složena geološka građa.

Područje Općine možemo u grubo podijeliti na dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio i

brdski dio (Slavonsko gorje).

Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno

proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja.

Područje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje sjeverne

Hrvatske. U geotektonskom smislu tu su utvrđeni tragovi svih značajnijih orogenetskih zbivanja.

Najstarije stijene ovog područja su prekambrijski metamorfiti stvarani u geosinklinalnim

uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske aktivnosti.

Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmjenjene i kataklizirane. Glavnu

masu čine gnajsevi s granatom, staurolitom, rjeđe distenom i silimanitom.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7°

MCS skale.



1-12

b) Pedološka obilježja

Slika 4. Namjenska pedološka karta

Legenda:

19 - kiselo smeđe na praporu ili holocenskim nanosima

27 - pseudoglej na zaravni

28 - pseudoglej obrončani

29 - pseudoglej obrončani

43 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo

47 - pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirano tlo

Red i klasa pogodnosti:

P3 (19, 27, 28, 29) - ograničeno obradivo tlo

N1 (43 i 47) - privremeno nepogodna tla za obradu



1-13

c) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Mikleuš, podijeljen je na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizinski, a

rubni jugozapadni dio su obronci Slavonskoga gorja.

Nizinski dio je prostor vrlo male reljefne energije, ali je cjelovit prostor, koji zbog pretežno

lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio.

Masiv Papuka ima jasno izraženu stopu početka uzdizanja. Uzdizanje u jugozapadnom

zapadnom dijelu je niže i blaže razvedeno.

Slika 5. Reljefno obilježje Općine



1-14

d) Hidrografska obilježja

Brdsko-ravničarski vodotoci su snježno-kišnog režima u hladnom razdoblju godine. Oni su

bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se

taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni, regulirani i redovito se

održavaju.

Specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na njihovo

postojanje ukazale su istražne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja istraživanja na

ovom području.

Ukupna površina općine Mikleuš na području Vodnogospodarske ispostave za slivno područje

Karašice i Vučice iznosi 3.262,76 ha.

Kanalsku mrežu na ovom području čine kanali III i IV reda ukupne dužine 34,969 km. Prosječna

dubina kanala III i IV reda iznosi 1,50 m, a prosječna širina 8,00 m.

Slika 6. Krajolik



1-15

Tablica 11. Popis vodotoka i melioracijskih kanala na području općine Mikleuš.

R.br. Vodotok, kanal ili bujica Dužina

km

1. Crnje IV 0,280

2. Crnje V 0,570

3. Crnje VI 0,425

4. Jablan 0,550

5. Kruščik 1,150

6. Kruščik I 0,950

7. Kruščik II 1,000

8. Kruščik III 1,350

9. Lug IIa 0,450

10. Lug IIb 0,250

11. Lug IIIa 0,120

12. Lug I 1,000

13. Lug II 0,750

14. Lug III 0,750

15. Lug IV 0,460

16. Matekovica I 4,390

17. Matekovica II 0,360

18. Matekovica III 0,930

19. Matekovica IV 0,508

20. Matekovica V 0,750

21. Mostić I 0,938

22. Mostić II 0,690

23. Mostić III 0,475

24. Mostić IV 0,307

25. Mostić V 0,410

26. Mikleuš I 0,750

27. Mikleuš II 1,320

28. Mikleuš III 0,160

29. Ogr. Matekovice I 0,410

30. Ogr. II Matekovice I 0,260

31. Petrovac XIV 0,540

32. Petrovac XVII 0,570

33. Petrovac XVIII 0,850

34. Petrovac XIX 1,616

35. Progon I 0,400

36. Progon II 0,430

37. Spojni kanal-Slijepa Rijeka 0,350

38. Švabice 1,900

39. Švabice I 0,625



1-16

40. Strečica 0,475

41. Urije 0,550

42. Urije II 1,100

UKUPNO: 34,969 Izvor podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava

«Karašica-Vučica» Donji Miholjac

e) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Mikleuš mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog

tipa.

Na području Općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci najbližih

okolnih i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području Općine.

Temperatura zraka

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 100 do 11C. Prema tome

srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22ºC do 23ºC, što govori u prilog

kontinentskim značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom

prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže

temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo koncentrira

u hladno doba godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno djeluje na rast

mnogih poljodjelskih kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe da vjetrovi na području

općine Mikleuš pušu pretežito iz sjevernog kvadranta. Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI

smjera. Izraženo je osim toga i strujanje zraka iz JZ smjera.

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C (prosjek 12 godina 1980-1991.):

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

temp. -0,8 1,0 6,4 11,0 16,0 19,3 21,6 21,0 17,7 11,8 4,7 1,4 10,9

Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka:

mjese

c I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

max 15,2 19,4 25,5 26,5 31,9 36,0 39,9 37,8 35,1 28,2 24,2 18,6 39,9

min -21,3 -27,5 -19,3 -9,1 -1,2 2,4 5,4 5,5 -0,2 -3,3 -11,9 -7,3 -27,5

Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana:


hlad.d 23,3 18,5 15,2 4,2 0,3 0,1 2,2 9,1 17,6 90,5

stud.d 7,9 6,7 1,2 0,5 3,4 19,7

led.d 5,0 6,1 0,6 0,2 0,2 12,1

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac



1-17

Oborine

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme

vegetacijskog razdoblja (prosjek 12 godina 1980.-1991.):

mjes. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

mm 41 35 48 48 67 78 50 610 40 50 57 43 618

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Proljeće Ljeto Jesen Zima Veg.raz. God.

mm % mm % mm % mm % mm % mm %

201 24 281 33 195 23 162 19 494 59 839 100

Homogenost klimatskih prilika temeljna je značajka prostora općine. Mala reljefna energija

svakako je pri tome odigrala najznačajniju ulogu. Primarni maksimum padalina ja krajem

proljeća i početkom ljeta, a sekundarni u jesen.

Nepovoljna okolnost su česta odstupanja u padalinskom režimu i činjenica da se najveći broj

dana s tučom koncentrira u vegetacijskom razdoblju. Snježni se pokrivač ne zadržava dugo.

Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina i

istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje na njihov

pljuskoviti karakter u tom dijelu godine.

Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored padalina u

tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja ovog tipa klime su i

česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina

koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu na prinose poljodjelskih kultura.

Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači.

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom 1,0 cm:

mjesec X XI XII I II III IV god.

br.dana 0,2 0,8 3,0 5,4 5,3 3,5 0,6 18,8

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu:

mjesec XI XII I II III IV god.

br.dana 0,3 3,2 10,0 10,0 3,2 0,1 26,8

Vlaga zraka

Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.

Strujanje zraka



1-18

Najučestaliji vjetrovi su iz sjevernog kvadranta. Prema godišnjoj ruži vjetrova najdominantniji su

vjetrovi jugozapadnog, južnog i sjevernog smjera, i na njih otpada 52,7%. Ukupni godišnji broj

dana s jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4%, što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju

onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki, što znači da ih

možemo potpuno isključiti.

Naoblaka i insolacija

Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina

padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter

padalina u tom dijelu godine.

Meteorološke pojave

Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu

godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju.

Broj dana s mrazom po mjesecima i godišnje:


broj dana 1,2 2,3 4,0 2,1 1,1 0,5 2,2 3,2 2,9 19,5

Pojave magle su također karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj

dana s maglom iznosi 11,5 dana.

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Površinski vegetacijski pokrov čine obradive površine, livade i šume. Ostali prostor čine vode,

izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.

Tablica 12.

Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2)

Poljoprivredno

zemljište Šume Vode

Zgrade i dvorišta, ceste i

putovi, željeznice Ostalo

26,96 5,85 0,43 1,99 0,06

Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Tablica 13.

Obradive

površine Oranica i vrt Voćnjak Vinograd

Livada i

pašnjak Ukupno

km2 25,33 0,43 0,49 0,71 26,96



1-19

% 93,95 1,59 1,82 2,64 100

Izvor podataka: Državna geodetska uprava

oranica i vrt

voćnjak

vinograd

livada i pašnjak

Grafikon 3. Postotak oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, livada i

pašnjaka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu

Tablica 14.

Poljoprivredne površine km2

ukupno obradive ostale

26,96 26,25 0,71

76,40 % u Općini 74,38 % u Općini 2,02 % u Općini Izvor podataka: Državna geodetska uprava

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

a) Gospodarstvo

Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Mikleuš,

izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:

Tablica 15.

Rb Investitor Naziv investicijskog programa Lokacija Broj novo-

zaposlenih

1. «Gaj» d.o.o. Slatina, N.Š.

Zrinskog 27

Proizvodnja specijalnih finalnih

proizvoda od graba

Mikleuš 15

2. «GUMA PLAST» d.o.o.

Mikleuš, N.Š.Zrinskog 41

Dovršenje skladišta

reprodukcijskog materijala i

nabavka opreme

Mikleuš 17

3. Općina Mikleuš Odvodnja otpadnih voda naselja

Mikleuš

Mikleuš 0

4. Općina Mikleuš Vodoopskrba naselja u općini

Mikleuš

Mikleuš 0



1-20

5. Općina Mikleuš Plinofikacija naselja Čojlug,

Četekovac i Balinci

Općina

Mikleuš

0

6. Općina Mikleuš Obnova ratom uništenog doma i

učionice u Četekovcu

Četekovac 0

Izvor podataka: Općina Mikleuš i HGK-Županijska komora Virovitica

b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 76,40 %, a obradive 74,38 % od ukupnog područja.

Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske prilike

nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se žitarice (pšenica,

zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i stočne repe, ljekovito bilje te

duhan.

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja

i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti

razvoj obiteljskih gospodarstava.

c) Energetika

Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska

mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju

i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području.

Glavna spojna točka za napajanje općine Mikleuš je TS 110/35/10 kV Slatina II i 35/10 kV

Čačinci. Iz te TS vrši se daljnji razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine. Iz svakog

mjesta TS 10/0,4 kV vrši se razvod NN mrežom po kućanstvima. Planirana je izgradnja TS

35/10 kV kod naselja Mikleuš.

Trafostanice na području općine Mikleuš:

Tablica 16.

NASELJE TS broj tip Snaga kVA

Borik I 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100

Borik II 10/0,4 kV 1 zračna betonska 50

Mikleuš III 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160

Mikleuš IV 10/0,4 kV 1 zračna betonska 100

Gaj 10/0,4 kV 1 kabelska 630

Mikleuš I 10/0,4 kV 1 zračna tornjić 250

Balinci II 10/0,4 kV 1 zračna željezna 30

Balinci III 10/0,4 kV 1 zračna betonska 50

Balinci I 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100

Četekovac 10/0,4 kV 1 zračna željezna 250

Čojlug 10/0,4 kV 1 zračna željezna 50

Mikleuš II 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160

Ukupno: 12 1930



1-21

Izvor podataka: HEP DP Elektra Virovitica

d) Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine lovna područja i prirodni krajolici

pogodni za različite oblike izletničkog, rekreacijskog i seoskog turizma.

e) Lovstvo

Na području općine Mikleuš postoje dvije lovačke udruge. LU«Zec» Četekovac i LU «Jelen»

Nova Bukovica. Lovišta obuhvaćaju cjelokupno područje općine Mikleuš.

Lovišta su prikazana u grafičkom dijelu plana i to:

L1 - državno lovište X/10 „Slatinsko prigorje“

L2 - državno lovište x/3 „Gaj -Kotline“

L3 - državno lovište X/121 „Nova Bukovica“

L4 - državno lovište X/120 „Humljani“

Otvoreno lovište broj X/3 „Gaj – Kotline“ na površinama je šuma i šumskog zemljišta u

državnom vlasništvu. Lovištem gospodari lovačka udruga LU „Zec“ Četekovac.

Lovište je brdskog tipa, smješteno južno od Slatine, na sjevernim obroncima masiva Papuk, a

prema uvjetima u kojima divljač obitava pripada panonskom području.

Opis granica lovišta

Početna točka je u centru Voćina na mostu preko Voćinske rijeke. Granica ide dalje asfaltnom

cestom prema Ćeralijama, prolazi kroz Ćeralije i dolazi do naselja Četekovac. Na kraju naselja,

50 m iza zadnje kuće skreće na jug putem, prolazi pored kuće Krupa Marka (250 m južno od

ceste Četekovac-Mikleuš) te putem uz kanal izlazi na korito Voćinske rijeke kod drvenog mosta

(kota 128,8). Most prelazi i poljskim putem u smjeru juga izlazi na šumsku cestu na sjevernom

rubu šume Gaj (odjel 1 G.J. Gaj). Tu skreće na jugoistok te ide granicom G.J. Gaj (istočni rub

odjela 1) i putem dolazi do naselja Krasković. Cestom kroz naselje Krasković ide prema naselju

Pušina. 250 m. prije mosta na rijeci Vojlovici skreće cestom i ide do naselja Prekoračani. U

naselju Prekoračani granica skreće prema jugu glavnom prometnicom prema Slatinskom

Drenovcu i tom prometnicom ide u pravcu Slatinskog Drenovca i na izlasku iz naselja Slatinski

Drenovac napušta glavnu cestu i skreće u pravcu sjeverozapada putem prema odjelu 69a G.J.

Drenovačka planina i tim putem dolazi do odjela 69a i odatle granicom G.J. Drenovačka planina

ide u pravcu zapada do granice odjela 63 i 60, gdje skreće u pravcu sjevera i granicom između

odjela 60 i 63 te odjela 60 i 61 dolazi na šumsku cestu u odjel 58 i tom cestom dolazi u naselje

Gornje Meljane i dalje tom cestom do glavne ceste Slatinski Drenovac – Voćin, a odatle u pravcu

zapada glavnom prometnicom kroz naselja Sekulince i Dobriće dolazi u Voćin na početnu točku

opisa granice lovišta.



1-22

Lovišta su namijenjena za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači srednje

do visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili

kroz njega prolaze i za korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka.



1-23

Tablica 17. Površine lovišta i zemljovlasničko razmjerje ISKAZ POVRŠINE

NAZIV VRSTA KULTURA ZEMLJO.

RAZMJERJE

PODACI IZ

AKTA O

USTANOVLJ.

PODACI IZ

OSNOVE

1 2 3 4 5 6

ZEMLJIŠTE

UNUTAR

LOVIŠTA

(ha)

ŠUMSKO

OBRASLO

DRŽAVNO 3.739 3.739

PRIVATNO 86 86

UKUPNO 3.825 3.825

NEOBRASLO

DRŽAVNO - -

PRIVATNO - -

UKUPNO - -

SVEUKUPNO 3.825 3.825

POLJOPR.

ZEMLJIŠTE

ORANICE

DRŽAVNO - 217

PRIVATNO 2.534 430

UKUPNO 1.534 647

LIVADE

DRŽAVNO - 116

PRIVATNO - 249

UKUPNO - 365

PAŠNJACI

DRŽAVNO - 211

PRIVATNO - 41

UKUPNO - 252

VIŠEGODIŠ.

NASADI

DRŽAVNO - 28

PRIVATNO - 75

UKUPNO - 103

OSTALO

DRŽAVNO - 121

PRIVATNO - 24

UKUPNO - 145

SVEUKUPNO 1.534 1.512

VODE

UNUTAR

LOVIŠTA

TEKUĆICE

PRIRODNE

RIJEKE - -

POTOCI - 21

UKUPNO - 21

UMJETNE KANALI - -

SVEUKUPNO - 21

STAJAĆICE

PRIRODNE

JEZERA - -

MOČ.BAR. - 1

OSTALO - -

UKUPNO - 1

UMJETNE

AKUMUL. - -

RETENC. - -

OSTALO - -

UKUPNO - -

SVEUKUPNO - 1

SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) 5.359 5.359

POVRŠ.

IZVAN

LOVIŠTA

OPISANE

GRANICOM

(ha)

Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja - 1.000

Javne površ. (ceste i dr.) INA crpna stanica - -

Posebno zaštićeni objekti prirode - -

Ograđeni višegodišnji nasadi - -

Privredni ribnjaci - -

Ostalo - -

Ukupno - 1.000

Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova



1-24

f) Pčelarstvo

Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Mikleuš jedno je

od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona

ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfei i na

kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.

g) Šumarstvo

Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima.

Na području općine Mikleuš nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u kompleksu zapadno

od Mikleuša, kao enklave unutar poljoprivrednog zemljišta. Prevladavaju šume kitnjaka i

običnog graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba, te drugih vrsta. Osim gospodarske funkcije,

značajna uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava,

utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje kisika,

rekreativno-turistička i zdravstvena i utjecaj na faunu.

Na području općine Mikleuš šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma

Našice, Šumarija Slatina i Šumarija Ćeralije.

Tablica 18. Ukupna površina šuma (ha)

Gospodarska jedinica Obraslo Neobraslo

neplodno ukupno proizvodno neproizvodno

Slatinske prigorske šume 956,33 * 22,33 13,09 991,75

Slatinske nizinske šume 324,35 3,17 7,713 3,46 338,69

Ukupno: 1280,68 3,17 30,04 16,55 1330,44

h) Vodni resursi

Korištenje vode za vodoopskrbu

Sustav za snabdijevanje pitkom vodom za općinu Mikleuš je vodoopskrbni sustav sa kaptiranim

izvorom prosječnog kapaciteta 2,5 l/s. U sustavu postoji vodosprema zapremnine 50m3. Zavod

za javno zdravstvo kontrolira ispravnost vode Mjesnog vodovoda.

Vodoopskrbnim sustavom obuhvaćena su naselja Mikleuš i Borik, a planirano je obuhvatiti sva

ostala naselja.

Za proširenje je planiran grupni sustav za snabdijevanje vodom sa izvorištem u Medincima,

kapaciteta 130 - 150 l/s, što je dovoljno za potrebe gotovo cijele bivše općine Slatina.

U skladu sa studijom opskrbe pitkom vodom Virovitičko-podravske Županije, svi sustavi bi se

trebali povezati u jedinstven sustav na području Županije.

Navodnjavanje i odvodnja



1-25

Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda:

Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i

Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo

kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se

da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi

trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet

uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni

uređaji i sl.).

Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i

Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo



pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi



uređaji i sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do

Voćinske rijeke putem tlačnog cjevovoda.

Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim

sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz

kojih će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem

sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje.

Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa nema.

Melioriranih površina (drenaža) nema.

i) Eksploatacija mineralnih sirovina

Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, izrađenoj u

Institutu za geološka istraživanja Zagreb (Zavod za mineralne sirovine) 1998. godine, na

području općine Mikleuš nalaze se nalazišta opekarske sirovine i pijeska. Rezerve su dobre, a

sirovina je čista i pogodna za upotrebu u graditeljstvu.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih

prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura



1-26

a) Prometni sustav

Područje općine Mikleuš svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio

spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.

a1) Cestovni promet

Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu vrijednost nego

što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.

Tablica 19. Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika

Kategorija ceste km Gustoća cestovne mreže

km/1.000 km2 km/1.000 stanov.

Državna 3,76 106,55 2,21

Županijska 11,59 328,51 6,81

Lokalna - - -

Ukupno: 15,35 434,97 9,02 Izvor podataka: Uprava za ceste Virovitičko-podravske županije

državna

županijska

lokalna

nerazvrstan

a

Grafikon 4. Odnos državnih, županijskih i lokalnih cesta

Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor. Uz njega su se razvila veća naselja, dok

su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak

prometnog sustava (cestovne mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne

probleme uz centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav

intenzitet prometa.

Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će se ostvariti

izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi prostorom općine, sjeverno od

naselja Mikleuš.

a2) Željeznički promet



1-27

Željeznički promet ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju ovog

područja vrlo značajna.

Prostorom Općine prolazi željeznička pruga Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaždin (MP 14), oznaka i

broj pruge I 100 (svrstana je u pruge od značaja za regionalni promet), željeznička pruga I reda.

Pruga je jednokolosiječna i neelektrificirana s maksimalno dozvoljenom brzinom 100 km/sat.

Pruga dozvoljava opterećenje od 22,5 tona/osovini i 8 tona/m.

Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga

uopće nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama

sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (Koprivnica-

Osijek), koja prolazi ovim područjem.

a3) Zračni promet

Na području općine Mikleuš ne postoje poljoprivredna uzletišta, a planirati ih se može na

površinama koje ispunjavaju prostorne i prirodne preduvjete.

a4) Pošta

Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice - poštanski

uredi. Poštanski ured u Mikleušu svojim dostavnim područjem pokriva cijelo administrativno

područje općine Mikleuš.

Tablica 20. Poštanski uredi u Općini

Naselje Položaj

MIKLEUŠ 33 517 Mikleuš, N.Š.Zrinskog 93 Izvor podataka: HP-Hrvatska pošta d.d.

a5) Telekomunikacije

T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava

pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se

daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija

(UMTS i sustavi slijedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno

planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je

u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem

antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima, sukladno Odredbama

za provođenje ovog Plana (poglavlje 4.)

HT T-Com planira proširiti svoju telekomunikacijsku mrežu na površine naselja koje nisu

adekvatno pokrivene (mreža dovoljnog kapaciteta) smještanjem podzemnih mreža sa obje strane

ulice u svim izgrađenim dijelovima naselja, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana.

Svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga.



1-28

b) Vodoopskrba i odvodnja

b1) Vodoopskrba

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka

jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena naselja Mikleuš i Borik.

Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih, rjeđe

bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na neriješenu odvodnju

otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva

voda je podložna površinskom onečišćenju.

b2) Odvodnja

Na području općine Mikleuš niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a time je standard

življenja u svim naseljima daleko manji.

U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se

oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke.

Najveći broj septičkih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u

podzemne i u vodonosne slojeve.

U izradi je Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, kojom će biti riješena odvodnja

otpadnih voda i za općinu Mikleuš.

Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda:

Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i

Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo



pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi



uređaji i sl.).

Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i

Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo



pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi



uređaji i sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do

Voćinske rijeke putem tlačnog cjevovoda.



1-29

Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim

sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz

kojih će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem

sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje.

c) Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama.

Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV naponskoj

razini.

Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje Općine.

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i

dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama.

d) Plinoopskrba

Na području općine Mikleuš trenutno je plinska mreža izgrađena samo u Mikleušu i Boriku, a

ostavljena je mogućnost priključka i za ostala naselja. Sustav će se vezati na MRS Čačinci.

e) Postupanje s otpadom

Na području općine sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada povjereno je komunalnoj tvrtki

„Papuk d.o.o.“ Orahovica, koja otpad odlaže na odlagalištu „Tuk“ na području grada Orahovice.

Odvozom otpada pokriveno je cijelo područje Općine.

Prilikom sakupljanja otpada ne vrši se selekcija otpada, nego sav prikupljeni otpad se odlaže na

legalnom odlagalištu „Tuk“.

Sanirana su sva divlja odlagališta otpada, a uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, nabavljeni su spremnici za otpad (kante) za svako kućanstvo.

f) Zaštićena graditeljska i prirodna baština

f1) Graditeljska baština

Povijest

Najstariji podaci o Mikleušu datiraju još iz 1334. godine kada se spominje i crkva „ecclesia

sancti Nicola“ kao crkva u arhiđakonatu Vaška. Mikleuš je dobio ime prema patronu svoje prve

crkve. Potvrdu za ovu tvrdnju iznosi i Juraj Butorac, jer navodi da se od 1507. do 1513.g. u

popisima na ovom području spominje naselje Zenth Myklos. Do danas se održala priča da je

Mikleuš ili Mikloš pomađareno ime sela koje, u stvari, potječe od imena N.Š. Zrinskog jer,

prema legendi, u Mikleušu je bila prva obrambena linija protiv Turaka i tu je Zrinski imao svoje



1-30

središte. Karte nastale u 16. i 17. stoljeću spominju ovdje naselje S. Nicolo, S. Niclos, S. Nicole

ili S. Nicolaus. Uz ime mjesta ucrtan je i znak utvrde. To je izgleda kaštel koji se u opisima

naselja spominje još pred dolaskom Turaka i za koji T. Smičiklas kaže da su u njemu stanovali

stari Ugri prozvani Gauri. Turci su po svom dolasku u Mikleuš 1537.g. zatekli čitavu utvrdu, a

njihovim je odlaskom ostala toliko oštećena da više nije bila popravljena. Po povijesnim

izvorima oko utvrde je bio kanal pun vode.

Mjesto se spominje, kako je do sada poznato, po prvi put u pisanom dokumentu već 1345.

godine. Prema karti dr. Čankia, Mikleuš je u 15. stoljeću bio varoš i spadao je pod Orahovačko

vlastelinstvo. Vlasnici područja bile su velikaške obitelji, ali je čestom kupnjom imanje bilo u

vlasništvu sad jedne, sad druge obitelji. Povijesna građa govori da su vlasnici Mikleuša u 14.

stoljeću bili Gorjanski koji su tada posjedovali šire područje oko Drenovca.

Mikleuš je pao u turskom naletu u isto vrijeme kad i Orahovica 1542.g. Mikleuš je kao i Slatinu

zaposjeo Murad-beg. Mikleuš i okolica upravno su potpali za vrijeme Turaka pod Orahovački

kotar.

Odlaskom Turaka upravu nad Slavonijom preuzela je Dvorska komora u Beču. Godine 1722. car

Karlo VI darovao je Orahovicu s nekoliko okolnih sela i Mikleušom generalu grofu Casparu de

Cordua et Alagon. Godine 1730. grof Cordua je prodao vlastelinstvo barunima Antunu, Nikoli i

Marku Pejačeviću. Pejačevići su 1742.g. prodali Orahovicu pa i mikleuški kraj obitelji

Mihalović. Oni se spominju kao vlasnici imanja u u 19.st. iako katastarske karte bilježe kao

vlasnika određenih područja u Mikleušu i Schaumburg Lippea. Početkom 20. st. vlasnik imanja

bio je Ivan grof Drašković. Na katastarskim kartama rađenim koncem 19. st. ucrtan je na jednom

širem terenu tzv. „Dvorac“ ili Grad kako ga Mikleušani nazivaju. Poslije Draškovića vlasnik

„Dvorca“ bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio 1939.g. i prodao „Dvorac“ Koheku i Rupčiću.

U Mikleušu je u 18. st. sagrađena pravoslavna crkva. Nova rimokatolička crkva je sagrađena

1967.g., a blagoslovljena 1968.g.

Nedaleko mjesto Četekovac naseljeno je krajem 19. i početkom 20.st. U selu je 1971.g.

sagrađena crkva posvećena sv. Nikoli Taveliću.

Glavne karakteristike građevinskog fonda

Kao i kod ostalih općina Virovitičko-podravske županije, prostorni razvoj naselja općine

Mikleuš uglavnom je ostao sačuvan i prepoznatljiv, te je još uvijek moguće identificirati

povijesnu strukturu naselja.

Građevinski fond Općine Mikleuš sastoji se najvećim dijelom od građevina izgrađenih tijekom

20. stoljeća, uz pojedine sačuvane starije primjere. Većinom su to obiteljske kuće, prizemnice sa

zabatom okrenute prema ulici. Rjeđe su prizemnice ili visoke prizemnice okrenute dužim

pročeljem prema ulici. Kod oba tipa većinom je prisutna ograda pokraj kuće, a između ulice i

kuće je široki travnjak. Većinom prevladavaju novije obiteljske kuće, prizemnice ili katnice.

Od tradicijske arhitekture uglavnom su očuvane gospodarske zgrade koje se još uvijek koriste, te

nekoliko starijih kuća, u zapuštenom ili ruševnom stanju. Iz tih primjera je vidljivo da je



1-31

tradicijsko graditeljstvo ove mikroregije slijedilo osnovne značajke pučke arhitekture panonskog

kulturnog areala, kako u gradnji i oblikovanju zgrada, tako i u organizaciji tradicijskih okućnica.

Borik, obiteljska kuća Četekovac, obiteljska kuća Mikleuš, obiteljske kuće

DEGRADACIJE

U Mikleušu se, kao negativan primjer, ističe obiteljska kuća od fasadne opeke prevelikih

dimenzija i čudne arhitekture neprimjerene ambijentu naselja.

U Boriku je izgrađena obiteljska kuća sa prozorima bez ikakvog ritma, koja je obojana kričavom

plavom bojom.

Mikleuš, obiteljska kuća Borik, obiteljska kuća

POPIS KULTURNIH DOBARA PO NASELJIMA

U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( «NN» 69/99) na području Općine

Mikleuš nalaze se 2 zaštićena (Z) nepokretna kulturna dobra zaštićena rješenjima o registraciji.

To su: Spomenik i grobnica borcima 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom groblju u

Mikleušu i Spomenik i grobnica borcima 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju u

Mikleušu.

Ukupan pregled svih zaštićenih (Z), predloženih za zaštitu (PR) i evidentiranih (E) kulturnih

dobara dan je u tabeli kako bi se olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području obuhvata

plana. Tabela donosi sumarni pregled, odnosno detaljniju inventarizaciju kulturnih dobara po

naseljima. U sustavu mjera dane su smjernice za zaštitu i očuvanje svih vrsta kulturnih dobara.



1-32

Tablica 21.

br. MJESTO NAZIV

adresa/k.o., k.č.br. VRSTA STATUS

02/01 BORIK Obiteljska kuća s okućnicom profano E

03/01 ČETEKOVAC Crkva sv. Nikole Tavelića na groblju sakralno E

05/01 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 31 borcu 51.

vojvođanske divizije na katoličkom groblju

k.č.br. 868, k.o. Mikleuš

memorijalno

Z-2540

05/02 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 42 boraca 18.

slavonske udarne brigade na pravoslavnom

groblju


memorijalno

Z-2541

05/03 MIKLEUŠ Parohijska crkva sakralno E

05/04 MIKLEUŠ Prapovijesno naselje arheološko E

05/05 MIKLEUŠ „Dvorac“ profano PR

05/06 MIKLEUŠ Zgrada željezničke stanice profano E

Borik, obiteljska kuća s okućnicom Četekovac, crkva sv. Nikole Tavelića



1-33

Mikleuš, spomenik i grobnica Mikleuš, spomenik i grobnica

31 borcu 51. vojvođanske divizije 42 boraca 18. slav.udar.brigade

Mikleuš, parohijska crkva Mikleuš, zgrada željezničke stanice

Mikleuš, „Dvorac“

OPĆINA MIKLEUŠ U ARHEOLOŠKOM KONTEKSTU

Naselje Mikleuš, zajedno sa svojim općinskim teritorijem, nalazi se na razmeđi važnih

prometnica, Podravske magistrale i željezničke pruge, koje preko slavonske Podravine povezuju

Osijek s Varaždinom, odnosno Zagrebom. Posve je izgledno da ti prometni pravci prate puteve

kojima su ljudi nekoć, vjerojatno još u prapovijesti, a svakako u antici i srednjem vijeku

ostvarivali komunikaciju i razmjenu dobara. Rječice Voćinka i Vojlovica spuštaju se u

mikleušku nizinu s vrha Papuka, donoseći stanovnicima, kako pradavnim, tako i današnjim, vodu

kao temeljni preduvjet za život. Međutim čitav prirodni kontekst, povoljan geografski smještaj,

reljefne predispozicije u smislu brežuljkastog terena pogodnog za poljoprivredu, koji ujedno

predstavlja prirodni štit, „palisadu“, zatim manji šumski prostori (kojih je nekad bilo i više), sa

svim pogodnostima koje šuma može dati, te blizina izvora vode u nizini, kao i navedena

prometna povezanost stvorili su pogodan ambijent za razvoj naselja od prapovijesti do danas.



1-34

Točna lokacija prapovijesnog naselja u Mikleušu (E) nije nam poznata. Prvi arheološki predmet

pronađen krajem prošlog stoljeća pripadao je po svemu sudeći upravo ovom, još

neidentificiranom naselju. Radilo se o bakrenom dlijetu, koje, premda je za sada osamljen nalaz,

predstavlja svjedočanstvo o nekadašnjem životu na ovom prostoru. Dlijeto je periodički

kategorizirano u razdoblje eneolitika, odnosno bakrenog doba (od oko 4000 do oko 2400 god. pr.

Kr.). U to vrijeme Panonsku nizinu modificira prodor stočarskih populacija s Istoka kao prvi val

seobe Indoeuropljana. Naselja starosjedilačkih neolitičkih populacija bilo je lako osvojiti, jer su

bila smještena u nizinama uz obale rijeka. Ključni novitet i element napretka u eneolitiku bio je

razvoj metalurške tehnologije, te je označio početak nove civilizacijske ere u smislu razvojne

prekretnice. Ovladavanje obradom metala, izradom uporabnih i ukrasnih predmeta, ima za

rezultat da se naglo razvija i trgovina, ali je koncentracija dobara na određenim mjestima također

uzrokovala i sukobe, ratove. Stoga ovo razdoblje s pravom možemo nazvati početkom nemirnih,

i sve nemirnijih vremena. Tako je poznavanje taljenja i obrade metala poslužilo, na žalost, i za

izradu oružja, kojim su se, osim životinja koje su služile za hranu, sve više ubijali i ljudi. Zbog

nesigurne egzistencije život se iz otvorenih ravničarskih naselja seli na povišene, zaštićene

položaje (gradine), ponekad utvrđene suhozidom ili palisadama, a stočarstvo sve više postaje

primarna privredna grana u odnosu na zemljoradnju. Šume i dalje predstavljaju lovni prostor i

izvor drveta kao ogrijevnog materijala u razdoblju subboreala koji je znatno hladniji u odnosu na

prethodno klimatsko razdoblje, ali i kao sirovine za izradu uporabnih predmeta koji se i dalje

sporadično rade i od drveta, kao što se i dalje uvelike obrađuje kamen. Prijelaznost i dvojnost

eneolitika prisutna je kako u tehnološko-kulturološkom, tako i u etimološkom smislu: aeneus, lat.

- bakren, mjeden + lithos - grč. kamen.

U tom svjetlu možemo promatrati i prapovijesno naselje u Mikleušu. Bakreno mikleuško dlijeto

moglo je pripadati nekom putujućem ljevaču metala, obrtniku, trgovcu ili jednom od anonimnih

žitelja ovog mjesta; moglo je, dakle, biti dijelom ostave, čiji ostatak nije nađen. Ali također je

moguće da ovaj predmet ukazuje na blizinu spomenutog prapovijesnog, možda baš eneolitičkog

naselja.

Dlijeto iz Mikleuša je nakon pronalaska darovao Narodnom zemaljskom muzeju (danas

Arheološki muzej) u Zagrebu župnik Jakov Kolarić, a objavio ga je Josip Brunšmid u radu

„Nahođaji bakrenog doba iz Hrvatske i Slavonije i susjednih zemalja“, Vjesnik HAD-a, nova

serija, svezak VI, Zagreb 1902., str. 45.

Može se pretpostaviti da je zemljopisni položaj Mikleuša u dolini rijeke Voćinke pružao idealne

uvjete za život i razvoj naselja u kontinuitetu od kamenog, preko bakrenog, brončanog, pa sve do

željeznog doba, koje je otvorilo vrata antici, ali za sada o tome nema materijalnih dokaza.

Za očekivati je da će neka buduća arheološka istraživanja riješiti barem dio ovog nedostatka.

U razdoblju antike, podravski dio Slavonije, pa tako i Mikleuš, inkorporirani su u „orbis

Romanus“, univerzalni rimski svijet. Riječna dolina Drave bila je važna antička poveznica

Apeninskog poluotoka i Karpatske kotline. Uzduž ove prirodne prometnice obikuju se, i to

zacijelo na prapovijesnoj osnovi, aglomeracije, a izvan njih antička groblja, kakvo je npr.

otkriveno u Sladojevcima. U samoj okolici Mikleuša, odnosno na području današnje općine

Mikleuš, za sada nisu poznati nikakvi antički nalazi, iako nije isključeno da ih neće biti.



1-35

Potkraj 6. ili početkom 7. st. međuriječje Drave, Dunava i Save zahvaćeno je ranoslavenskim

naseljavanjem. Iako na današnjem stupnju istraživanja (ili bolje rečeno, u stanju potpune

neistraženosti) nismo u mogućnosti slijediti tragove srednjovjekovnog života u općini Mikleuš,

oni su prisutni u nedalekom užem i širem okruženju općinskog teritorija, te će se – uz pomoć

provedenih istraživanja – s vremenom postupno razabrati arheološka slika ranog i zrelog

srednjeg vijeka i na užem području promatrane općine.

Slavensko je naseljavanje posvjedočeno grobnim inventarom nakitnog stila Martinovka na

poznatom lokalitetu Čađavica, a i učestalost toponima kao što su „Turska gradina“, „Gradište“ i

sl., kao i arheološka iskopavanja groblja u Josipovu, dokaz su bujanja i uznapredovalosti života.

Plodan slavonsko-podravski prostor postaje predmetom interesa i kulture mađarskih kraljeva i

Crkve. Osim velikih posjeda, razvijaju se ruralne aglomeracije s pripadajućim grobljima i

sakralnim objektima u središtu. Formiranje takve aglomeracije može se pretpostaviti i oko crkve

sv. Nikole (sv. Mikula, mađ. Mikloš) u 14. st., pod imenom Mikleuš, a u okolici pretpostavljenog

selišta za očekivati je i nizinsko gradište u funkciji refugija. Možda se u toponimu „Turski grad“

krije spomen na ovu utvrdu.

Mikleuš je uspon mogao doživjeti nakon mongolsko-tatarske provale 1242., odnosno u vrijeme

ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, kada dolazi do naglog procvata srednjovjekovne Slavonije. To

je vrijeme nastanka brojnih selišta, ali i utvrda. Ne zna se kada je nestala crkva koja je dala ime

naselju Mikleuš, ali se može pretpostaviti da su je porušili Turci.

Mikleuška tvrđavica nije odoljela prodoru Turaka 1542. godine. Zaposjela ju je turska vojska.

Zbog malih dimenzija, koristio ju je samo dizdar aga, dok su ostali članovi posade boravili u

njezinom okruženju. Uz tvrđavu spominje se oveća varoš opasana zemljanim opkopom i

palisadama, a uz samu tvrđavu bilo je oko 15 turskih kuća. Negdje na tom području bila je i

turska džamija.

Nakon odlaska Turaka, od mikleuškog kaštela ostale su samo ruševine zidane građevine i

vidljivi ostaci obrambenih zidova s jarkom. Đuro Szabo u svojoj knjizi „Sredovječni gradovi u

Hrvatskoj i Slavoniji“ iz 1920. bilježi da su se kraj Mikleuša još u drugoj polovici 19. st. nalazili

ostaci grada (na vojnoj karti, uz znak ruševine, toponim „Ruine Zrinyi“), koji je nekad pripadao

plemićima Gorjanskim, koji su posjedovali i Drenovac. Bilo bi interesantno jednom arheološki

provjeriti i ovaj podatak. Ime „Ruine Zrinyi“ očito čuva ime Zrinskog, prisutno u legendi o

obrani Mikleuša od Turaka.

Treba napomenuti da trasom rimske prometnice Poetovio - Mursa prolazi u i kasnom srednjem

vijeku značajna europska cesta, pa se prometna važnost ovog kraja nastavlja i razvija.

Međutim, kao i za antičko, tako i za srednjovjekovno razdoblje na području općine Mikleuš ne

postoje mjerodavni arheološki podaci, a može se reći da ih gotovo i nema. Nadajmo se da će u

budućnosti biti barem nekih pomaka u tom pravcu, te da će se rasvijetliti najstarija prošlost ovog

malenog, ali u širem kulturološkom i povijesnom kontekstu, nemalo značajnog naselja.

STAVLJANJE POD ZAŠTITU KULTURNO - POVIJESNIH DOBARA



1-36

Pojedinačne građevine, sklopove, parcele i predjele zaštite koji se ovim Prostornim planom

smatraju zaštićenima, a pojedinačno su iskazani u tekstu, prikazani su na kartografskom prilogu.

Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (Z), te vlasnici

(korisnici) građevina kod kojih je u tijeku postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra (PR)

mogu putem nadležnog Konzervatorskog odjela, Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnog

proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i kvalitetnu obnovu povijesno vrijednih

zgrada.

Na području PPU općine Mikleuš na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara zaštićena (Z) su

slijedeća kulturna dobra:

Tablica 22.

br. MJESTO NAZIV


05/01 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske

divizije na katoličkom groblju


memorijalno

Z-2540

05/02 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 42 boraca 18. slavonske

udarne brigade na pravoslavnom groblju


memorijalno

Z-2541

Ovim PPU Općine Mikleuš utvrđuje se na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara pokretanje

postupka za stavljanje pod zaštitu (PR) (preventivna zaštita ili zaštita) slijedeće građevine:

Tablica 23.

br. MJESTO NAZIV


05/05 MIKLEUŠ „Dvorac“ profano PR

05/05 - “Dvorac” odnosno kurija u Mikleušu vidljiv je na katastarskim kartama s kraja 19.

stoljeća. Na zabatu glavnog pročelja zgrade je upisana godina 1897. Najvjerojatnije je to godina

završetka izgradnje građevine. Prvi vlasnik “Dvorca” (kako ga Mikleušani nazivaju) bio je grof

Ivan Drašković. Poslije Draškovića vlasnik “Dvorca” bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio

1939.godine i prodao “Dvorac” Koheku i Rupčiću, ali već nekoliko godina kasnije imanje s

“Dvorcem” im je oduzeto u korist države. Poslije je građevina adaptirana za potrebe osnovne

škole koja je bila smještena u “Dvorcu” od 1955. do 1978.g. Danas građevina nije u funkciji.

“Dvorac” je visoka prizemnica sa podrumom i višestrešnim krovištem pokrivenim biber

crijepom. Vanjske površine zidova nisu ožbukane. Pročelja su ukrašena klasicističkim

profilacijama od žbuke oko otvora i bridova fasada. Krovni vijenci su profilirani. Građevina je

simetrično koncipirana sa istaknutim srednjim i dva bočna aneksa. U zgradu se ulazi sa zapadne

strane preko stepeništa. U sredini je dugački hodnik iz kojeg se ulazi u prostorije na desnoj i

lijevoj strani. Oko zgrade je nekada bio uređen park sa stazama za šetnju i vožnju kolima.



1-37

Mikleuš, “Dvorac” Mikleuš, “Dvorac”

Tablica 24. Arheološki lokaliteti na području općine Mikleuš

broj naselje naziv broj evidencije

rekognosciranja napomena

1. Mikleuš Prahistorijsko naselje 131 Broj evidencije 1380

2. Mikleuš Srednjevjekovno nalazište

„Turski grad“

Rekognoscirano

1996. godine

3. Borik Brončanodobna nekropola,

Borik, kbr. 127

Rekognoscirano

1996. godine Izvor podataka: Zavičajni muzej Slatina

f2) Prirodna baština

Uvidom u dokumentaciju koja se čuva u Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode utvrđeno

je da se na području Općine Mikleuš ne nalazi niti jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem

Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05).

Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te

zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte, kao i zaštićeni minerali

i fosili.

Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda

(nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da

se zadrži doprirodno stanje vodotoka.

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili

dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.



1-38

f3) Biljne i životinjske zajednice

Biljne zajednice

Osnovne reljefne osobine prostora Općine odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova

ovoga prostora. Dvije osnovne geomofološke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa

vegetacijskog pokrova: brdski i nizinski.

Brdski dio

Ove šume su razvrstane u slijedeće biljne zajednice:

1. Šuma lužnjaka i običnog graba (Caprino betuli-quercetum roboris)

Ukupna površina sastojina je 577,51 ha. U sloju drveća dominira hrast lužnjak i obični grab, a

ponegdje i klen. U sloju grmlja dominira lijeska, obična kurika, glog i klen. U sloju prizemnog

rašća dolaze šumska resulja, režule, dvolistak, jetrenka, kupina, klokočica, lazarkinja, šumski

drhtavi šaš, busika, šumarica, kozlac i dr. Od zastupljenih biljaka sve su hrana divljači.

2. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto-elatae-Quercetum roboris)

Ova biljna zajednica zauzima dio gdje se voda ne zadržava preko vegetacijskog razdoblja, a

srednja dubina podzemnih voda je oko 100 cm.

Sloj drveća čine Quercus robur, Alnus glutinosa, Fraxinus augustiofolia i dr. U sloju grmlja

susreću se Genista tinctoria var elata, Ulmus carpinifolia, Crataegus oxycantha i dr.

3. Šuma bukve s lazarkinjom-varijanta s kitnjakom (Asperulo-Fagetum Pelcer var. Qurcus

petranea)

U sloju drveća dominira bukva uz mješavinu kitnjaka, gorskog javora, divlje trešnje i običnog

graba. U sloju grmlja nalaze se obična kurika, velelisna kurika, obični likovac, crna bazga,

kupina, kozja krv. U sloju prizemnog rašća česti su neutrofili-veprina, plućnjak, zdravčica,

lazarkinja, ciklama, šumarica, salamonov pečat, volujsko oko, kopitnjak, kozlac, podbjel i cijeli

niz lukovičastog bilja.

4. Šuma kitnjaka i običnog graba-varijanta s bukvom (Querco-Carpinetum i IIyricum Horvat

var. fagus sylvatica)

Ova biljna zajednica zauzima 75% ukupne površine šuma. U sloju drveća susreće se: kitnjak,

obični grab, uz primjese cera, šumske trešnje, klena, lipe, bukve, i hrasta lužnjaka. Od grmlja

česti su lijeska, obična kurika, glog, svib, obični likovac, divlja ruža, kupina i dr. U sloju

prizemnog rašća dolaze neutrofilne vrste-šumarica, šafran, šumska broćika, plućnjak, salamunov

pečat, čestoslavica, jaglac, šumska ljubica, pasji zub i dr.

5. Šuma lužnjaka i običnog graba s bukvom (Caprino betuli-Quercetum roboris fagetozum Rauš

1971)

Ova biljna zajednica obuhvaća 7% ukupne površine. U sloju drveća dominira hrast lužnjak,

bukva i obični grab, a ponegdje i klen. U sloju grmlja koji nije osobito razvijen nalazi se lijeska,

svib, likovac, obična kurika, glog i klen i dr. U sloju prizemnog rašća nalaze se šumska resulja,



1-39

režula, crijemuš, dvolistak, bodljikava veprina, kupina, malina, lazarkinja, šumski i drhtavi šaš,

busika, šumarica, pjegavi kozlac i dr.

Nizinski dio obuhvaća biljne zajednice lužnjaka i običnog graba, lužnjaka s velikom žutilovkom

i šumu johe. Osim ovih zajednica zastupljene su i:

1. Šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albe-Slan)

U sloju drveća najviše je zastupljena crna i bijela topola i bijela vrba. U sloju grmlja javlja se

glog, trušljika, glog, dud, crni trn, svib, divlja loza i dr. U sloju prizemnog rašća najčešći su plava

kupina, vučja noga, šarena vrba, kasni drijemovac i visibaba. Travnata vegetacija u ovoj biljnoj

zajednici kratko traje, ili je poplavi voda ili izgori na suncu.

2. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-populetum nige rubetozum caesii

Rauš)

U sloju drveća dolazi bijela vrba i crna topola, a u sloju grmlja petosjemeni glog, crvena ludika,

bijela vrba, crni glog i krhka vrba. U sloju privremenog rašća su plava kupina koja zna pokriti i

do 80% površine, milava, paskvica, bokornica, vučja noga, divlja loza.

3. Biocenoza lokava i močvara

Ova biocenoza je neobično važna za život ptica močvarica i šljuka. Od biljaka zastupljene su

mahovine i alge kremenjašice koje su najrasprostranjenije, a javljaju se i zelene alge, nitaste

bakterije i gljive. Od ostalih biljaka rastu vrbe i topole i trska na uzdignutim mjestima, mala

kupina i zlatna šiba, trska i šaš, kao i plivajuće vegetacije-lokvanj, lopoči, vodena leća i vodena

paprat.

4. Livadne i pašnjačke vegetacije

Ova biocenoza obuhvaća slijedeće biljke: crna vlasulja, crvena djetelina, obična vlasnjača, lisičji

repak i dr. Produkcija zelene mase ovih fitocenoza je velika i trajna, a naročito u dijelovima

livada koje dolaze povremeno pod poplavne vode Drave i stvaraju posebne subasocijacije

Ranunculetosum acvris medioeuropanum.

Ugrožena i rijetka staništa

Na području općine Mikleuš utvrđena su ugrožena i rijetka staništa: mezofilne livade srednje

Europe, mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume i srednjoeuropske acidofilne

šume hrasta kitnjaka i obične breze, za koje treba provoditi posebne mjere zaštite.

Životinjske zajednice

Zaštićene i ugrožene vrste na području općine Mikleuš

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima

iz crvenih knjiga, na području Općine Mikleuš stalno ili povremeno živi niz ugroženih i

zaštićenih vrsta, od kojih prvenstveno izdvajamo sisavce i ptice.

Sisavci



1-40

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske (u pripremi) kao i staništima prisutnim na

ovom području, područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili

zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje

rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni

su i osnovni podaci.

Tablica 25. Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na području općine Mikleuš

(SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, EN – ugrožene, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje

zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Zaštita

po ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Glis glis sivi puh LC SZ

Lepus europaeus zec NT Z

Lutra lutra vidra DD SZ +

Micromys minutus patuljasti miš NT Z

Muscardinius avellanarius puh orašar NT SZ

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš VU SZ +

Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ +

Neomys anomalus močvarna rovka NT Z

Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ +

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ +

Sciurus vulgaris vjeverica NT Z

Ugrožene vrste (EN):

Sivi dugoušan (Plecotus austriacus)

Ekologija: Rasprostranjen je u nizinskim i podgorskim područjima, često uz naselja. Porodiljske

kolonije smještene su najčešće u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Zabilježen je i u

nizinskim poplavnim šumama. Lovi na otvorenom. Plijen su mu najčešće leptiri iz skupine

sovica (Noctuidae). Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u

uske pukotine.

Razlozi ugroženosti: Iako nema puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija

smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i

sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima.

Osjetljiva vrsta (VU)

Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii

Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim

stablima te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja



1-41

plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i

listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim

prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama.

Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih

sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u šumama te skloništima po

tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i

crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za

sklonište kolonije. Prilikom sječe ostavljati ravnomjerno raspoređena stara i suha stabla, što se

detaljnije propisuje uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u šumsko-gospodarske osnove.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra i močvarna rovka) potrebno je u što većoj

mjeri očuvati vodena i močvarna staništa, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te

daljnje melioracije ovakvih površina.

Ptice

Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (u pripremi) šire područje Općine Mikleuš je

područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta ptica. Uz tablice s popisom

zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred

izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 26. Strogo zaštićene vrste ptica na području općine Mikleuš

(SZ – strogo zaštićene, VU – osjetljive, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)


ugroženosti

Zaštita

po ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Sylvia nisoria pjegava grmuša SZ +

Strix uralensis jastrebača LC SZ +

Picus canus siva žuna LC SZ +

Lullula arborea ševa krunica SZ +

Lanius minor sivi svračak LC SZ +

Ficedula parva mala muharica NT SZ +

Dryocopus martius crna žuna SZ +

Dendrocopos syriacus sirijski djetlić SZ +

Pernis apivorus škanjac osaš VU SZ +

Bonasa bonasia lještarka NT SZ +

Dendrocopos leucotos planinski djetlić NT SZ +

Scolopax rusticola šljuka NT Z

Columba cenas golub dupljaš DD SZ



1-42

Škanjac osaš (Pernis apivorus)

Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija

Ekologija: šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u mješovitom,

mozaičnom krajoliku, gdje se šume izmjenjuju s livadama, živicama, malim močvarama i sl.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom

gospodarenja šumama (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom

vodno-gospodarskih zahvata.

Vodozemci i gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je

područje rasprostranjenja nekoliko strogo zaštićenih vodozemaca i gmazova.

Tablica 27. Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području općine Mikleuš

(SZ – strogo zaštićene, NT – niskorizične, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)


ugroženosti

Zaštita

po ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Hyla arborea gatalinka NT SZ

Emys arbicularis barska kornjača NT SZ +

Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna staništa.

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje

rasprostranjenja nekoliko zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta leptira.



1-43

Tablica 28. Strogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području općine Mikleuš

(SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, VU - osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o

zaštiti prirode NN 70/05)


ugroženosti

Zaštita

po ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Apatura ilia mala preljevalica NT Z

Apatura iris velika preljevalica NT Z

Euphrydryas matuma mala svibanjska riđa DD Z

Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Z

Lopinga achine šumski okaš NT Z

Lycaena dispar kiseličin crvenko NT SZ +

Lycaena thersamon mali dvornikov crvenko DD Z

Lycaena hippothoe crvenorubi crvenko NT Z

Mellicta aurelia Niklerova riđa DD Z

Nymphalis vau-album šareni ve VU Z +

Pamassius mnemosyne crni apolon NT SZ

Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ

Osjetljive vrste (VU):

Šareni ve (Nymphalis vau-album)

Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom,

djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećanje izgradnje.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi

brigu prilikom gospodarenja šumama.

Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i

isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju

uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja

poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa te sakupljačke aktivnosti kolekcionara.

Ribe



1-44

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je

područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih vrsta riba.

Tablica 29. Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na području općine Mikleuš

(SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive. NT – niskorizične,

DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)


ugroženosti

Zaštita

po ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Albumoides bipunctatus dvoprugasta uklija LC Z

Barbus meridionlis potočna mrena VU +

Cyprinus carpio šaran EN Z

Gobio albipinnatus bjeloperajna krkuša DD SZ +

Gobio gobio krkuša LC Z

Gobio kessleri Keslerova krkuša NT SZ +

Gobio uranoscopus tankorepa krkuša DD SZ

Misgurnus fossilis piškur VU SZ +

Rutilus pigus plotica NT Z

Vimba vimba nosara VU Z

Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području

valja istaknuti sljedeće vrste:

Šaran (Cyprinus carpio)

Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija

Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Ugrožena je

miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta.

Potočna mrena (Barbus meridionalis)

Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija

Ekologija: Ovo je bentopelagička riba koja živi u vodama temperature 5-25 stupnjeva C.

Pridnena je vrsta i uglavnom nastanjuje čiste, brzo tekuće vode područja mrene, a ulazi u pojas

lipljena

Uzroci ugroženosti: onečišćenje vodotoka, nestajanje prirodnih i mrijesnih staništa, pregradnja

rijeka i regulacija gornjih tokova rijeka.

Piškur (Misgumus fossili)



1-45

Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija

Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obično

naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci,

kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka.

Uzroci ugroženosti: nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i

anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka.

Nosara (Vimba vimba)

Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekuća i

stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu.

Uzroci ugroženosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne

migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom eventualnih regulacija vodotoka.

Alohtone vrste

Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na

globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode

(NN br. 70/05), zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

1.1.2.5. Društvena infrastruktura

a) Obrazovanje

Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim i

područnim školama.

a1) Osnovno školstvo

Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije na

području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 28.

Tablica 30. Osnovne i područne škole na području općine Mikleuš

Naselje Osnovna škola Područna škola Ukupan broj

učenika

Ukupan broj

nastavnika

Mikleuš 1 - 134 14

Četekovac - 1 23 2

Ukupno 1 1 157 16



1-46

Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija - Upravni odjel za društvene djelatnosti

a2) Predškolska dob

Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje. Postoji građevina predškolske

ustanove smještena u Mikleušu, ali je dana na korištenje osnovnoj školi.

b) Zdravstvo i socijalna skrb

b1) Zdravstvo

Tablica 31. Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi

Red.

broj Općina Naselje

Vrsta

objekta

Broj

liječnika

Broj

stomatologa

Broj

ljekarni

Grav.

Područ.

1. Mikleuš Mikleuš

-zubna

ambulanta

-liječnička

ambulanta

1

1

0

općina

Mikleuš

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za društvene djelatnosti,

Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb

b2) Socijalna skrb

Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i

Orahovici.

c) Uprava i administracija

Općina Mikleuš ima svoje vijeće, poglavarstvo i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne

samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.



1-47

Slika 7. Mikleuš - sjedište Općine

d) Kultura

- Bibliotečna djelatnost: knjižnica u sklopu osnovne škole

e) Šport i rekreacija

U športskim društvima na području općine Mikleuš djeluju nogometni klubovi:

- NK «Mikleuš» u Mikleušu

- NK «Dinamo» u Četekovcu

Nogometni klubovi imaju nogometna igrališta u vlasništvu Općine.

Školski športski klub pri osnovnoj školi Mikleuš

Športsko ribolovna udruga «Klen»Mikleuš.

Na području Općine postoje i dva DVD Mikleuš i Četekovci.



1-48

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa

prostornog uređenja Republike Hrvatske

U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni

za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno

ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja užih područja.

U skladu s tim polazištima u općini Mikleuš posebnu pažnju treba posvetiti:

1. Demografskoj i razvojnoj politici

Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju

depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom

politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr.

2. Razvitku ruralnog prostora

U području općine Mikleuš ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima. Dio

naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz

poprimanje prijelaznih obilježja, međutim postoje naselja i područja s još uvijek

prevladavajućim ili pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom i

ruralnom fizionomijom, koje treba sačuvati u što izvornijem obliku. Najveću pažnju treba

posvetiti izučavanju uvjeta za razvitak mogućih funkcija, načina, potreba i opravdanosti

gradnje infrastrukture i drugih sadržaja potrebnih za život ljudi.

3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša

Naselje Mikleuš razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko

središte. Glavni potencijal gospodarskog razvoja Općine predstavljat će i dalje poljoprivreda,

uz razvoj malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti zaštiti tla,

zbrinjavanju otpada, zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Županije

Globalni prioriteti predviđeni Prostornim planom Županije odnose se na:

- poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora

- iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i

kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke

- stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim

područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija)

- saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša

- otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava



1-49

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova

Za prostor općine Mikleuš, do donošenja PPUO Mikleuš, važeći dokument prostornog uređenja

je Prostorni plan (bivše) općine Podravska Slatina i njegove Izmjene i dopune (Sl. glasnik općine

P. Slatina 13/84, 9/87 i 6/89), koji obuhvaća prostor pod sadašnjom lokalnom samoupravom

Grada Slatine i susjednih općina: Čađavice, Mikleuša, Nove Bukovice, Sopja i Voćina

Postojeći prostorni plan utvrdio je razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih

resursa kao i položaj Općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i

neprivrednih aktivnosti, mrežu naselja i modalitete zaštite prostora.

Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni

gospodarske strukture u pravcu jačanja industrije, modernizaciji postojećih proizvodnih i

uslužnih kapaciteta te podizanju učinkovitosti poljodjelske proizvodnje.

Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno

odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu

potrebu zaštite prostora.



1-50

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz

stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji

razvitak.

Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i

društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.

Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina,

ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema

gospodarskim središtima – gradovima, te kao posljedica iseljavanja tijekom domovinskog rata.

Tablica 32. Kretanje ukupnog stanovništva

Popisne

godine

Broj

stanovnika Indeks

Apsolutno

smanjenje/povećanje

1981. 2380 - -

1991. 2291 -19,54% -465

2001. 1701 -25,75% -590 Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i

Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

U općinskom središtu Mikleuš postoji tradicionalna vezanost za poljoprivredu, ali ekonomska

ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i

napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.

Neravnomjeran razmještaj gospodarske djelatnosti utječe na kretanje i razmještaj stanovništva.

Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne

vrijednosti, moraju se izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju:

- poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje,

- reguliranje eksploatacije prirodnih resursa.

Documents

I. O b r a z l o ž e nj e - Zavod za prostorno uređenje Virovitičko …juzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/u-1... · 2018. 6. 3. · Zavod za prostorno uređenje 1-6 Tablica