Hwoje Kekez Hrvatski institut za povijest Opatiirka 10, 10000 Zagreb

Hrvoje Kekez

UDK 94(497.5 Krbava)" 1493" 355.48(497.5 Krbava)"1493"

lzvorni znanstveni tlanak

Bernardin Frankapan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne

ili je pobjegao iz boja?

Veliki poraz hrvatske vojske od Osmanlija na Krbavskom polju 9. rujna 1493. predstavlja jednu od najvainijih epizoda u dugotrajnom obrambenom ratu Hrvata protiv Osmanlija. lako su uzroci i posljedice, pa i Sam tijek bitke, vee u znatnoj mjeri prikazani u starijoj i novijoj hrvatskoj historiografiji, ipak su uloga i djelovanje kneza Bernardina Frankapana u samoj bitki i dogadajima koji su joj prethodili, ostali u znatajnoj mjeri nerasvijetljeni i nerazjagnjeni. Autor na osnovi satuvanih pisanih i arheolofkih svjedotanstva, kao i nakon uvida na terenu, analizira dogadaje koji su prethodili Bernardinovu povlatenju iz bitke, pokufavajuei odgonetnuti uzroke i motive takova poteza. lsto tako, detaljnijim uvidom u satuvana pisana svjedotanstva o dogadajima prije Krbavske bitke, pokuZava objasniti odnose izmedu bana Derentina i knezova Frankapana.

Kljutne rijeti: Krbavska bitka, knez Bernardin Franka pan, ban DerenEn, Hadum Jakub-pa%, Osmanlije, Udbina, hrvatsko-osmanlijski sukob, 1493., ratna taktika

Veliki poraz hrvatske plemiCke vojske 9. rujna 1493. u bitki na Krbavskom polju predstavlja jedan od najvdnijih dogadaja dugotrajnoga obrambenoga rata Hrvata protiv Osmanlija. Njezine posljedice ostale su u svijesti hrvatskoga naroda kao velika katastrofa koja je oblikovala daljnji povijesni razvoj juine, ali i Eitave Hr- vatske. VeC sredinom 19. stoljeCa hrvatska je historiografija pokazala znaEajan I' interes za znanstveno istraiivanje tih dogadaja. Krbavska bitka i posljedice koje je

i uzrokovala, bile su predmetom proubvanja znaEajnoga broja znanstvenih radova, a

65

Modrujki zbornik 2009. (3)

isto tako na nju su se osvrtali brojni autori u razliEitim povijesnim sintezama.' U povodu Eetiristote obljetnice Krbavskoga boja, hrvatski je povjesniEar Ferdo SiSiC 1893. godine, napisao prvu cijelovitu povijesnu ~ t u d i j u . ~ Isti je autor tridesetak godina kasnije objavio zbirku isprava o borbama Hrvata s Osmanlijama u razdoblju od 1473. do 1496. godine, u kojoj su objavljena i pisana svjedotanstva o Krbavskoj bitki3

JoS je sredinom 16. stoljeCa kroniEar fra Ivan TomaSiC poraz hrvatske ple- miCke vojske na Krbavskom polju nazvao )>prvim rasapom Kraljevstva Hrvat- skogacc uoEivSi Einjenicu da je tu stradalo brojno hrvatsko p l e m ~ t v o . ~ S takvom su se ocjenom sloiili i kasniji povjesniEari, poput Jurja Ratkaja5 i Matije M e ~ i C a , ~

" .". l ali i Ferde S ~ s i c a , ~ kao i joS neki poslije njih.8 Iako je Krbavski boj bio krvav, te je u njemu poginuo veliki broj pripadnika hrvatskoga plemstva i seljaka koji su bili prikupljeni i pridruieni plemiCkoj vojsci, pa se u stanovniStvo Like i Krbave uvukao veliki strah, o Eemu ponajbolje svjedoEi zapis popa M a r t i n ~ a , ~ ipak nakon bitke nisu uslijedili znaEajniji teritorijalni gubitci.1° Tome su svakako pogodovale odredene okolnosti. Naime, tada su ratni planovi Osmanlijskoga Carstva bili okrenuti osvajanju na sjeverozapad, prema srednjoj Europi, ali preko Sirokih ravnica Podunavlja i Panonske nizine. Osim toga, uspjeSni je vojskovoda i pobjednik na Krbavskom polju, Hadum Jakub-paSa, za nagradu,

1 Najdetaljniji popis izvora i studija o Krbavskoj bitki, kao i popis djela u kojima se bitka spominje vidi: STRCIC 1999: 45-51; MIJATOVIC 2005: 7-14.

2 $IS16 1893: pass.

3 .$IS16 1936: 274-336. Si~ii: je u drugom objavljivanju isprva o Krbavskoj bitki stavio dvostruku nume- raciju stranica. Zbog jasnijega praknja, autor ovoga rada u citiranju je koristio numeraciju stranica u zagradama. Isti su dokumenti ranije objavljeni u Easopisu Starine, SI.$IC 1934: 118-180. Neke isprave i njihove prijevode o Krbavskoj bitki kasnije su objavili i N. KWC 1972: 358-364, GLIGO 1983: 313-320; MIJATOVIC 2005: 105-137.

4 ... Hec estprima destrucrio regm' Cowatie ibique Iota nobilitas corntit Cowatie ... , aLjetopis Ivana TomaSiba (Chronicon breve Regni Croatiae Joannis Tomasich minoratae) u: SISIC 1936: 305.

5 Ratkaj bitku na Krbavskom polju doiivljava kao ... stmSanpmzipkoljmSih ... (RATTKAY 2001: 195.)

6 MESIC 1864: 409.

7 SISIC 1893: 29.

8 Vise o stavovima u procijeni Krbavske bitke pojedinih hrvatskih povjesniEara vidi u: MIJATOVIC 2005: 86-91.

9 ... tbgda na6eie cvilili rodiviie i vdovi mnoge iproEi ini. I bis(Ib) skr'bb velit n' v'sihb iivutihb v sfrahb ~ihb, tka i e neslb bila 01 vr(@))m(e)ne Tatarovb i Gotovb i Atek ne6islPvihb ..., ,,Zapis popa Martincaa u: SISIC 1936: 276.

10 GOLDSTEIN 1997: 22-24.

Hrvoie Kekez: Bernardin Franka~an i Krbavska bitka (65-101)

premjeSten u Rumeliju, Sto je svakako utjecalo na daljnji tok osmanlijskih ratova i osvajanja Hrvatske.11

Uz opCu nesigurnost, moida je najveCa negativna posljedica Krbavske bitke gubitakvodedih Clanova hrvatskih plemiCkih obitelji. Naime, u bitki su poginuli knez Ivan Frankapan Cetinski, mladi Juraj VlatkoviC, Petar 111. Zrinski, jajaliki ban Mihael Pethkey, te neimenovani sin i brat bana Emerika DerenBna, a zarobljeni su Sam ban DerenCin te knez Nikola Frankapan TriaCki.12

Indikativno je da se od vodetih plemiCa iz bitke jedino spasio Bernardin Frankapan. VeCina izvora koji svjedoEe o bitki govori o tome da se Bernardin iz bitke izvukao bijegom, Sto je svakako nagnalo kroniha Jurja Ratkaja da takav njegov postupak opiSe rijeSma: ... naposljetku ndi, buduki G!U su bili slabiji, zajedno sa sarnim Bernardom okrenu leda i sramotno pobjegnu.:13 StoviSe, veCina izvora ne zaboravlja istaknuti da je Bernardin neposredno prije bitke bio u otvorenom sukobu s banom DerenSnom,14 bacajudi sjenu sumnje na Bernardinov postupak koji je moida mogao biti izdaja motivirana osvetom. Naime, kroniEar Ugarskc+Hrvat- skoga Kraljevstva Antonije Bonifini, govori o tome da je vijesti o kretanju Turaka prema Krbavskomu polju ban DerenCin primio u vrijeme dok je opsjedao franka- pansko Brinje.15 Istu vijest donosi i najpoznatiji madarski povjesniEar 16. stoljeCa Nikola Istvinffy, koji govori o tom da su Brinje opsjedali banovi Emerik DerenGn i Ivan Both.16 Zanimljivo je primijetiti da je Ivan KukuljeviC Sakcinski, jedan od prvih modernih hrvatskih povjesnieara iz 19. stoljeCa, u svom radu o Beatrici Frankapan,

-------

- kCeriBerrradm I3a~?qpmiiJn~glasikYli%ko iz boja ... Bemardin sretno m a k n e ....17

Iz ostatka se teksta vidi da je baS njega KukuljeviC smatrao odgovornim za poraz u bitki, dok o banu DerenEinu govori biranim rijetima, ne optuiuju6i ga za poraz

I 11 KRUHEK 1993: 267. OZivotu JakubaSe viievidi: OLESNICKI 1938: pass; MOA&WIN 1997: pass. 12 MIJATOVIC 2005: 71-73. 13 R A m Y 2001: 195. Iz cijeloga se opisa Krbavskoga boja vidi kako Rattkay odgovornim za katastrofu

smatra kneza Bernardina i njegovo povlaknje iz bitke, a ne bana DerenEina i njegov loS odabir ratne taktike.

14 KRUHEK 1993: 264. 15 ... universam inde in Fmngepanum belli m o b apparahunque convertemt, qui Breniam, ui avitam

possessionem, perdolum occupaiam, se repetenliregi reddimrum m e negamt, mohkque adversus e m c a s e Breniam obsidionepremere, rebus in e m annum cumpmdmo Tuxarum pmefec~compositis, inshhernt ..., Antonius Bonifinius, .Rerum Hungaricum decadis V, liber I1 et IIIu, u: SISIC 1936: 282.

16 ... Derencenius cum Both collega ... Briniae obsidio ..., Nicolaus Istvhnffy, ~Regni Hungarici historia libris XXXIV exacte descripta, Coloniae Agripinae anno MDCXXXV, II,18-20 (lib. II)a, u: $1516 1936: 308.

1 KUKUUEVIC 1885: 17.

ModruSki zbornik 2009. (3)

uzrokovan izborom loge ratne taktike, tj. sukobom na otvorenom polju, naglda- vajuCi njegovo hrabro drianje u boju.18

Osnovna je namjera ovoga rada osvijetliti ulogu Bernardina Frankapana u bitki na Krbavskom polju, te odgovoriti na pitanje koji je bio razlog Bernardinovu napuStanju bojnoga polja. Je li to uCinio iz straha za vlastiti iivot nakon Sto su osmanlijske &te pregazile njegove pjdake, naSavSi se u jednom trenutku bitke u vrlo pogibeljnom poloiaju te je, uzedi u obzir Cinjenicu da se Frankapani nisu slagali s banom DerenEinom oko taktike sukoba na otvorenom polju, uvidjevSi i besmislenost daljnje borbe, napustio poloiaj?

Iako je teSko govoriti o motivima postupaka i karakteru osobe promatrajuki dogadaj wemenski udaljen viSe od pet stotina godina, ipak je moguCe nastojati rasvijetliti Bernardinove postupke ako se prije toga odgovori na nekoliko pitanja. Valja pokuSati bolje rasvijetliti uzroke i tijek sukoba izmedu Frankapana i kralja MatijaSa oko Senja u drugoj polovici 15. stoljeda, tj. prije bitke na Krbavskom polju. Kako bi se moglo suditi o Bernardinovu ratnitkom ponaSanju i iskustvu, potrebno je takoder prouEiti njegov odnos prema osmanlijskim provalama, a pogotovo njegove postupke i ponaSanje u bitkama s Turcima prije, ali i nakon boja na Krbavskom polju. Nadalje, potrebno je progovoriti o DerenCinovu izboru taktike na bojnom polju, s kojom se Frankapani nisu slagali, a dovela je do katastrofalnoga poraza. I konatno, neophodno je ponovno prouCiti Sto govore izvori, posebno oni nastali neposredno nakon bitke, o tijeku bitke, kao i o tome Sto toCno izvori kaiu o Bernardinovu ,>bijegucc iz bitke. I

Dogadaji prije bitke i dolazak Osmanlija na Krbavsko polje

Oduzimanje Senja 1469. godine od strane kralja MatijaSa svakako je bio jedan od glavnih uzroka sukoba Franakapana s vladarom. Naime, nakon Sto su prve razornije osmanlijske provale pogodile najviSe frankapanske posjede 1468. i 1469. godine, i to posebno imanja Bernardinova oca Stjepana Frankapana, naSavSi se u teSkoj situaciji Frankapani su na svim stranama traiili porno& Vodena vlastitim sigurnosnim i strateskim interesima, prva im je u pomoC priskoEila Venecija. Venecija nije imala namjeru zavladati Senjem, jer bi to bilo preskupo, a i svakako bi uzrokovalo burnu reakciju kralja MatijaSa, veC je smatrala da bi ih Cvrsta prisutnost Frankapana u

18 ... Medjuposljednjimi bijaSe sum ban DerenEin ..., KUKULJEVIC 1885: 17.

68

Hwoie Kekez: Bernardin Frankaoan i Krbavska bitka (65-101)

Senju najbolje Stitila od pojave kralja MatijaSa, ili Eak Osmanlija na hrvatskoj obali. UvidjevSi da niti od Mleliana, a niti od kralja MatijaSa, ne Ce dobiti znakjniju vojnu pomot, Stjepan 11. Frankapan je poslao svoga sina Bernardina na carski dvor, moida Eak i s namjerom da svoje posjede stavi pod carsku zaStitu. Stjepanovo okretanje caru Fridriku 111. potaknulo je kralja MatijaSa da povede aktivniju politi- ku u Hrvatskoj, Sto je rezultiralo zauzimanjem Senja od strane kraljeve vojske pod vodstvom BlaZa Madara u jesen 1469. godine. Kralju je Senj bio potreban zbog btvaranja novoga strateSkoga sustava u obrambenom ratu protiv Osmanlija, buduCe 8enjske kapetanije.19

Nije neobiEna kraljeva pomirljiva politika prema Frankapanima u iduCim deset- ljeCima, ako se uzme u obzir da je kralj osvajanjem Senja postigao svoj glavni polititki i stratdki cilj u Hrvatskoj, te da je nastojao ostvariti h s t u kontrolu na prometnici koja je vodila od Zagreba prema Senju, a najveCim je dijelom prelazila preko frankapanskih p0sjeda.~0

Ipak, Frankapani se nikako nisu mogli pomiriti s gubitkom Senja, te su u ran0 proljede 1493. godine pokuSali iskoristiti nesredene politieke okolnosti nakon smrti kralja MatijaSa, kako bi vratili Senj u svoje ruke. U tim nastojanjima pomagao im je knez Karlo Krbavski koji je ielio osvojiti Obrovac, strateSki vainu luku koja mu je, uzme li se u obzir poloiaj i ugroienost njegovih posjeda u to doba u Krbavi i Lici, bila prirodni izlaz na more. Naime, ved 15. veljaEe 1493., Senjanin je Bart01 da Castiliano, javljajuCi u Milano novosti iz Hrvatske, kazao da su hrvatski banovi digli veliku vojsku jer je knez Karlo Krbavski opsjeo Obrovac, te da su knezovi An2 i Bernardin FrankapanZ1 ~Einilimnogazla protivqgdGgffj@@& mmjerkb

-------

ga o ~ v o j e . ~ ~ Indikativno je da je neSto kasnije, poEetkom travnja, Jakub-paSa krenuo u pljaEkaSki pohod prema Hrvatskoj i Kranjskoj. Naime, veC 27. travnja milanski poklisar u Veneciji, Tadija Vimercati, javlja svomu gospodaru Lodoviku Sforziju, u Milano, vijesti da se Osmanlije spremaju zauzeti tvrdi grad J a j ~ e . ~ ~ Kako mu to nije poSlo za rukom, Jakub-paSa je odustao od opsjedanja grada i krenuo, s

19 OpSiije vidi: GRGIN 2002: 99-106. 20 GRGIN 2002: 107.

21 Nakon smrti kneza Stjepana 11. Frankapana 1481. godine, njegova je imanja naslijedio njegov sin jedinac Bernardin Frankapan (V. KWC 1991: 295; GRGIN 2002: 113). ... Li bani de Corvacia se dice che venom cum molta gente, et questo p e ~ h e el conto Carlo mai se ha vohto levare dala impresa d'Obrovazo et ogni giom gli sta a110 assedio; el lo coae Angelo el lo conle Bernaniino che hano facto del male assai et volevamprendere Segna ..., SISIC 1936: dok. 104, str. 157.

23 ... dale parte d'Ungaria che I T m o aparechiava per tern gmndo erercito per andare a Giaici, term del Re ~TUngaria in Bossem.., SISIC 1936: dok. 108, str. 162.

Modrurki zbornik 2009. (3)

brojnom vojskom, od Jajca dolinom Sane prema Uni, i dalje vjerojatno dolinom Korane prema Kupi, koju je preSao negdje oko Metlike i preko Novoga Mesta dopro na sjever sve do Celja.24 Cijelo su ljeto osmanlijske Eete haraEile po Kranj- skoj, da bi se koncem kolovoza ili potetkom rujna odluEile na povratak preSavSi Drawz i uputivSi se kroz hrvatske zemlje preko ModruSa prema Bosni.

Prema pisanim svjedobnstvima, Sni se da su zaista knezovi Ani Frankapan i Karlo Krbavski ratunali na potporu Osmanlija u svojim nastojanjima da zauzmu Senj i Obrovac. Naime, veC 4. lipnja mletatka je vlada javila u Rim papi Aleksandru VI. da su se Ani Frankapan i Karlo Krbavski podloiili sultan^.^^ Kako Frankapani vise nisu bili u dobrim odnosima s Venecijom, otito je, za razliku od Sezdesetih godina 15. stoljeCa, MleEanima vise odgovaralo da Senj ostane u rukama ugar- sko-hrvatskih kraljeva negoli u vlasti Frankapana. Stoga je moguCe, da se pri Sirenju vijesti o suradnji Ania Frankapana i Karla Krbavskoga s Osmanlijama, vise radilo o diplomatskim aktivnostima mletaEkih poklisara, negoli o pravom razvoju dogadaja. Ipak, svega tri dana kasnije, 7. lipnja, mletaEka vlada Salje novo pismo Papi, tra2eCi od njega da se aktivnije ukljuEi u sprjecavanje osmanlijskih provala u H r v a t ~ k u . ~ ~ U istom su ga pismu MleEani obavijestili da su dobili pisma s otoka Krka s vijestima o podloinosti knezova Karla Krbavskoga i Ania Frankapana O~manl i jarna .~~ Tako- der su ga obavijestili da su sliEne vijesti primili i iz Senja,29 te da je zadarski rektor javio da su se Osmanlije uhrstili u okolici Kr~ina.~O

Mldanima nije odgovarala suradnja Frankapana i Krbavskih knezova s 0s - manlijama, jer je zaprijetila moguCnost da Frankapani vrate Senj, Sto bi na neki naEin znaEilo da bi i Osmanlije, na Eiju su podrSku vjerojatno Frankapani i Krbavski ratunali, dobili sigurnu luku na Jadranu. Svakako im je vise odgovarao ostanak Senja u kraljevim rukama (poglavito zato Sto je vlast kralja Vladislava bila slaba),

24 KRUHEK 1993: 250.

25 Dana 7. ~ j n a 1493. javio je kralj Maksiiilijan bavarskomu vojvodi Albrechtu, da su Turci ndto ranije kraj Maribora preSli Dravu. ... dazdie Tuerken iiberdie Tma bisgen Marpurgzogensien ..., SISIC 1936: dok. 140, str. 189.

26 ... dominos Carolurn et Angelwn de Fmngepanis ad obedienriam domini Turci se dedisre incumbereque oppugnationi Senie, civitatis serenissimi domini re@ Hunga rie..., SISIC 1936: dok. 112, str. 165.

27 SISIC 1936: dok. 113, str. 164-166. 28 ... literarum ex Vegla siginificatarum deditionem comitum Angeli et Camli de Fmngepanis domino T w o . ..,

SISIC 1936: dok. 113, str. 165.

29 ...p recipue Italie ob nirniam vicinitalem et propinquitatem loci Senie, cui dicti Fmngepani vel porius Turci aspirant ..., SISIC 1936: dok. 113, str. 165.

30 ... Nunc autem habitis literis rectorum noshorurn Jadre signijicantium, Turcos esse firmatos circwn Teninam predictam ..., SISIC 1936: dok. 113, str. 165.

Hwoie Kekez: Bernardin Franka~an i Krbavska bitka (65-1 01 1

nego da grad preuzmu njihovi rivali, jog uvijek snaini Frankapani, ili joS gore Osmanlije. Stvarnih teinji za ovladavanjem gradom MleEani nisu ni imali2l jer bi to znaEilo izravni sukob s Ugarsko-Hrvatskim Kraljevstvom, koji si u tom trenutku MleEani nisu mogli dopustiti, posebice zato Sto su, u tom trenutku, njihovi posjedi na istoEnojadranskoj obali, ali i na istohom Mediteranu, bili pod stalnom osman- lijskom ugrozom. Ipak, s nakanom sprjeEavanja Frankapana u preuzimanju Senja, mletatka je vlada sredinom lipnja 1493. poduzela brzu akciju. VeC je 10. lipnja obavijestila mletaekoga provizora otoka Krka da su knezovi Karlo Krbavski i Ani Frankapanski sklopili spormm s Osmanlijama, te da se spremaju napasti S e r ~ j . ~ ~ Dan kasnije, 11. lipnja, poslali su novu obavijest na Krk, dodatno objaSnjavajuCi da su Frankapani u skobu s hercegom IvaniSem Kor~inom.~3 SliEnu su obavijest poslali svojim rektorima u Zadar, naglaSavajuCi da osim opasnosti za Senj, prijeti opasnost i Obrovcu koji namjerava osvojiti knez Karlo K r b a ~ s k i . ~ ~ Do kraja lipnja postal0 je oEito da An2 Frankapan namjerava opsjesti Senj, pa su Mletani 24. lipnja javljali Papi, preko svoga izaslanika u Rimu, da su primili alarmantne vijesti od provizora na Krku kako A d ozbiljno namjerava napasti Senj.35 Nekoliko dana kasnije, 27. lipnja 1493., i sami Senjani pisali su Papi o prijetekoj opasnosti da Osmanlije osvoje i razore njihov grad.36

0 moguCnosti da su Karlo Krbavski i An2 Frankapan suradivali s Osmanlijama svjedok i izvori osmanlijske provenijencije. Osmanlijski ljetopisac Sa'd-ud-din ka2e da je knez Karlo ponekad iskazivao posluSnost osmanlijskomu sultanu, a ponekad ugarskc+hrvatskomu l~ralju.3~ Isti ljetopisac za kneza Ania ka2e da je

31 GRGIN 2002: 106. 32 ... Ne advisasti I'altro zorno del conte Carlo et conte A m b dei Frangepani, aconlah' cum Twchi, et del

bastwne facto apresso Segna per obsidiar queb citd ... , SISIC 1936: dok 114, str. 166. 33 ... i Frangepani soli el cum sue gente solamente, per la &cordia che hano cum el &ha Zunne Cowino che

domina dido luogo de Segm.., SISIC 1936: dok. 115, str. 168. 34 ..i conti Carlo de Corbavia et Angelo de Fmngepani cum wu, omtor del Signor Tmho et che epsi conti emno

drezati a la eupugnatione de Segna, la quale cum &ti i men' a lorpossibili shemano per occuparla ... conte Carlo ... &la recuperatione de Obrovaf ..., SISIC 1936: dok. 116, str. 169.

35 ... lileranun nunc acceptam a provisore nosho Vegle circa res Segne ac progressus el intentionem comilis Angelide Fmngepanis ..., SISIC 1936: dok. 122, str. 173.

36 ... sed et adducto sibi auxilio et fawre immnissimom l7urconun ad destructionem eiusdem civilah invi&tu ..., SISIC 1936: dok. 123, str. 174.

37 ... U to vrijeme u hwatskom vihjety k0jijepognUIit~ kmjina, i koji &i medu Ugmkom i Bosnom, bila su dva bana. Jednoga od njih mahu Kir Qadi On je kad i a a ~ v a o plusnost gmpodam islama, ka pak polofivSise ugarskom banu.., OLESNICKI 1935: 198. Vidi i u: MIJATOVIC 2005: 123-124.

Modrurki zbornik 2009. (3)

prihvatio pokroviteljstvo osmanlijskoga sultana, te da se odmetnuo od ugarsk-hr- vatskoga kralja Vladislava II.38

Poktkom srpnja mletaEko se Vijete odluEilo za konkretne akcije pomoCi ugroienomu Senju. Dana 2. srpnja odlulieno je da se gradu odobri i poSalje pomoC od 600 dukata.39 U istom je pismu naloieno kapetanu, koji je poslan u Senj s navedenom svotom, da ne provocira Osmanlije jer je Venecija u tom trenutku imala s njima potpisan mir.40 Istoga je dana mletalika vlada poslala na Krk svoga poklisara Ivana Burgiju s misijom stupanja u kontakt s M o m ili kojim drugim Frankapanom, ali i s Osmanlijama, te da im preda pismo mletaCkoga Senata s pitanjem o uvjetima oko povratka grada.41

Cini se da su Frankapani s napadom na Senj zapolieli sredinom srpnja. Naime, u arhivu u Milanu saEuvano je nepotpisano pismo o novostima poslano iz Senja. Pismo je datirano 13. srpnja 1493., i iz njega je jasno vidljivo da je knez An5 planirao napasti Senj s namjerom da ga preuzme, te da su mu u tome pomagali i ostali F r a n k a ~ a n i . ~ ~ Senjani su javili da je An2 u dosluhu s Osmanlijama, koji su mu obedali prepustiti Senj, ali i neke druge p ~ s j e d e . ~ ~ Ipak, iz istoga se pisma vidi da su do Senja doprle vijesti kako opkoljenomu gradu u pomoC pristi2e senjski kapetan, hrvatski ban DerenEin, s 4000 konjanika i 2000 ~ j e S a k a . ~ ~

SaznavSi da mu u susret dolazi kraljeva vojska predvodena hrvatskim banom DerenEinom i banom Ivanom Bothom, a nakon Sto mu je umro glavni saveznik knez

38 ... Drugoga od spomenutih banova zvahu Kir Anin. On je kaiy s punim pouuianjem prihvario sku1 pokmvite@tvapadBahova i oslonivii se s punim povjerenjem nu sretu i uspjeh, koji je Bog dariva pmvednom ipmvom sultan4 &muse od ugarskog kmlja ..., OLESNICKI 1935: 199. Vidi i u: MIJATOVIC 200F 124.

39 ... Miui preierea &beand cum dicto m b - 0 secretm'o ducatos 600 usque milk ... , S ISIC 1936: dok. 127, st 179.

40 ... amonendo @sum capitaneum, quod caveat ustendere, quod a nobis habeat aliquem favorem, re spec^

pacis, quam hubemus cum domino Turco ..., SISIC 1936: dok. 127, str. 179. 41 ... De omni vero responswne deque terminis in quibus reperitur dicta civilas, quomodo munila et presenim

hominibus et & illonun condirionibus, et genlibus corniris Angeli et alwnun Fmngepamnun ac similder Turconun, crebis et copiosis tub litteris tenebis dominium msmun edoct um..., SISIC 1936: dok. 128, str. 180.

42 ... De qui el Signore cotate Angelo ha facto de grande menaze per voler havere Segna ... Et li ahi Signori Franchapani lo aiutavano sotto mano ..., SISIC 1936: dok. 132, str. 183.

43 ... el dicto conre Angelo huvea manciato per li Tuxhi, el li Turchi mandamno uno ambaxiatore a 1uy;per quello fo facto assaipromkse I' una pme el I'alm ..., SISIC 1936: dok. 132, str. 183.

44 ... et ha spazato subito 4000 cavdi et 2OOa fanti, et ha li &ti a1 nostro Messer ban el capitam di Segna ..., SISIC 1936: dok. 132, str. 183.

Hwoje Kekez: Bernardin Frankapan i Krbavska bitka (65-101)

Karlo Krba~ski:~ knez Ani Frankapan se povukao u svoj utvrdeni grad Sokolac iznad Brinja, ne ieleCi se otvoreno sukobiti s Banovom vojskom.

Dok su banovi opsjedali Sokolac, pristigla je vijest da je Hadum Jakub-paSa uSao u Hrvatsku, te da se iz Kranjske s velikim plijenom i brojnim zarobljenicima vraCa u Bosnu. Prema osmanlijskomu izvoru, Eini se da je, nakon Sto mu je ban DerenEin opustoSio posjede, Sam knez Ani Frankapan poslao svoga glasnika u tabor Jakub-paSe moleCi ga za p o m 0 6 . ~ ~

NaSavSi se u nezgodnoj situaciji da ga, dok opsjeda utvrdeni Sokolac, s leda napadne osmanlijska vojska, ban je DerenEin inicirao pomirbu, nastojeCi Franka- pane Sto brie ... sebi p ~ r n i r i t i . . ~ ~ BuduCi da je sa svojim postrojbama sudjelovao u Krbavskoj bitki, knez Bernardin Frankapan je oEito objeruEke prihvatio prijedlog pomirbe jer su samo nekoliko dana ranije, poEetkom kolovoza, osmanlijske snage opustoSile njegov M o d r ~ S ~ ~ , te je on strahovao da bi mogli stradati i neki drugi njegovi posjedi. Osim toga, Eini se da knez Bernardin nije bio sklon suradnji s Osmanlijama, pa je veC i ranije, 24. lipnja 1493. godine, prema pismu milanskoga poklisara Tadije Vimercata, od mletaEke vlade traiio pomoC protiv T ~ r a k a . ~ ~ Sve ga to ipak nije prijetilo da, iskoristivSi guivu oko Senja, preuzme nadzor nad gradovi- ma od Trsata do Novoga (Vinodolskoga), Eime je ostvario vaian uspjeh i nadzor nad gotovo Eitavom preostalom obalom Kraljevine Hrvatske, tj. nad bivSim patrimo- nijem knezova Frankapana na obali.

S druge strane, kako nigdje nema baS nikakve potvrde da je Ani Frankapan sudjelovao sa svojim postrojbama u bitki na Krbavi, oEito se on nije pomirio s banom Derentinom. Uostalom, niti njegova sestra Doroteja, supruga pokojnoga kneza Karla Krbavskoga, nije sudjelovala sa svojim postrojbama u Krbavskoj bitki, iako je odriana pod njezinim gradom Udbinom (srednjovjekovnom Udvinom). TeSko je moguCe da bi ban DerenEin ielio pornirbu s Aniom Frankapanom. Naime, u opsadi

45 Knez je Karlo Krbavski preminuo 8. srpnja 1493. godine. Vidi biljeSku 1. u SISIC 1936: 183. 46 ... Dereniil s vojskom krivovjemom preda jagmi vilajet KirAndiin ipodrjede njegovegradove. KirAndia posla

tada k Jakub-paiisvojega ulaka, kojijejaukao i molio odpa.fepomoC.., OLESNICKl 1935: 199. Vidi i u: MIJATOVIC 2005: 124.

47 Kronihr Bonifini dogadaje opisuje rijetima: ...Q uibus incomrnodis occurrere cupiens Drencenus Frar~ge- panum sibi reconciliat ..., SISIC 1936,282. Slitno zbori i Istvhnffy (SISIC 1936: 308.).

48 U svojem je pohodu Jakub-paSa stigao do ModruSa gdje je popalio i opljatkao crkve i kuCe modruSkih gradana. Vidi: KRUHEK 1993: 251; KRUHEK-HORVAT 1990: pass.

49 ... El conte Bemardim Francapano ha mandato de presente cerro suo messo a questa Signoria. Non ho si adesso possuto bene intendere per quale causa che I'habi mandato; fforse] per imperrare qualche sucorso contra Turchi, quali quottidie cum qualche incursione molestino quelipaesi. .., SISIC 1936: dok. 120, str. 172.

Modrujki zbornik 2009. (3)

Anieva grada Sokolca ponad Brinja poginuo mu je sudrug u banstvu Ivan Both od Bajne. Osim toga, u sluEaju DerenEinove pobjede nad Jakub-paSom, ulog bi bio pun0 veCi na unutarnjopolitiEkom i vojnom planu. Pobjeda bi znaEila uspostavu autoriteta kraljeve vlasti i potvrdu uloge banskoga banderija u velikim bitkama s Osmanlijama. Zbog toga je ban DerenEin i bio voljan nakon pogibije Ivana Botha suradivati s Bernardinom, ali i s ostalom hrvatskom gospodom kako bi oCitao lekciju knezu Aniu Franakapanu i njegovoj sestri kneginji Doroteji. Iz svega je oCito da se zapis kroniEara Bonfinija o tome da se ban DerenEin nastojao pomiriti s Frankapa- nima, odnosi na veCinu Elanova roda, ali ne i na njegova ljutoga neprijatelja kneza Ania Frankapana.

Iako nije poznato kojim se smjerom prema Krbavskomu polju kretala osman- lijska vojska nakon Sto je opustoSila ModruS,SO svakako je sigurno da je Jakub-paSa doveo svoju vojsku do gore Vraiji vrtal,S1 tj. do obronaka PljeSivice, planinskoga masiva koji odvaja Krbavu od BihaCke k r a j i ~ ~ e . ~ ~ MoguCe je da je Jakub-paSa nastojao izbjeCi sukob s hrvatskom vojskom i Sto prije se povuCi u Bosnu. U tom slutaju, nakon pustoSenja ModruSa, nije namjerno krenuo najbriim i najkratim putem preko danaSnjega sela IzaCiCa do BihaCa, jer je znao, s obzirom na iskustvo koje je stekao na poEetku pohoda, da ga ondje Eeka jaka Kraljeva posada, te je morao potraiiti drugi smjer za povlaEenje prema Bosni. TeSko bi u obzir doSao onodobni uobiEajeni smjer od ModruSa, preko planine Kapele i Brinja, kroz dolinu Gacke i dalje prema Krbavskomu polju, jer se u to doba DerenEinova vojska nalazila podno grada Sokolca iznad Brinja, Eime je blokirala Osmanlijama taj put. Jedini p s t a l i put kojm bi izbjegao hrvatsku ili Kraljevu vojsku, koji je bio najteii, ali i

-----------

najsigurniji, bio je preko plitviEkih Suma do KoreniEkoga p o I J i i - - - - - - S druge strane, moguCe je da je ban DerenCin povukao hrvatsku vojsku do

Krbavskoga polja ne samo zato Sto je iz njega najbrii put do doline Une i dalje prema Bosni, veC jer je kanio zaplaiiti kneginju Doroteju Frankapan, udovicu Karla Krbavskoga, da ne nastavi politiku svoga pokojnoga supruga, te da pristane na vjernost ugarsko-hrvatskomu kralju. Naime, poEetkom je kolovoza kneginja Doro- teja zatraiila od MletaEkoga senata da joj poSalje strjeljiva za obranu gradova

50 Kruhek pretpostavlja da Jakub-paSa, saznavSi za pripreme hrvatske vojske i nastojeCi izbjeCi sukob, nije krenuo uobifajenom trgovatkom cestom prema Brinju i Gackoj dolini, veC se uz istofnu stranu Kapele, te kroz plitvitke Sume, probio do Korenitkoga polja, te dalje do Krbavskoga polja. KRUHEK 1993: 251.

51 ... it quod in causa fitit, ut Cadamus Turca usqiie Diavli Montem seu Vraii vrial, qui Corvatiam a Corbavia dividit, suos retrnxerit ..., fra Ivan TomaSiC, .Chronicon breve Regni Croatiae Joannis Tomasich mino- rataea, u: $ 1 ~ 1 ~ 1936: 304.

52 MIJATOVIC 2005: 121.

H ~ o j e Kekez: Bernardin Frankapan i Krbavska bitka (65-1 01 )

pokojnoga supruga, Sto joj je Senat i odobrio 13. kolovoza 1493. godine.53 StoviSe, iduCi je dan MletaEki senat odgovorio kneginji Doroteji da nju i njezina sina prima pod svoju ~aStitu.5~ Cini se kako je ban DerenEin, raEunajuCi na snagu i brojnost svoje vojske, bio uvjeren da u nadolazebj bitki moie pobijediti Osmanlije, pa je namjerno odabrao Siroko polje podno grada Udbine kako bi kneginji Doroteji, pobjedom nad brojnom osmanlijskom vojskom, i to baS podno njena grada, poka- zao snagu Kraljeve vojske i odagnao je od suradnje s MleEanima.

Neupitno je da su se i Osmanlije ubrzo pojavili na sjeverozapadnom rubu Krbavskoga polja, iako nije poznato kojim putem su do tarno stigli. Mogli su to uEiniti iz dva smjera. Iz Korenizkoga u Krbavsko polje mogli su uCi preko klanca Vrpila pa do B~niCa?~ ili preko prijevoja Debelo brd0.5~ U makom sluEaju, vetina izvora govori da je osmanlijska vojska izaSla iz Suma i stigla do otvorenoga polja, gdje ih je Eekala za boj spremna hrvatska v0jska.5~

1 Sukob oko izbora taktike

SaznavSi da ga na Krbavskom polju okkuje brojna hrvatska vojska, Jakub-paSa je predloiio da uz pogodbu mirno napusti Hrvatsku. Uvjeren u snagu i brojnost svoje vojske, ban je DerenEin zatraiio da se puste svi zarobljeni MCani. Takav je uvjet JakubpaSa odbio, vrlo vjerojatno jer je od pregovarata dobio totnije vijesti o kvaliteti i rasporedu hrvatske v0jske.5~ Svi se izvori slaiu da je hrvatska vojska bila br~jnija?~ ali da su Turci bili nadmoCniji u konjanigtvu, a osim toga osmanlijske su

$~SIC 1936: dok. 132, str. 183-184. $IS16 1936: dok. 139, str. 188.

KRUHEK 1936: 251. MIJATOVIC 2005: 54.

h k i putopisac JBn Hassteinsky iz Lobkovica svjedolii da ... hrabie a pani a ylijemtwo Chawalske sabmwsse se mhli gim w pnidsthy na ty hory, M y Turciy lam do zemie lahli. At u se sczekawaL.. (JBn HasiHteinsky, ~ P u t ~ A n l k SvatCmu hrobw u: SISIC 1936: 279). SliEno svjeddi i kronibr Bonifinije: ... Egresswis iam exsilva Tmis el se in a p e m campum cum universis copiis efficsuris, variis inter noslros dues de re gerenda dirputari sentenh'is coephun at... , SISIC 1936: 283. KRUHEK 1993: 255; MIJATOVIC~OOS: 56-57. MoguCe je da je Jakub-paSa od svojih izvidnika saznao da mu hwatske snage ne pripremaju stupicu u klancima, te je, raCunajuCi na uvjezbanost, brojnost i iskustvo svoje konjice, odluCio prihvatiti izazov i sukobiti se s hrvatskom vojskom na otvorenom polju.

0 broju hwatske vojske razliEiti izvori donose razlitite procjene, te je realna procjena da je Banova vojska imala oko 1OOOO vojnika, i to najvdim djelom slabo naoruZanih pjdaka. 0 broju hwatske i osmanlijske vojske vPe vidi: KRUHEK 1993: 254; MIJATOVIC 2005: 56-57.