RIDEROM KROZ ISTRU

Najpoznatiji hrvatski putopisac vodi vas na neobičnu avanturu.

Jeste li spremni?

Hus

qvar

na m

agaz

in, b

roj 1

, tra

vanj

201

2.

GENIJALNI UMOVI

UMJETNIK S MOTORNOM

PILOMNeobična umjetnička djela

nastaju još neobičnijim alatom

BIJEG ZA VIKEND

DUHOVI HRVATSKOG

ZAGORJADvorac Veliki Tabor otkriva

stoljećima čuvanu tajnu

BESPLATNI PRIMJERAK

H

www.husqvarna.hr 03

SADRŽAJ

Nakon tako dugog iščekivanja napokon je tu. Sad, kad se zamislim, čini se da je došlo tako brzo...uvijek me iznenadi ta brzina kojom zelena boja okupa prirodu. I nanovo, kao i svake godine, osjećam da je trenutak za novi početak.No ove godine stvarno se događa početak, nečega potpuno novog, nečega čemu se veselim već mjeseci-ma, nečega što donosi novu dimenziju poslovanju. To je naš novi magazin! Magazin za tebe, za mene,

za nju i njega. Za sve vas kojima smo htjeli otvoriti vrata u neki novi svijet, gdje strojevi mogu biti igra, hobi, zabava, mogu nas odvesti na putovanje, a i omugućiti nam da se kreativno izrazimo.Svake godine iznova me veseli kada trava počne rasti, kad se grmlje i živica razrastu, kada cvjetovi zašarene krošnje, kad je vrijeme za Husqvarnu.I jedino o čemu maštam je veliki rascvjetali voćnjak, ja na Rideru jurim, miris pokošene trave mi mami osmijeh na lice...a vama želim da uživate u još jednom proljeću i da zastanete na trenutak te upijate ljepotu koja vas okružuje!

NAKLADNIK: Drezga d.o.o. Obrtnička 2 - Rakitje, 10437 Bestovje, tel: 01/3335-300, e-mail: marketing@drezga.hr, www.husqvarna.hr UREDNICA: Martina Drezga FOTOGRAFIJA: Vladimir Baće, Vedran Benović, Husqvarna arhivaKONCEPT I PRODUKCIJA: Superstudio d.o.o., www.superstudio.hr

TISAK: Radin Print, www.radin.hrHusqvarna je zaštićena robna marka. Sav objavljeni materijal pripada nakladniku te se ne može objavljivati, bilo u cijelosti ili djelomično, bez pismenog pristanka vlasnika. Husqvarna magazin izlazi dvaput godišnje.

Proljeće je. Vrijeme je za Husqvarnu!UVODNA RIJEČ

SADRŽAJ

08 UMJETNIK S MOTORNOM PILOM Umjetnost ne poznaje granice i zato nas uvijek iznenađuje. Upoznajte neobičnog umjetnika i njegov neobični alat

10 BIJEG ZA VIKEND Putovanje kroz vrijeme je moguće. Posjetite Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju.

16 SAVRŠEN TRAVNJAK Uzgojiti prekrasni zeleni travnjak nikad nije bilo lakše

28 RIDEROM KROZ NAJDRAŽU ISTRU Slike, boje i zvukovi koji će oduševiti čak i najiskusnije putnike i pustolove

42 VRIJEDNE STARINE Pronašli smo najstariju Husqvarninu motornu pilu u Hrvatskoj!

VRTLARICA SAVJETUJE:KAKO PROBUDITI POVRTNJAK U PROLJEćE

16

NASLJEđE KOJEM MOŽETE VJEROVATI.PROIZVODI KOJIMA MOŽETE VJEROVATI.

04 www.husqvarna.hr

riga za okoliš nije samo svjetski trend, već i Husq-varnina preokupacija već dugi niz godina. Pouzdanost

i dugotrajnost visoko su na ljestvici, a Husqvarnini strojevi koriste se u širokom opusu radova, od profesio-nalnih šumarskih do manjih vrtlarskih poslova. Kad govorimo o malim grad-skim vrtovima, svima je jasno da nije jednostavno raditi i servisirati stroj koji radi na fosilno gorivo i koristi ulje, što zbog emisije plinova i buke,

što zbog potencijalne opasnosti od zagađenja prilikom manjih servisnih zahvata.

Husqvarna je zato užurbano radila na razvoju baterijskih strojeva i 2012. godina predstavlja veliki korak prema čistom izvoru energije, bez buke i zagađenja. Zahvaljujući visokoučin-kovitim električnim pogonima te baterijskim paketima koji će biti laki za održavanje i punjenje, Husqvarna očekuje zaista značajne pomake i nove proizvode u obliku ekonomičnih

kosilica, trimera i pila. Jedan od prvih strojeva koji je

doživio značajniji razvoj je i baterijski Rider koji uskoro dolazi na tržište. Tu je i već dobro poznati Automower, potpuno autonomni šišač trave, koji za pogon koristi električnu, odnosno u hibridnoj varijanti, solarnu energiju. Tu je još pet novih proizvoda koji će biti lansirani tijekom sljedeće godine.

Električni pogon kudikamo je tiši i smanjuje potrebu ublažavanja vibraci-ja stroja koje se prenose na čovjeka.

Također, baterijski strojevi ne trebaju gorivo, već samo kućnu utičnicu. Strojevi će biti tiši, ugodniji za rad i daleko upotrebljiviji, budući da nećete morati voditi brigu imate li goriva u spremniku. Dovoljno je da Husq-varnin stroj prikopčate na gradsku mrežu, a on će se, kad se napuni, sam isključiti s napona.

Husqvarna tako čini povijesni korak spajajući obnovljive izvore energije s kvalitetom koju traže profesionalci, ali i hobisti.

BUDUĆNOST JE NA BATERIJE

B

JESTE LI ZNALI?

300milijuna novih stanovnika naseliti će Kinu do 2025. godine

42%u vrtu bi uzgajalo povrće za vlastitu prehranu

70.000 metara kvadratnih na krovovima zgrada Pariz planira pretvoriti u zelene površine u sljedećih osam godina

66% ispitanika izjavilo je da za opuštanje i odmor najradije idu u parkove i šume

Husqvarna od 2012. godine pokreće novu liniju strojeva koji će biti pogonjeni isključivo električnom energijom

www.husqvarna.hr 05

DOBRE VIJESTI

rtovi u vlasništvu stanara zgrada nisu pretjerano popularni, pogotovo u velikim gradovima gdje je ritam života toliko ubr-

zan da se mlađe generacije ne stignu baviti vrtlarstvom, a i ne pokazuju zanimanje. Sve češće smo svjedo-ci zapuštenih vrtova koji kasnije postanu betonske površine za neki trgovački centar ili parkiralište. Čak i Zagreb polako gubi svoje zelene površine u privatnom vlasništvu. Ovaj problem prilično je izražen u

velikim europskim gradovima i u SAD-u. U velikim gradovima danas živi 60-70 posto populacije, sve je manje privatnih poduzetnika koji se bave prirodnim uzgojem voća i povrća. Cijenom ne mogu konkuri-rati velikim dobavljačima, a i sve je manje mladih ljudi zainteresirano za zemljoradnju.

Industrijska hrana, konzervansi, pesticidi i GMO uzgoj proširio se do te mjere da u slobodnoj prodaji više ne možete kupiti glavicu kupusa koja je rasla u zemlji ili dvije različite,

nesavršene rajčice koje nisu izrazito crvene boje. Divlji, prirodni uzgoj bez primjesa polako počinje dobivati na cijeni i postaje trend i prestiž.

Nova generacija vrtlara u potrazi je za proizvodima koji imaju minima-lan utjecaj na okoliš, žele se oslobo-diti zvukova, vibracija, emisije štetnih plinova, ne žele kupovati naftu, plin ili benzin i držati ih u domovima. Isto-vremeno su obrazovani i zainteresi-rani za inovacije i moderna rješenja. Neće prihvatiti smanjenje njihovih standarda kvalitete i izdržljivosti,

kineski uređaji za jednokratnu upo-trebu neće im zadovoljiti potrebe. Svjesna toga, Husqvarna je pokre-nula novu liniju svojih proizvoda na električnu energiju i nastavit će na razvoju uređaja prigodnih za hobi vrtlare budućnosti.

Čovječanstvo se polako, ali sigurno okreće pravim vrijednostima i odmiče od pretjerane konzumacije informacija, posla i sve više cijene svojih nekoliko slobodnih sati. A vi? Imate li već svoj vrt? Izdvajate li vrijeme za sebe i svoj hobi?

Imati zemlje ispod noktiju bit će trend za dvadesetak godina. Vrtovi će postati stvar prestiža

rtovi u vlasništvu stanara zgrada nisu pretjerano popularni, pogotovo u velikim gradovima gdje je ritam života toliko ubr-

zan da se mlađe generacije ne stignu baviti vrtlarstvom, a i ne pokazuju zanimanje. Sve češće smo svjedo-ci zapuštenih vrtova koji kasnije postanu betonske površine za neki trgovački centar ili parkiralište. Čak

Imati zemlje ispod noktiju bit će trend za dvadesetak godina. Vrtovi će postati stvar prestiža

V

52%globalnih ispitanika po Husqvarninom istraživanju, želi više zelenih površina u svojem gradu

63%globalnog stanovništva platilo bi više za stan koji je smješten blizu zelenih površina

33% mlade populacije velikih gradova žali što nemaju mogućnost vrta u neposrednoj blizini

51% ne voli parkove zbog noćnih vandala

VRT KAO STATUSNISIMBOL

06 www.husqvarna.hr

VAŽNOST GRADSKIH PARKOVA, NEKAD I SAD

ako su se s pojavom industrijske revolucije gradovi u Europi i Americi počeli rapidno širiti, tako je porasla i potreba za zelenim površinama -

bilo je to jasno i urbanistima i stanovnicima. Nastala je prava borba protiv “zle” urbaniza-cije, koja bi neminovno donijela pretrpanost, zagađenje, lošu higijenu i narušila zdravlje populacije. Rezultat je te borbe opstanak ve-likih parkova i zelenih površina, koji još uvijek egzistiraju u metropolama. Ipak, nisu se sva velika središta uspjela othrvati. Na prijelazu 19. stoljeća mnogi su europski građani emigrirali iz

gradova u predgrađa kako bi se ponovno pov-ezali s prirodom i poboljšali kvalitetu života. Pogledajte samo koliko su se brzo unatrag deset godina razvila predgrađa Zagreba i Rijeke.

Danas, kada statistike i dalje pokazuju porast stanovništva u gradovima, postoji veliki rizik i nesigurna budućnost zelenila. Dvjesto godina je prošlo, imamo kudikamo kvalitetnije servise za procjenu rizika i parkovi se daleko više cijene, međutim istrebljivanje nije prestalo. U mnogim se gradovima količina zelenih površina rapidno smanjuje. U Jakarti i In-doneziji 1965. godine bilo je više od 35 posto

zelenih površina, a 2009. ta je brojka pala na samo 9,3 posto.

Na sreću, brojni gradovi još uvijek poštuju važnost očuvanja prirode i netaknutih prostora. Ako nas povijest planske gradnje išta uči, to je da gradovi ne mogu ni opstati ni napredovati bez zelenih površina. Usredotočenost na tu misao pokazat će se pozitivnom kako će godine odmicati. Rješenja su u malim koracima i u osviještenosti svih nas, da ne ponovimo istu grešku. Donosimo nekoliko značajnijih pov-ijesnih datuma za očuvanje prirode u velikim gradovima.

KPriroda nas štiti, stoga i mi moramo štititi nju

GRADOVI GUBE DAH

3000 prije

KristaU Mezo-

potamiji za vrijeme vla-davine kralja Gilgameša

gradski par-kovi bili su

promovirani kao ponos Sumerana.

18. stoljećeVećina veli-kih parkova i gradskih

zelenih povr-šina u Europi bila je privi-legija samo aristokrata i kraljevskih

obitelji.

1800.Oko 17% Europljana

živi u grado-vima.

1860.Populacija New York Cityja pre-mašuje 1,2 milijuna.

1880. Oko 50 po-sto europske

populacije živi u većim gradovima.

1789.U Münchenu nastaje “En-gleski vrt”, jedan od

prvih javnih parkova. Naručio ga je Carl Theodor

kao sredstvo za smirenje populacije za vrijeme revolucije.

1850.U svjetlu Francu-

ske revolucije i pod vodstvom Barona Haussmanna zapo-činje preuređivanje brojnih aristokrat-

skih parkova u gradske parkove s

idejom da propuste više svjetla i zraka u gradski krajolik. Najpoznatiji su

Bois de Boulogne i Parc Monceau.

1833.Upravni odbor javnih šetališta

u Engleskoj izdaje zahtjev za više par-

kova i zelenih površina u

Londonu, kako bi se, između

ostalog, borili s prenapučeno-šću, bijedom te padom zdrav-stva i morala.

1779.-1785.Prvi put spominje se teo-

retska razrada javnog parka, a objavljuje je Christian Cay Hirschfeld, danski profesor

fi lozofi je, u svom djelu “Theorie der Gartenkunst”. Hirschfeld naglašava važnost posebnog mjesta za odmor u gradu, gdje radni narod

može pobjeći od gradskog stresa u svoje slobodno

vrijeme. Također naglašava važnost svježeg zraka koji

proizvode biljke.

1764.Englez James Hargreaves stvara “Spin-ning Jenny”,

tkalački stroj, iskru koja je zapalila

industrijsku revoluciju u Europi i započela masovnu

migraciju iz sela u grad.

1873.Otvoren je New

York Central Park za čije je uređenje bio odgovoran

Frederick Law Olmsted. Park

je dobio funkciju utočišta od buke i kaosa u gradu čija je populacija nezaustavljivo

rasla.

1829.John Claudius

Loudon, engleski stručnjak za pejzažne

vrtove, objavljuje knjigu “Trikovi mjesta za odmor u metro-

polama”, koja je imala velik utjecaj na javno

uređenje vrtova i parkova u Europi u desetljećima koja

su slijedila. Kao što joj ime kaže, bavi se funkcijom parkova i

oaza vrtova u velikim gradovima.

www.husqvarna.hr 07

DOBRE VIJESTI

1910. Populacija

New York Ci-tyja premašu-je 4,8 milijuna

stanovnika.

1950.U gradovima živi 29 posto svjetske po-

pulacije.

1984.Roger Ulrich, psiholog i savjetnik za uređenje

okoliša, izdaje znanstveni rad u magazinu Science, u kojem objašnjava da pacijenti koji u sobama

imaju prozor koji gleda na zelenu površinu

imaju bolju krivulju ozdravljenja nakon

operacije nego oni koji nemaju. Pet godina

kasnije psiholozi Rachel i Stephen Kaplan izdaju knjigu “Iskusi prirodu”, u kojoj obrađuju tematiku utjecaja prirode na ljud-

sku psihu.

1898.Potaknut Georgeom Cadburyjem, Englez

Ebenezer Howard izdaje knjigu koja s vremenom postaje klasik – “Grad-ski vrtovi sutrašnjice”.

Tematika je davanje prava radničkoj klasi da orga-nizira i napravi vlastite

vrtove i parkove, njihovih nekoliko zelenih kvadrata i dah svježeg zraka. Knji-ga pokreće prave gradske pokrete kao reakciju na niski standard života u

velikim središtima.

1922.Le Corbusier, otac mo-dernističke arhitekture, predstavlja svoju viziju “Ville Contemporaine”, odnosno privremenog grada. Zamišljen za tri milijuna stanovnika,

njegov grad postavlja model vertikalnog ra-zvoja, upotrebu novih

materijala, poput čelika. Neboderi bi tako

ostavili više prostora za zelene površine, bez obzira na veću

populaciju.

2000. Slijedeći ubrzanu

urbanizaciju, gradovi poput Ho-Ši-Mina u

Vijetnamu gube više od 50 posto zelenih površina

i to u samo deset godina.

2009. Otvoren je

High Line Park u New Yorku. Dvije godi-

ne poslije na Google Streetu

na internetu moguće je vir-

tualno prošetati parkom.

2008. Većina

svjetske populacije

živi u velikim gradovima.

2050.Smatra se da će 69 posto svjet-ske populacije živjeti u velikim

gradovima.

08 www.husqvarna.hr

Miško i njegova “pila i pol” stvaraju umjetnost u drvu, u tome su pravi prvaci

www.husqvarna.hr 09

ad pomislite na umjetnost i umjetnike, sjetit ćete se kistova, platna, kipova pa čak i sprejeva. Teško da će vam na pamet pasti baš motorna pila kao oruđe umjetničke

ekspresije. No, oni koji poznaju Miška samo će se zagonetno osmjehnuti, jer upravo je on jedan od onih, nesvakidašnjih umjetnika. Njegove ruke nisu umazane bojom, već piljevinom, a hod kroz šumu za njega je kao šetnja kroz dućan s igračkama.

Miško Lončarić rođen je 1946. godine, i već od malih nogu zavolio je prirodu i prirodna dobra. Životni put doveo ga je do šumarije Ivanska gdje se zaposlio 1982. godine i radio sve do mirovine 2001. Posao u šumariji uključivao je i rad motornom pilom. Domišljat i snalažljiv kakav je, Miško se ubrzo odmakao od okvira čovjek – stroj. Sprijateljio se s motornom pilom i njegova je mašta proradila. Počeo je s jednostavnim oblicima te je polako trenirao i isprobavao razne tehnike. Nitko ga nije učio, sve je sam morao otkrivati.

Ubrzo potom prijavio se i na prvo natjecanje umjetnika s motornom pilom i jedno je vodilo drugom. Za svoj “kist” odabrao je Husqvarnu 365 za koju kroz smiješak kaže da je “pila i pol” i nastavlja: “Ne sjećam se najmanjeg predmeta koji sam napravio. Najveći je bio vlak u kojem mogu sjediti djeca.” Vlak koji je Miško napravio bio je izložen kod Šumarske škole u Karlovcu, zajedno s kon-jima i kolima koji su također bili njegovo djelo. Nažalost, te je eksponate za vrijeme rata pogodila granata. “Svoje radove ne prodajem. Dijelim ih prijateljima, ne radim to zbog novca.” kaže Miško.

Na natjecanja, više ne ide. U Podravskoj Slatini zamolili su ga da se više ne prijavljuje jer ostali odustaju kad vide da on dolazi. “Ja sam doma uvijek trenirao i vježbao što ću izvesti na natjecanju, tako da sam dolazio spreman”, kaže naš sugovornik iz Bereka, koji je četiri godine bio državni prvak u oblikovanju drva motornom pilom.

Nadamo se da će se naći i pokoja mlada nada koja će naslijediti njegovu vještinu i koju će Miško moći podučiti triku ili dva jer ovo je zaista disciplina pažnje vrijedna.

K

Miško je umjetnik, ali se umjesto kistom ili dlijetlom, kako sam kaže, služi “pilom i pol”. Upoznajte državnog prvaka u oblikovanju drva motornom pilomSlike: Vedran Benović

U SvijetU poStoje razna prvenStva umjetnika koji rade s motornom pilom. Uglavnom se svodi na vrijeme od 30 minuta pri kojem šest ili više umjetnika smiju upotrebljavati do tri različite mo-torne pile. Na start štoperice svi natjecatelji počinju s radom kako jedni od drugih ne bi krali ideje. Na kraju se ocjenjuje razina završne obrade, usredotočenost na detalje i kompliciranost skulpture. Randi Boni jedan je od najpoznatijih umjetnika s motornom pilom i radi upravo s Husqvarninim pilama. Lijepo je znati da i Hrvatska ima čovjeka koji se može mjeriti sa svjetskim prvacima u ovoj disciplini.

SvjetSka UmjetnoSt

Miško je izradio preko petsto uMjetnina u drvu s HusqvarninoM MotornoM piloM

uMjetnik s MotornoM piloM

HUSQvarna i UmjetnoSt

10 www.husqvarna.com/hr10 www.husqvarna.hr

Veliki Tabor

rvatska je bogata turističkim odredištima, a najljepši dio priče upravo su kulturna obilježja koja obogaćuju

sadržaj i pričaju priču bogate, duge hrvatske povijesti. Jednu od njih priča dvor Veliki Tabor, smješten na sjeveroza-padu Hrvatske, blizu Desinića.

UNESCO ga je ocijenio najvišom, nultom kategorijom spomenika kulture.Veliki Tabor prošle je godine obnov-ljen i ponovno je otvorio svoja vrata posjetiteljima.

Peterokutna kula iz dvanaestog stoljeća nalazi se na malenom brežuljku s kojeg se prostire prekrasan pogled.

Priča kazuje da je ovo nekad bio vrh otočića u Panonskom moru, odnosno manja rimska utvrda. Polukružne kule na rubovima Tabora izgrađene su naknadno u petnaestom i šesnaestom stoljeću. Debeli kameni zidovi ljeti pružaju ugodnu svježinu, a u zimsko doba, prekriven snijegom, Tabor daje poseban ugođaj i utočište svojim vinskim podrumom, gdje je nekad bila velika preša za grožđe. Od brojnih zani-mljivosti tu se održavaju i prezentacije prve manufakturne tvornice lijekova, mačevalaštva, etnografske i likovne zbirke koje odaju tek djelić slikovite i burne prošlosti ovog zamka.

H

Samo pola sata udaljen od Za-greba, Veliki Tabor krije burnu

povijesnu priču i nudi bro-jne zanimljivosti. Idealno je opuštajuće vikend-odredište

Riječi: Miro Zrnčević Slike: Vladimir Baće

«

Veliki Tabor nedavno je obnovljen. Spomenik nulte kategorije danas je otvoren za javnost i jedno je od odličnih vikend-odredišta

www.husqvarna.hr 11

VIKEND ODREDIŠTE

12 www.husqvarna.hr

Ovdje su živjeli grofovi i plemići i svatko je od njih ostavio svoj trag. Tu su spavali Ratkajevi, grof Toguth, braća Grunvald, slikar Oton Iveković, a poslije i časne sestre franjevke. No, najveći je trag ostavio ban Herman II. Celjski.

Legenda o ljubaviHerman je imao sina Fridriha, koji je, jašući očevim posjedima, ugledao Veroniku Desinićku i zaljubio se pre-ko ušiju. Za njihovu ljubav ubrzo se pročulo. Otac nije odobravao ljubav plemića i seoske djevojke pa je Frid-rih bio prisiljen pobjeći s voljenom Veronikom. Utočište su našli u gradu Fridrihštajnu u Sloveniji blizu Kočevja. Grad je napravio Herman svome sinu kao lovačko odmorište pa otud i ime grada. Mladi su se u tom idiličnom mjestašcu u šumi i vjenčali. Kad je Herman za to saznao, izgubio je razum. Poslao je vojsku da ih uhvate. Fridrih je uspio spasiti Veroniku iz obruča vojske i poslao je preko Gorskog kotara, Pokuplja, Moslavine, Bilogore i Kalnika da bježi u selo Sveta Marga-rita, gdje je živio Fridrihov prijatelj.

Fridrih nije umakao šakama očeve vojske.

Osveta bana HermanaBan Herman bio je toliko bijesan da ga nije htio ni vidjeti, nego je naložio da ga zatvore u tamnicu u Celju. Fridrih je zatvoren u pros-tor veličine 8x8 metara i visine 23 metara. Bila je to kula bez krova sa samo jednim otvorom kroz koji su Fridrihu ubacivali hranu. Siroti je plemić tamo proveo četiri godine prije nego što se otac smilovao i pustio ga van. Međutim tada je već bilo prekasno, jer Fridrih više nije bio sposoban za život. Veroniku je Herman dao pronaći i uhititi. Privedena je u Veliki Tabor pred suce i istražitelje pod optužbom bana Hermana da je vještica koja je uklela njegova sina. Nakon dva dana ispitivanja vijeće je podnijelo izvještaj banu Hermanu da je ne smatraju krivom ni za što drugo, nego ljubav prema njegovu sinu i da ljubav nikada nije bila grijeh, a kamoli zločin. Suci se još nisu uh-vatili ni kvake dvora kad je Herman naredio da se Veroniku Desinićku

Lišće i pijesak koji se nakupljaju na putu nisu nikakav problem za Husquarnu BX. Male mase i širokih naramenica, prava je lakoća za korištenje. Podesiva ručka prilagodljiva je bilo kome, a uz funkciju cruisecontrol možete opustiti zapešće i uz minimalni trud obavljati željeni posao. Posebnim sustavom protiv vi-bracija, mekanim leđnim dijelom i posebnim prsnim pojasom Husqvarna brine za vaše zdravlje i smanjuje umaranje pri radu strojem kako biste mogli uživati u plodu obavljenog posla.

pLeMeNićki poMagač

HusquarNa BX

U dvorcU se danas održavajU brojne izložbe, prezentaci-je i igrokazi s elementima prošlosti

Crveni “pjegavi” krov karakterističan je za Veliki Ta-bor. Nedavno obnovljen, dvor je pravi melem za oči

VikeND oDreDišTe

12 www.husqvarna.hr

Ovdje su živjeli grofovi i plemići i svatko je od njih ostavio svoj trag. Tu su spavali Ratkajevi, grof Toguth, braća Grunvald, slikar Oton Iveković, a poslije i časne sestre franjevke. No, najveći je trag ostavio ban Herman II. Celjski.

Legenda o ljubaviHerman je imao sina Fridriha, koji je, jašući očevim posjedima, ugledao Veroniku Desinićku i zaljubio se pre-ko ušiju. Za njihovu ljubav ubrzo se pročulo. Otac nije odobravao ljubav plemića i seoske djevojke pa je Frid-rih bio prisiljen pobjeći s voljenom Veronikom. Utočište su našli u gradu Fridrihštajnu u Sloveniji blizu Kočevja. Grad je napravio Herman svome sinu kao lovačko odmorište pa otud i ime grada. Mladi su se u tom idiličnom mjestašcu u šumi i vjenčali. Kad je Herman za to saznao, izgubio je razum. Poslao je vojsku da ih uhvate. Fridrih je uspio spasiti Veroniku iz obruča vojske i poslao je preko Gorskog kotara, Pokuplja, Moslavine, Bilogore i Kalnika da bježi u selo Sveta Marga-rita, gdje je živio Fridrihov prijatelj.

Fridrih nije umakao šakama očeve vojske.

Osveta bana HermanaBan Herman bio je toliko bijesan da ga nije htio ni vidjeti, nego je naložio da ga zatvore u tamnicu u Celju. Fridrih je zatvoren u prostor veličine 8x8 metara i visine 23 meta-ra. Bila je to kula bez krova sa samo jednim otvorom kroz koji su Frid-rihu ubacivali hranu. Siroti je plemić tamo proveo četiri godine prije nego što se otac smilovao i pustio ga van. Međutim tada je već bilo prekasno, jer Fridrih više nije bio sposoban za život. Veroniku je Herman dao pronaći i uhititi. Privedena je u Veliki Tabor pred suce i istražitelje pod optužbom bana Hermana da je vještica koja je uklela njegova sina. Nakon dva dana ispitivanja vijeće je podnijelo izvještaj banu Hermanu da je ne smatraju krivom ni za što drugo, nego ljubav prema njegovu sinu i da ljubav nikada nije bila grijeh, a kamoli zločin. Suci se još nisu uhvatili ni kvake dvora kad je Herman naredio da se Veroniku Desinićku udavi. Sluge su na dvor

Lišće i pijesak koji se nakupljaju na putu nisu nikakav problem za Husqvarnu 356 BTX. Male mase i širokih naramenica, prava je lakoća za korištenje. Po-desiva ručka prilagodljiva je bilo kome, a uz funkciju cruisecontrol možete opustiti zapešće i uz minimalni trud obavljati željeni posao. Posebnim sustavom protiv vibracija, mekanim leđnim dijelom i posebnim prsnim po-jasom Husqvarna brine za vaše zdravlje i smanjuje umaranje pri radu strojem kako biste mogli uživati u plodu obavljenog posla.

pLeMićki poMagač

Husqvarna 356 BTX

U dvorcU se da-nas održavaju brojne izložbe, prezentacije i igrokazi s elementima prošlosti

Crveni “pjegavi” krov karakterističan je za veliki Ta-bor. nedavno obnovljen, dvor je pravi melem za oči

vikenD oDreDišTe