Hrvatski Vojnik Br.476

7/21/2019 Hrvatski Vojnik Br.476

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatski-vojnik-br476 1/52

P R V I H R V A T S K I V O J N O S T R U Č N I M A G A Z I N

I S S N

1 3 3 0 -

5 0 0 X

P R I N T E D

I N

C R O A T I A

Broj 476 • 19. lipnja 2015. • Izlazi od 1991. • www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK

EUR 2,10

CAD 3,00

AUD 3,30

USA 2,00

CHF 3,50

SLO EUR 1,80

SEK 17,00

NOK 17,00

DKK 15,50

GBP 1,30

DEMONSTR

ACIJA SNAG

E

PRIPADNIK

A GOMBRa

U VJEŽBI

SOKOL 15

Z A VRŠN A V

JEŽB A TEME

LJNE

Č ASNIČKE

IZOBR AZB

E −

M AČ 2015

VOJNI

POLIG

ON

“EUGE

N KVAT

ERNIK“

BRZI OPHODNI

BRODOVI

RATNA

MORN

ARICA

RAZGO

VOR

komodor

Predrag S

tipanović

zapov jednik

Hrvatske

ratne mornar

ice



2 broj 476 / 19. lipnja 2015.

SADRŽAJ

U članstvu Europskog udruženja vojnih novinara (EMPA)Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraćamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2015.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu službeni stav Ministarstva obrane RH.

4 RAZGOVOR komodor Predrag STIPANOVIĆ,

zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

7 HRVATSKA RATNA MORNARICA Predsjednica RH u radnom posjetu HRM-u

8 OSRH Konferencija “Republika Hrvatska u suvremenom

sigurnosnom okruženju”

9 GODIŠNJI FORUM Ministar Kotromanović na Forumu o globalnoj sigurnosti

RAZGOVOR

4 broj476 /19. lipnja 2015.

5 broj476 /19. lipnja 2015.

Petra KOSTANJŠAK, snimiliStjepan BRIGLJEVIĆ, Maja SIRIŠČEVIĆ, Josip KEVRIĆ

GLAVNO MJERILO PROFESIONALNOG RAZVOJA HRM-AZNANJE, STRUČNOST I SPOSOBNOST komodor Predrag Stipanović,

zapovjednik Hrvatskeratnemornarice

KomodorPredragStipanovićod1.jeve-ljačezapovjednikHrvatskeratnemorna-rice,anatujedužnostdošaosmjestana-čelnikaStožeraizamjenikazapovjednikaHRM-a.Od1991. aktivnije pripadnikmornariceisudionikDomovinskograta,aprvadužnostkojujeobnašaobilajeraketno-topničkičasnikna RTOP-u21Šibenik,nabrodunakojemjekasnijebioizapovjednik.Tijekomposljednjihdese-takgodina završioje Ratnuškolu”Ban JosipJelačić“,a prijetogai MornaričkustožernuškolunaprestižnomameričkomNavalWarCollegeuuNewportuteje,kaovrsničasnikiiskusan pomorac,obnašaonizvodećihdužnosti.

Nedavnojeuspješnoizvršenoispaljivanjeprotubrodskihraketa.Kojaje važnostteaktivnostii kakoocjenju- jeteprovedbu?KaozapovjednikHRM-a, aujednoi zapovjedniknad-zorno-tehničkog gađanja,iznimnosam zadovoljanznanjem,sposobnostimaivještinamakojesunaši lju-dipokazali.Bio jeprisutanvelikientuzijazambrodskih

posadaiposadaraketnihbit-nicakaoitehničkogosobl ja

kojeje dalovelikidoprinosupripremiraketa.Bila mije velika

čast,kao čovjekukojije zadnjiispalioraketu1994.sRTOP-aŠibenik,aliivelikaodgovornostsobziromnatoda jesustavdanasstariji.Međutim,vjerovalismoda jeto mogućejersmo tijekomsvih ovihgodinaprovodiliuvježbavanjebrodskihposadairaketnihbitnicate održavalisustavsukladnomogućnostima.Tijekomposljednjihnekolikomjeseciprovjerenisuitestiranibrodskisustaviikomponen-tesamerakete– lansirnerampe,startnimotori,teturbomlaznimotorikojisu

bilinaremontuu Finskojisada nanjihimamojamstvo10godina.KadasudošlipredstavniciproizvođačaraketaiztvrtkeSaabividjeliukakvimse uvjetimačuva- juiodržavajurakete,imalisu samoriječipohvale.ZatosamponosaničastmiještosamzapovjednikHRM-auovomtre-nutkusovimljudima.Gađanjenamdajevjerudamožemo održatiprotubrodskusposobnostsve dodonošenja konačneodlukeonabavinovogprotubrodskograketnogsustava.

ŠtoćeulazakusustavSchengenaznačitizaHRM?UlazakuSchengenstvaradodatneobve-zeiizazovenesamozaHRM,negoizacijeludržavu.NositeljjetihzadaćaMini-starstvounutarnjihposlova,međutim,miuvrlobliskojsuradnjisnjimanastojimotusposobnostpodićinanajvišumogućurazinu.HRMjeprekoObalnestražeuklju-čenu proces,akolegamaizGraničnepolicijepotporudajemotakoštoukrcava-monjihovečasnikananašebrodovetije-komprovođenjazadaćenadzoraZERP-a. Jednakotako,nanašim postajamaobal-nogmotrenjaizvršitćese opremanjedodatnimsustavimazapotrebenadzoramora,štoćeinamaomogućitikvalitetnijinadzor.Utijekusui pripremezaodlazak brodaAndrijaMohorovičićuMediteran,gdjećemousuradnjis MUP-ompružatipotporuTalijanskojratnojmornariciiObalnojstražiu humanitarnojoperacijiEU-aTriton.Sudjelujućisnašimbrodomnajboljećemopokazatisvoju pomorskutradiciju,uvježbanost,znanjeisposobno-stiHRM-a,ali iMUP-a.To ćebitidobar

pokazateljkakozajedničkimožemood-govoritiizazovimaprednama.

Kakosepriprematezaprijamobalnihophodnih brodovaodkojihbiprvitrebaobiti isporučenzaotprilikegodinudana?Petobalnihbrodovavrlosuvažnastavkaunašem procesuopremanjai moder-nizacije,abrodovićebiti”skrojeni“zanamjenskezadaćeObalnestražeRH.Našesupripremezaprijamveć počeleiuskoroočekujemoizborključnogosoblja.Gradnjubrodovapratitćeiskusnimorna-ri.UprocesupripremezaprihvatbrodovaaktivnosudjelujuupraveGlavnogstožeraiMORH-a,sukladnonašimzahtjevimaistandardnompostupku.Tijekomidućihnekolikomjeseciočekujemo polaganjeprvekobilicebroda,a zatimse ključnoosobljeuključujeu daljnjeprocesepri-premeiusvajanjatehnologijena brodu.Vjerujemdaće seljudi kvalitetnopri-premitikakobi seiostali članovimoglištoprijeintegriratiu posadu,prihvatitinovuopremuitehnologiju,takoda broduđeuoperativnuuporabuštoje pr ijemoguće.Istodobnoradimoi napripre-midokumentacijei izgradnjitehničkeradioniceza potrebeodržavanjanovih brodovanaprvojidrugojrazinijerseionikojiradenaodržavanjumorajudodatnousavršavati.Ukojojjefazinabavalovcaminaikakvaje protuminskasposob-nostHRM-adanas?UsklopupristupanjaNATO-uiEU-u,HRM je,međuostalim,prihvatioimplementaci- judvaciljasposobnostikojise odnosena

minskoratovanje-tosurazminiranjeluka,odnosnouporabaprotuminskihronilacauplitkimvodamateminska bazapodata-ka.Intenzivnoradimonaimplementacijiciljevaiočekujemoda ćedo2017. našiprotuminskironiocibitispremnizapro-cesevaluacije,odnosnoza sudjelovanjeuNATO-ovimili EU-ovimoperacijama.Trenutačnoraspolažemosjednimlovcemminaion imaograničenesposobnostizadjelovanje,alionošto bismoudoglednovrijemeželjelijestsposobnostprotumin-skogpregleda određenihplovnihruta,osiguravanjepristupalukamai sličnopasmou izradiDugoročnogplanarazvojakaoprioritetenavelinabavudvarabljenalovcamina.VećsuzapočelipregovorisNje-mačkomratnommornaricomkoja2017.planiraotpisatidvaprotuminskabroda,atehnologijanatimbrodovimaomogućavavrlokvalitetnoizvršavanjeovezadaće.

JestelizadovoljninedavnoodržanomvježbomHarpun?VježbaHarpunglavnijeobučni događajzaHRMizadovoljansamonimeštojeprikazano. Uvježbanost i usklađenostzdruženogdjelovanja,iznimnasuradnjasostalimgranamaOružanihsnagaRH,doš-lajedoizražajaiovajput. UvježbisuosimHRM-asudjelovaleiustrojbenecjelineizHKoV-a,HRZ-ai PZO-a,ZSS-ai SOD-a.Ovomvježbomželimopokazatiinterope-rabilnostikompatibilnostsNATO-ovimstandardimaiprocedurama,asameaktiv-nostikojeprovodimonamoruprovodesenaengleskomjezikukaodiopripremazamogućesudjelovanjeuoperacijama.Noipakse,prijesvega,pripremamoiobuča-

Utijeku su i pripre-meza odlazak brodaAndrija Mohorovičiću Mediteran gdjećemo u suradnji sMUP-ompružatipotporu Talijanskojratnojmornaricii Obalnojstraži uhumanitarnojope-raciji EU-a Triton.Sudjelujući s našimbrodomnajboljećemo pokazati svojupomorsku tradiciju,uvježbanost,znanjei sposobnosti HRM-a,ali i MUP-a.To ćebitidobarpokazateljkako zajedničkimožemo odgovoritiizazovima prednama

U HRM-u su u ovom trenutku najvažniji ljudi i njima ću posvetiti posebnu pozornost. Ispaljivanje protu-brodske rakete najbolji je pokazatelj kako smo posljednjih 20 godina održavali sustave i prenosili

znanje, sposobnosti i vještine na mlađe generacije. To će nam biti jedna od glavnih zadaća i ubuduće.Znanje, stručnost, sposobnost i vještine bit će glavno mjerilo profesionalnog razvoja pripadnika HRM-a...

ISPALJIVANJEPROTUBRODSKIHRAKETA RBS-15 BBila mi jevelika čast,kao čovjeku koji jezadnji ispalio raketu1994.s RTOP-a Šibenik,ali i velika odgovornosts obziromna toda jesustav danas stariji.Međutim,vjerovali smo da jeto moguće jersmo tijekomsvih ovih godina uvježbavali brodskeposadeiraketnebitniceteodržavali sustav sukladno mogućnostima

HV 4 6_04_06.indd 4 5 /06/ 5 4:38

12 13 broj476 /19. lipnja 2015. broj476 /19. lipnja 2015.

ZAVRŠNA VJEŽBA TEMELJNE ČASNIČKE IZOBRAZBE - MAČ 2015

VOJNIPOLIGON”EUGENKVATERNIK“

Navojnompoligonu”EugenKvaternik”od8.do12.lipnja2015. provedenajezavršnavježbanazemljištuspostrojbamapolazni-ka14.naraštajaTemeljnečasničkeizobraz- be,Mač2015.Nositeljprovedbevježbebilo jeHrvatskovojnoučilište ”PetarZrinski“apotporusuimdavaliborbenirodovi,rodovi borbenepotporeizHrvatskekopnenevoj-ske,ostalihustrojstvenihjedinicaOSRHteslužbeistrukeZapovjedništvaza potporu.ProvjeravanajeosposobljenostpolaznikaovognaraštajaTČI-japraktičnomprimje-nomteorijskihspoznaja,stečenihznanjaivještinausvojenihtijekom izobrazbe,kaoiučinkovitostvođenjaizapovijedanjasčimećesebudućimladičasnicisusretatiuobnašanjusvojihprvihčasničkihdužnosti.Uvježbijekor ištenajur išnapuškaVHS,voziloPatria AMV;minobacačLMB120mm;PZt op20mm;specijalnoNBKOvoziloTAM150 T11;sustavzavezuSINCGARS;besposadneletjeliceSkylarktedaljinski upravljanrobotiziransustavzapromatranje,izviđanje ionesposoblja-vanjeeksplozivnih sredstavasa sigurneudaljenosti”tEODor“.

Od230 sudionika 60 jepripadnikaTČI-ja,svinastavnici Katedrerodova,dionastavnikaKatedrelogistike,časnic iizDekanata,tedjelatniciČasničkeškoleiZapovjedništvaHVU-a.Direktorvježbe pukovnikPredrag Omr-čennakrajuvježbenaglasiojenjezinuvažnostirazl ikukojuonaimazapolaz-nike14.naraštajaTČI-jauodnosunaprethodnenaraštaje.”Mač2015 važna jevježba zatošto smoprvi putu našojškolskojizobrazbiimali mogućnostpret-hodneupotrebesimulacijskog središtaisimulacijskihsredstava,azatim jenakonuvježbavanjana simulatorimauslijedioizlazaknatereni završnavojnavježba.Zbogtogaje ovovelikiskorakjer smomladimljudima, polaznicima14. nara-štajaTČI-ja,prvojrazini časničkeizobraz- be,pomoglilakše preuzetipočetneduž-nostiiodgovornostikojećeimatinakonzavršetkaizobrazbe injihove promocije25.l ipnja.Kadoduupostrojbegdjeće bitiraspoređeni,bit ćeimpuno lakšera-ditiuzovakvu vježbu.Osnovnaje razlikaizmeđuovei prijašnjihgeneracijaTČI-ja

štosadaimamo ipraktičnauvježbavanjauzteorijskaiskustva-toznačibol jeikvalitetnijekompetencije:samostalnost,odgovornost,znanje, vještine.Važnost jeiu tomeštojeovo prviputdaradimokaovišerodnisastav :uv ježbuje bi louključenopješaštvo, inženjerija,NBKO,veza,PZO,logistika, vojnoobavještajnirodivojnapol icija,”rekaojepukovnikOmr-čenizrazivši željudaovakve, zajedničkeiuspješnevj ežbepostanutradicija. ”Ovaćesevrstaizobrazbeubudućeimplemen-tiratiu novimstudijskim programima,skadetima,kojiće učetiri godinevojneizobrazbeuzteorijskaznanja stjecatiipraktičnaznanja.Nadamseda ćeova-kvevježberazinevodaisatnijskogtimapostatinašat radicijaida ćemoubuduć-nostipostizatisvebol jerezul tate- jer jenašcil jimatištokvalitetniječasnike.“Svojeje zadovol jstvonakrajuv ježbeizrazioi brigadirBorisTrnski, prodekanzavojnu izobrazbuHVU-a,rekavši kakovježbusmatraiznimnouspješnom.Za-hval iojesvim sudionic imananjihovutrudui visokomangažmanu. n

Napisala isnimila Lada PULJIZEVIĆ

CILJ VJEŽBE BILA JE PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI POLAZNIKA 14. NARAŠTAJA TEMELJNEČASNIČKE IZOBRAZBE PRAKTIČNOM PRIMJENOM TEORIJSKIH SPOZNAJA, STEČENIH ZNANJA I

VJEŠTINA USVOJENIH TIJEKOM IZOBRAZBE, KAO I PROVJERA UČINKOVITOSTI VOĐENJA I ZAPOVIJEDANJA S ČIME ĆE SE BUDUĆI MLADI ČASNICI SUSRETATI U OBNAŠANJU SVOJIH PRVIH

ČASNIČKIH DUŽNOSTI. OD 230 SUDIONIKA, 60 JE PRIPADNIKA TČI-ja...

DirektorvježbepukovnikPredrag Omrčen na kraju

vježbenaglasio jenjezinuvažnosti razliku koju ona

ima za polaznike14.na-raštaja TČI-ja u odnosu na

prethodnenaraštaje

natporučnicaMartina Ivanović, zapovjednica 2.voda 2.satnije2.bojneGromovi GMTBR-a

Kao odgovorna osoba 2. bojne Gromovivodila sammehanizirani vod Patrija,logi-stičku satniju tejedan vod paljbene potpore120 mm.Davali smo potporu polaznicimaTemeljnečasničkeizobrazbeu njihovojvrlokompleksnojvježbi koja jezahtijevala punorada i dobru suradnju.Jako samzadovoljna,a vjerujemda ćei onima koji uskoro završa-vaju TČIsvešto su ovdjevidjeli biti korisno.Mislimda su na vježbi svi oni pokazali da suspremni preuzeti svojenovezadaće.

razvodnikRobertMarijanović,polaznik TČI-ja

Šest sam godina djelatnavojna osoba u VOB-u,a sadasamu sastavu TČI-ja.Zadnjihpetnaestak godina nijebilozavršnevježbeTČI-ja,vježba jeuspješno provedena i sve jeprošlo odlično.Osjećamse jako dobro,pri kraju smo,još jenekoliko dana ostalo dopromocijei sretan samšto jesveuspješno završilo.

Ivana Novak, polaznica TČI-jaMač 15 združena jevježba svih rodovakoji su sudjelovali na Temeljnojčasnič-kojizobrazbi.Urodu sampješaštva i uzpotporu Patrija,odnosno pripadnikaGromova koji su nas odlično upoznalis Patrijama,sveje prošlo u najboljemredu i vrlo samzadovoljna.

HV_4 6_ _ 3.indd 3 /06/ 5 4:3

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

IMPRESSUM

Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU I IZDAVAŠTVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH GLASILA I IZDAVAŠTVA

Glavni urednik: Željko Stipanović ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintarić ([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]),

Domagoj Vlahović ([email protected]), Lada Puljizević ([email protected]),

Petra Kostanjšak ([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavić ([email protected]), Andrea Pavlić Prijevod: Dubravka Marić ([email protected])

Fotograf: Tomislav Brandt Grafička redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perković, Predrag Belušić Marketing i financije: Igor Vitanović, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Adresa uredništva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada: 3000 primjeraka

10 VOJNIČKO NATJECANJE Viribus Unitis

12 VOJNI POLIGON ”EUGEN KVATERNIK“ Završna vježba Temeljne časničke izobrazbe - Mač 2015 14 VOJNI POLIGON “EUGEN KVATERNIK“

Demonstracija snage pripadnika GOMBR-au vježbi Sokol 15

16 OSRHRazvodnik Tomislav LUKETIĆ i nadnarednik Igor PAVLOV- Priznanje najboljem vojniku i dočasniku svibnja



3 broj 476 / 19. lipnja 2015.

28 broj476 /19. lipnja 2015.

MajaPTIĆGRŽELJ

broj476 /19. lipnja 2015.

29

RPB20 naruče n 2014. za Libiju. RPB33 opremljen je dvama dizelskim po-gonskim motorima snage 1958 KS,krajnje propulzijsko sredstvo može

biti vodomlazni propulzor ili klasični brodski vijak, a postiže najveću brzinuod 33 čvora. Važna jeznač ajka brodaRPB33 preglednostsazapovjednogmosta od 360° stupnjeva. Naoružanjeuključujetopkalibra20 mmidvi jestrojnicekalibra 12,7 mm. Ugrađena je krmena rampa za porinuće i povra-tak gumenjaka s tvrdim dnom duljine6,15 m.

BAZA ZA SENTINELNizozemska brodograđevna grupacijaDamen Schelde Naval Shipbuildingprojektira ophodne brodove u rasponuduljina od sedamdovišeod 200 me-tara, uključujući presretače i ophodneplatforme.Oblikovnarješenjauključu-

ju zaštićenekoncepteEnlarged Ship i Axe Bowčimeseznatnopoboljšavajupomorstvenekarakteristikebrodovapri velikim brzinama, operativnost,udobnost i sigurnost smještaja posadetesmanjuje potrošnjagoriva.Takvo

je rješenje forme trupa američkom brodogradilištu Bollinger ShipyardsLLC u rujnu 2008. osiguralopobje duna natječaju za nabavu nove klaseophodnih brodova za potrebe ame-ričke obalne straže, poslije nazvanuSentinel.Brodovi klaseSentineltemeljese naophodnim brodovima Stan 4708 kojisu izgrađeni za potrebe JužnoafričkeRepublike,istisnine353 tone i dulji-ne47 metara. Njima upravlja posadaod 22 člana,a naoružanjesetemeljina daljinski upravljanom topu Bus-hmaster kalibra 25 mm i četirimastrojnicama kalibra 12,7 mm. Op-hodnibrodoviStanPatrol uključujuplovila od 60-metarskog Stan Patrol6011 najvećebrzine26,5 čvorova do125-metarskog Stan Patrol 1204 naj-veće brzine 35 čvorova. Između tihdviju duljina plovila postoji sedamtipova brodova,kaonpr. 58-metarskiStanPatrol 5509.Dva takvaplovilačine temelj talijanske carine. Izgrađe-

Uprošlostisu zemljezapadneEuropeiAmerike bile među najproduktivnijimgraditeljima teškonaoružanih ratnih

brodova,a danas,uključujući i ostalaeuropska te svjetska brodogradilišta,uzimaju zamah u izgradnji brzih op-hodnih brodova.Francuska su brodogradilišta pritomnajaktivnija.TvrtkaCMN (Construc-tion Mécaniques de Normandie) po-znataje pobrzimnapadnim brodo-vima klase Combattante, s više od90 izgrađenih plovila koja se konti-nuirano unapređuju, a pročula se ipopolicijskimophodnimbrodovimaklase Vigilante. Nadalje, gradi i tri43-metarskaophodnatrimarananovegeneracije namijenjena pomorskomnadzoru Mozambika (dio velikog ugo-vora potpisanog 2013. koji uključujegradnju šest ophodnih jednotrupnihplovila). Ocean Eagle 43 kompaktni jevišenamjenskitrimaran.Podrazumije-va uravnotežen odnos performansii cijene s vršnom brzinom od 30čvorova.Imasedam članovaposadei osam ukrcanih vojnika, a borbenisustav uključuje jedan 20/30 i dva12,7 mm daljinski upravljana vatrenaoružja tevišes enzorni sustav i sustavza upravljanjenaoružanjem.

AFRIČKE NARUDŽBETvrtka Ocea nudi cjelokupan asor-timankupcu prilagođenihaluminij-skih ophodnih brodova male i srednjeveličineurasponuduljinaod12do85 metara i brzina od 20 do55 čvo-rova.Posebnose ističu24-metarskiFPB72 i 32-metarski FPB98,a poto-nji sCaterpillarovimpogonskimmo-torima i vodomlaznimpropulzorimapostiže brzine veće od 35 čvorova. Na-oružanjedaljinski upravljanimtopomkalibra 30 mm,tipa DS30BMk 2,aprodan jeAlžiru,Beninu i Senegalu.RaidcoMarine takođernudiportfeljophodnih brodova u rasponu dulji-na od 12 m do 36 m, trupa sa dvazgiba te duboke V-forme. Zadnji je

brod tog tipa isporučen u Togoi Se-negaltijekom2013.,a naručila ga jei Obala Bjelokosti, dok je 20-metarski

RATNA MORNARICA

F o t o : C M N

BRZI OPHODNI BRODOVI

na su u brodogradilištu CantiereNavaleVittoria teopre-mljena talijanskimborbenimsustavomtvrtkeAlmavivA.

BRODOVI I JAHTENjemački jeLürssen,osimpo proizvodnji luksuznih jahti,širom svijeta poznat i po vrlo brzim plovilima te ima bogatupovijest gradnje borbenih plovila za manje eksponiraneratne mornarice i vladine organizacije. Trenutačni port-felj brodova uključuje od 28-metarskog FPB 28 najveće

brzine35 čvorovadobrzogophodnogbroda FPB57 kojipostižebrzinu od 38 čvorova,kaoi 35-metarski TNC 35 skrmenom rampom i naoružanjem koji uključuje glavni topkalibra 20/30. Lürssen je, prema izvješćima, bio uključen upregovoreoisporuci floteophodnih brodova za SaudijskuArabiju,premda otomenema službenepotvrde. NjemačkiFassmer također nudi 21-metarski ophodni brod. Neki sudostavljeni naručiteljima, uključujući kambodžansku ratnumornaricu i bugarsku obalnu stražu.

POSAO U EMIRATIMAŠvedskijeSwedeShipMarinepoznat povišenamjenskimvrlo

brzimplovilimačijajeduljinaurasponuod16 mdo27m.Modeldug27metara(Patrol27) isporučenjeratnojmornariciUjedinjenihArapskihEmirataputembrodograđevnetvrtkeAbuDhabiShipBuilding(ADSB)s kojomsuŠveđanizajedničkigradilibrod.InačicazaUAEnazvanajeklasomGhannataII.Kompaktanjei višenamjenskivrlobrzbrod srednjegrasponanadzoraioružnih sustavanamijenjenobrani odasimetričnihprijetnji.Programgradnjeophodnihbrodovauključivaoje12plovnihjedinica.SvakajeopremljenadvamaMTU-ovimdizelskimmotorimaod2432 KSi Rolls-RoyceovimFF600vodomlaznimpropulzorimakojiomogućujupostizanjenajveće brzineod45čvorova.Brodovisu opremljeniRheinmetallovimtopovimaMLG27kalibra27mm iOTOMelarinimHitrole-GsGAU-19Atrimastrojnicamakalibra12,7mm,kaoičetirimaprotubrodskimraketamaMBDAMarteMk 2/N.Topovimairaketnimsustavimaupravljases pomoćumalogborbenogupravljačkogsustavatvrtkeSelexES.SustavsenzorauključujeelektroničkiradarGEM.

MEDITERANSKI BAZENNajvećasubrodogradilištamediteranskogbazena uprošlosti bila uvelike uključena u gradnju ophodnih plovila, ali danas

Kad govorimo o pomorskomnadzoru, sve tendencijeidu prema višenamjenskimplatformama koje provodezadaće obrane te traganjai spašavanja. Tradicionalniveliki, teško naoružaninapadni brodovi iz razdobljahladnog rata sve višeustupaju mjesto manjim ibržim ophodnim plovilima.Donosimo širi pregledmeđunarodnih kretanja unjihovoj proizvodnji i ponudi...

F o t o : L r s s e n D e f e n c e

Porinućeprvog CMN-ova ophodnogtrimarana Ocean Eagle43za Mozambik.Neobična dizajna za ophodni brod,postiženajveću brzinu od 30 čvorova

Još jedan francuski proizvod,32-metarski FPB98iz tvrtkeOcea.Možeploviti bržeod 35 čvorova,a

prodan jeAlžiru,Beninu i Senegalu

F o t o : O c e a

Lürssenov portfeljbrodova uključujeod 28-metarskog FPB28najvećebrzine35 čvorova do brzog ophodnog broda FPB57(na fotografiji,najviše38 čvorova)

HV_4 6_ 8_3 .indd 8 6/ / 5 3:3 P

14 15 broj476 /19. lipnja 2015. broj476 /19. lipnja 2015.

VOJNIPOLIGON“EUGENKVATERNIK“ Petra KOSTANJŠAK, snimioTomislavBRANDT

PRIKAZ UVJEŽBANOSTI I OSPOSOBLJENOSTI POSTROJBI U BRZOJ I UČINKOVITOJ PRIPREMI I PROVEDBI BORBENIH DJELOVANJA KROZ MEĐURODOVSKO DJELOVANJE BILA JE SVRHA VJEŽBE SOKOL 15 ODRŽANE

NA VOJNOM POLIGONU “EUGEN KVATERNIK”. PROVELA JU JE GARDIJSKA OKLOPNOMEHANIZIRANA BRIGADA,ODNOSNO 1. MEHANIZIRANA BOJNA SOKOLOVI, KOJOJ SU POTPORU PRUŽALI PRIPADNICI TENKOVSKE BOJNEKUNE, TOPNIČKORAKETNA BOJNA TE INŽENJERIJSKA BOJNA, KAO I DRUGE PODREĐENE POSTROJBE HKoVa...

Na vojnom poligonu “EugenKvaternik” od 25. svibnja do3. lipnja održala se vježbaojačane mehanizirane bojneu obrani s bojnim gađanjemSokol15.Provela jujeGardijskaoklopno-mehanizirana brigada,odnosno1.mehaniziranaboj-na Sokolovi, kojoj su potporupružali pripadnici tenkovske

bojne Kune, topničko-raketna bojna te inženjerijska bojna,kao i druge podređene postrojbe HKoV-a. Svrha je bila prikazuvježbanostiiosposobljenostipostrojbi u brzoj i učinkovitojpripremi i provedbi borbenihdjelovanja kroz međurodovskodjelovanje.Namjenskesnage naterenu izvrsnim su pogocimai sinkroniziranim manevrimadoista pokazale da su spremneza izvršenje svih svojih zadaća,i to pred nadređenima koji nisuskrivali zadovoljstvo onime štosu vidjeli.Tako je 2. lipnja provedeno bojno gađanje u nazočnosti ge-neral-bojnika Mladena Fuzula,zamjenikazapovjednikaHKoV-ate ostalih uzvanika, a aktiv-nost pripadnika pratio je i novi

zapovjednik GOMBR-a brigadirDenis Tretinjak. Scenarij je biovrlo živopisan. Neprijatelj jeodlučio izvršiti napad u područ- ju u kojem se provodila vježbate je krenuo u silovit napad.Zaštitne su snage čekale ne-prijatelja, usporile ga i kanali-zirale prema području obrane.Namjenska organizacija snagasastava mehanizirane satnijeojačana tenkovskim vodom ivodom haubica te desetinomsa samovoznim višecijevnimlanserima raketa, odnosno ten-kom nosačom mosta, uspjela

je zaustaviti neprijatelja nadostignutoj crti i stvoriti uvje-te za prelazak u protunapad tekonačno uništenje protivnika.Aktivnosti na poligonu generalFuzul ocijenio je vrlo visokomocjenom. “Ovo je dio krune obu-ke koju ste proveli s vrlo viso-kom učinkovitošću i pokazalida ste spremni za najveće iza-zove,” rekao je general sudioni-cimavježbe,posebnoist aknuvšidoprinos mladih pripadnica ipripadnika koji su prvi put vrlouspješno bojno djelovali.Uspjehvatremogaose vidjetina

ciljevima,počevšiodtopničkihiha-ubičkihpaljbidopogodakaosobnognaoružanja.PukovnikIvan Miloš,zapovjednikprve mehanizirane bojneSokoloviizjavio jeda jevrlozadovoljanangažmanomsvakogpojedincaizpostrojbei samihpro-voditelja,kao iangažmanom svihkojisupripremalivježbui onihkojisubiliu potpori.Zavježbugađanjapokušaloseupotrijebitišto višesredstavakojimasekoristiGOMBR.UprvomjeplanubiotenkM84BVP,zatimBOVPolo,tenk nosačmosta,haubica122Gvozdika, samovoznivišecijevnilanserraketa, aod pje-šačkognaoružanjaraketnibacačRPG-22,strojnicaM82 iosobnonaoružanjehrvatskeproizvodnjepuškaVHS1.“U vježbu je bilo uključeno gotovo250 ljudi, a ukupno je u potpori bilo još toliko. Provedena je u dvadana, dan prije bila je generalnaproba, a 2. je lipnja održana glav-na vježba. Međutim, sama pripre-ma za vježbu trajala je nekolikomjeseci,” istaknuo je pukovnikMiloš. Kako bi izišli na ovu vjež- bu, postrojba je morala ispunitisve formalne i neformalne uvje-te - sva gađanja - od pojedinca,tima, desetine, vodova, vježbes bojnim gađanjima desetina ivodova pa sve do završnog ocje-njivanja satnije i na kraju završna

vježba s bojnim gađanjem na-mjenski organizirane bojne. Di-rektor vježbe brigadir Ivan Jurilj,zapovjednik Središta za borbenuobuku bio je iznimno zadovoljan jer se na vježbi moglo vidjeti kako je OSRH spreman za bilo koju za-daću na teritoriju Hrvatske ili uNATO-ovim snagama širomsvijeta. “Ovdje ste mogli vidjetisinergiju djelovanja svih postroj-

bi, i u organizaciji i u provedbivježbe te svjedočiti učinkovitommanevru vatre i pokreta svihuključenih postrojbi,” zaključio je brigadir Jurilj. Dodao je da jeponosan jer je proveo vježbu sgeneracijom mladih vojnika kojisu prvi put imali priliku ovakodjelovati, ali jednako tako sudje-lovao je dio zapovjednog kadra ivojnika koji je u Oružanim sna-gama od prvih dana formiranja.”Tako smo u vježbi mogli zajednovidjeti i očeve i sinove - očeve kaosvijetlu prošlost Oružanih snaga isinovekaobudućnost,” naglasioje brigadir Jurilj. Vježba je pokazalanastavak izvrsne suradnje GOM-BR-a i Središta za borbenu obuku,kaoisuradnje saZapovjedništvomza obuku i doktrinu ”Fran KrstoFrankopan“ na čelu sa zapovjed-nikom,brigadnimgeneralomBla-žom Beretinom, koji je bio glavničasnik za planiranje vježbe. n

U VJEŽBI SOKOL 15

DEMONSTRACIJA SNAGE PRIPADNIKA GOMBR-aDEMONSTRACIJA SNAGE PRIPADNIKA GOMBR-a

HV_4 6_ 4_ 5.indd 4 5 /06/ 5 4:40

U HRM-u su u ovom trenutku najvažniji ljudi i njima ću posvetiti posebnu pozornost. Ispaljivanje protubrodske rakete najbolji je pokazatelj kako smo posljednjih 20 godina održavali sustave i prenosili znanje, sposobnosti i vještine na mlađe generacije.To će nam biti jedna od glavnih zadaća i ubuduće. Znanje, stručnost, sposobnost i vještine bit će glavno mjerilo profesionalnograzvoja pripadnika HRM-a, istaknuo je u razgovoru za Hrvatski vojnik zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović.Završna vježba na zemljištu polaznika 14. naraštaja TČI-ja Mač 2015 bila je provjera osposobljenosti, stečenog znanja ivještina usvojenih tijekom izobrazbe i provjera učinkovitosti vođenja i zapovijedanja. Reportažu s vježbe i dojmove sudionikamožete pročitati u ovom broju...

Donosimo također reportažu s vježbe Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Sokol 15 s vojnog poligona ”Eugen Kvaternik“ itekst o Visokoj dočasničkoj izobrazbi...Naši su saveznici itekako svjesni naših nacionalnih kapaciteta pa tako i brojčane veličine Oružanih snaga i kroz tu prizmupromatraju naše sudjelovanje u NATO-ovim operacijama. Naše je opredjeljenje od početka bilo da nećemo sudjelovati s većimsnagama nego ćemo u okviru svojih mogućnosti sudjelovati s najkvalitetnije opremljenim i obučenim pripadnicima i upravo sezbog toga i cijeni naš doprinos jer dajemo najbolje što možemo, rekao nam je tijekom nedavna posjeta NATO-u vojnipredstavnik RH pri NATO-u i EU-u general-bojnik Mate Pađen.Ukupan iznos koji zemlje izdvajaju za obranu pada već treću godinu zaredom. To je prva zanimljivost koju vrijedi istaknuti izanalize neovisnog Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) u nedavno objavljenom izvješću zaproteklu godinu…U ovom broju pročitajte osvrt na SIPRI-jevo izvješće.

Uredništvo

UVODNIK

17 HRVATSKO VOJNO UČILIŠTE Seminar Upravljanje ljudskim resursima

u MORH-u i OSRH

18 IZOBRAZBA DOČASNIKA OSRHVisoka dočasnička izobrazba

20 VIJESTI IZ OSRHKlapa HRM-a “Sveti Juraj” u Brežicama

22 RAZGOVORgeneral-bojnik Mate PAĐEN,vojni predstavnik RH pri NATO-u i EU-u

24 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE IRST za američke orlove

28 RATNA MORNARICABrzi ophodni brodovi

33 OBRAMBENI PRORAČUNI Vojna potrošnja 2014.

37 RATNO ZRAKOPLOVSTVOKorak uvis

48 MULTIMEDIJAHuawei P8 Lite – 4G LTE, povoljan i lijep



RAZGOVOR

4 broj 476 / 19. lipnja 2015.

GLAVNO MJERILZNANJE, STRUČNOSTkomodor Predrag Stipanović,

zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

Komodor Predrag Stipanović od 1. je ve-ljače zapovjednik Hrvatske ratne morna-rice, a na tu je dužnost došao s mjesta na-čelnika Stožera i zamjenika zapovjednikaHRM-a. Od 1991. aktivni je pripadnikmornarice i sudionik Domovinskog rata,a prva dužnost koju je obnašao bila jeraketno-topnički časnik na RTOP-u 21Šibenik, na brodu na kojem je kasnije bioi zapovjednik. Tijekom posljednjih dese-tak godina završio je Ratnu školu ”Ban

Josip Jelačić“, a prije toga i Mornaričkustožernu školu na prestižnom američkomNaval War Collegeu u Newportu te je, kaovrsni časnik i iskusan pomorac, obnašaoniz vodećih dužnosti.

Nedavno je uspješno izvršenoispaljivanje protubrodskih

raketa. Koja je važnost teaktivnosti i kako ocjenju- jete provedbu?Kao zapovjednik HRM-a, aujedno i zapovjednik nad-zorno-tehničkog gađanja,iznimno sam zadovoljanznanjem, sposobnostima ivještinama koje su naši lju-di pokazali. Bio je prisutanveliki entuzijazam brodskih

posada i posada raketnih bit-nica kao i tehničkog osoblja

koje je dalo veliki doprinos upripremi raketa. Bila mi je velika

čast, kao čovjeku koji je zadnji ispalioraketu 1994. s RTOP-a Šibenik, ali i velikaodgovornost s obzirom na to da je sustavdanas stariji. Međutim, vjerovali smo da

je to moguće jer smo tijekom svih ovihgodina provodili uvježbavanje brodskihposada i raketnih bitnica te održavalisustav sukladno mogućnostima. Tijekomposljednjih nekoliko mjeseci provjerenisu i testirani brodski sustavi i komponen-te same rakete – lansirne rampe, startnimotori, te turbomlazni motori koji su

ISPALJIVANJE PROTUBRODSKIHRAKETA RBS-15 BBila mi je velika č ast, kao čovjeku koji je zadnji ispalio raketu1994. s RTOP-a Šibenik, ali i velika odgovornost s obzirom na toda je sustav danas stariji. Međutim, vjerovali smo da je to moguće jer smo tijekom svih ovih godina uvježbavali brodske posade i

raketne bitnice te održavali sustav sukladno mogućnostima



5 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Petra KOSTANJŠAK, snimili Stjepan BRIGLJEVIĆ, Maja SIRIŠČEVIĆ, Josip KEVRIĆ

PROFESIONALNOG RAZVOJA HRM-AI SPOSOBNOST

bili na remontu u Finskoj i sada na njihimamo jamstvo 10 godina. Kada su došlipredstavnici proizvođača raketa iz tvrtkeSaab i vidjeli u kakvim se uvjetima čuva-

ju i održavaju rakete, imali su samo riječipohvale. Zato sam ponosan i čast mi ješto sam zapovjednik HRM-a u ovom tre-

nutku s ovim ljudima. Gađanje nam dajevjeru da možemo održati protubrodskusposobnost sve do donošenja konačneodluke o nabavi novog protubrodskograketnog sustava.

Što će ulazak u sustav Schengenaznačiti za HRM?Ulazak u Schengen stvara dodatne obve-ze i izazove ne samo za HRM, nego i zacijelu državu. Nositelj je tih zadaća Mini-starstvo unutarnjih poslova, međutim, miu vrlo bliskoj suradnji s njima nastojimotu sposobnost podići na najvišu mogućurazinu. HRM je preko Obalne straže uklju-čen u proces, a kolegama iz Graničnepolicije potporu dajemo tako što ukrcava-mo njihove časnika na naše brodove tije-kom provođenja zadaće nadzora ZERP-a.

Jednako tako, na našim postajama obal-nog motrenja izvršit će se opremanjedodatnim sustavima za potrebe nadzoramora, što će i nama omogućiti kvalitetnijinadzor. U tijeku su i pripreme za odlazak

broda Andrija Mohorovičić u Mediteran,gdje ćemo u suradnji s MUP-om pružatipotporu Talijanskoj ratnoj mornarici iObalnoj straži u humanitarnoj operacijiEU-a Triton. Sudjelujući s našim brodomnajbolje ćemo pokazati svoju pomorskutradiciju, uvježbanost, znanje i sposobno-

sti HRM-a, ali i MUP-a. To će biti dobar

pokazatelj kako zajednički možemo od-govoriti izazovima pred nama.

Kako se pripremate za prijamobalnih ophodnih brodova odkojih bi prvi trebao biti isporučenza otprilike godinu dana?

Pet obalnih brodova vrlo su važna stavkau našem procesu opremanja i moder-nizacije, a brodovi će biti ”skrojeni“ zanamjenske zadaće Obalne straže RH.Naše su pripreme za prijam već počele iuskoro očekujemo izbor ključnog osoblja.Gradnju brodova pratit će iskusni morna-ri. U procesu pripreme za prihvat brodovaaktivno sudjeluju uprave Glavnog stožerai MORH-a, sukladno našim zahtjevima istandardnom postupku. Tijekom idućihnekoliko mjeseci očekujemo polaganjeprve kobilice broda, a zatim se ključnoosoblje uključuje u daljnje procese pri-preme i usvajanja tehnologije na brodu.Vjerujem da će se ljudi kvalitetno pri-premiti kako bi se i ostali članovi moglišto prije integrirati u posadu, prihvatitinovu opremu i tehnologiju, tako da broduđe u operativnu uporabu što je prijemoguće. Istodobno radimo i na pripre-mi dokumentacije i izgradnji tehničkeradionice za potrebe održavanja novih

brodova na prvoj i drugoj razini jer se i onikoji rade na održavanju moraju dodatnousavršavati.U kojoj je fazi nabava lovca minai kakva je protuminska sposob-nost HRM-a danas?U sklopu pristupanja NATO-u i EU-u, HRM

je, među ostalim, prihvatio implementaci-

ju dva cilja sposobnosti koji se odnose na

minsko ratovanje - to su razminiranje luka,odnosno uporaba protuminskih ronilaca uplitkim vodama te minska baza podata-ka. Intenzivno radimo na implementacijiciljeva i očekujemo da će do 2017. našiprotuminski ronioci biti spremni za pro-ces evaluacije, odnosno za sudjelovanje

u NATO-ovim ili EU-ovim operacijama.Trenutačno raspolažemo s jednim lovcemmina i on ima ograničene sposobnosti zadjelovanje, ali ono što bismo u doglednovrijeme željeli jest sposobnost protumin-skog pregleda određenih plovnih ruta,osiguravanje pristupa lukama i slično pasmo u izradi Dugoročnog plana razvojakao prioritete naveli nabavu dva rabljenalovca mina. Već su započeli pregovori s Nje-mačkom ratnom mornaricom koja 2017.planira otpisati dva protuminska broda, atehnologija na tim brodovima omogućavavrlo kvalitetno izvršavanje ove zadaće.

Jeste li zadovoljni nedavnoodržanom vježbom Harpun?Vježba Harpun glavni je obučni događajza HRM i zadovoljan sam onime što jeprikazano. Uvježbanost i usklađenostzdruženog djelovanja, iznimna suradnja sostalim granama Oružanih snaga RH, doš-la je do izražaja i ovaj put. U vježbi su osimHRM-a sudjelovale i ustrojbene cjeline izHKoV-a, HRZ-a i PZO-a, ZSS-a i SOD-a.Ovom vježbom želimo pokazati interope-rabilnost i kompatibilnost s NATO-ovimstandardima i procedurama, a same aktiv-nosti koje provodimo na moru provode sena engleskom jeziku kao dio priprema zamoguće sudjelovanje u operacijama. No

ipak se, prije svega, pripremamo i obuča-

U tijeku su i pripre-me za odlazak brodaAndrija Mohorovičiću Mediteran gdjećemo u suradnji sMUP-om pružatipotporu Talijanskoj

ratnoj mornaricii Obalnoj straži uhumanitarnoj ope-raciji EU-a Triton.Sudjelujući s našimbrodom najboljećemo pokazati svojupomorsku tradiciju,uvježbanost, znanjei sposobnosti HRM-a,ali i MUP-a. To će bitidobar pokazateljkako zajedničkimožemo odgovoritiizazovima prednama

U HRM-u su u ovom trenutku najvažniji ljudi i njima ću posvetiti posebnu pozornost. Ispaljivanje protu-brodske rakete najbolji je pokazatelj kako smo posljednjih 20 godina održavali sustave i prenosiliznanje, sposobnosti i vještine na mlađe generacije. To će nam biti jedna od glavnih zadaća i ubuduće.Znanje, stručnost, sposobnost i vještine bit će glavno mjerilo profesionalnog razvoja pripadnika HRM-a...



6 broj 476 / 19. lipnja 2015.

vamo za nacionalne potrebe, a ondai za sudjelovanje u sklopu kolektivneobrane. Iznimno je važno istaknutida smo, pored svih aktivnosti, nakondužeg vremena proveli gađanje zrač-nog cilja, s pet topovnjača, i to s vrlodobrim rezultatima.

Koje vas još vježbe očekuju?Do kraja godine, u listopadu, očekujenas drugi dio vježbe Harpun, u kojojće sudjelovati isključivo mornaričkesnage HRM-a. Nadalje, sudjelovatćemo i na Adrionu, međunarod-noj vježbi u koju je uključeno šest

zemalja regije. Istodobno su tu iaktivnosti protuminskih ronilacakoji imaju dugogodišnju suradnjus bilateralnim partnerima. Sve teaktivnosti koristimo za poboljšanjenaših sposobnosti, interoperabilnostii kompatibilnosti kako bismo sutrazajedno mogli sudjelovati u NATO-ovim i EU-ovim operacijama. Jadran

je jedna od istaknutih vježbi u idu-ćem razdoblju. Vježba se održavatijekom lipnja u akvatoriju Splita,a nositelj provedbe je Ministarstvopomorstva, prometa i infrastrukture.Iz HRM-a u vježbi sudjeluje Obalna

straža RH, a u nju su uključena idruga tijela državne uprave. S rat-nom mornaricom Republike Italijeu rujnu provodimo vježbu SARME-DOCC SQUALO, a i vježbu SAREX stalijanskom Obalnom stražom kojase provodi na otvorenom moru. Nameđunarodnoj vojnoj vježbi Trident

Juncture15 koja će se održati u Špa-njolskoj, HRM pruža potporu snaga-ma HKoV-a. Osim navedenih vježbido kraja godine planirano je dostauvježbavanja koja se odnose na brodili grupu brodova u sklopu obuke pozadaćama programa ”S“.

U Zagrebu su pokrenuti novivojni preddiplomski studiji, auskoro bi i Splitu trebali za-živjeti Vojna nautika i Vojnostrojobrodarstvo. Što to značiza HRM?Zahtjevi koji su pred OSRH, a samimtime i pred HRM-om, traže osposo-

bljavanje za djelovanje u sve slože-nijim okolnostima te kompleksnimobrambenim i sigurnosnim struk-turama. Kako bismo odgovorili nanjih, nužno je osposobljavanje novog iusavršavanje postojećeg osoblja u po-

dručju obrane i sigurnosti. U suradnjisa Sveučilištem, nositelj izrade ovihstudija u Splitu je Hrvatsko vojno uči-lište. S obzirom na to da smo za toizravno zainteresirani, HRM i tu dajesvoju potporu. Ovakav oblik izobrazbeomogućit će nam kontinuirani ulazmladog i stručnog osoblja, kao i našesudjelovanje u njihovu osposoblja-vanju te pripremi za preuzimanjeprvih časničkih dužnosti na brodo-vima HRM-a. Ovo je iznimno velikikorak naprijed s obzirom na to da ćekandidati za časnike tijekom cijelogstudija biti usmjereni i prilagođavati

se specifičnostima i potrebama HRM-a. Time ne mislim umanjiti stručnosti znanje onih koji sada ulaze u sustavnakon završenih civilnih fakulteta, alikroz vojni studij i vojnu obuku mladiće se ljudi pripremati za vojnički životi vojnu karijeru.

Kakvo je stanje uinfrastrukturi?HRM raspolaže sa 70-ak vojnih loka-cija. Neki od njih proglašeni su ne-perspektivnima pa ćemo se u sklopureorganizacije povući iz određenih lo-kacija. Što se tiče kapitalnih ulaganja,

pokrenut će se projekt luke Meja naotoku Korčuli koja bi trebala omogućitiduži boravak naših brodova tijekom iz-vršavanja redovitih zadaća, prije svegaza brodove Obalne straže, ali i za bro-dove Flotile HRM-a. Jedan od prioritetasvakako je i završetak izgradnje na-mjenskih objekata u luci Vargarola, teopremanje postaja obalnog motrenja.Naravno da će osim tih prioriteta, su-kladno raspoloživim financijskim sred-stvima, u idućem razdoblju ulaganja

biti usmjerena na izgradnju obučnihkapaciteta i poboljšanje uvjeta životai rada naših pripadnika. n

Hrvatska se kao punopravna članiceuroatlantskih integracija susrećsa sigurnosnim izazovima modernodoba. No, bez obzira na to što smo dikolektivne obrane, na te izazove moramo odgovoriti izgradnjom vlastitikapaciteta. U sklopu izrade Dugoročnog plana razvoja OSRH nastojali sm

biti pragmatični, uvažavajući realnmogućnosti, te izgraditi one snagkoje bi s prihvatljivim rizikom odgovorile izazovima budućnosti. Najvažniprojekti opremanja i modernizacije vesu pokrenuti poput nabave obalnih ophodnih brodova i modernizacije radarskog sustava, nabava dva podvodnvozila za protuminske ronioce, dva rabljena lovca te produljenje vijeka uporabe naših protubrodskih raketa. To jvrlo važno u očuvanju tradicionalnihsposobnosti i razvoja sposobnosti idućem razdoblju. Na kraju planskorazdoblja počet ćemo izgradnju izvanophodnog obalnog broda koji će namomogućiti izlazak na otvoreno mor

i kvalitetnije sudjelovanje u mornaričkim operacijama. Ono što smatramnajvažnijim u ovom trenutku u HRM- jesu ljudi kojima ću posvetiti posebnpozornost. Ispaljivanje protubrodskrakete najbolji je pokazatelj kako smposljednjih 20 godina održavali sustave i prenosili znanje, sposobnosti i vještine na mlađe generacije. To će nambiti jedna od glavnih zadaća i ubudućeZnanje, stručnost, sposobnost i vještne bit će glavno mjerilo profesionalnog razvoja pripadnika HRM-a. Osimobuke vezane za nacionalnu obranukontinuirano ćemo provoditi obuku zsudjelovanje u međunarodnim vojnimoperacijama kao i za pomoć civilnom

stanovništvu.

U sklopu p ristupanja NATO-u i EU-u, HRM je, među ostalim, prihvatio implementaciju dvaju ciljeva sposobnosti kojise odnose na minsko ratovanje - to su razminiranje luka, odnosno uporaba protuminskih ronilaca u plitkim vodamate minska baza podataka. Intenzivno radimo na implementaciji ciljeva i očekujemo da će do 2017. naši p rotuminskironioci biti spremni za p roces evaluacije, odnosno za sudjelovanje u NATO-ovim ili EU-ovim operacijama

RAZGOVOR

Vaša vizija budućnostrazvoja HRM-a?



HRVATSKA RATNA MORNARICA

7 broj 476 / 19. lipnja 2015.

”Drago mi je vidjeti naše ljudske potencijale, a svima čestitam na nedavnom ispaljivanju protubrodskerakete RBS-15B. Drago mi je da se ponovno stekla sposobnost ispaljivanja raketa te da će se ona zadržatii dalje razvijati. Drago mi je čuti i vidjeti da se razvijaju i druge sposobnosti te da su započeli projektinabave obalnih ophodnih brodova, kao i modernizacije i širenja radarskih sustava, ali i razna djelovanja,primjerice, u minskom i protuminskom djelovanju...,” istaknula je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović...

PREDSJEDNICA RHU RADNOM POSJETU HRM-u

Predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OSRH Kolinda Grabar-Kita-

rović 4. je lipnja bila u svom prvomradnom posjetu Hrvatskoj ratnojmornarici u Pomorskoj bazi Lorau Splitu. U pratnji načelnika Glav-nog stožera OSRH generala zboraDrage Lovrića i uz domaćinstvo za-povjednika HRM-a komodora Pre-draga Stipanovića u Zapovjedniš-tvu HRM-a Predsjednica je zapalilasvijeću ispred Spomen-sobe u znaksjećanja na poginule pripadnike uDomovinskom ratu. ZapovjednikHRM-a u Zapovjedništvu je održaoprezentaciju zadaća i misija HRM-a,nakon čega je Predsjednica obiš-

la Operativno središte te Središte

za obuku HRM-a. Predsjednica jeizrazila zadovoljstvo onime što je

imala prilike vidjeti te je zaključilada je razina spremnosti HRM-a iz-vrsna, a razina morala, obučenostii profesionalnosti sjajna. ”Naša Hr-vatska ratna mornarica apsolutno

je spremna izvršavati sve ustavnei druge zadaće. Drago mi je vidjetinaše ljudske potencijale, a svimačestitam na nedavnom ispaljivanjuprotubrodske rakete RBS-15B. Dragomi je da se ponovno stekla sposob-nost ispaljivanja raketa te da će seona zadržati i dalje razvijati. Dragomi je čuti i vidjeti da se razvijaju idruge sposobnosti te da su započeli

projekti nabave obalnih ophodnih

brodova, kao i modernizacije i ši-renja radarskih sustava, ali i razna

djelovanja, primjerice, u minskomi protuminskom djelovanju. To jevrlo važno za područje Jadrana, a

jednako tako će biti važno u okvi-ru međunarodnih operacija, bilo usastavu NATO-a, EU-a ili UN-a,”istaknula je predsjednica KolindaGrabar-Kitarović.Prilikom obilaska školskog broda”Andrija Mohorovičić“ zapovjednikHRM-a komodor Stipanović govo-rio je o humanitarnoj misiji EU-a”Triton“ u Sredozemlju, u kojoj ćeHRM u suradnji s MUP-om pružatipotporu Talijanskoj ratnoj mornarici

u nadzoru mora i spašavanju migra-

nata. Predsjednica je nakon obilaskarekla kako je Hrvatska ratna mor-

narica apsolutno spremna sudjelo-vati u međunarodnim operacijama.”Dokaz tome su ovaj brod i njegovaposada koji će oko 1. kolovoza bitiraspoređeni u okviru humanitarnemisije ”Triton” u Sredozemlju gdje ćepomagati u humanitarnom djelova-nju,” zaključila je Predsjednica RH.Poslije obilaska raketne topovnjače”Kralj Dmitar Zvonimir“ i zajednič-kog ručka s mornarima HRM-a,Predsjednica se uputila u vojnu bazu”Žrnovnica”, u podzemni kompleksu kojem se čuvaju rakete RBS-15B,nakon čega je bio predviđen obilazak

radarske postaje na Visu. n

Petra KOSTANJŠAK, snimio Stjepan BRIGLJEVIĆ



OSRH

8 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna za-povjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar

Kitarović 15. je lipnja u vojarni Hrvatskog vojnogučilišta ”Petar Zrinski” u Zagrebu otvorila me-đunarodnu konferenciju “Republika Hrvatska usuvremenom sigurnosnom okruženju - prijetnje,izazovi i odgovori”. Organizatori jednodnevne kon-ferencije bili su Centar za obrambene i strateškestudije HVU-a i Institut za razvoj međunarodnihodnosa (IRMO), pod pokroviteljstvom NATO-oveSlužbe za javnu diplomaciju. Konferenciji su kaopredavači, sudionici i promatrači nazočili pred-stavnici MORH-a, OSRH te drugih međunarodnih,vladinih i nevladinih institucija i organizacijapovezanih s temama regionalne i globalne sigur-nosti. Uz Predsjednicu Republike na konferencijisu, među ostalima, sudjelovali i zamjenica mi-

nistra obrane RH Višnja Tafra, načelnik Glav-nog stožera OSRH general zbora Drago Lovrić,ravnatelj HVU-a general-pukovnik Slavko Barić,predstavnici sveučilišne zajednice, Diplomatskogzbora u RH, NATO-a i drugi. Koncept konferencije

bio je osmišljen tako da ojača postojeće transa-tlantske vrijednosti i “izveze” ih predstavnicimazemalja koje teže članstvu u NATO-u, ali i dapoboljša postojeću razinu informiranosti i kvali-tetu rasprava u hrvatskom društvu, na razinamaodlučivanja i šire. Agenda je podijeljena u triosnovna panela. Prvi panel “Nove pojave, glavniizazovi i prijetnje u suvremenom euroatlantskom/europskom sigurnosnom okružju” obuhvaćao jeteme konflikta u Ukrajini i njegov utjecaj na od-nose Zapada i Rusije te mogućim posljedicama

na jugoistočnu Europu i Hrvatsku, zatim prijetnjekoje predstavlja tzv. ISIS te utjecaj gospodarske

krize na obrambene proračune.Tijekom drugog panela “Obrambene i sigurno-sne implikacije i odgovori na izazove i prijetnje”govorilo se o posljednjim događajima u Ukra-

jini i na Bliskom istoku i njihovu utjecaju nazapadne obrambene sustave, te o mogućnostimai ambicijama kojima bi EU mogao odgovoriti nasigurnosne prijetnje u okviru Zajedničke vanjskei sigurnosne politike. Panel se nastavljao temomo značaju NATO-a za europsku sigurnost i razvojuNATO-ova sustava Pametne obrane, te izazovimaza sustave nacionalne sigurnosti.Posljednji, treći panel bio je “Uloga/pozicijaRepublike Hrvatske (kao članice NATO-a i EU-a)u suvremenom sigurnosnom okružju i potrebne

obrambene/sigurnosne sposobnosti”, s temamapostojećih vojnih i civilnih sposobnosti RH premaizazovima i prijetnjama te uspostave ravnotežeizmeđu nacionalnih i savezničkih sposobnosti,zatim nadzora granica te ulaska RH u šengenskiprostor. Razmatrala se sadašnja i potencijalnauloga naše zemlje u sigurnosnoj suradnji unutarNATO-a i EU-a, te pogled izvana na hrvatskuulogu u jugoistočnoj Europi.Otvarajući konferenciju Predsjednica Republikeistaknula je da se svijet mijenja velikom brzi-nom što donosi nove prilike, ali i izazove. Zatomoramo stalno procjenjivati naše sigurnosnookružje i naše sposobnosti odgovora na izazove.To je i razlog što prihvaćamo činjenicu da je vojnatransformacija kontinuiran proces adaptacije

ključnih političkih i strateških dokumenata i na-ših sposobnosti odgovora na suvremene prijetnjei izazove nacionalnoj sigurnosti. Predsjednica jetakođer istaknula nužnost rasprave i suradnje sa

saveznicima, partnerima i susjedima, u čemu jevelika vrijednost konferencije, kao i u relevantnimtemama, predavačima i gostima.Zamjenica ministra obrane Višnja Tafra istaknula

je odgovornost obrambeno-sigurnosnih sustavaza zaštitu građana, obranu interesa i promocijuvrijednosti. “Male zemlje poput Hrvatske ne moguigrati odlučujuću ulogu u borbi protiv globalnihprijetnji, ali mogu dati značajan doprinos svjet-skom miru i sigurnosti stabilizacijom vlastitogsusjedstva i konstruktivnom ulogom u multina-cionalnim strukturama,” rekla je dodajući da jeHrvatski doprinos NATO-u veći od njezine veličinei istaknuvši podršku RH zemljama koje aspirirajueuroatlantskim integracijama, koje su bitne za

mir i stabilnost. n

Koncept međunarodne konferen-cije, koja je uključivala relevan-tne teme, predavače i goste, bio je osmišljen tako da ojača po-stojeće transatlantske vrijedno-sti i “izveze” ih predstavnicimazemalja koje teže članstvu u NATO-u, ali i da poboljša postoje-ću razinu informiranosti i kvalite-tu rasprava u hrvatskom društvu,na razinama odlučivanja i šire

redsjednica Republike istaknula je da se svijet mijenja velikom brzinomo donosi nove prilike, ali i izazove. Zato moramo stalno procjenjivati

aše sigurnosno okružje i naše sposobnosti odgovora na izazove

“Male zemlje poput Hrvatske mogu dati značajan doprinos svjetskom miru i sigurnostistabilizacijom vlastitog susjedstva i konstruktivnom ulogom u multinacionalnimstrukturama,” rekla je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra

KONFERENCIJA “REPUBLIKA HRVATSKA USUVREMENOM SIGURNOSNOM OKRUŽENJU”



GODIŠNJI FORUM

9 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Ministar obrane RH Ante Kotroma-nović sudjelovao je na ovogodišnjemForumu o globalnoj sigurnosti “To beSecure” koji se pod geslom “Budu-će perspektive globalne sigurnosnestrukture” održavao od 4. do 6. lipnjau Budvi, u Crnoj Gori. Riječ je o godiš-njem Forumu koji se bavi pitanjimaglobalne, transatlantske i sigurnosti u

jugoistočnoj Europi, a koji organiziraAtlantsko vijeće Crne Gore u suradnjis crnogorskom Vladom, NATO-om,Veleposlanstvom SAD-a u Podgori-ci, inicijativom Balkan Trust for De-

mocracy i gradom Budva. Ovogodišnjipeti po redu forum “To be Secure” bio je posvećen ključnim izazovima me-đunarodne sigurnosti i temama odinteresa saveznika i partnera, uključu-

jući situaciju u Ukrajini, Iraku i Siriji.Na forumu se u pet tematskih panelaraspravljalo o globalnom pozicioni-ranju NATO-a, o rastućim prijetnja-ma sigurnosti regije, krizi u Ukrajini,preoblikovanju sigurnosnog sustavas ciljem suočavanja s aktualnim te-rorističkim prijetnjama, te utjecajupromjena u međunarodnom poret-ku na sustav europske sigurnosti.

Ministar Kotromanović sudjelovao

je na panelu “Strani borci - rastućaprijetnja sigurnosti u regiji”, kao je-dan od panelista. Riječ je o pitanjunajspecifičnije prijetnje stabilnosti

jugoistočne Europe i sve većoj bo- jazni za euroatlantsku stabilnost,te poziva na zajednički odgovorsvih zemalja i svih segmenata gra-đanskih vlada i vojnih institucija.Ministar Kotromanović tom je pri-likom rekao kako je nedvojbeno da je pokretanje anti-ISIL koalicije do-nijelo golem impuls, ali i obvezu dase poduzmu energičniji koraci, istak-

nuvši da su “zemlje regije, u skladu sRezolucijom Vijeća sigurnosti UN-aiz rujna prošle godine izmijenile za-konsku regulativu u smjeru pokreta-nja kaznene odgovornosti za njihovedržavljane koji odlaze na strana rati-šta, a uz to su poduzete i konkretneakcije uhićenja.” Naglasio je takođerda suočavanje s ovako kompleksnimizazovom ne može biti uspješno bezsveobuhvatnog i strateškog pristupakoji uz represivne mora uključivati imnogo širi spektar mjera. “To se od-nosi na kontrolu granica, intenzivniobavještajni rad i razmjenu informa-

cija o kretanju te nadzor svih osoba

za koje postoje opravdane sumnje dapripadaju terorističkim mrežama te

budno praćenje društvenih mrežakao važnog poligona za mobilizacijustranih terorističkih boraca, kao i pra-ćenje tijeka novca kojim se financirajutakve aktivnosti,” pojasnio je ministar.Pri tome je posebno iznimno vještokorištenje modernih tehnologija usvrhu promidžbe i indoktrinacije -čimbenik na koji ranije terorističkemreže nisu mogle računati ni pri-

bližno u tolikoj mjeri. SposobnostISIL-a da reproducira svoju promidž-

bu istodobno na nekoliko jezika, odengleskog i francuskog pa do ruskogili indonezijskog - jednostavno je fra-pantna,” istaknuo je Kotromanović inaglasio da je međunarodna suradnja

jedna od pretpostavki uspješne borbe protiv fenomena stranih boraca.Ministar Kotromanović zaključno jeistaknuo da Republika Hrvatska podu-pire svaki oblik suradnje sigurnosnihstruktura država koje se susreću sprijetnjama stranih dragovoljaca izgrađanskog rata u Siriji i Iraku. “Utakvoj će suradnji RH uvijek imatiaktivnu ulogu,” rekao je ministar, upo-

zorivši da islamistički radikalizam nije

jedina ekstremistička ideologija koja je prijetnja sigurnosti RH i zemljamanašeg okružja. “Republika će Hrvatskaustrajati na održavanju takve svijestiu regionalnom i u širem međunarod-nom kontekstu,” zaključio je ministarKotromanović.Na ovogodišnjem forumu naglasak

je osobito bio na Crnoj Gori, u svjetluodluka NATO-ova samita u Walesu iočekivanja da bi pristupni proces CrneGore za članstvo u NATO-u trebao bitiuspješno zaključen u skoroj buduć-nosti. U tom je kontekstu ministar

Kotromanović istaknuo kako se nadadobrim vijestima krajem ove godine,kada se očekuje da će Crna Gora dobitipozivnicu za članstvo u Savezu čimeće se dodatno stabilizirati područje

jugoistočne Europe. Sudjelovanjehrvatskog ministra obrane na ovomForumu potvrda je i dobrih odnosadviju zemalja, vrlo uspješne i sadr-žajne bilateralne obrambene surad-nje te podrške i doprinosa RepublikeHrvatske Crnoj Gori u predstojećimkoracima u ostvarenju vanjskopolitič-kih ciljeva euroatlantskih integracija,odnosno dobivanju pozivnice za član-

stvo u NATO-u.n

MINISTAR KOTROMANOVIĆ NA FORUMU O GLOBALNOJ SIGURNOSTI

OVOGODIŠNJI PETI PO REDU FORUM “TO BE SECURE”BIO JE POSVEĆEN KLJUČNIM IZAZOVIMA MEĐUNARODNESIGURNOSTI I TEMAMA OD INTERESA SAVEZNIKA I PARTNERA,UKLJUČUJUĆI SITUACIJU U UKRAJINI, IRAKU I SIRIJI...

Napisala i snimila Ana BULIĆ



10 broj 476 / 19. lipnja 2015.

VOJNIČKO NATJECANJE

VIRIBUS UN Zagrebačka vojarna ”Tuškanac”16. je lipnja bila poprištem novogdogađaja u kalendaru vojničkihnatjecanja OSRH i to zahvaljujućiorganizaciji Počasno-zaštitne bojne.Prefiks nazivu natjecanja ViribusUnitis (lat. zajedničkim snagama)pomalo je neuobičajen: ”Izazov tje-lesne spremnosti“. I vjerujte, riječ”izazov“ nikako nije pretjerana, jer

ono što se tražilo od sudionika bio

je pravi izazov, a njihovu je tjelesnuspremu stavio pred veliko iskušenjei ispit. Splet disciplina i pravila na-tjecanja bazirani su na crossfitu iprilagođeni vojnim posebnostima,objašnjavao nam je uoči početkaizazova nadnarednik Dalibor Delić,pripadnik PZB-a koji je iznio velikdio tereta organizacije i bio uspješannatjecatelj. Prema jednoj definiciji,

”crossfit je program osnovne snage

i kondicije koji se temelji na provo-đenju stalno promjenjivih, visokoin-tenzivnih funkcionalnih pokreta uznamjeran pokušaj da se optimiziratjelesna sposobnost u svakoj oddeset fitnes domena“. Te su dome-ne kardiovaskularna respiratornaizdržljivost, mišićna izdržljivost,

jakost, fleskibilnost, snaga, brzina,koordinacija, agilnost, ravnoteža i

preciznost. Dakle, crossfit, a i Viribus

Unitis, želi spojiti svih deset dome-na u jednoj osobi. Slične provjere inačini treniranja već su primjenji-vani u vojskama svijeta. Cilj ovogprvog natjecanja bila je populari-zacija i upoznavanje takvog načinatjelesne pripreme kod postrojbi i pri-padnika OSRH i poziv na natjecanjeupućen je većini postrojbi OSRH.Na izazov se odazvalo 35 vojnika

i vojnikinja, iz gotovo svih velikih

CILJ PRVOG VOJNIČKOG NATJECANJA U SPLETU SPORTSKIHDISCIPLINA BAZIRANOM NA PROGRAMU CROSSFIT BILA

JE POPULARIZACIJA I UPOZNAVANJE TAKVOG NAČINATJELESNE PRIPREME U POSTROJBAMA OSRH



11 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Josip KOPI

TISustrojstvenih cjelina, svih činova, odvojnika do generala. I nije floskula, usportskoj je dvorani vladala izvanred-na atmosfera i najveći su konkuren-ti pljeskom i bodrenjem podržavali

jedni druge u izvedbama koje su, usve četiri kategorije (žene, muškarci18 - 40 godina, muškarci 41 – 50 imuškarci 50+) u gotovo svim sluča-

jevima bile impresivne. Naime, težina

disciplina, broj ponavljanja i zahtije-

vano vrijeme da se to sve izvede(što kraće, a najviše 15 minuta)traži i više od zadane i standardnevojničke spremnosti, a mnogima,zapravo većini, ovakav je izazov bio većinom nepoznanica. Bilo jetu dosta ljudi koje znamo s nekihdrugih natjecanja, kao što je Prviza Hrvatsku, i znamo da su praviprimjer vojnika, tjelesno vrhunskispremni. Viribus Unitis ih je svemotivirao da daju maksimum,drukčije se niti nije moglo zbog

zahtjevnosti natjecanja. Zato, sva-ka čast pobjednicima, osvajačimamedalja, ali i svima koji su nastu-pili. Pohvale zaslužuju i organiza-tori, već zbog same ideje, a ondai zbog njezine uspješne provedbe,u kojoj su im pomogli i suradniciiz kluba Zagreb Crossfit.Natjecanje je završilo sveča-nim postrojavanjem sudionikate dodjelom pehara i medaljanajboljima iz ruku brigadnoggenerala Ivice Kindera (koji sei sam natjecao i uspješno odgo-vorio izazovu) i pukovnika Rajka

Mijatovića (PZB). n

KATEGORIJE, DISCIPLINE, POBJEDNICIMUŠKARCI 18 - 40

zgib - 20 ponavljanjamrtvo dizanje 50 kg - 25 ponavljanjamarinac s lateralnim preskokom - 20 ponavljanjamrtvo dizanje 50 kg - 25 ponavljanjamarinac s lateralnim preskokom - 20 ponavljanjaskok na klupu 60 cm - 40 ponavljanjatrzaj ili nabačaj/izbačaj girjom 16 kg - 40 ponavljanja naizmjenicewall ball (bacanje medicinke u metu) 3 m / 9 kg - 20 ponavljanjathruster (čučanj potisak šipkom) 40 kg - 20 ponavljanjaPobjednik: vojnik Jure GULAN, GMTBR - 10:26 minuta

MUŠKARCI 41 - 50 zgib - 20 ponavljanjamrtvo dizanje 50 kg - 25 ponavljanja

marinac s lateralnim preskokom - 20 ponavljanjamrtvo dizanje 50 kg - 25 ponavljanjamarinac s lateralnim preskokom - 20 ponavljanjaskok na klupu 50 cm - 30 ponavljanjatrzaj ili nabačaj/izbačaj girjom 16 kg - 40 ponavljanja naizmjenicewall ball (bacanje medicinke u metu) 3 m / 5 kg - 15 ponavljanjathruster (čučanj potisak šipkom) 40 kg - 10 ponavljanjaPobjednik: desetnik D.G., ZSS - 11:46 minuta

MUŠKARCI 50+ marinac s lateralnim preskokom - 15 ponavljanjamrtvo dizanje 40 kg - 25 ponavljanjamarinac s lateralnim preskokom - 15 ponavljanjamrtvo dizanje 40 kg - 25 ponavljanjaskok na klupu 50 cm - 30 ponavljanja

dvoručni swing (zamah) girjom 16 kg - 40 ponavljanjasklek - 30 ponavljanjatrbušnjak - 30 ponavljanjawall ball (bacanje medicinke u metu) 3 m / 7 kg - 10 ponavljanjaPobjednik: bojnik Branko CIKOJEVIĆ, PZB - 10:52 minuta

ŽENEmarinac s lateralnim preskokom - 15 ponavljanjamrtvo dizanje 30 kg - 20 ponavljanjamarinac s lateralnim preskokom -15 ponavljanjamrtvo dizanje 30 kg - 20 ponavljanjaskok na klupu 50 cm - 30 ponavljanja

dvoručni swing (zamah) girjom 16 kg - 30 ponavljanjasklek - 20 ponavljanjatrbušnjak - 30 ponavljanjawall ball (bacanje medicinke u metu) 3 m / 5 kg - 20 ponavljanja

Pobjednica: vojnikinja Hrvojka ČUDINA, GOMBR - 9:17 minutaPosebno priznanje: časnička namjesnica Darinka KOTARSKI (PZB)



12 broj 476 / 19. lipnja 2015.

ZAVRŠNA VJEŽBA TEMELJNE Č

VOJNI POLIGON ”EUGEN KVATERNIK“

Na vojnom poligonu ”Eugen Kvaternik” od8. do 12. lipnja 2015. provedena je završnavježba na zemljištu s postrojbama polazni-ka 14. naraštaja Temeljne časničke izobraz-

be, Mač 2015. Nositelj provedbe vježbe bilo je Hrvatsko vojno učilište ”Petar Zrinski“ apotporu su im davali borbeni rodovi, rodovi borbene potpore iz Hrvatske kopnene voj-ske, ostalih ustrojstvenih jedinica OSRH teslužbe i struke Zapovjedništva za potporu.Provjeravana je osposobljenost polaznika

ovog naraštaja TČI-ja praktičnom primje-nom teorijskih spoznaja, stečenih znanja ivještina usvojenih tijekom izobrazbe, kaoi učinkovitost vođenja i zapovijedanja sčime će se budući mladi časnici susretati uobnašanju svojih prvih časničkih dužnosti.U vježbi je korištena jurišna puška VHS,vozilo Patria AMV; minobacač LMB120 mm; PZ top 20 mm; specijalno NBKOvozilo TAM 150 T11; sustav za vezuSINCGARS; besposadne letjelice Skylarkte daljinski upravljan robotiziran sustavza promatranje, izviđanje i onesposoblja-vanje eksplozivnih sredstava sa sigurneudaljenosti ”tEODor“.

Od 230 sudionika 60 je pripadnikaTČI-ja, a sudjelovali su i svi nastavniciKatedre rodova, dio nastavnika Katedrelogistike, časnici iz Dekanata, te djelatniciČasničke škole i Zapovjedništva HVU-a.Direktor vježbe pukovnik Predrag Omr-čen na kraju vježbe naglasio je njezinuvažnost i razliku koju ona ima za polaz-nike 14. naraštaja TČI-ja u odnosu naprethodne naraštaje.”Mač 2015 važna je vježba zato što smo prvi put u našoj

školskoj izobrazbi imali mogućnost pret-hodne upotrebe simulacijskog središta isimulacijskih sredstava, a zatim je nakonuvježbavanja na simulatorima uslijedioizlazak na teren i završna vojna vježba.Zbog toga je ovo velik iskorak jer smomladim ljudima, polaznicima 14. nara-štaja TČI-ja, prvoj razini časničke izobrazbe, pomogli lakše preuzeti početne duž-nosti i odgovornosti koje će imati nakonzavršetka izobrazbe i njihove promocije25. lipnja. Kad odu u postrojbe gdje će biti raspoređeni, bit će im puno lakše ra-diti uz ovakvu vježbu. Osnovna je razlikaizmeđu ove i prijašnjih generacija TČI-ja

što sada imamo i praktična uvježbavanjauz teorijska iskustva - to znači bolje ikvalitetnije kompetencije: samostalnost,odgovornost, znanje, vještine. Važnost jei u tome što je ovo prvi put da radimokao višerodni sastav: u vježbu je bilouključeno pješaštvo, inženjerija, NBKO,veza, PZO, logistika, vojnoobavještajni rodi vojna policija,” rekao je pukovnik Omr-čen izrazivši želju da ovakve, zajedničkei uspješne vježbe postanu tradicija. ”Ova

će se vrsta izobrazbe ubuduće implemen-tirati u novim studijskim programima, skadetima, koji će u četiri godine vojneizobrazbe uz teorijska znanja stjecati ipraktična znanja. Nadam se da će ova-kve vježbe razine voda i satnijskog timapostati naša tradicija i da ćemo u buduć-nosti postizati sve bolje rezultate - jer jenaš cilj imati što kvalitetnije časnike.“Svoje je zadovoljstvo na kraju vježbeizrazio i brigadir Boris Trnski, prodekanza vojnu izobrazbu HVU-a, rekavši kakovježbu smatra iznimno uspješnom. Za-hvalio je svim sudionicima na njihovutrudu i visokom angažmanu. n

CILJ VJEŽBE BILA JE PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI POLAZNIKA 14. NARAŠTAJA TEMELJNEČASNIČKE IZOBRAZBE PRAKTIČNOM PRIMJENOM TEORIJSKIH SPOZNAJA, STEČENIH ZNANJA I

VJEŠTINA USVOJENIH TIJEKOM IZOBRAZBE, KAO I PROVJERA UČINKOVITOSTI VOĐENJA I ZAPOVIJEDANJA S ČIME ĆE SE BUDUĆI MLADI ČASNICI SUSRETATI U OBNAŠANJU SVOJIH PRVIH

ČASNIČKIH DUŽNOSTI. OD 230 SUDIONIKA, 60 JE PRIPADNIKA TČI-ja...

Direktor vježbe pukovnikPredrag Omrčen na kraju

vježbe naglasio je njezinuvažnost i razliku koju ona

ima za polaznike 14. na-raštaja TČI-ja u odnosu na

prethodne naraštaje

natporučnica Martina Ivanović,zapovjednica 2. voda 2. satnije2. bojne Gromovi GMTBR-a

Kao odgovorna osoba 2. bojne Gromovivodila sam mehanizirani vod Patrija, logi-stičku satniju te jedan vod paljbene potpore120 mm. Davali smo potporu polaznicimaTemeljne časničke izobrazbe u njihovoj vrlokompleksnoj vježbi koja je zahtijevala punorada i dobru suradnju. Jako sam zadovoljna,a vjerujem da će i onima koji uskoro završa-vaju TČI sve što su ovdje vidjeli biti korisno.Mislim da su na vježbi svi oni pokazali da su

spremni preuzeti svoje nove zadaće.



13 broj 476 / 19. lipnja 2015.

SNIČKE IZOBRAZBE - MAČ 2015

Napisala i snimila Lada PULJIZEVIĆ

razvodnikRobert Marijanović, polaznik TČI-ja

Šest sam godina djelatnavojna osoba u VOB-u, a sadasam u sastavu TČI-ja. Zadnjihpetnaestak godina nije bilozavršne vježbe TČI-ja, vježba je uspješno provedena i sve je prošlo odlično. O sjećam se jako dobro, pri kraju smo, još je nekoliko dana ostalo dopromocije i sretan sam što je

sve uspješno završilo.

Ivana Novak, polaznica TČI-jaMač 15 združena je vježba svih rodovakoji su sudjelovali na Temeljnoj časnič-koj izobrazbi. U rodu sam pješaštva i uzpotporu Patrija, odnosno pripadnikaGromova koji su nas odlično upoznalis Patrijama, sve je prošlo u najboljemredu i vrlo sam zadovoljna.



14 broj 476 / 19. lipnja 2015.

VOJNI POLIGON “EUGEN KVATERNIK“

PRIKAZ UVJEŽBANOSTI I OSPOSOBLJENOSTI POSTROJBI U BRZOJ I UČINKOVITOJ PRIPREMI I PROVEDBI BORBENIH DJELOVANJA KROZ MEĐURODOVSKO DJELOVANJE BILA JE SVRHA VJEŽBE SOKOL 15 ODRŽANE

NA VOJNOM POLIGONU “EUGEN KVATERNIK”. PROVELA JU JE GARDIJSKA OKLOPNOMEHANIZIRANA BRIGADA,ODNOSNO 1. MEHANIZIRANA BOJNA SOKOLOVI, KOJOJ SU POTPORU PRUŽALI PRIPADNICI TENKOVSKE BOJNEKUNE, TOPNIČKORAKETNA BOJNA TE INŽENJERIJSKA BOJNA, KAO I DRUGE PODREĐENE POSTROJBE HKoVa...

Na vojnom poligonu “EugenKvaternik” od 25. svibnja do3. lipnja održala se vježbaojačane mehanizirane bojneu obrani s bojnim gađanjemSokol 15. Provela ju je Gardijskaoklopno-mehanizirana brigada,odnosno 1. mehanizirana boj-na Sokolovi, kojoj su potporupružali pripadnici tenkovske

bojne Kune, topničko-raketna bojna te inženjerijska bojna,kao i druge podređene postrojbe HKoV-a. Svrha je bila prikazuvježbanosti i osposobljenostipostrojbi u brzoj i učinkovitojpripremi i provedbi borbenihdjelovanja kroz međurodovskodjelovanje. Namjenske snage naterenu izvrsnim su pogocimai sinkroniziranim manevrimadoista pokazale da su spremneza izvršenje svih svojih zadaća,i to pred nadređenima koji nisuskrivali zadovoljstvo onime štosu vidjeli.Tako je 2. lipnja provedeno

bojno gađanje u nazočnosti ge-neral-bojnika Mladena Fuzula,zamjenika zapovjednika HKoV-ate ostalih uzvanika, a aktiv-nost pripadnika pratio je i novi

zapovjednik GOMBR-a brigadirDenis Tretinjak. Scenarij je biovrlo živopisan. Neprijatelj jeodlučio izvršiti napad u područ- ju u kojem se provodila vježbate je krenuo u silovit napad.Zaštitne su snage čekale ne-prijatelja, usporile ga i kanali-zirale prema području obrane.Namjenska organizacija snagasastava mehanizirane satnijeojačana tenkovskim vodom ivodom haubica te desetinomsa samovoznim višecijevnimlanserima raketa, odnosno ten-kom nosačom mosta, uspjela

je zaustaviti neprijatelja nadostignutoj crti i stvoriti uvje-te za prelazak u protunapad tekonačno uništenje protivnika.Aktivnosti na poligonu generalFuzul ocijenio je vrlo visokomocjenom. “Ovo je dio krune obu-ke koju ste proveli s vrlo viso-kom učinkovitošću i pokazalida ste spremni za najveće iza-zove,” rekao je general sudioni-

cima vježbe, posebno istaknuvšidoprinos mladih pripadnica ipripadnika koji su prvi put vrlouspješno bojno djelovali.Uspjeh vatre mogao se vidjeti na

U VJEDEMONSTRACIJA SNAGE DEMONSTRACIJA SNAGE P



15 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Petra KOSTANJŠAK, snimio Tomislav BRANDT

ciljevima, počevši od topničkih i ha-ubičkih paljbi do pogodaka osobnognaoružanja. Pukovnik Ivan Miloš,zapovjednik prve mehanizirane bojne Sokolovi izjavio je da je vrlo

zadovoljan angažmanom svakogpojedinca iz postrojbe i samih pro-voditelja, kao i angažmanom svihkoji su pripremali vježbu i onih kojisu bili u potpori. Za vježbu gađanjapokušalo se upotrijebiti što višesredstava kojima se koristi GOMBR.U prvom je planu bio tenk M84 BVP,zatim BOV Polo, tenk nosač mosta,haubica 122 Gvozdika, samovoznivišecijevni lanser raketa, a od pje-šačkog naoružanja raketni bacačRPG-22, strojnica M82 i osobnonaoružanje hrvatske proizvodnjepuška VHS1.

“U vježbu je bilo uključeno gotovo250 ljudi, a ukupno je u potpori bilo još toliko. Provedena je u dvadana, dan prije bila je generalnaproba, a 2. je lipnja održana glav-na vježba. Međutim, sama pripre-ma za vježbu trajala je nekolikomjeseci,” istaknuo je pukovnikMiloš. Kako bi izišli na ovu vjež- bu, postrojba je morala ispunitisve formalne i neformalne uvje-te - sva gađanja - od pojedinca,tima, desetine, vodova, vježbes bojnim gađanjima desetina ivodova pa sve do završnog ocje-

njivanja satnije i na kraju završna

vježba s bojnim gađanjem na-mjenski organizirane bojne. Di-rektor vježbe brigadir Ivan Jurilj,zapovjednik Središta za borbenuobuku bio je iznimno zadovoljan

jer se na vježbi moglo vidjeti kako je OSRH spreman za bilo koju za-daću na teritoriju Hrvatske ili uNATO-ovim snagama širomsvijeta. “Ovdje ste mogli vidjetisinergiju djelovanja svih postroj-

bi, i u organizaciji i u provedbivježbe te svjedočiti učinkovitommanevru vatre i pokreta svihuključenih postrojbi,” zaključio je brigadir Jurilj. Dodao je da jeponosan jer je proveo vježbu sgeneracijom mladih vojnika kojisu prvi put imali priliku ovakodjelovati, ali jednako tako sudje-

lovao je dio zapovjednog kadra ivojnika koji je u Oružanim sna-gama od prvih dana formiranja.”Tako smo u vježbi mogli zajednovidjeti i očeve i sinove - očeve kaosvijetlu prošlost Oružanih snaga isinove kao budućnost,” naglasio je brigadir Jurilj. Vježba je pokazalanastavak izvrsne suradnje GOM-BR-a i Središta za borbenu obuku,kao i suradnje sa Zapovjedništvomza obuku i doktrinu ”Fran KrstoFrankopan“ na čelu sa zapovjed-nikom, brigadnim generalom Bla-žom Beretinom, koji je bio glavni

časnik za planiranje vježbe.n

ŽBI SOKOL 15 RIPADNIKA GOMBR-aRIPADNIKA GOMBR-a



16 broj 476 / 19. lipnja 2015.

OSRH

RAZVODNIK TOMISLAV LUKETI∆ I NADNAREDNIK IGOR PAVLOV

PRIZNANJE

Razvodnik Tomislav Luketić(GOMBR) i nadnarednik IgorPavlov (GMTBR) najbolji suvojnik i dočasnik svibnja. Na-čelnik Glavnog stožera OSRHgeneral zbora Drago Lovrić timih je povodom primio 17. lip-nja. Čestitajući odabranima iuručujući im priznanja, gene-ral Lovrić istaknuo je važnostvojnika i dočasnika koji su te-melj naših Oružanih snaga, alii važnost primjera koji starijidaju mlađim vojnicima. “Kaovojnik i dočasnik primjer stemlađima i pokazujete im kakotreba raditi, kako treba izvr-šavati zadaće i kako se treba

boriti u spašavanju imovine i

građana RH. Očekujem od vasda i u budućnosti nastavitetako raditi, da budete primjermlađim generacijama,” rekao

je general Lovrić te zaključio:“Iz moralnog duga prema svimaonima koji su dali svoje životeza našu domovinu, imamo ob-vezu biti najbolji, najspremniji,uvijek odgovorni prema našimgrađanima i našoj domovini.”Razvodnik Tomislav Luketić nadužnosti je izvidnika u OKB-uGOMBR-a i ističe se odličnompsihofizičkom pripremljenošću.

U travnju ove godine sudjelovao je na Prvenstvu OSRH u orijen-tacijskom trčanju gdje je njegovaekipa zauzela ukupno treće mjesto.S velikim je znanjem, iskustvom,vještinama, ali i entuzijazmom,sudjelovao i pomogao u pripre-mama pripadnika svoje brigade zanatjecanje Prvi za Hrvatsku 2015.,a sam je sudjelovao na natjeca-nju za najspremnijeg pripadnika

OSRH gdje je u ukupnom poretku,kao drugi najstariji vojnik, osvojioodlično 11. mjesto te bio najboljeplasiran pripadnik svoje Brigade.Primjer je iskusnog, sposobnog sta-rijeg vojnika koji je svojim izgle-dom, ponašanjem, zalaganjem i re-zultatima izniman primjer mladimvojnicima.Nadnarednik Igor Pavlov dočasnik

je za računalnu potporu u Satniji

NAJBOLJEM VOJNIKUI DOČASNIKUSVIBNJA

veze GMTBR-a i kao jedan odključnih dočasnika istaknuose u provedbi obuke i ocje-njivanja tijekom zadnja dvakampa novoprimljenih voj-nika u Brigadu. Svoje je kva-litete predstavio i na sport-skim igrama GMTBR-a kad

je u streljaštvu, u kategorijisamokresa, osvojio srebrnumedalju, a na međunarodnomturniru IPA kup Split 2015.osvojio je srebrnu medaljupojedinačno u ukupnom po-retku. Osim vojnostručnogznanja, profesionalnosti iodgovornosti, odlikuju ga ivisoke ljudske vrijednosti:nadnarednik Pavlov je 12.

svibnja u Kninu, skokom urijeku, sudjelovao u spašava-nju i izvlačenju nepokretnogčovjeka koji je u motorniminvalidskim kolicima pao uKrku i utapao se. Spremnostza spašavanje ljudskih ži-vota, zajedno sa svako-dnevnim visokim radnimzalaganjem, angažmanomte postignućima u vojnojkarijeri, razlog su zašto jenadnarednik Igor Pavlov za-služeno proglašen najboljimdočasnikom svibnja. n

Lada PULJIZEVIĆ, snimio Josip KOPI



17 broj 476 / 19. lipnja 2015.

U vojarni ”Petar Zrinski” 11. je lip-nja otvoren seminar Upravljanjeljudskim resursima u Ministarstvuobrane i Oružanim snagama Repu-

blike Hrvatske. Dvodnevni seminarorganizirala je Uprava za ljudskeresurse MORH-a, a polaznici supredstavnici ustrojstvenih cjelinapovezanih s upravljanjem ljud-skim resursima, te drugi djelatniciu sustavu MORH-a i OSRH čija suustrojbena mjesta povezana s timpodručjem. Otvorenju seminara na-

zočili su, među ostalima, ministarobrane RH Ante Kotromanović, di-rektor Glavnog stožera kontraadmi-ral Robert Hranj, pomoćnik ministraobrane za materijalne resurse ViktorKoprivnjak, ravnatelj HVU-a general--pukovnik Slavko Barić, pomoćnicaministra za ljudske resurse SunčanaVukelić, načelnica Personalne upraveGS OSRH brigadna generalica Gor-dana Garašić i drugi.Ovo je treći po redu seminar takvevrste, prva su dva održana u Zagre-

bu (ožujak 2014.) i Splitu (listopad2014.). Cilj je raščlamba djelovanja

i rezultata postignutih u proteklom

razdoblju te analiza aktualnog stanja,kao i planiranje smjernica i budućihaktivnosti, u skladu sa strateškimdokumentima, zakonima, propisimai pravilnicima.Seminar obuhvaća sljedeće teme: per-sonalna stanja i procesi u MORH-ui OSRH u 2015., Dugoročni plan ra-zvoja OSRH 2015. - 2024. - zadaćeu području upravljanja osobljem, po-stignuća i izazovi u provedbi politike

ravnopravnosti spolova u MORH-u i

OSRH, menadžment, izvještajni sustavMinistarstva obrane, propisi iz vojnogzdravstva - raščlamba provedbe, kine-ziologija u MORH-u i OSRH, Pravilniko vojnom školovanju- upoznavanje snovom regulativom, transformacija ireorganizacija sustava izobrazbe, voj-na izobrazba i njezin utjecaj na procesupravljanja osobljem, smjernice zavojnu izobrazbu 2015. - 2017., novimodel tranzicije i zbrinjavanja osoblja

te organizacijska kultura.

U obraćanju na otvaranju semina-ra ministar Kotromanović naglasio

je da je potrebno učiniti sve da sestvore uvjeti da sustav bude još

bolji. “Radite bitan posao, mislimda smo napravili korak naprijed upersonalnoj politici i planiranju,”rekao je ministar, izražavajući željuda svi procesi upravljanja ljudskimresursima budu još brži, učinkovitijii fleksibilniji. Od djelatnika je zatra-žio da više idu na teren, ponajvišepostrojbama. Zahvaljujući kvalitet-

nom personalnom upravljanju, ljudise osjećaju sigurniji i smanjuje imse opterećenje koje izaziva čekanjeprovedbi procedura i rješavanjadokumenata, zaključio je ministarobrane.U ime načelnika GS OSRH kontraad-miral Hranj istaknuo je da seminarima ozbiljnu i punu agendu, s pre-važnim pitanjima koja bitno utječuna profesionalni razvoj i statusnapitanja pripadnika MORH-a i OSRH.“Vjerujem da će seminar dati odgo-vore na brojna pitanja s kojima sesusrećemo u svakodnevnom radu,”

rekao je direktor Glavnog stožera.n

”Potrebno je učiniti sve da se stvore uvjeti da sustav bude još bolji. Radite bitan posao, mislim da smonapravili korak naprijed u personalnoj politici i planiranju,” rekao je ministar Ante Kotromanović izra-žavajući želju da svi procesi upravljanja ljudskim resursima budu još brži, učinkovitiji i fleksibilniji...


SEMINAR UPRAVLJANJE LJUDSKIMRESURSIMA U MORH- U I OSRH

HRVATSKO VOJNO UČILIŠTE



18 broj 476 / 19. lipnja 2015.

IZOBRAZBA DOČASNIKA OSRH

VISOKA DOČASN

U naraštaju Visoke dočasničke izobrazbe može biti najviše šesnaest polaznika pa ne čudi zahtjevnaselekcija i strogi kriteriji koji su pravi izazov za svakog kandidata. Školovanje traje deset mjeseci,a Nastavni je plan i program koncipiran tako da obuhvaća sve rodove, službe i struke u OSRH. Polazniciće tek nakon uspješno završenog VDI-ja steći preduvjet za dodjelu čina časničkog namjesnika te dužnostprvog dočasnika bojne, brigade ili drugih viših mjesta dočasnika u zapovjedništvima odnosno stožerima...

Visoka je dočasnička izobrazba krunaškolovanja svakog dočasnika. Da bi po-stao njezin polaznik, kandidat mora za-dovoljiti stroge kriterije i na testiranjupokazati i dati najbolje od sebe. Testi-

ranja započinju provjerom motoričkihsposobnosti, nastavljaju se provjerompsiholoških sposobnosti i završavajuprovjerom znanja iz područja taktike,upravljanja obukom i rada stožera.U naraštaju može biti najviše šesnaestpolaznika pa ne čudi zahtjevna selek-cija i strogi kriteriji. Selekcija je dra-stična, ali i potrebna upravo zbog onihsadržaja koji su pravi izazov za svakogpolaznika. Školovanje traje deset mje-seci, a Nastavni je plan i program kon-cipiran tako da obuhvaća sve rodove,službe i struke u OSRH, odnosno mo-žemo reći da je VDI u doslovnom smi-slu intergranska izobrazba, objašnjava

nam njezin voditelj časnički namjesnikIvan Cestarić. Riječ je o dočasniku za-vidne vojne karijere koju je gradio odinstruktora pa kroz sve važnije voditelj-ske dočasničke dužnosti u Dočasničkoj

školi. Na trenutačnoj se dužnosti nalazinakon više od deset godina provedenihna dužnosti prvog dočasnika Hrvatskogvojnog učilišta.Trenutačno se provodi školovanje pola-znika 13. naraštaja, a u međuvremenu

je provedeno i testiranje kandidata zapolaznike 14. naraštaja. Visoku su do-časničku izobrazbu dosad uspješno za-vršila 183 dočasnika, i to 152 iz OSRH,sedam iz Makedonije, osam iz Slovenije,devet iz BiH i sedam iz Crne Gore.Svi polaznici nose čin stožernog nared-nika, osim nekih stranih polaznika kojisu u činu nadnarednika, a neki se od

njih već nalaze na ključnim dočasnič-

kim mjestima. Tek će nakon uspješnozavršenog VDI-ja steći preduvjet zadodjelu čina časničkog namjesnika tedužnost prvog dočasnika bojne, briga-de ili drugih viših mjesta dočasnika u

zapovjedništvima odnosno stožerima.Samim tim moći će uspješno obnaša-ti stožerne dužnosti od brigade navi-še, uključujući i združene stožere. Uzostalo, VDI osigurava znanja i za rad umultinacionalnim stožerima. Stožernirad nije samo terenski, zahtijeva spo-sobnost komuniciranja i pisanja, štopolaznici usavršavaju pišući eseje i se-minarske radove, te izlaganja i prezen-tiranja na svim modulima izobrazbe.Izobrazba 13. naraštaja provodi se pre-ma modificiranom Nastavnom planui programu koji uključuje 1160 satitijekom deset mjeseci. Rezultat je sta-

rog NPP-a unaprijeđenog zaključcima

TJELESNA SPREMABudući da je riječ o polaznicima koji će preuzeti najviše dočasničke dužnosti,osobita se pozornost pridaje tjelesnoj spremi. Provode se ulazne, dijagnostič-ke i izlazne provjere. Padnete li na izlazu – sav je napor uzaludan. Polaznici

pohađaju tečajeve skijanja i plivanja, a bave se i drugim sportovima.

POLAZNICI KAO VODITELJIZanimljivo je što 13. naraštaj kao voditelja više nema instruktora, odnosnodjelatnika Dočasničke škole. Voditelji su polaznici koji se rotiraju na toj duž-nosti svaka tri tjedna, sudjeluju na raščlambama i brifinzima s instruktorima.Za to su dva razloga: prvi je osposobljavanje za nove dužnosti, a drugi lakšedobivanje povratnih informacija o kvaliteti obrazovnih sadržaja.

UVJETI U VOJARNIZahvaljujući nedavnim ulaganjima u infrastrukturu vojarne “Petar Zrinski”,djelatnici i polaznici VDI-ja u obnovljenim objektima imaju jako dobre uvjetene samo za provedbu i pohađanje nastave, nego i za duge sate provedene upisanju, učenju i pripremama za ispite te za svakodnevni život. Nadalje, VDIuređuje i tiska i vlastiti info letak, svojevrstan bilten koji nešto opuštenije pra-ti svakodnevno funkcioniranje izobrazbe.

Možemo reći da je VDI intergran-ska izobrazba,objašnjavanam njezinvoditelj časničkinamjesnik IvanCestarić



19 broj 476 / 19. lipnja 2015.


ČKA IZOBRAZBA

i prijedlozima Dočasničkog lancapotpore (DLP) OSRH, ugrađene susmjernice iz NATO-ova kurikula teono što se ne smije nikako izosta-viti, a to su iskustva polaznika iinstruktora na VDI-ju. TrenutačniNastavni plan i program uz Općimodul, Modul upravljanja i vođenja,Modul taktičkih operacija i stožer-nog rada, sadrži i novi, Modul stra-tegije i operativnog umijeća, kojisu polaznici 13. naraštaja ocijenilivrlo kvalitetnim te iznimno kori-snim za najvišu razinu dočasničkeizobrazbe.Donedavno nezamisliv za dočasni-ke, modul takvog imena vjerojatnopotvrđuje sve veće zahtjeve kojemoderne vojne doktrine stavljajupred vođe vojnika. “Modul je zapravo

bio na svojevrsnoj probi i mislim dasmo ga uspješno implementirali uprogram. Prema rezultatima i doj-movima, ovaj je naraštaj to i potvr-dio,” kaže nam časnički namjesnikCestarić te napominje i znakovitučinjenicu da su se polaznici VDI-jaza HVU-ovu stožernu vježbu CAX

pripremali zajedno s polaznicimaZapovjedno-stožerne škole, a u svib-nju je provedena zajednička vježbaiz predmeta Planiranje operacija –vježba Mir 15. “Je li nam to potreb-no? Sigurno jest! Kad dočasnici za-vrše tu razinu izobrazbe, moraju bitiu potpunosti spremni da budu ade-kvatna potpora svojim časnicima.Dakle, da uspješno osiguraju funkci-oniranje Dočasničkog lanca potporei to na najvišoj razini. Primjerice,prvi dočasnik brigade svojem zapo-vjedniku treba savjetovati načinepoboljšanja obuke, dorađivanje svihmogućih aktivnosti, komuniciratiprilikom posjeta domaćih i stranihdelegacija, sudjelovati u priprema-ma vojnika za odlazak u misije... No,

bitno je što uza sve to moraju ostativođe vojnika, to je njihova temeljna,ključna zadaća,” bez daha nabrajavoditelj VDI-ja.Analitika je vrlo bitan dio rada VDI-ja

jer se rad i napredak polaznika pra-te svakodnevno. Ne služi samo zaizobrazbu, nego i za naučene lekcijekojima se, na posebnim radionica-

ma, poboljšavaju i dorađuju modulii drugi segmenti izobrazbe.Djelatnici Dočasničke škole, viši in-struktori (časnički namjesnik Derdić,časnički namjesnik Solin, stožerninarednik Nikolaš), u velikoj su mjeri,osim u provedbi, angažirani i u ra-ščlambama, izmjenama i dopuna-ma nastavnih planova i programa.Časnički namjesnik Cestarić ističeizvanrednu koordinaciju i rad s na-čelnicima katedri i nastavnicimaDekanata HVU-a bez čije se pomoćine bi ni ostvarilo poboljšanje i uskla-đenost NPP-a Visoke dočasničke izo-

brazbe s NATO-ovim standardima ipublikacijama.Velik bi propust bio kad bismo za-

boravili spomenuti međunarodnukomponentu, ali i ugled Visoke do-časničke izobrazbe. Riječ je o prvojizobrazbi na kojoj su se školovalistrani polaznici, i to od 2006., a uovom su naraštaju trojica, po jedaniz BiH, Makedonije i Slovenije. “Svakenam godine izvana pristižu sve isku-sniji i renomiraniji polaznici. Evo, ovegodine imamo dočasnika sa šest me-

đunarodnih misija i prvog dočasnikaoklopne bojne. Obostrano je korisnarazmjena iskustava s takvim ljudima,nešto što ne možemo propisati Na-stavnim planom i programom,” kažečasnički namjesnik Cestarić.Spomenuta bi se međunarodna re-putacija mogla odnositi i na komple-tan sustav školovanja dočasnika uOSRH. Napokon, iz njega su proizišlidanašnji prvi dočasnik ACO-a ča-snički namjesnik Davor Petek te nizizvanrednih dočasnika koji su se na-stavili dokazivati i nakon Domovin-skog rata, ponajviše kao instruktoriu Afganistanu. “Stvarno se trudimo.Mislim da je ovaj naraštaj otišao jošnekoliko koraka dalje, novim smoprogramom izobrazbu podignuli nanajvišu razinu koja će osigurati dadočasnik bude još veća potpora za-povjednicima i časnicima,” rekao jevoditelj VDI-ja. No, HVU i Dočasnič-ka škola na tome se ne zaustavljaju,daleko je odmaknula dorada NPP-aza četrnaesti naraštaj. Neće biti ve-likih promjena, ali novi se trendovistalno prate. n

Ovu razinu izobrazbesmatram vrhuncem

svoje karijere.Ovamo ne dolazisvatko, tu se svastečena znanja iiskustva spajaju, sin-tetiziraju. UvedeniModul strategije ioperativnog umijećapotreban nam je nesamo za više funkci- je, nego i zato što jeusklađen sNATO-ovimdokumentima.

Kad su me odabraliza VDI u Hrvatskoj,

bio sam sretan i po-nosan. Prije dolaskačuo sam pozitivnaiskustva svojihkolega iz Slovenije.Odlično je pobližeupoznati kakofunkcioniraju drugevojske, vidim danam sustavi imajuvelikih sličnosti, što je i logično jer smou NATO-u. Pozitivnosam iznenađen kva-litetom izobrazbekoja daje velikuširinu.

Prije dolaska naizobrazbu mislio

sam da imam višeznanja i iskustva teda će me teško neštoiznenaditi. Međutim,najviša razina dajepuno širu razinuznanja. Bez obzira nato koliko ste tečaje-va završili, u kolikomisija bili, VDI jepokazao da nampruža nova znanja isposobnosti. Velika je korist što i mi,polaznici, možemopuno naučiti jedniod drugih.

stožerni narednikMIROSLAV

RAŠTEGORAC(HVU)

stožerni narednikDAMJAN MUHIČ,

Slovenska vojska,1. brigada Kopnene

vojske

stožerni narednikSTIPICA BOLANČA,

Pukovnija veze

RIJEČ POLAZNIKA

Visoka dočasnička izobrazba prva je izobrazbana kojoj su se školovali strani polaznici, i tood 2006., a u ovom su naraštaju trojica, po jedan iz BiH, Makedonije i Slovenije



20 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Inženjerijska bojna Gardijske motorizirane bri-gade 2. je lipnja na vojnom poligonu ”Crvenazemlja“ provela pokaznu vježbu na zemljištu3P-15. Cilj vježbe bila je prezentacija sposob-nosti inženjerijskih postrojbi u potpori mane-varskim postrojbama GMTBR-a u napadnim,obrambenim te zadaćama preživljavanja. Po-strojbe iz sastava Inženjerijske bojne uz prido-dani element posade borbenog vozila BOV 20/3iz sastava bojne PZO-a Gardijske motorizirane brigade proveli su vježbu u tri radne točke. Tako

su na RT-1 mjestu prikazane zadaće koje provodiinženjerijska bojna u potpori napadnim djelova-njima manevarskih postrojbi GMTBR-a; na RT-2mjestu predstavljena je uloga inženjerijskihpostrojbi u provedbi obrane s prikazom provedbezadaća protupokretljivosti dok je na RT-3 mjestuuvježbavana uloga inženjerijskih postrojbi uprovedbi preživljavanja utvrđivanjem i maski-ranjem. Direktor vježbe bio je bojnik DraženMazalin, zamjenik zapovjednika Inženjerijske bojne Brigade.

U sportskoj dvorani u Brežicama 29. jesvibnja 2015. održan humanitarni koncertKlape Hrvatske ratne mornarice ”Sveti Ju-raj“ i Orkestra Slovenske vojske kojim jeravnala maestra Andreja Šolar. Bio je toprvi zajednički koncert slovenskog vojnogorkestra i hrvatske klape u Sloveniji, aprihod od prodanih karata namijenjen je

kupnji mamografa za mjesnu bolnicu.”Vjerujem da je ovo početak uspješne su-radnje glazbenika u vojskama dviju prija-teljskih zemalja te da ćemo i ubuduće ima-ti zajedničke koncerte u Sloveniji i Hrvat-skoj,” rekao je Marko Bralić, organizacijskivoditelj mornaričke klape iz Splita.

U vojarni 5. gardijske brigade Slavonski sokolovi u Vinkovcima 29. jesvibnja održana svečana primopredaja dužnosti zapovjednika Gardijskeoklopno - mehanizirane brigade (GOMBR) brigadnog generala SinišeJurkovića i brigadira Denisa Tretinjaka. Na primopredaji su bili načelnikGlavnog stožera Oružanih snaga RH (GS OSRH) general zbora DragoLovrić, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske (HKoV) general-pukovnikMate Ostović, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta (HVU) ”PetarZrinski“ general-pukovnik Slavko Barić, zapovjednik Zapovjedništva zapotporu (ZzP) general-bojnik Drago Matanović, zapovjednik Zapovje-dništva za obuku i doktrinu (ZOD) ”Fran Krsto Frankopan“ brigadni

general Blaž Beretin, zapovjednik GMTBR-a brigadni general BorisŠerić te brojni vojnici, dočasnici i časnici Brigade.

Dosadašnji zapovjednik GOMBR-a brigadni general Siniša Jurkovićodlazi na školovanje u SAD.Novi zapovjednik Brigade brigadir Denis Tretinjak vojnu je karijeruproveo u Gardijskoj oklopno-mehaniziranoj brigadi HKoV-a, odnosnou postrojbama koje su tijekom preustroja postale sastavnice Brigade.Do sada je obnašao dužnosti zapovjednika Tenkovske bojne (TB) Kune,čelnika mentorskog tima u misiji ISAF te dužnost načelnika Stožera

GOMBR-a. Završio je više vojnih škola na HVU-u i u SAD-u. Sudionik je Domovinskog rata te je odlikovan Redom hrvatskog trolista, Redomhrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicomdomovinske zahvalnosti i Medaljom Bljesak.

U vojarni ”Petar Zrinski” 3. i 4. lipnja uorganizaciji Uprave za ljudske resurseMORH-a održan je godišnji Seminar voj-nih psihologa. Takav stručni skup obve-zan je sukladno i civilnim dokumentima,Zakonom o psihološkoj djelatnosti i pro-pisima Hrvatske psihološke komore, ukojoj su vojni psiholozi MORH-a i OSRHaktivni i prepoznati kao renomirana gra-na primijenjene psihologije. Program se-minara obuhvatio je pregled aktualnogstanja i predstojećih zadaća vojnopsi-hološke struke, izvješćivanje o realizira-nim zadaćama u proteklom razdoblju,razmjenu informacija i iskustava o te-

kućim aktivnostima i projektima, eduka-cijama te održanim stručnim skupovima,konferencijama, simpozijima i drugo.Održano je 25 izlaganja, kao i raspravate rad u grupama. Osobitu važnost imajuplanovi za budućnost, izjavila je bojnicaAmalija Petrić koja je, osim sudjelovanjana seminaru, bila uključena i u njegovuorganizaciju. “Struka mora znati svojuulogu, prilagoditi, promijeniti i prepoznatisve potrebno da bi bila u skladu sa za-htjevima krovnih strateških dokumenata,Strateškog pregleda obrane i Dugoročnogplana razvoja OSRH.”

Klapa HRM-a “Sveti Juraj” u Brežicama

S. ŠETKA

Primopredaja dužnosti

F o t o : G O M B R

VIJESTI IZ OSRH

Vježba na zemljištu

Z. SMOLJO

D. VLAHOVIĆ

Godišnji Seminar vojnih psihologa

OJI

F o t o : O J I



21 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Na Hrvatskom vojnom učilištu “Petar Zrinski” 11. je lipnjaodržan Dan za medije stožerno računalno podržane vježbeHVU-a CAX 15 (Computer Assisted Exercise), koja je u orga-nizaciji HVU-a i Simulacijskog središta provedena od 8. do12. lipnja. Danu za medije nazočili su izaslanik načelnikaGlavnog stožera Oružanih snaga kontraadmiral Robert Hranj,zapovjednik HVU-a ”Petar Zrinski“ general-pukovnik SlavkoBarić, zapovjednik ZzP-a general-bojnik Drago Matanović,zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović, zamjenikglavnog ravnatelja policije Dražen Vitez, zapovjednik Civilnezaštite Robert Mikac, predstavnici grana Oružanih snaga,čelnici timova vježbe i Simulacijskog središta.

Vježba CAX 15 provodila se na temelju nastavnog plana iprograma Hrvatskog vojnog učilišta “Petar Zrinski” sukladnoNATO-ovim smjernicama za pripremu i provedbu vježbe.Cilj je planiranjem, pripremom, provedbom i raščlambomvježbe primjenom različitih pedagoških tehnika povećatikompetencije polaznika škola za sudjelovanje u planiranju,pripremi operacija na strategijskoj, operativnoj i taktičkojrazini u nacionalnom i multinacionalnom okruženju sa za-povjednim i stožernim dužnostima. Sudionici vježbe nastav-nici su i polaznici Ratne škole, Zapovjedno- stožerne škole,Napredne časničke izobrazbe, Visoke dočasničke izobrazbei drugi djelatnici HVU-a te djelatnici Simulacijskog središta.Upravitelj vježbe bio je general-pukovnik Slavko Barić, za-povjednik komodor Tihomir Erceg, a direktor vježbe brigadirMiro Čolić.

U 93. zrakoplovnoj bazi HRZ-a iPZO-a u vojarni ”Zemunik” 26. jesvibnja započeo 10. tečaj zajed-ničke obuke hrvatskih, čeških imađarskih savjetodavnih zrako-plovnih timova (10. AAT PTC- Air Advisory Team Pre-deploymentTraining Course). Prvi dio ovogtečaja održan je u Ostravi uČeškoj Republici gdje su posadezavršile obuku na simulatoruhelikoptera Mi-171, a letačkaobuka u Zemuniku provodit ćese na hrvatskim helikopterima

Mi-171 Sh te češkom helikop-teru Mi-24. Tijekom obuke pro-vest će se i bojno gađanje boč-nih strijelaca iz helikoptera nahelikopterskom strelištu ”Crvenazemlja” kod Knina. Zapovjedniktečaja hrvatski je pilot bojnikAndreas Duvnjak, dok je koordina-tor aktivnosti bojnik Boris Panić.Ciklus osposobljavanja multina-cionalnih helikopterskih posadapokrenut je 2012. sa zadaćompripreme timova koji su obuča-

vali pripadnike Afganistanskog

ratnog zrakoplovstva u opera-ciji potpore ISAF, a nastavljen je pružanjem savjetničke ulogezemalja sudionica ovog projektamisijom potpore miru Odlučnapotpora (Resolute Support). Te-čaj su osmislili hrvatski i češkitimovi uz savjetodavnu potporuEuropskog zapovjedništva snagaza specijalne namjene SAD-a (SO-CEUR), te je kao takav prihvaćeni uvršten kao dio projekta unutarNATO-ove inicijative Pametne

obrane.

Vježba CAX 15

Z. LOVAŠEN K. NJARI

U 91. zrakoplovnoj bazi HRZ-a i PZO-a uvojarni “Lučko” 15. je lipnja ocjenjivački timGS OSRH predvođen pukovnikom IvanomKrulićem proveo nacionalno ocjenjivanjespremnosti pripadnika 19. HRVCON-a zaoperaciju KFOR te dvojice pripadnika 2.zrakoplovnog savjetodavnog tima (RotaryWing Mi-17 Air Advisory Team – RW Mi-17AAT) iz sastava 3. hrvatskog kontingenta(HRVCON) za misiju Odlučna potpora uAfganistanu. Ocjenjivanje je provedenoprema NATO-ovu sustavu Taktičko ocje-njivanje zrakoplovnih snaga (TACEVALEVALUATION). Ocjenjivanjem spremnostipripadnika kontingenta završena je pre-duputna obuka 19. HRVCON-a čiji je ciljosposobljavanje pripadnika do potrebnerazine spremnosti radi provedbe zadaćau operaciji KFOR u skladu s NATO-ovimstandardima. Zadaće su usmjerene naprovedbu temeljnih zadaća HRVCON-a u

operaciji KFOR, kao što su taktički zračniprijevoz vojnika i materijalno-tehničkihsredstava. Pripadnici HRVCON-a obnovilisu znanje iz područja temeljnih vojnih zna-nja i vještina, preživljavanja, izbjegavanja,otpora i bijega uz primjene mjera osobneNBK zaštite te rukovanja, održavanja igađanja iz osobnog i pješačkog naoruža-nja. Na preduputnoj obuci provedena jeletačka obuka stalnih posada helikoptera idrugog ključnog osoblja HRVCON-a za radu operaciji, a pripadnici HRVCON-a su tako-đer upoznati s kulturološkim, povijesnim,društvenim i religijskim osobitostima sta-novništva Kosova i Afganistana. Dvojica

pripadnika 2. RW Mi-17 AAT kao sastav-nice 3. HRVCON-a RS (Odlučna potpora)u Afganistanu ocijenjena su prema istomNATO-ovu sustavu ocjenjivanja spremno-sti zrakoplovnih postrojbi kao i pripadnici19. HRVCON-a te su tako završili svojupreduputnu obuku.

Vod za RBK izviđanje 1. satnije nuklearno-biolo-ško-kemijske obrane Bojne NBKO-a od 8. do 11.lipnja u Simulacijskom je središtu Zapovjedniš-tva za obuku i doktrinu HKoV-a proveo pomoćusustava VBS-2 uvježbavanje svojih osnovnihzadaća: izviđanja kemijski onečišćenog pod-ručja i područja na kojem su pronađeni toksičniindustrijski materijali.

Svrha obučavanja bila je da se pomoću simuli-ranih uvjeta provjeri sposobnost izvidničkih RBKtimova i desetina te poveća razina uvježbano-

sti u primjeni stalnih operativnih procedura uprovedbi zadaća izviđanja i primjeni proceduraradiokomunikacije, izvješćivanja i reakcije naIED/UXO. Svi su ciljevi u potpunosti ispunjeni, apripadnici voda za RBK izviđanje bili su zadovoljninovim načinom obučavanja. Obuku su provodilizapovjednik i prvi dočasnik voda za RBK izviđanjeporučnik Romano Horvat i nadnarednik SašaRadošić uz tehničku pomoć pripadnika S imulacij-skog središta satnika Gorana Penave i časničkognamjesnika Zdravka Ivkovića.

Uvježbavanje Vodaza RBK izviđanjena sustavu VBS-2

DeseticiklusPametneobrane u

Zemuniku

OJI

G. SERETIN

Ocjenjivanjespremnosti za misijeKFOR i Odlučnupotporu

F o t o : G .

S e r e t i n



22 broj 476 / 19. lipnja 2015.

RAZGOVOR

Vojno predstavništvoRH pri NATO-u i EU-uu Bruxellesu mala je

ali kompaktna cjelinakoja predstavlja i za-stupa interese Hrvat-ske u strukturamaSaveza. Odnedavno

je na mjesto vojnogpredstavnika imenovangeneral-bojnik MatePađen. Priliku za susrets generalom imali smotijekom nedavnog po-sjeta NATO-ovu Zapo-vjedništvu i iskoristili

je za kraći razgovori upoznavanje s radom

naše misije. Na samom

početku general Pađenističe kako je rad u ta-kvom međunarodnom

okružju izazov i novastepenica u njegovu pro-fesionalnom razvoju tekako se od svakog poje-

dinca očekuje da svojimznanjem i sposobnostima

odgovori na postavljene izazove.Posebno napominje kako se iznimnodobra slika o doprinosu naših vojnikakoja je prisutna na terenu preslika-va i na najvišu političko-vojnu razinuNATO-a gdje nas se cijeni kao pouzda-nog i odgovornog saveznika.

HRVATSKO VOJNO

Koja je ključna uloga Voj-nog predstavništva RH priNATO-u i EU-u?Vojno predstavništvo predstavljaOružane snage RH u NATO-u iEuropskoj uniji, zastupa intereseRH u koordinacijskim tijelima or-ganizacijskih cjelina NATO-a i EU-a,izvještava predsjednika RH, mini-stra obrane i načelnika GS-a o svimključnim događajima i odlukamaNATO-a i EU-a. Kao vojni predstavnikujedno savjetujem veleposlanika priNATO-u i EU-u o pitanjima iz voj-nog područja djelovanja i sposob-nosti Oružanih snaga. Surađujemosa strukturama NATO-a i EU-a injihovim podređenim zapovjedniš-tvima te koordiniramo rad s naci-onalnim vojnim predstavništvimapri Savezničkom zapovjedništvu zaoperacije u Monsu i Savezničkomzapovjedništvu za transformaciju uNorfolku, dakle našim časnicima idočasnicima koji sudjeluju u zapo-vjednim strukturama NATO-a.Vojni predstavnik ujedno predstav-lja načelnika GS OSRH u Vojnomodboru NATO-a. Načelnici glavnihstožera u Vojnom se odboru sastajutri puta godišnje, a na svim ostalimsastancima Vojnog odbora koji suotprilike dva puta tjedno predstavljaih vojni predstavnik. Osim toga, dva

Naši su saveznici itekako svjesni naših nacionalnih kapa-citeta pa tako i brojčane veličine Oružanih snaga i kroz tu

prizmu promatraju naše sudjelovanje u NATO-ovim ope-racijama. Naše je opredjeljenje od početka bilo da

nećemo sudjelovati s većim snagama nego ćemo

u okviru svojih mogućnosti sudjelovati s najkva-litetnije opremljenim i obučenim pripadnicimai upravo se zbog toga i cijeni naš doprinos jerdajemo najbolje što možemo. Iznimno dobraslika o doprinosu naših pripadnika koja jeprisutna na terenu jasno se preslikava i nanajvišu političko-vojnu razinu NATO-a...

general-bojnikMate Pađen, vojnipredstavnik RH priNATO-u i EU-u



23 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Vesna PINTARIĆ, snimio Željko STIPANOVIĆ

EDSTAVNIŠTVO PRI NATO-U I EU-Unacionalna predstavnika u spomenu-tim dvama zapovjedništvima jednakotako predstavljaju načelnika glavnogstožera, ali su zbog organizacije ifunkcioniranja kompletnog sustavavezana za vojno predstavništvo, anjegov čelnik kao najviši čin izvanzemlje ima administrativni nadzornad obama vojnim predstavništvima.Osim što zastupamo svoju zemlju ipovratno izvješćujemo o svim ključ-nim aktivnostima, tražimo i smjerni-ce za budući rad kako bi nacionalniinteresi bili zastupljeni. Budući daNATO radi na načelu konsenzusa,svaka zemlja ima pravo izreći svojestavove i sudjelovati u odlučivanju.

S obzirom na to da smo jednaod “najmlađih” članica NATOsaveza, je li Republika Hrvat-ska na zadovoljavajući načinzastupljena u njegovim struk-turama?Trenutačno se ovdje nalazi trinaestdjelatnika, no nismo još do kraja po-punjeni. Razina naše zastupljenosti,kao i zastupljenost drugih članica uNATO-ovim strukturama, prije svegazapovjednoj, temeljena je na koefici-

jentu vezanom uz reciprocitet godiš-njih nacionalnih prihoda u odnosuna druge članice. Ukoliko postanemoekonomski moćniji, druge će članiceočekivati da sukladno tome povećamoi svoj doprinos u NATO-ovim struk-turama. Dakle, određeno je koliko natemelju BDP-a trebamo popuniti uzapovjednoj strukturi NATO-a, a pre-ma tome imamo osamnaest pozicijai jednu generalsku poziciju na bazirotacije. Mogli bismo reći kako nekečlanice imaju više, ali broj je tijela iodbora na kojima bismo trebali svisudjelovali jednak. Ne zaboravimo ida se odluke donose konsenzusomiz čega proizlazi da sve članice imaju

jednako pravo glasa (jedna nacija – jedan glas). To nije samo pravo, negoi velika odgovornost u smislu dopri-nosa Savezu, tako da prioritiziranjemzadaća nastojimo izbalansirati svojepersonalne mogućnosti s nacionalniminteresima. I druge nacije djeluju nasličan način. Važno je u svemu tome

ne gubiti vjerodostojnost u očimasaveznika i dati doprinos minimalno

jednak našim realnim mogućnostima.Sve iznad toga posebno se cijeni.Diskusija koja prethodi bilo kakvoj od-luci trebala bi uključivati nacionalnepredstavnike svih NATO-ovih članica.U našem slučaju, pokušavamo odgo-voriti na te izazove i sudjelovati nanizu koordinacijskih tijela i sastanakau mjeri u kojoj možemo odgovoritis obzirom na svoju veličinu. Popu-njenost je svakako važan segmenti u zapovjednoj strukturi nedostaje

još nekoliko pozicija. Međutim, važ-no je da popunimo pozicije koje smopredvidjeli. Treba posebno istaknutida je iskustvo rada u NATO-ovimtijelima i multinacionalnom okružjuvažno i zbog prijenosa znanja nakonpovratka u domovinu. Što više ljudiima to iskustvo, usvoji alate, direktive,procedure i znanja, bolje je jer su toznanja koja se vraćaju.Vojni predstavnik surađuje sastrukturama NATO-a i EU-a injihovim podređenim zapo-vjedništvima te koordiniras nacionalnim vojnim pred-stavnicima RH u Savezničkomzapovjedništvu za operacije iSavezničkom zapovjedništvuza transformaciju. Kako funk-cionira suradnja i koordinacija s našim predstavnicima utim zapovjedništvima?NATO-ovo Zapovjedništvo kao krov-na institucija razmatra i odobravadokumente koje izrađuju podređena

zapovjedništva (ACO i ACT) te suklad-no navedenom suradnja i razmjenainformacija mora biti po svim važ-nim elementima tijekom pripremeodređenih materijala. Navedeno jeregulirano preko zapovijedi načelnikaGlavnog stožera OSRH.Da bi pravodobno došli do ključnih in-formacija bitnih za donošenje odluka,naši predstavnici pri ACO-u i ACT-uimaju ključnu ulogu u koordinacijiaktivnosti sa zapovjedništvima gdjese trenutačno nalaze te prenošenjupodataka Vojnom predstavništvu RHpri NATO-u i EU-u. Osim toga, imaju

zadaću praćenja popune prihvaćenihpozicija u zapovjednim strukturamaNATO-a.Ujedno ste i glavni vojni sa-vjetnik veleposlanika – stal-nog predstavnika pri NATO-uo vojnim pitanjima u vezi s

NATO-om, te veleposlanika uEuropskoj uniji o vojnim pita-njima u vezi s EU-om. Možeteli to malo konkretizirati...Radne procese u obama je stalnimpredstavništvima RH pri NATO-u iEU-u nemoguće zamisliti bez sudje-lovanja Vojnog predstavništva RH. Uprocesu donošenja odluka u Sjever-noatlantskom vijeću i Političko-si-gurnosnom odboru EU-a na kojemsudjeluju veleposlanici, većina tihodluka uključuje sudjelovanje OS-a,

bilo u operacijama ili nekom drugomobliku djelovanja, i veleposlanike jevažno savjetovati o funkcioniranju

oružanih snaga, njihovim sposobno-stima i mogućnosti djelovanja. Stoga je jedna od bitnih dužnosti vojnogpredstavnika da veleposlanicima po-mogne pri donošenju odluka u najvi-šim upravljačkim odborima i tijelimaNATO-a i EU-a.EU je za nas novi izazov i zanimljivo

je sudjelovati u procesu pronalaženjaorganizacije obrambenih snaga EU-ai sudjelovati u rješavanju sigurno-snih pitanja. Premda ima sličnosti sNATO-om, ipak su mehanizmi drugačiji.

Sljedeći će se NATO-ov samitodržati u srpnju iduće godi-ne u Varšavi. Kako naše Vojnopredstavništvo participira uorganizaciji takvih samita idrugih sličnih događaja ?Iako je riječ o NATO-ovu samitukoji organizira i provodi civilni dioNATO-ove strukture, uključenost jevojnog dijela neizbježna. Pripremasvih materijala koji uključuju upo-rabu i sposobnosti OS-a kreće odVojnog predstavništva i ono ih i izra-đuje. Koriste se za nacionalne potrebei potrebe Saveza, koje će biti iznesenei zaključene sukladno smjernicama iciljevima samita. Kao najviše vojnotijelo, Vojni odbor NATO-a ugrađuje

u svoje dokumente smjernice i in-strukcije dobivene od kuće. Pritommislim na Ministarstvo obrane,Glavni stožer i Ured predsjednikau dijelu u kojem sudjeluje, te s timsudjeluju u stvaranju Vojnog savjetaprema Sjevernoatlantskom vijeću, au cilju izrade i provedbe strateškihodluka koje trebaju biti usvojene nasamitu. Primjerice, vojni autoritetisudjelovali su u pripremi i izradiRAP-a (Readiness Action Plan) teće na idućem samitu sudjelovati unjegovoj implementaciji.

Koliko se ovdje u sjedištuNATO-a cijeni uloga OSRH usudjelovanju tijekom operacija ISAF, KFOR i danas u misijiOdlučna potpora u kojoj našipripadnici imaju iznimno važ-nu savjetodavnu ulogu afga-nistanskih sigurnosnih snaga?Hrvatsko se sudjelovanje iznimno cije-ni te je prepoznato kao vrlo kvalitetandoprinos u NATO-ovim operacijama.Premda Odlučna potpora nije borbenamisija, naše borbeno iskustvo i sve onošto smo stekli tijekom Domovinskograta iznimno se cijeni u prijenosuznanja, obuci i savjetovanju pripad-nika afganistanskih oružanih snagakako bi izradili vlastite sposobnostii samostalno mogli provoditi zadaće,prije svega na višim razinama na što jesad usmjerena sama misija. U svakomslučaju, vrlo se kvalitetno i pozitivnogleda na naše sudjelovanje u mirov-nim operacijama. Naše je opredjeljenjeod početka bilo da nećemo sudjelovatis većim snagama, nego ćemo u okvirusvojih mogućnosti sudjelovati s naj-kvalitetnije opremljenim i obučenimpripadnicima i upravo se zbog toga icijeni naš doprinos jer dajemo najbolješto možemo.Naši su saveznici itekako svjesni našihnacionalnih kapaciteta, pa tako i broj-čane veličine Oružanih snaga, i kroz tuprizmu promatraju naše sudjelovanjeu NATO-ovim operacijama. Iznimnodobra slika o doprinosu naših pripad-nika koja je prisutna na terenu jasno sepreslikava i na najvišu političko-vojnurazinu NATO-a. n



VOJNA TEHNIKA // NOVOSTI

24

Tvrtka Northrop Grumman ponudila je ame-ričkom ratnom zrakoplovstvu novi podvjesnikOpenPod kojim se može opremiti flota borbenihaviona F-15C Eagle. Riječ je o još jednom po-kušaju modernizacije američkih orlova raznimsenzorskim paketima, posebice ugradnjom IRST(Infrared Search & Track ) senzora koji omogu-ćuju pasivno pretraživanje i praćenje ciljeva u

broj 476 / 19. lipnja 2015.

zraku, bez potrebe za angažiranjemglavnog radarskog sustava te otkri-vanja vlastitog položaja.Posebnost je Northrop Grummano-va senzorskog podvjesnika OpenPod,čija ukupna masa iznosi 226 kg, mo-gućnost rekonfiguracije. Prema po-trebi može se postaviti IRST senzor

F o t o : d o n g t h a p . g o v . v n

JOŠ FREGATA ZA VIJETNAMSukladno objavi magazina Jane’s,Vijetnam je započeo pregovore zanabavu dodatnih dviju lakih fregataklase Gepard 3.9 (Projekt 1166.1). Tre-nutačno se u ruskom brodogradilištuZelenodolsk oružanim sustavima opre-maju treća i četvrta fregata te klaseza vijetnamsku mornaricu. Završe lipregovori pozitivno, ukupan će broj la-kih fregata klase Gepard 3.9 u sastavuvijetnamske mornarice biti šest. Pro-

jektirane su kao višenamjenske plat-forme namijenjene protubrodskom,protupodmorničkom i protuzračnomdjelovanju kao pojedinačna plovila ilidio borbene skupine. Na popisu im jei provedba eskortnih i ophodnih zada-ća. Glavne su odlike plovila istisnina2000 t uz duljinu od 102 m. Posti-žu najveću brzinu od 23 čvora, a uzkrstareću brzinu doplov iznosi 5000NM. Posadu čine 103 člana. Temelj-

PAKISTAN

PRIPREMA TRANSFER

PODMORNICA S20

Sukladno nedavno objavljenoj izjavi visokogdužnosnika brodogradilišta Karachi Shipyard& Engineering Works, Pakistan se pripremaza početak montaže i spajanja dijelova i mo-dula nove podmornice S20. To je, zapravo,izvozna inačica kineske dizelsko-električnepodmornice klase Yuan (Type 039A), opre-

mljena zračno neovisnom propulzijom (AIP).Izjava je zapravo prvi javni pokazatelj inte-resa za njezinu nabavu.Poznato je da je Paki-stan okončao tehničkepregovore s Kinom ouvozu šest podmor-nica S20, ali konačanugovor još uvijek nijepotpisan. Pakistan odKine zahtijeva kom-pletan transfer tehno-logije gradnje, montažei sklapanja podmornicete inzistira na oprema-nju vlastitim, domaćimsustavom upravljanjapaljbom kao i susta-vom naoružanja.

Podmornice klase Yuan, oznake Type 039A,nove su inačice podmornica klase Type 041.Novi oblik nadgrađa izveden je zbog ugrad-nje dodatnog sonara visoke frekvencije usamoj osnovici nadgrađa kao što je izvede-no na nekim postojećim klasama. Ta klasapodmornica nije puno veća od podmornicaType 041 istisnine 3000 t te se procjenjujena oko 3500 t.

M. PTIĆ GRŽELJ

IRST ZA AMERIČKE

Vo jni s tručn jaci

proc jen ju ju kako

veća istisnina nosi i

više prostora za nao-

ružan je od posto jećih

Type 041 ko je nose

protubrodske pro jek-

tile Y J-2 ( Y J-82) i kom-

binaci ju pasivnih na-

vođenih torpeda Yu-4

(SE T-50) te aktivno/

pasivnih navođenih

torpeda Yu-3 (SE T-65E).



25 broj 476 / 19. lipnja 2015.

ili neki drugi senzorski paket zapretraživanje, praćenje, ciljanje iodređivanje udaljenosti ciljeva.Usto, moguće je umjesto IRST-au OpenPod postaviti komunika-cijsku opremu. Predloženi IRSTsenzor za OpenPod podvjesnikproizvodi talijanska tvrtka Selex

F o t o : M a r i n h a P o r t u g u e s a

F o t o : N o r t h r o p G r u m m a n

Portugal je odobrio kupnju dodatnih dvaju odobal-nih ophodnih brodova klase Viana do Castelo od

brodograđevne tvrtke West Sea, Estaleiros de Viana.Pregovore će voditi izvođač i Direktorat za nabavu(DGRDN) Ministarstva nacionalne obrane. Procije-njena vrijednost ugovora iznosi oko 77 milijuna eura(85 milijuna dolara), a uključuje testiranja i primo-predajna ispitivanja. Vijeće ministara odobrilo je 28.svibnja DGRDN-u nastavakprograma gradnje i nabavespomenutih plovila.Čitava je klasa namjenskiprojektirana za plovidbu uvodama sjevernog Atlantika,stoga nosi naziv i oceanskihophodnih brodova. Zamijenitće korvete klase João Coutin-ho i Baptista de Andrade temale ophodne brodove kla-se Cacine kojima je osnov-na uloga zaštita ribolovnogpojasa te traganje i spaša-vanje. Predviđeno je da ćeod ukupnog broja planiranihplovila u klasi dva biti opre-mljena sustavom protiv onečišćenja koji uključujeFast Oil Recovery sustav. Osnovne su dimenzije teklase duljina od 83 m, širina 13 m te najveća istisnina1870 t. Propulzijski sustav čine dva dizelska i dvaelektromotora, čime se postiže najveća brzina od 20čvorova, a najveći doplov iznosi 5000 NM. Brodomupravlja 38 članova posade. Prima mornarički heli-kopter srednje veličine, ali nije projektiran i hangar,te nosi dva gumena čamca s tvrdim dnom. Temeljnose naoružanje sastoji od oružne stanice OTO MelaraMARLIN WS (Modular Advanced Remotely ControlledLightweight Naval Weapon Station) u kombinaciji s30 mm Orbitalovim ATK Mk44 Bushmaster automat-skim topom i vodilicama/šinama koje su namijenjeneprotupodmorničkim minama Mk55 Mk2.

M. PTIĆ GRŽELJ

no se naoružanje sastojiod raketnog protubrodskogsustava Uran-E, topa AK-176M kalibra 76,2 mm,PZO sustava Palma, dvajutopova AK-630M kalibra30 mm i torpednih cijevi533 mm. Fregate mogunositi Ka-28 ili Ka-31mornarički helikopter.

M. PTIĆ GRŽELJ

U oper ativnom sasta-vu por tugalske mor nar i-ce nalaze se dva plovila klase Viana do Castelo:pr vo je jednakog imena,Viana do Castelo ( P360) , a dr ugo F igueir a da F oz (P361). Nova ophodna plovila bit će jednaka onima u aktivno j upor a-bi. Ulazak novih plovila u uporabu određ en je za početak 2018. godine.

Početkom lipn ja vijetnamska je mor -narica primila dvije domaće kor vete na-oružane kr star ećim pr o jektilima klase T ar antul V ( Pro ject 1241.8) . Plovila ozna-ke HQ 379 i HQ 380 izgr ađ ena su ovog tr avn ja na navozima br odogr adilišta Ba Son u Ho-Ši-Minu. Sukladno ob javljenom, kor vete klase T ar antul V, dul jine 59,9 m,naor užane su glavnim topom kalibra 76 mm i dvama šestoci jevnim topovima AK -630 ko ji se kor iste kao sustav nami- jen jen blisko j bor bi. Plovila su naor užana

i četir ima četver ostr ukim lanser ima ko jikor iste SS-N-25 (K h 35 Ur an) rakete.

NOVI VIANADO CASTELO

ORLOVEES. Prema određenim procjenamariječ je o Skyward-G IRST senzorskompaketu koji čini dio opreme švedskih

borbenih aviona Gripen E/F. Američ-ko ratno zrakoplovstvo namjeravado 2018. opremiti cijelu flotu F-15Cnovim IRST senzorima.

I. SKENDEROVIĆ



26 broj 476 / 19. lipnja 2015.

F o t o : B u n d e s w e h r

VOJNA TEHNIKA // NOVOSTI

Predstavnici njemačke vlade objavili su počet-kom lipnja da je donesena konačna odluka onabavi novog protuzračnog sustava srednjegdometa. Odlučeno je da to bude MEADS (Medi-um Extended Air Defense System), kao zamjena

za postojeći Patriot koji Njemačka koristi pro-teklih tridesetak godina. Činit će osnovu novogtaktičkog umreženog protuzračnog sustavaTLVS (Taktisches Luverteidigungssystem) zaobranu od različitih tipova zrakoplova, raketai projektila. Pretpostavlja se da će se u prvojfazi nabaviti do deset bitnica koje bi punuoperativnu sposobnost trebale postići do

2025. godine. Glavni je konkurent MEADS-una natječaju bila američka tvrtka Raytheon sasvojim provjerenim i poboljšanim sustavomPatriot. MEADS zajednički razvijaju europskikonzorcij MBDA (u projekt je uključeno više

europskih tvrtki poput MBDA Deutschland,MBDA Italia i Airbus Defence and Space) teamerička tvrtka Lockheed Martin.MEADS je mobilni PZO sustav namijenjen zaobranu na malim i srednjim visinama, a možese s lakoćom prevoziti transportnim avionomAirbus A400M Atlas. Predstavnici MBDA-e isti-ču veću preciznost, pouzdanost, mobilnost te

bolju umreženost kao karakteristične prednostiMEADS-a u odnosu na druge sustave. Paljbenu

jedinicu činit će lanser s osam projektila. Dobitće i automatski punjač, kao i motrilački radarkoji će raditi na vrlo visokim frekvencijama s

mogućnošću motrenja zračnog prostora u svih360 stupnjeva na srednjim i velikim udalje-nostima. Imat će i dva ciljnička radara kojaće istodobno služiti i za otkrivanje ciljeva namalim udaljenostima i malim visinama, kaoi za precizno navođenje projektila na ciljeve.Domet MEADS-a iznosit će 30 km.

I. SKENDEROVIĆ

NOVA KRALJEŽNICANJEMAČKE PROTUZRAČNE OBRANE



27 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Glavno će oruž je n jemačkog MEADS-a biti projektil IRIS- T SL

(In f ra-Red Imaging System - T ail / T hrust V ector C ontrolled - Surf ace

Launched), ko jem je poboljšan domet do 30 km. Važan dio IRIS- T SL

sustava čini Saabov radar Gira ffe AMB zadužen za inici jalni zahvat

protivničkih cil jeva u zraku i navođen je pro jektila u početno j fazi

leta. Radar Gira ffe AMB ima na jveći domet pretraživan ja do 100 km,

odnosno do 200 km u visinu, a može istodobno pratiti do 150 cil jeva

u zraku. Nakon lansiran ja, za navođen je i zahvat cilja pro jektil se

oslan ja na svo ju glavu s in fracrvenim pretraživačem.

I l u s t r a c i j a : D E W

U brodogradilištu DEW (Dockyard and Engineering Works) u Na-rayanganju, koje je u vlasništvu ratne mornarice Bangladeša, ne-davno je svečano položena kobilica za osmu vrlo brzu ophodnu

brodicu. Plovila se grade prema projektu X12 nabavljenom putemtransfera tehnologije u suradnji s indonezijskom tvrtkom PT. Lundin(North Sea Boats), a osiguran je ugovorom o isporuci 18 plovila zaratnu mornaricu i obalnu stražu Bangladeša potpisanim 2014.godine. Prema objavama indone-zijskih medija, ugovor je vrijedan

šest milijuna dolara, a ugovornaklauzula predviđa mogućnost nabave dodatnih deset plovila.Projekt X12 podrazumijeva ploviloizrađeno od vlaknima ojačane pla-stike. Temelji se na konceptu in-donezijskog ophodnog broda X15koji potječe od švedskog koncep-ta borbenog plovila Combat Boat90 (CB90). Taj je tip plovila prvagradnja brodogradilišta DEW kojaprimjenjuje napredne kompozit-ne materijale prema tehničkimpravilima certifikacijskog društvaBureau Veritas. Za Bangladeš seprojekt X12 gradi u dvjema ina-čicama. Prva je borbena brodicanamijenjena mornarici, a druga

je, potpuno zatvorene kabine, na-mijenjena obalnoj straži. PT. Lun-din potvrdio je da su dva plovilaX12 namijenjena obalnoj stražiizgrađena ove godine u njihovuobjektu u Banyuwangiju u Indo-neziji. Ilustracija ophodnih brodica koju je objavio DEW pokazujepotpuno zatvoreno kabinsko nadgrađe umjesto skraćenog nadgrađana X15. Istodobno, ceremonijalni banneri i ploče s podacima sasvečanosti polaganja kobilice održane 24. svibnja jasno prikazujuinačicu borbene brodice X12.Iako službeno nisu objavljeni vremenski planovi za dostavu, indo-nezijski mediji nagađaju kako bi mogla biti isporučena u roku od 12mjeseci zahvaljujući istodobnoj gradnji i opremanju nekoliko plovila.

M. PTIĆ GRŽELJ

OSMI X12 U NARAYANGANJU

Osnovne br odogr ađ evne kar akter istike pr o jekta X12 očitu ju se u dul jini od 11,7 m,šir ini 3,5 m, gazu 0,835 m, na j-većo j istisnini 10,2 t i na jvećo j br zini od 35 čvor ova. Pogon-sko-pr opulzijski sustav sa-sto ji se od dva ju vodomlaznih pr opulzor a, ZF -ova r eduktor a i Volvo Pentina motora sna-ge 320 kW uz 3500 okr eta ja.Elektr ična ener gi ja dolazi od dva ju Cumminsovih dizelskih gener ator a snage 6 kW .T emel jno će se naoružan je v je-

ro jatno sasto jati od dvi ju ili više str o jnica – jedne sm ješte-ne na kr ovu kabine po sr edini brodice, a dr uge na kr menom di jelu palube. Na jar bolu senalazi man ji radar .



28 broj 476 / 19. lipnja 2015.

RATNA MORNARICA

F o t o : C M N

BRZI OPHODNI BRODOVI

Kad govorimo o pomorskomnadzoru, sve tendencijeidu prema višenamjenskimplatformama koje provodezadaće obrane te traganjai spašavanja. Tradicionalniveliki, teško naoružaninapadni brodovi iz razdoblja

hladnog rata sve višeustupaju mjesto manjim ibržim ophodnim plovilima.Donosimo širi pregledmeđunarodnih kretanja unjihovoj proizvodnji i ponudi...

Porinuće prvog CMN-ova ophodnogtrimarana Ocean Eagle 43 za Mozambik.Neobična dizajna za ophodni brod, postiženajveću brzinu od 30 čvorova

Još jedan francuski proizvod, 32-metarski FPB 98iz tvrtke Ocea. Može ploviti brže od 35 čvorova, a

prodan je Alžiru, Beninu i Senegalu



Maja PTIĆ GRŽELJ

broj 476 / 19. lipnja 2015.

29

RPB 20 naručen 2014. za Libiju. RPB33 opremljen je dvama dizelskim po-gonskim motorima snage 1958 KS,krajnje propulzijsko sredstvo može biti vodomlazni propulzor ili klasični brodski vijak, a postiže najveću brzinu

od 33 čvora. Važna je značajka brodaRPB 33 preglednost sa zapovjednogmosta od 360° stupnjeva. Naoružanjeuključuje top kalibra 20 mm i dvijestrojnice kalibra 12,7 mm. Ugrađena je krmena rampa za porinuće i povra-tak gumenjaka s tvrdim dnom duljine6,15 m.

BAZA ZA SENTINELNizozemska brodograđevna grupacijaDamen Schelde Naval Shipbuildingprojektira ophodne brodove u rasponuduljina od sedam do više od 200 me-tara, uključujući presretače i ophodneplatforme. Oblikovna rješenja uključu- ju zaštićene koncepte Enlarged Ship i Axe Bow čime se znatno poboljšavajupomorstvene karakteristike brodovapri velikim brzinama, operativnost,udobnost i sigurnost smještaja posadete smanjuje potrošnja goriva. Takvo

je rješenje forme trupa američkom brodogradilištu Bollinger ShipyardsLLC u rujnu 2008. osiguralo pobjeduna natječaju za nabavu nove klaseophodnih brodova za potrebe ame-ričke obalne straže, poslije nazvanuSentinel.Brodovi klase Sentinel temelje se naophodnim brodovima Stan 4708 koji

su izgrađeni za potrebe JužnoafričkeRepublike, istisnine 353 tone i dulji-ne 47 metara. Njima upravlja posadaod 22 člana, a naoružanje se temeljina daljinski upravljanom topu Bus-hmaster kalibra 25 mm i četirimastrojnicama kalibra 12,7 mm. Op-hodni brodovi Stan Patrol uključujuplovila od 60-metarskog Stan Patrol6011 najveće brzine 26,5 čvorova do125-metarskog Stan Patrol 1204 naj-veće brzine 35 čvorova. Između tihdviju duljina plovila postoji sedamtipova brodova, kao npr. 58-metarskiStan Patrol 5509. Dva takva plovila

čine temelj talijanske carine. Izgrađe-

U prošlosti su zemlje zapadne Europe iAmerike bile među najproduktivnijimgraditeljima teško naoružanih ratnih brodova, a danas, uključujući i ostalaeuropska te svjetska brodogradilišta,uzimaju zamah u izgradnji brzih op-

hodnih brodova.Francuska su brodogradilišta pritomnajaktivnija. Tvrtka CMN (Construc-tion Mécaniques de Normandie) po-znata je po brzim napadnim brodo-vima klase Combattante, s više od90 izgrađenih plovila koja se konti-nuirano unapređuju, a pročula se ipo policijskim ophodnim brodovimaklase Vigilante. Nadalje, gradi i tri43-metarska ophodna trimarana novegeneracije namijenjena pomorskomnadzoru Mozambika (dio velikog ugo-vora potpisanog 2013. koji uključujegradnju šest ophodnih jednotrupnihplovila). Ocean Eagle 43 kompaktni jevišenamjenski trimaran. Podrazumije-va uravnotežen odnos performansii cijene s vršnom brzinom od 30čvorova. Ima sedam članova posadei osam ukrcanih vojnika, a borbenisustav uključuje jedan 20/30 i dva12,7 mm daljinski upravljana vatrenaoružja te višesenzorni sustav i sustavza upravljanje naoružanjem.

AFRIČKE NARUDŽBETvrtka Ocea nudi cjelokupan asor-timan kupcu prilagođenih aluminij-skih ophodnih brodova male i srednjeveličine u rasponu duljina od 12 do85 metara i brzina od 20 do 55 čvo-rova. Posebno se ističu 24-metarskiFPB 72 i 32-metarski FPB 98, a poto-nji s Caterpillarovim pogonskim mo-torima i vodomlaznim propulzorimapostiže brzine veće od 35 čvorova. Na-oružan je daljinski upravljanim topomkalibra 30 mm, tipa DS30B Mk 2, aprodan je Alžiru, Beninu i Senegalu.Raidco Marine također nudi portfeljophodnih brodova u rasponu dulji-na od 12 m do 36 m, trupa sa dvazgiba te duboke V-forme. Zadnji je brod tog tipa isporučen u Togo i Se-negal tijekom 2013., a naručila ga je

i Obala Bjelokosti, dok je 20-metarski

na su u brodogradilištu Cantiere Navale Vittoria te opre-mljena talijanskim borbenim sustavom tvrtke AlmavivA.

BRODOVI I JAHTENjemački je Lürssen, osim po proizvodnji luksuznih jahti,širom svijeta poznat i po vrlo brzim plovilima te ima bogatupovijest gradnje borbenih plovila za manje eksponiraneratne mornarice i vladine organizacije. Trenutačni port-felj brodova uključuje od 28-metarskog FPB 28 najveće

brzine 35 čvorova do brzog ophodnog broda FPB 57 kojipostiže brzinu od 38 čvorova, kao i 35-metarski TNC 35 skrmenom rampom i naoružanjem koji uključuje glavni topkalibra 20/30. Lürssen je, prema izvješćima, bio uključen u

pregovore o isporuci flote ophodnih brodova za SaudijskuArabiju, premda o tome nema službene potvrde. NjemačkiFassmer također nudi 21-metarski ophodni brod. Neki sudostavljeni naručiteljima, uključujući kambodžansku ratnumornaricu i bugarsku obalnu stražu.

POSAO U EMIRATIMAŠvedski je Swede Ship Marine poznat po višenamjenskim vrlo brzim plovilima čija je duljina u rasponu od 16 m do 27 m.Model dug 27 metara (Patrol 27) isporučen je ratnoj mornariciUjedinjenih Arapskih Emirata putem brodograđevne tvrtkeAbu Dhabi Ship Building (ADSB) s kojom su Šveđani zajedničkigradili brod. Inačica za UAE nazvana je klasom Ghannata II.Kompaktan je i višenamjenski vrlo brz brod srednjeg rasponanadzora i oružnih sustava namijenjen obrani od asimetričnihprijetnji. Program gradnje ophodnih brodova uključivao je12 plovnih jedinica. Svaka je opremljena dvama MTU-ovimdizelskim motorima od 2432 KS i Rolls-Royceovim FF600vodomlaznim propulzorima koji omogućuju postizanje najveće

brzine od 45 čvorova. Brodovi su opremljeni Rheinmetallovimtopovima MLG27 kalibra 27 mm i OTO Melarinim Hitrole-G sGAU-19A trima strojnicama kalibra 12,7 mm, kao i četirimaprotubrodskim raketama MBDA Marte Mk 2/N. Topovima iraketnim sustavima upravlja se s pomoću malog borbenogupravljačkog sustava tvrtke Selex ES. Sustav senzora uključujeelektronički radar GEM.

MEDITERANSKI BAZENNajveća su brodogradilišta mediteranskog bazena u prošlosti

bila uvelike uključena u gradnju ophodnih plovila, ali danas

F o t o : L r s s e n D e f e n c e

F o t o : O c e a

Lürssenov portfelj brodova uključuje od 28-metarskog FPB 28najveće brzine 35 čvorova do brzog ophodnog broda FPB 5 7

(na fotografiji, najviše 38 čvorova)



30 broj 476 / 19. lipnja 2015.

F o t o : C a n t i e r e N a v a l e V i t t o r i a

I l u s t r a

c i j a : D a m e n

RATNA MORNARICA

je samo nekoliko njih specijaliziranoza tu zadaću ili je uspjelo održati takvusposobnost.Grup Aresa Internacional iz Španjolskeisporučuje više tipova ophodnih bro-dova za kamerunsku ratnu mornari-cu, uključujući dva nova 24-metarskaplovila oznake 2400 IPV Defender idva 32-metarska Aresa 3200 odobal-na ophodna broda. IPV Defender ima32 člana posade, može biti opremljendvama dizelskim motorima od 2800KS koji pogone dva propelera ili dvamadizelskim motorima od 4800 KS kojipogone vodomlazne propulzore. Postižunajveću brzinu od 30 čvorova, a borbe-ni se sustav sastoji od topa kalibra 20mm i dviju strojnica kalibra 12,7 mm,daljinski upravljanih. Rodman Polyshi-ps, također španjolska tvrtka, ima udiona tržištu u segmentu stakloplastič-nih brzih ophodnih brodova duljina od10 m (Rodman 33) do 44 m (Rodman145) koji su izvezeni širom svijeta.

INTERMARINEOVE KLASETalijansko je brodogradilište Interma-

rine specijalizirano za gradnju plovila

od svih vrsta kompozitnih materijala,kao i brodova namijenjenih protumin-skoj borbi za potrebe ratnih morna-rica, obalne straže i carine širomsvijeta. Za potrebe talijanske carin-ske službe izgrađeni su 28-metarski(klasa Bigliani) i 22-metarski (klasaBuratti) vrlo brzi ophodni brodovi odstaklom ojačane plastike, projektiranida iznimno dobro održavaju brzinuna visokim stanjima mora. Mogu biti

opremljeni različitim motorima i pro-

pulzorima (klasični vijak ili vodomla-zni propulzor). Istisnine 100 odnosno56 tona, plovila služe za zadaće pro-vedbe zakona i ophodnju, a ovisno opropulzijskoj konfiguraciji dostižu br-zine od 40 do 45 čvorova odnosno 30čvorova. Borbeni se sustav temelji naGEM elettronica/Almavivinu sustavuzapovijedanja, nadzora i navigacije teRohde & Schwarzovu komunikacij-skom sustavu. Topničko se naoružanjesastoji od OTO Melarina glavnog topakalibra 30 mm ili strojnica kalibra12,7 mm.Brodogradilište Cantiere Navale Vitto-ria proizvelo je pod pokroviteljstvomtalijanske vlade 12 ophodnih brodovaza potrebe tuniske ratne mornarice inacionalne straže. Prvi tip plovila nosioznaku P270, duljine je 27 m i isti-snine 90 t. Drugo je plovilo tipa P350,duljine 35 m i istisnine 140 t , a oba suizrađena od marinizirane aluminijskeslitine. Spomenuta su plovila u razli-čitim inačicama prodana domaćimkupcima te kupcima iz mediteranskogpodručja. P270 ima 14 članova posa-

de i propulzijski sustav sastavljen od

Talijansko brodogradi-lište Cantiere NavaleVittoria proizvodiophodne brodoveza domaće i stranenaručitelje. Jedan jeod brodova P350

Damenova su plovila Stan Patrolu rasponu modela od 60-metarskogStan Patrol 6011 do 125-metarskog

Stan Patrol 1204



31 broj 476 / 19. lipnja 2015.

F o t o : S w e d e

S h i p

F o t o : A r e s a I n t e r n a c i o n a l

središnjeg Kamewa Rolls-Royceova40A3 i dvaju bočnih Kamewa Rolls--Royceovih 50A3 propulzora, svakogpogonjenog MTU-ovim 12V2000M84motorom, a inačica broda P350 imapogon temeljen na dvama MTU-ovim16V4000M93 motorima koji pogoneRolls-Royceove 63S3 vodomlaznepropulzore pri čemu postižu najveće

brzine od 35 odnosno 38 čvorova. Objeinačice imaju sustav zapovijedanja,nadzora, komunikacije i navigacijetipa Simrad i radare Furuno te op-tronički senzor i satelitski komunika-cijski sustav smješten na jarbolu. Svu

je ugradnju izvela AlmavivA grupa.Naoružanje može činiti glavni topkalibra 20 odnosno 30 mm.

TURSKA BRZA PLOVILATurske su tvrtke Yonca-Onuk i AresShipyard specijalizirane za gradnjuophodnih brodova. Yonca-Onuk is-poručuje plovila po cijelom svijetu, akreću se u rasponu od 15-metarskogMRTP broda za brze intervencije do34-metarskog MRTP ophodnog/na-

padnog broda. Inačica duljine 34 m

naručena je 2012. zajedno s manjim16-metarskim MRTP-om za potrebeKraljevske ratne mornarice Katara, aisporuka je uslijedila krajem godine.MRTP-34 temelji se na metar kraćemmodelu MRTP-33 koji je isporučenturskoj obalnoj straži i drugim inoze-mnim kupcima. Temelji se na projektuOE-01 duboke V-forme koja, ovisnoo izboru pogonskih motora i konfi-guraciji broda, omogućuje dostizanjenajveće brzine iznad 50 čvorova namirnome moru i do 30 čvorova namoru stanja 4. MRTP 34, vrlo brzoplovilo, ima pogonsko-propulzijskisustav sastavljen od dvaju MTU-ovih16V 2000M90 dizelskih motora iHoneywellove TF50 plinske turbinekoji pokreću MJP-ove vodomlaznepropulzore. Dizelski motori omogu-ćuju brzinu od 28 čvorova, a plinskaturbina postizanje najveće brzine.

BRITANSKI PROJEKTYonca-Onuk omogućuje širok spektarnaoružanja, uključujući Boforsov topMk4 40 mm ili ASELSAN-ov top s ku-

polom, protubrodske rakete srednjeg

dometa, lanser protuzračnih raketa kratkog dometa i dvijeASELSAN-ove STAMP stabilizirane strojnice s kupolamakalibra 12,7 mm. Elektronički sustavi uključuju 2D radar,elektrooptički upravljač, opremu namijenjenu traganju ispašavanju, opremu namijenjenu potpori specijalnih vojnihsnaga te mamce za vlastitu zaštitu.Ares je 2013. potpisao ugovor o isporuci 17 ophodnih brodo-va za obalnu stražu Katara. Plovila projektira britanski BMTGroup, a osnovni su građevni materijal napredni kompoziti.Ugovor uključuje pet 23-metarskih brodova Ares 75 Her-cules najveće brzine 52 čvora, deset 33-metarskih brodovaAres 110 Hercules koji mogu dosegnuti brzinu od 47 čvorovate dva 46-metarska broda Ares 150 Hercules najveće brzine40 čvorova. Cjelokupni će program trajati više od pet godina,

a prvi bi brod početkom 2016. trebao krenuti na pokusnuplovidbu. Ares surađuje s brojnim zemljama, a, primjerice,Bahreinu treba isporučiti ophodni brod duljine 16 m.

NAJMODERNIJA PROPULZIJAIsrael Aerospace Industries (IAI) i Israel Shipyards imaju bogato iskustvo u gradnji ophodnih brodova, a najpoznatijisu Dvora i SHALDAG. U najnovijoj inačici oznake Mk3, brodovi Super Dvora duljine 25 m i istisnine 50 t posjedujunajmoderniji propulzijski sustav s poluuronjivim vijcima( Articulating Surface Drive – ASD) te postižu velike brzine(45 čvorova pri normalnoj istisnini s 14 članova posade),veće ubrzanje te bolji omjer snage i mase. Super DvoraMk3 u službi izraelske mornarice opremljeni su vlastitimsustavom zaštite od prijetnji s kopna te mogu biti naoružanidaljinski upravljanim optronički podređenim 23/25/30 mmtopovima, standardno stabiliziranim 25 mm Rafaelovimsustavom Typhoon te mogu imati dvostruki Spike-ER ra-ketni lanser, ručno upravljan 20 mm top i dvije strojnice7,62 mm. Navigacijski sustav Northrop Grumman Sperry

SAD ZA IRAKAmeričke tvrtke imaju velike kupce u domaćoj mornarici iobalnoj straži, ali zapažene su i kao izvoznici. Swiships je isporučio 12 aluminijskih brodova duljine 35 m irač-koj ratnoj mornarici. Spomenuta je inačica opremljenatrima motorima pojedinačne snage 2450 KS koji pogoneklasične brodske vijke ili vodomlazne propulzore čime

se postiže najveća brzina od 30 čvorova. Posada ima12 članova, a temeljno je naoružanje 30 mm MSI-jevobrambeni sustav ili OTO Melarin daljinski upravljan top,dvije strojnice kalibra 12,7 mm i dvije kalibra 7,62 mm.

IPV Defender, brzo ophodno

plovilo španjolske proizvodnjeza područja uz obalu

Zahvaljujući svojem brodu Patrol 27, Swede Ship Marine sklopio je unosan posao uUjedinjenim Arapskim Emiratima

F o t o : S w i s h i p s



32 broj 476 / 19. lipnja 2015.

RATNA MORNARICA

Marine Bridge Master i elektrooptič-

ki uređaj (EI-Op MSIS odnosno IAITaman POP300) smješten na jarbolučine senzorski sustav plovila.

VELIKI UGOVORIBrodograđevna je tvrtka Israel Ship-yards sklopila 2013. s Azerbajdžanomugovore koji uključuju gradnju šest62-metarskih odobalnih ophodnih brodova i jednak broj brzih ophodnihplovila zadnje generacije namijenje-nih obalnoj straži i ratnoj mornarici.Ophodni brodovi klase SHALDAGMk V koja se razlikuje od prethodneinačice u većem nadgrađu i zatvo-renom zapovjednom mostu već sunaručeni ili se grade za Azerbajdžan,Cipar, Ekvatorsku Gvineju, Nigeriju,Rumunjsku, Šri Lanku te za vlastituratnu mornaricu.SHALDAG Mk V dug je 32,65 m i širok6,2 m. Duboke je V-forme trupa, izrađen

od marinizirane aluminijske slitine, po-gonjen dvama MTU 16V2000 dizel-skim motorima koji pokreću MJP ili Ka-MeWa vodomlazne propulzore. Plovilopostiže jurišnu brzinu od 40 čvorova inajveću održivu brzinu od 35 čvorova.Može uspješno ploviti na stanju mora4 i s posadom od deset do 14 članovate biti opremljen sljedećim naoruža-njem: daljinski upravljanim 23/35 mmRafael Typhoon stabiliziranim topom,dvama 12,7/7,62 Mini-Typhoon topnič-kim sustavima, četirima 12,7 mm ili7,62 mm strojnicama te jednim

20/23 mm topom i s četiri do osam ra-keta kratkog dometa. Senzorski sustavuključuje radar za pretraživanje povr-šine: Rafaelov Toplite ili IAI-jev POP.

DALEKI PACIFIKAustralska brodograđevna kompanijaAustal, specijalizirana za gradnju alu-minijskih borbenih i pomoćnih plovila,također je razvila seriju jednotrupnihophodnih plovila. Za potrebe Jeme-na isporučeno je deset 37-metarskihophodnih brodova najveće brzine 29čvorova, a prethodno su takva plovila bila dostavljena Kuvajtu. Austal je is-poručio 2009./2010. za obalnu stražuTrinidada i Tobaga šest 30-metarskihaluminijskih brzih ophodnih brodova.Riječ je o svestranoj platformi namije-njenoj nadzoru teritorijalnog mora uarhipelagu. Opremljeni su dvamadizelskim motorima MTU 16V2000M92 pojedinačne snage 2215 KS upa-renim s Kamewa SIII vodomlaznim

propulzorima, a postižu brzinu većuod 40 čvorova. Naoružanje se sastojiod topa kalibra 20 mm i dvaju topovaopće namjene, omogućen je smještaj12 članova posade te mogu služiti i zazadaće traganja i spašavanja.

JUŽNA AZIJAOd Bliskog istoka do Azije i sve doPacifičke obale brojna su specijalizi-rana brodogradilišta. Među njima je iEtihad Ship Building u UjedinjenimArapskim Emiratima, zajednički po-slovni pothvat Fincantierija, Al Fattan

Shipyarda i Melara Middle Easta.Tvrtka je specijalizirana za gradnju brzih aluminijskih ophodnih plovila.Pakistanski je Karachi Shipyard & En-gineering Works izgradio 250-tonskovišenamjensko pomoćno plovilo du-ljine 39 m. Od indijskih brodogradi-lišta treba spomenuti Garden ReachShipbuilders and Engineers koje je natržište plasiralo brzi ophodni brod kla-se Car Nicobar duljine 49 m, a Larsen& Toubro dizajnirao je 46-metarski brzi ophodni brod. Indonezijski je PTPalindo Marine isporučio domaćoj rat-noj mornarici seriju ophodnih brodovavlastitog oblikovnog rješenja. Kineskasu brodogradilišta također aktivna utom sektoru, uključujući CSTC (ChinaShipbuilding Trading Co.) koji ima ve-lik portfelj obalnih ophodnih plovila urasponu od 20 m do 46 m te ophodnih

brodova istisnine 250 tona. KineskiCSOC (China Shipbuilding & offshoreInternational Co.) ima nekoliko proje-kata, među ostalim napadne brodovemale radarske zamjetljivosti. n

F o t o : A u s t a l

F o t o : O ffi c e o f t h e P r e s i d e n t , A z e r b a i j a n

F o t o : Y o n c a O n u k

Glasoviti je izraelskiSHALDAG, tj. njegovanajnovija inačicaMk V, prodan iAzerbejdžanu

Porinuće Austalova patrolca konstruira-nog za karipske vode,odnosno za obalnustražu Trinidada iTobaga

Turski je patrolac MRTP 34 naručila i

katarska obalna straža



neznatan, ali ipak pad od 0,4 % uodnosu na 2013. godinu. Analitičarinajuglednijeg svjetskog instituta iz

tog područja, SIPRI-ja, zaključili su ida se na oružje te obrambene susta-ve troši 2,3 posto svjetskog BDP-a.Ukupan je pad prije svega rezultatsmanjenja potrošnje Sjeverne i Juž-ne Amerike, u prvom redu SAD-a,te zapadne i srednje Europe. Naime,zemlja koja u svijetu i dalje uvjerljivonajviše troši na obranu, u odnosu na2013. smanjila je obrambeni prora-čun za zamjetnih 6,5 posto i 2014.potrošila samo 610 milijardi dolara.Među europskim zemljama uvelikese ističe Albanija, koja je skresala po-trošnju za više od četvrtine (26 %), teone koje su još uvijek snažno pogo-đene gospodarskom krizom (Portugal12 %, Grčka 11 %, Italija 8,8 %, čak

25 % u odnosu na 2008.). U Italiji

Divovski iznos od 1776 milijardidolara koliko su zemlje 2014. po-trošile na oružane snage pokazuje

33 broj 476 / 19. lipnja 2015.

pripremio Domagoj VLAHOVIĆ

UKUPAN IZNOS KOJI ZEMLJE IZDVAJAJU ZA OBRANU PADA VEĆ TREĆU GODINU ZAREDOM.TO JE PRVA ZANIMLJIVOST KOJU VRIJEDI ISTAKNUTI IZ ANALIZE NEOVISNOG ŠTOKHOLMSKOGINSTITUTA ZA MEĐUNARODNA MIROVNA ISTRAŽIVANJA SIPRI U NEDAVNO OBJAVLJENOMIZVJEŠĆU ZA PROTEKLU GODINU

F o t o : U S N a v y

VOJNA POTROŠNJA 2014.

OBRAMBENI PRORAČUNI

Svjetska vojna potrošnja 1988. 2014. (u milijardama dolara)

Izvor: SIPRI

Kandidati za specijal-

nu postrojbu američkeratne mornarice (USNavy Seal ) vježbajuna obuci prolazakgumenim čamcimakroz valove tepokušavaju dosegnutiratni brod. Smanjenjeproračuna prepreka je nekim projektimaameričke vojske, aliSAD je i dalje zemljakoja uvjerljivo najvišeulaže u obranu



34 broj 476 / 19. lipnja 2015.


ostala je Njemačka. Jednako tako, na11. je mjesto došao Brazil spustivšiItaliju za jednu poziciju. Trinaesta

je Australija povećala potrošnju zazamjetnih 6,8 % i to nakon tri go-dine rezova.Vratimo se pregledu po kontinenti-ma. Dok zapad uglavnom steže re-men, područje Azije i Oceanije uložilo

je u obranu 5 % više nego 2013., alimnogoljudna Indonezija smanjila

je za 10 %. Iz SIPRI-ja kažu da je tovjerojatno kratkog vijeka jer je taotočna zemlja objavila vrlo ambici-ozne planove opremanja oružanihsnaga, koji uključuju i domaću in-dustriju. Bliski istok uložio je 5,2 %više, ali primjetan je pad Omana od

20 %, što nije neobično primijeti lise da je ta zemlja s 2011. na 2012.gotovo udvostručila obrambenu po-trošnju i aktualni je svjetski liderpo izdvajanjima u odnosu na BDP(zamalo 12 %!). Velika su izdvajanjakarakteristika uglavnom afričkih i

bliskoistočnih zemalja (Alžir, Angola,Čad, Južni Sudan, Libija, Kongo, Izra-el, Saudijska Arabija, UAE...).

REKORDNI BROJEVI U AFRICIZemlje Srednje Amerike i Kariba po-većale su potrošnju za 9,1 %, a JužneAmerike smanjile za 1,3 posto. U očiupada Venezuela, sa smanjenjem zatrećinu ili 34 %, ali veliki je Meksikozato u zadnju godinu dana potrošio

Charles de Gaulle jedi-ni je francuski nosačaviona. Francuska jevojna potrošnja pala3,2 posto od 2005. do

2014., ali proračun je još uvijek iznad 2 %BDP-a

Afrički rekorderi:Republika Kongopotrošila je 2014.na vojsku 88 % višenego godinu prije

F o t o : M a r i n e N a t i o n a l e

F o t o : U S D o D

zadnje smanjenje znači prilične trimilijarde dolara.

NEDODIRLJIVI SADKao i na drugim najrazličitijim rang--listama, i na ovoj najviše pažnjeprivlače oni koji su na vrhu. Dakle,SAD je nedodirljiv, spomenute sumilijarde dolara 3,5 % njegova boga-tog BDP-a. Lagani je pad posljedicazakona iz 2011. o kontroli proračuna,a 2015. trebao bi biti usporen. Dru-goplasirana je NR Kina čija obrambe-na industrija opskrbljujući oružanesnage doživljava pravu ekspanziju, aizdvaja svega 2,1 %, što je otprilike216 milijardi dolara. No, to je 167 %veći iznos nego na rang-listi iz 2005.,a 2014. izdvojeno je 9,7 % više nego2013. godine. Treća je Rusija kojatroši sedam puta manje nego SAD,ali je u odnosu na 2005. povećalapotrošnju za 97 %, a 2014. za 8,1 % uodnosu na godinu prije. Slično zvuči ipovećanje Saudijske Arabije (4. mje-sto) od 112 % u odnosu na 2005. i17 % u odnosu na 2013., te Ujedi-njenih Arapskih Emirata (14. mjesto)koje je 135 % veće nego 2005. Napetom i šestom mjestu su Francuskai Ujedinjeno Kraljevstvo, unatoč stal-nim smanjenjima potrošnje.

AUSTRALSKI SKOKDakle, u poretku prvih šest nemapromjena u odnosu na 2014., ali zato

je Indija pala sa 7. na 9. mjesto, tj. za-

mijenila se s Japanom. Između njih

F o t o : U S A F R I C O M

Vojnici zemalja s najvećim proračunom:kineski časnik i američki dočasnik na međunarodnomvojničkom natjecanju u streljaštvu u Australiji



35 broj 476 / 19. lipnja 2015.

nja SIPRI je objavio i posebnu analizu vojne potrošnje uEuropi s obzirom na krizu u Ukrajini, koja je upravo 2014.došla do vrlo intenzivnog stupnja, odnosno oružanog su-koba. Kriza je dovela do niza apela za povećanje priličnosnižene potrošnje, posebno u zapadnoj i srednjoj Europi,a Sjevernoatlantski savez na samitu u Walesu i službeno

je objavio potrebu da se ulaganja u obranu po zemljamapovećaju barem do preporučenih 2 % BDP-a.SIPRI-jeva analiza, detaljnija od one o kojoj smo govorili ugornjem dijelu teksta, prvo se osvrće na Ukrajinu koja je2014. potrošila 1,7 milijarde dolara, 23 % više nego 2013.godine. Međutim, za 2015. vlasti su odredile proračunza “obranu i sigurnost” koji bi trebao brojiti više negodvostruku sumu od 3,9 milijardi dolara. Od toga bi 1,8

trošnje šest prvoplasiranih zemaljasa SIPRI-jeva popisa. Povećanju višepridonose zemlje sjeverne Afrike, alii supsaharska Afrika ima uzlaznetrendove. Iz tog donjeg dijela konti-nenta dolaze i najekstremniji pomaciu brojevima. Dok je Republika Kongo2014. povećala potrošnju za 88 %,Namibija za 47 %, Zambija za 23 % iGvineja za 22 %, Malavi ju je smanjioza 27 %. Najmnogoljudnija afričkazemlja Nigerija smanjila je za 9,3 %na 2,3 milijarde dolara, a to je ipak79 % više nego 2005. godine.

NATOova PREPORUKAGotovo istodobno s analizom svjet-ske vojne potrošnje, sredinom trav-

11 % više, što je i posljedica uporabeoružanih snaga u borbi protiv narko-kartela. Odlučnost u tome Meksikopokazuje najavom daljnjeg poveća-nja od 10 %. Argentina je poskočilaza 8,5 %, a golemi je Brazil poneštousporio svoj gospodarski rast, a padai vojna potrošnja, za 1,7 % tijekom2014. Glede Sjeverne Amerike, sma-njenju SAD-a pridružila se i Kanadas milijardu dolara manje nego 2013.godine.Među kontinentima rekorder je Afri-ka s ukupnim povećanjem od 5,9 %.Od 2005. za vojnu potrošnju izdvaja91 % više nego 2005. te je 2013.dosegnut iznos od 50,2 milijarde do-lara, što je manje od pojedinačne po-

F o t o : M i n i s t r y o f D e f e n c e

o f U k r a i n e

F o t o : S e c r e t a r í a d e l a D e f e n s a N a c i o n a l

SIPRI-jeva baza podataka vojne potrošnje uklju-čuje izdatke za:- oružane snage, uključujući mirovne snage- ministarstva obrane te vladine agencije uključene

u obrambene projekte- paravojne postrojbe, kad se procijeni da se uvjež-

bavaju i opremaju u vojne svrhe- vojne svemirske aktivnosti.Takva potrošnja treba uključivati:- vojno i civilno osoblje, uključujući mirovine i soci- jalne usluge za osoblje

- operacije i održavanje- nabavu- vojno istraživanje i razvoj- vojnu pomoć (u vojnoj potrošnji zemlje donatora).Isključene su civilna obrana i sadašnja potrošnjavezana uz prijašnje vojne aktivnosti kao što supovlastice za veterane, demobilizaciju, konverziju iuništenje naoružanja.

Pripadnica meksičkog ratnog zrakoplovstva pozdravlja državnuzastavu. Meksiko je prisiljen povećavati vojnu potrošnju zbograstućih prijetnji kriminalnih narkokartela

Ukrajinski vojnici na vježbi.Obrambeni je proračun povećan,

a 2015. trebao bi rapidno rasti




36 broj 476 / 19. lipnja 2015.

milijardi išlo na OS, 318 milijunana novoustrojenu Nacionalnu gardu,a 273 milijuna za državna jamstvanacionalnoj obrambenoj industriji.Rusija je 2014. dio povećanja po-trošnje uložila u modernizaciju OS-a,primjerice avionima Su-34 i PZO su-stavom S-400. Tijekom 2015. Putinnamjerava povećati potrošnju za još15 %, a u dvije je sljedeće godine sta-

bilizirati. Većina će novih sredstavaići na opremanje i modernizaciju.Ulaganja za 2015. ipak će biti manja

nego što su bila predviđena prije kri-ze, uzrok su pad cijena nae i plina,devalvacija rublja i međunarodneekonomske sankcije.

DESETOGODIŠNJI PLANPoljska bi mogla 2015. ući u male-no društvo članica NATO-a čija ćeobrambena potrošnja dosegnuti 2 %BDP-a, a povećanje iz 2014. (13 %)trebalo bi ove godine biti nadmašeno(19 %). Na početku desetogodišnjegplana modernizacije OS-a (od 2013.do 2022.), odredila je svotu od 35 mi-

lijardi dolara za novu ili modernizi-ranu vojnu opremu, ali kriza ubrzavanjegovu provedbu. Među ključnimsu nabavama borbeni i transportnihelikopteri (32 + 70), plovila i sustaviza obalnu obranu, 97 besposadnihletjelica, nekoliko stotina tenkovai drugih oklopnih vozila te JASSMkrstareći projektili za borbene avi-one F-16.Švedska, koja nije u NATO-u, ali su-rađuje s njim i aktivna je u Zajednič-koj sigurnosnoj i obrambenoj politici

EU-a, planira povećanje obrambenogproračuna na prijedlog Parlamentar-nog odbora za obranu. To ipak ne bitrebalo biti rapidno povećanje, oko12 % u razdoblju od pet do sedamgodina, i velikim bi dijelom otišlona opremanje borbenim avionimaGripen E, četirima transportnim avi-onima, povećanje broja podmornicas četiri na pet, modernizaciju sedamratnih brodova, jačanje obalne obra-ne i PZO-a. Rebalansi obrambenogproračuna povećali su ga 2014. za5,9 %.

KRAJ ZASTOJATri su baltičke zemlje od ulaskau NATO 2004. godine povećavaleobrambenu potrošnju, ali s pojavomgospodarske krize počele su je radi-kalno smanjivati. Od 2007. do 2010.Estonija je rezala za 32 %, Latvijaod 2007. do 2012. za 55 %, a Litva39 % od 2008. do 2011. godine. Esto-nija je 2014. bila u “klubu 2 %”, aLatvija i Litva na malih 0,9, odnosno0,8 %. Tijekom 2015. svi pripremajuradikalne skokove prema gore: Esto-

nija 7,3 %, Latvija 14,9 %, a Litvačak 50 %!SIPRI-jevi analitičari zaključujuda bi ukrajinska kriza mogla jasnooznačiti zastoj smanjivanja obram-

bene potrošnje u zapadnoj i srednjojEuropi te da je samit u Walesu oja-čao status NATO-ove preporuke o2 % BDP-a koji bi članice trebaleizdvajati za obranu. Ipak, velika supovećanja u većini zemalja malovjerojatna, osim u slučaju eskalacijeukrajinske krize, što je scenarij kojinitko ne bi želio. n

F o t o : O b r u m

Povećanje vojnepotrošnje u Poljskojvelik je poticaj nesamo za sigurnost

zemlje, nego i zarazvoj domaće obram-bene industrije. Nafotografiji je poljskikoncept tenka PL-01



RATNO ZRAKOPLOVSTVO

37 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Damir MIŠKOVIĆ, foto: SAAB

KORAK UVIS Saabov je cilj da Gripen E/F bude napredniji odprethodnika u mogućnostima i tehnologiji, ali bezpovećanja cijene. Unatoč velikom broju medijskih napisakoji su pojedine zemlje povezivale s njime, novi avion

zasad ima dva sigurna korisnika: Švedsku i Brazil



38 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Izgubljeni posao saŠvicarskom, koji je pao na referendumu,bio je priličan udaracza Saab. Međutim,velika je utjeha vrlobrzo stigla iz Brazila,Gripen E i F bit ćeu sastavu ratnogzrakoplovstva zemljekoja intenzivno grabinaprijed u opremanju

svojih oružanih snaga

Korisnici novegeneracije Gripenaimat će mogućnostuporabe nizanaoružanja raznihnamjena iperformansi

skom jeziku, a uvodi se komunikacijaputem podatkovne veze. Šveđani seuključuju u međunarodne vježbe, a2011. prvi put u posljednjih 50 go-dina ratno zrakoplovstvo šalje borbe-

ne avione u međunarodnu operacijuUnified Protector iznad Libije.

PRVA NADOGRADNJAU današnje vrijeme brzog tehno-

Iza današnjeg vrlo popularnog više-namjenskog borbenog aviona JAS 39Gripen stoji projekt švedskog Mini-starstva obrane s domaćom tvrtkomSaab. Ugovor za izradu pet prototipo-va sklopljen je 30. lipnja 1982. Prvi

je prototip poletio 9. prosinca 1988.Osnovni zahtjev švedskog zrakoplov-stva bio je izrada 280 Gripena koje birasporedili u 16 eskadrila, ali je ubr-zo taj broj smanjen na 204 primjerka

JAS 39 A/B. Prve su isporuke počele1993., dok je inicijalna operativnasposobnost (IOC – Initial OperatingCapability) dosegnuta 1997.

INTERNACIONALIZACIJADanas je Švedska u Europskoj uniji, a iako nije punopravna članicaNATO-a, sa Savezom blisko sura-đuje kroz partnerstvo. Poznati supo uporabi tehnologije prijenosapodataka još od doba Drakena 1960.godine. Veliki nedostatak prvog tipaGripena bio je nekompatibilnost, tj.nemogućnost komunikacije s dru-gim tipovima zrakoplova. Ključni jezaokret napravljen u dizajnu Gripe-na C/D, radi međunarodne suradnje.On se najbolje vidio u šest ključnihpodručja: naoružanje, dostupnost,komunikacija, razmještenost, radnivijek i izdržljivost. Komunikacijski

sustavi nisu više isključivo na šved-

RATNO ZRAKOPLOVSTVO



39 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Glavni elementi nove C/D inačice posebne su sposobno-sti kao BVR (Beyond Visual Range) i WVR (Within VisualRange), mogućnosti djelovanja zrak-zemlja, te izvidničkesposobnosti. Dinamika planiranja budućih nadogradnjitemelji se na trogodišnjim intervalima. Trenutačni je stan-dard flote MS19 (Mission System 19) Block II, dok se zasljedeću godinu planira prijelaz na MS20 koji će dodati iMBDA-ov BVRAAM (Meteor Beyond Visual Range Air ToAir Missile) projektil, Boeingove GBU-39 bombe malogpromjera (SDB), radar većih sposobnosti, digitalnu bliskuzračnu potporu, povećane mogućnosti data link pove-zanosti LINK 16, civilnu navigaciju, kemijsko-biološko-radiološku i nuklearnu zaštitu za pilota (NBKO), SPK 39izvidnički kontejner (POD II) te sustav izbjegavanja udarau zemlju (GCAS). SAAB kontinuirano nudi nadogradnje zaGripen C/D, iz čega proizlazi inačica C/D standard MS 20, anajnovija inačica za Gripen E/F bila bi MS 21. Dio sustavanaoružanja bit će i nevođene i navođene bombe Mk 82, Mk83 i Mk 84, odnosno laserski navođene bombe kao GBU-12,GBU-16 i GBU-10 te moderne bombe GBU-49 i GBU-39.

ŠVEDSKO RAZMIŠLJANJEPrema izjavi Ulfa Nilssona, voditelja Gripen programa uSaabu, jasno je vidljiv put kojem teže. Naime, Gripen A/Bimao je nacionalno težište, dok su C/D inačicom planiralii ostvarili proboj na međunarodno tržište i operativnusuradnju s NATO-om. Težište novog Gripena E/F je navisokoj tehnologiji. Najnovije vijesti iz Švedske tvrde daće proizvodnja E inačice biti potpuno zaseban proizvodniproces. U siječnju 2013. u švedskom je parlamentu done-sena odluka o nabavi 60 Gripena E, bez dvosjeda GripenF. Poslije, u travnju 2014., tadašnja švedska ministricaobrane Karin Enström izrazila je potrebu za povećanjemnabave sa 60 na 70 zrakoplova.

ŠOK I UTJEHAVrlo je zanimljiva priča o švicarskoj potencijalnoj nabaviGripena E. Oni su prikupili više ponuda za nabavu borbe-nog zrakoplova. Gripen E natjecao se protiv EurofighterTyphoona (Tranche 3 standarda), Dassaultova Rafalea iBoeingova Super Horneta. Nakon dužeg razmatranja ustudenom 2011. donesena je odluka o nabavi Gripena E.Sporazum je uključivao veliki industrijski paket uz pot-puni offset. Nabavna cijena za 22 nova zrakoplova bila

je 3,126 milijarde švicarskih franaka u što je uključena i

infrastruktura. Plan dolaska Gripena bio je 11 aviona od

loškog razvoja borbeni avion koji seproizvodi s ciljem operativnog djelo-vanja od 30 do 35 godina ima velikepoteškoće u zadržavanju vrhunskihsposobnosti u odnosu na konkuren-

ciju. Saab i FMV su kod nadogradnjeinačice Gripen A/B u C/D krenuli uširok spektar poboljšanja. Prva jena redu bila rekonstrukcija glavnihkomponenata trupa inačice A/B.

TAKTIČKO TEHNIČKEKARAKTERISTIKEDUŽINA ZRAKOPLOVA: 15,2 mRASPON KRILA: 8,6 mMASA POLIJETANJA (max.): 16 500 kgNAJVEĆA BRZINA (velike visine): 2 MachaNAJVEĆA BRZINA (male visine): 1400 km/hMOTOR: General Electric F414G turbofan

(potiska 98kN ili 22,00lbs)

AviGuide Head Up Display (HUD) postavljen je ispred očiju pilota i služi za povećanjesigurnosti i kontrole u uvjetima koji traže brze odluke i svjesnost o situaciji



40 broj 476 / 19. lipnja 2015.

2018. do 2020. uz još 11 od 2020.do 2021. No, nabava je naposljetkuotkazana i to na tipični švicarskinačin - referendumom. Održan je18. svibnja 2014. i 53,4 % Švicaracaglasalo je protiv.Kao velika utjeha Saabu došao je krajrujna iste godine. Brazil je, nakonviše godina vaganja različitih ponu-da, tada odabrao Gripen E/F kao svoj

borbeni avion nove generacije. Bra-zilsko ratno zrakoplovstvo odredilo

je početnu potrebu od 36 zrakoplovas mogućnošću povećanja količine na

100, ovisno o uspješnosti daljnjihpregovora. Nakon duljeg razmatranjastruka je odlučila kako je to najboljiizbor prema kriteriju cijena/kvalite-ta. Za razliku od Švedske i Švicarske,Brazil je zatražio i dvosjednu inači-cu Gripen F, i to njih osam. Tako suŠveđani promijenili odluku kojom

je, zbog slabog interesa za dvosjed,u igri ostao samo jednosjed, tj. Einačica.

D GLUMI ERazvoj nove generacije Gripena zapo-čeo je tijekom 2007. Gripen E moćiće iskoristiti postojeće naoružanjeC/D inačice uključujući: infracrvenisustav navođenja IRIS-T, projektileAIM-120 AMRAAM, zrak-zemljarakete RB 75 (AGM-65 Maverick),protubrodske projektile kao SaabRBS 15F s proširenjem na zrak-zemlja sposobnosti. Uz navedenetehnološke primjerke, Gripen E ćeimati i novi radar s aktivnim elek-troničkim skeniranjem (AESA), SelexSkywardov G-IRST (Infra-red Search And Track ) infracrveni sustav za tra-ženje i praćenje, povećan kapacitetgoriva, dva dodatna podvjesna spre-mnika, pilotsku kacigu s modernimprikaznikom te druga poboljšanja.Demonstrator Gripena E/F (serijski

broj 39-7) preinačeni je JAS 39 D.Na njemu se, od 2008. , provodi niztestiranja novih sposobnosti vezanihza projekt. Na avionu su prikazanemogućnosti AESA radara, sustavaupozorenja nadolazećih projektila(MAWS), novi motor F414-GE-39E,sustav satelitskih komunikacijaSATCOM, novi višefunkcijski prika-znici u kabini i sama avionika (po-sebice u području drugog sjedala),povećanje nosivosti goriva, novopodvozje zrakoplova, novi digitalni

displej HUD na kacigi... Novi je motor

opremljen novom turbinom visokogtlaka i šeststupanjskim visokotlač-nim kompresorom.

KONSTRUKCIJSKE PROMJENEU tijeku je proizvodnja dijelova zaprva dva testna zrakoplova GripenE (39-8 i 39-9) plus izrada statičnogprobnog stola (39-083). Ukupna masanovog Gripena bit će 16,5 tona što je više u odnosu na JAS 39 C kojiteži 14 t. Kapacitet je goriva 40 %veći. AESA radar smješten je unu-tar novoizrađenog nosa zrakoplova,a nosna noga ima jedan kotač, štoomogućava Gripenu E uporabu po-

letno-sletnih staza koje imaju sustav

hvatanja kotača (najčešće vidljivo nanosačima zrakoplova). Poboljšanje

je i novi borbeni spremnik te novekarike za već postojeći 27 mm Mau-serov top. Otklonjeno je izbacivanječahura kako ne bi došlo do oštećenjanovih spremnika zrakoplova. Vidljivesu i strukturne promjene, pa su takokrila pomaknuta prema van da bi sedobilo više mjesta za spremnik goriva,a hvatišta krila s trupom pojačana sualuminijsko-litijskim okvirom. Glavnese noge podvozja sada uvlače u kriloumjesto u trup zrakoplova. Usisnicizraka veći su, a u podnožju je smje-šten i novi sekundarni regulacijski

sustav kontrole (ESC) za AESA radar.

Ovako bi mogla izgle-dati kabina novogaGripena. Predstavlje-na je na replici avionana sajmu Farnboroughu Engleskoj prošlegodine

RATNO ZRAKOPLOVSTVO



41 broj 476 / 19. lipnja 2015.

U sklopu novog dizajna krila, nalazese i antene za elektroničko ratovanje.

BIRANA OPREMAKupnja tehnologije za oprema-nje Gripena E/F nije bila podložnakompromisu. Naime, uzimale suse samo najbolje i najkvalitetnijeponude, što će nakon kompletira-nja dati impresivne rezultate. Tako

je npr. Ravenov ES-05 AESA radarmontiran na pomično postolje kojedaje dodatnih plus-minus 100 stup-njeva sposobnosti pokrivanja terena,spomenuti Skywardov G-IRST te noviIFF sustav za identifikaciju prijatelja-

neprijatelja snage s tri elektronički

usmjeriva antenska snopa koji sedopunjavaju radarskim pretraživa-njem. Ta tri nova senzora u sprezidaju pilotu potpuni borbeni pregledkoji se može dijeliti preko veze. Po-moću G-IRST-a otkrivaju se i pratestealth mete. Radi na principu pre-trage malih temperaturnih razlikapomoću kojih stvara obrise nevidljivemete. Pojavili su se manji problemi ukompatibilnosti NVG-a i preglednikana pilotskoj kacigi za što G-IRST ta-kođer ima svoj odgovor. Selex već radina SIRPH –u (Steerable IR Picture OnPilots Helmet) pokretnoj infracrvenojslici na pilotskom viziru koja bi bila

kompatibilna s HUD-om.

KRIVULJA TROŠKOVASaabov je cilj da Gripen E bude korak više u mogućno-stima i tehnologiji, ali bez povećanja cijene. Sposob-nost za nastavkom proizvodnje uvelike ovisi o stupnjuiskorištenosti domaće tehnologije u odnosu na uvoznu.Većina je sustava kupljena, što uvoznu komponentustavlja u prvi plan. Motor je General Electricov, dokBritanci i Talijani proizvode tri glavna senzora. Cijenaizrade Gripena E niža je od cijene Gripena C jer je uklju-čena nova pametna tehnologija za izradu zrakoplova.Glavni je cilj projekta smanjenje ukupnih troškova. Zausporedbu, u sklopu nadogradnje JAS 39 A/B na C/Dizvršeno je 3400 testnih letova, dok ih je za prijelaz naC/D obavljeno samo 1200. Za modernizaciju na C/Dinačicu izrađeno je 70 000 stranica dokumentacije, a zaGripen E niti jedna. Za njega je korišten novi pametni

3D sustav za modeliranje. n

Za motor novog Gripena odabran je General Electricov F414-GE-39E,a jednomotorna inačica poznatog iprovjerenog F414-GE-400

Saabova replika Gripena E svečano je dočekana i izložena na sajmu vojne opreme LAAD2015 održanom od 14. do 17. travnja ove godine u Rio de Janeiru

Selex Es-ov Skyward-G IRST (Infra-red SearchAnd Track ) infracrveni sustav za traženje i praćenje

Gripen E zahtijevat će veliku reorganizaciju proizvodnogprocesa koji se koristio na prijašnjim inačicama aviona

Foto: General Electric



42 broj 476 / 19. lipnja 2015.

PODLISTAK

RAT NADARDANELIMA

I . D IO

SMRT AUSTRIJSKOG NADVOJVODE 28. LIPNJA 1914. ODJEKNULA JE EUROPOM. AUSTROUGARSKA UPUĆUJE SRBIJI ULTIMATUM NA KOJI SE OGLUŠILA PA JOJ USKORO, 28. SRPNJA, OBJAVLJUJE

RAT. NA STRANU SRBIJE STAJU ENGLESKA, FRANCUSKA I RUSIJA, DOK PROTIVNIČKU

STRANU, TJ. CENTRALNE SILE, ČINE AUSTROUGARSKA I NJEMAČKA...

Dok su glavne europske sile poče-le jedne drugima objavljivati rat,Osmansko je Carstvo ostalo neu-tralno. Bilo je poučeno iskustvimaiz prethodnih balkanskih ratovakad se zaratilo protiv tzv. balkanskekoalicije: Srbije, Bugarske, Grčke iCrne Gore. Teško poraženo, moralo je Londonskim mirom (30. svibnja1913.) prepustiti članicama bal-kanske koalicije sve svoje posjede

na Balkanu zapadno od crte Midye– Enez. Razlog dijelom može biti ičinjenica da je u Osmanskom Car-stvu bio jak utjecaj Njemačke koja

je dobila koncesiju za izgradnjuBagdadske željeznice.

NJEMAČKI BRODOVI NA DARU kolovozu 1914. britanska je mor-narica konfiscirala dva ratna broda,Sultân Osmân-ı Evvel i Reşadiye,koja su građena u Britaniji i bilanamijenjena Turskoj. Njemačka jeneobičnim spletom okolnosti da-rovala turskoj mornarici dva ratna broda, SMS Goeben i SMS Breslau.

Saveznici su ih pokušali presresti izaplijeniti, ali u tome nisu uspjeli

jer je turska vlada dopustila bro-dovima uplovljavanje u sigurnostcarigradske luke i tako je slabaturska mornarica dobila dva velikapojačanja. Zapovjednik njemačkogdvojca Wilhelm Souchon postao jezapovjednik turske mornarice.Uskoro dolazi do sudbonosnih doga-đaja kojima je Turska ušla u rat. Dva

turska ratna broda krajem listopadaulaze u Crno more i bombardirajugradove Odesu i Sevastopolj, poto-pivši usput nekoliko ruskih brodova.Akcija dovodi do proglašenja ratnogsukoba Rusije prema Turskoj (2.studenog 1914.). Turska ulazi u ratna strani Centralnih sila, tj. Austro--Ugarske i Njemačke. Nije trebalodugo čekati reakciju Saveznika, tj.Antante. Velika Britanija kao save-znik Rusije povlači veleposlanikaiz Carigrada, a britanska pomorskaflota napada turske obrambene utvr-de u Kumkali i Seddülbahiru. Jedna

je granata pogodila vojno skladište,

uništila sve zalihe oružja i usmrtila86 turskih vojnika. Velika Britanija iFrancuska objavile su rat Turskoj 5.studenog 1914., a Turska potom pro-glašava sveti rat (džihad) napadomna ruske postrojbe na Kavkazu te na

britanske u Egiptu i Mezopotamiji.

PRIJERATNI PLANOVISvaka operacija, pa i Dardanelska,počiva na zamisli. Kao posebnuzanimljivost treba istaknuti da jezamisao o napadu na Dardanele na-stala još prije Prvog svjetskog rata,

1906., zbog graničnog sukoba na

POČETAK RATA NA

Velika je britansko-francuska flota iz Grčke krenula prema Dardanelima s namjerom da tursku silu slomi već na moru

Njemački je admiral Wilhelm Souchonneočekivano postao zapovjednik turskemornarice u Prvom svjetskom ratu

Načelnik Stožera britanske mornariceadmiral John Arbuthnot Fisher suko-bio se s Winstonom Churchillom okopriprema za Dardanelsku operaciju

F o t o : H u r r i y e t D a i l y N e w s

F o t o : fi r s t w

o r l d w a r . c o m

F o t o : W i k i p e d i a



Sinaju između Velike Britanije i Turske.Postojala je mogućnost ratnog sukoba,ali nitko nije pomišljao na samostalnuakciju flote.Okidač za ponovno rasplamsavanjezamisli o Dardanelskoj operaciji bio jeulazak Turske u rat. Zagovornik te za-misli bio je tadašnji britanski prvi lordAdmiraliteta (zapovjednik mornarice)Winston Churchill koji je u kolovozu1914. predložio plan o iznenadnom na-padu na Galipolje združenom britansko--grčkom pomorsko-kopnenom akcijom,što, međutim, nije urodilo plodom.Prvi je razlog bio što je jedna akcija bilapoduzeta, tj. britansko bombardiranjeutvrda na Dardanelima. Drugi je ležao

43 broj 476 / 19. lipnja 2015.

Marinko OGOREC

SMS Goeben i SMSBreslau bili su brodovi

blizanci, porinuti 1911.godine. Mogli su primiti

1053 člana posade, imalisu zapremninu od

25 300 tona, dimenzije

186,5 m x 29,5 m x 9 m,bili naoružani topovimakalibra 105 mm te su

postizali brzinu od28 čvorova

STOČNOM SREDOZEMLJU

u osobi britanskog ministrarata, tj. ministra obrane, Hora-tija Kitchenera, koji se na sjed-nici Britanskog ratnog savezaotvoreno protivio Churchillovojmetodi združenog napada naDardanele. Treći je razlog ležaou podijeljenosti britanskog po-litičkog i vojnog vrha izmeđudviju suprotstavljenih strategi- ja. Vodeći britanski generali, a idio političara, smatrali su da jeZapadno bojište glavno pitanjeratnog uspjeha, a mornarički ča-snici i admirali smatrali su daključ pobjede treba tražiti naBliskom istoku, u slomu Turske.

CAR NIKOLA II. TRAŽIPOMOĆMinistar Kitchener ipak je popu-stio Churchillovim zahtjevima.Dogodilo se to kad je saveznik sistoka ruski car Nikola II. zatra-žio da Kitchener pokrene vojnuoperaciju protiv Turske. Chur-chill je u siječnju 1915. stupiou kontakt sa zapovjednikomistočnomediteranske britanskeflote viceadmiralom SackvilleomHamiltonom Cardenom koji ga

je zamolio da mu pošalje opširniplan operacije.Dana 11. siječnja 1915. Carden je poslao zapovjedniku morna-rice sažeti plan operacije:U prvom su dijelu brodovi to-pništvom trebali neutralizirativanjske utvrde na ulazu u Dar-danele, u drugom uništiti bitnicesrednjeg pojasa zaključno do rtaKepeza, a u trećem i završnomuništiti minsko polje po brod-skom putu između Kepeza iÇanakkalea, razoriti preostaleutvrde i uplovljavati u Mramor-no more.

CHURCHILLOV SUKOBPripreme za Dardanelsku ope-raciju počele su 13. siječnja,ali poremetio ih je iznenadansukob u Admiralitetu izmeđuChurchilla i načelnika Stožera

britanske mornarice admirala Johna Arbuthnota Fishera koji je

dvojio o uspjehu. Sukob je rije-

šen nakon dva tjedna i operacija je mogla početi.Do 19. veljače 1915. u Dardanel-skoj je operaciji okupljena velika

britansko-francuska flota pre-dre-adnought bojnih brodova, krstari-ca, razarača, minolovaca i ostalihplovila. Predvodio ih je modernidreadnought HMS Queen Eliza- beth. Saveznici su bili smješteniu Mudrosu na otoku Limnosu, kaoi na otocima Gökçeadi (İmroz),Bozci (Tened) i Mitileni.

OBRAMBENI POJASObranu Dardanela činila su tripojasa utvrda. Prvi su, vanj-ski, tvorili položaji na ulazu utjesnac, s utvrdama Kumkalena azijskoj obali Dardanela iSeddülbahir na Galipoljskompoluotoku. Srednji su pojas či-nile protubrodske bitnice lakih

topova kalibra 105 do 210 mmkoje su bile raspoređene od ula-za do rta Kepeza. Težišta obranetvorio je unutarnji pojas koji jeobuhvaćao 11 utvrda s 88 topo-va kalibra do 355 mm, s glavnimutvrdama Çanakkale na azijskoji Kilidülbahir na europskoj obali.Obalna obrana Dardanela sasto-

jala se od 20 utvrda s 236 topovaod kojih su neki bili zastarjeli. Upodmorju je bilo položeno višeod 300 mina u deset linija, aobranom Dardanela zapovijedao je njemački admiral Guido von

Usedom. n

F o t o : I m p e r i a l W a r M u s e u m

Bojni brod dreadnought HMS Erin izvorno se trebao zvati Reşadiye jer ga je britanskiVickers izgradio za tursku ratnu mornaricu. No, kako se situacija tijekom ljeta1914. u Europi za komplicirala, Britanci su odlučili stornirati dostavu iuključiti ga u svoju mornaricu



U prošlim se brojevima Hrvatskogvojnika govorilo o “kapetanu Dra-ganu” radi njegova ratnog djelova-nja u Hrvatskoj, posebice obuci srp-skih snaga u Golubiću kraj Knina1991. i u “Nastavnom centru ‘Alfa’Srpske vojske Krajine” u Bruškoj1993. i 1994. godine. (O njegovojzapovjednoj odgovornosti za doga-đaje na Banovini 1991. pisao samu Hrvatskom vojniku prije godinudana.) Međutim, u kolovozu 1994.“kapetan Dragan” opet je razriješendužnosti i vraća se u Beograd, a u

“Krajini” ga izvori potom spominjuuoči “Oluje”. Naime, i on je u srp-skom tisku nakon poraza SVK u“Oluji” komentirao uzroke poraza.

Razočaran ishodom cjelokupnesituacije, izrazito se negativnoodredio prema “konstantnom” lo-šem utjecaju srpskih mitova zbogčega “Srbima od Kosovskog bojanije palo na pamet priznati porazi gdje se neprestano traži novi Vuk

Branković”. Prema njegovu mišlje-nju i iskustvu stečenom u četirigodine ratovanja i obučavanja, doporaza je dovela nebriga za vojsku,vojna i državna neorganiziranosti zanemarivanje osnovnih vojnihpotreba, poput hrane i opreme, što

je u konačnici prouzročilo nepri-premljenost vojske. Tvrdi kako jeu “Krajini od početka do poslednjegdana vladalo opšte rasulo”. Objaš-njavajući razlog napuštanja “RSK”prije napada hrvatskih snaga, re-kao je da se vikend uoči napadanalazio u Kninu gdje je razgovarao

s patrijarhom Pavlom, Milanom

Martićem, Milom Mrkšićem i Rat-kom Mladićem koji je uvjeravaoprisutne da će “njegova vojska braniti svaki pedalj RSK”. Budućida se padom Bosanskog Grahovahrvatskim snagama otvorio putprema Kninu, tvrdi da je predložioprotuudare prema Šibeniku i Za-dru, čemu se pesimistično uspro-tivio general Dušan Lončar. Prematvrdnji Vasiljkovića, pesimističanstav jednog od zapovjednika i či-njenica da nije mogao krenuti sams tek 60 obučenih ljudi, vodeći ih u

smrt, dovele su do toga da napustiKnin. (Suprotno njegovoj izjavi, udnevnom izvješću “Odeljenja bez-

bednosti GŠ SVK” od 3. kolovoza

1995. navodi se da je “kapetanDragan demonstrativno napustioKrajinu, jer se komandant SVKnije složio s njegovim zahtjevomda bude komandant 92. mtbr. u7. K. SVK”). Usto, u razgovoru jenavedeno da je “kapetan Dragan”

na području “RSK” boravio više odčetiri godine, od 4. travnja 1991.do 31. srpnja 1995., da je nakondolaska u Knin 1991., unatoč ne-sklonosti Milana Babića, koji je“od Krajine hteo da stvori svojecarstvo”, u red doveo poligone zaobuku u Golubiću kraj Knina, teda je u prva tri mjeseca uspješnoobučio 1200 ljudi, a da mu je uustroju obučnog centra pomagaokolega iz britanske padobranskeregimente kojeg su prozvali Marko(Dijana Dimitrovska, Politika obori-la Krajinu, “Večernje novosti”, 29.

VIII. 1995.).

Svoju je ocjenu i status “kapetanaDragana” i njegovih boraca daočlan Glavnog štaba SVK generalSVK Milisav Sekulić u knjizi Knin je pao u Beogradu (Bad Vilbel,2001., str. 53-54):O kapetanu Draganu i njegovimspecijalcima ispričano je mnogo

priča sa više ili manje romantike.Tako se svesno i planski stvarao mito nenadmašnom specijalcu koji činičuda. On se zaista po mnogo čemui razlikuje od svih drugih koji su u

proteklom ratu stekli zvučno ime.I on je imao jedinicu, ali je ona bilalegalna i najbolja u Srpskoj vojsciKrajine. Bila je na brojnom stanjuGlavnog štaba Srpske vojske Kra-

jine. Legalni organi vojske su pla-nirali upotrebu “Draganove vojske”i, kako se narodski kaže, hranili jeodevali i verovali u nju. KapetanDragan nije ni želeo da stvara svo-

ju vojsku, koja bi od njega zavisila.Trudio se da ono što zna primeni u

obuci i upotrebi vojske. Izvan toga,koliko se o njemu moglo saznati,kretao se između onih koji ga nisuželeli ni cenili i onih koji su verovaliu kapetana Dragana i poštovali tošto je radio.Snedden Daniel, alias kapetanDragan, je državljanin Australije,a dolaskom u RSK dobio je i dr-žavljanstvo SFRJ. Rođen je 12. de-cembra 1954. godine u Beogradu,u porodici Vasiljković. Emigrirao je1970. u Australiju. Pre emigriranjaživeo je u Rijeci, Boru i Beogradu. U

Australiji završava nižu i srednju

vojnu školu, zatim i oficirsku. Po-

staje specijalac za padobranstvo,autonomno ronjenje, alpinizam isportsko vazduhoplovstvo. U SADzavršava najviše kurseve za arti-ljerijska i diverzantska dejstva. Na-

predovao je do čina kapetana. De-mobilisan je 1985. godine. U SFRJdolazi kao predstavnik i suvlasnik

privatne američke avio kompanije“Ineden INC”. U kontaktu sa po- jedinim oficirima govorio je da jebio instruktor za šesnaest raznihspecijalnosti. Oni koji su ga boljeupoznali, mogli su se uveriti u nje-gove izuzetne sposobnosti za nekeod pominjanih.Njegov nastup u Krajini bio je,takođe, specifičan. Nije priznavao

pravo bilo kome da mu koman-duje, ali je uvažavao postojanjeviše komande. Kontaktirao je sa predsednikom Vlade RSK Zdrav-kom Zečevićem i predsednikomMilanom Martićem. U Glavni štabSrpske vojske Krajine je dolazio

kada mu je nešto trebalo, ili kad ježeleo nešto da predloži. Obraćao sesamo komandantu. Smatran je začoveka koji radi po zadacima Služ-be državne bezbednosti Srbije, i dasu mu lično pretpostavljeni JovicaStanišić i Radmilo Bogdanović. Odnjih je i dobio zadatak da se baviobukom dobrovoljaca. Uz pomoćmedija, ali i zahvaljujući njegovom ponašanju, brzo je stvoren imidžkapetana Dragana, a onda i nekavrsta legende o njemu i njegovim“knindžama”, po asocijaciji i uvezi-vanju dva pojma – Knin i nindža

ratnici.

DOMOVINSKI RAT

44

HRVATSKI MEMORIJALNODOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOG RATA U SURADNJI S HRVATSKIMVOJNIKOM OBJAVLJUJE AUTENTIČNE DOKUMENTE I MEMOARSKO GRADIVO VEZANO UZ DOMOVINSKI RAT

dr. sc. Ante NAZOR, ravnatelj Centra

broj 476 / 19. lipnja 2015.

SRPSKI MEDIJI I ZAPOVJEDNICI SVK



Otuda su Kapetan Dragan i njego-va jedinica u Srpskoj vojsci Krajinebili “maskirani” određenim velomtajnosti. Njegovoj jedinici davanisu namerno i atributi koji ne stoje,te su kružile priče sa mnogo pre-uveličavanja. Jedinicu KapetanaDragana činili su inače vojnici,dobrovoljci sa teritorije RSK. Ma-nji deo poticao je sa teritorije SRJ.Kapetan Dragan ih je obučavao i pripremao za zadatke izviđačkogi diverzantskog karaktera, koji su

potom i izvršavani.Centar za obuku i za stanovanjebio je u selu Bruška a nosio je naziv“Alfa”. Postojali su programi kojisu mogli da se savladaju za 3, 7i 30 dana, a realizovali su ih kon-struktori koje je birao i pripremaoKapetan Dragan.

Jedinica Kapetana Dragana imala je svoj “imidž” i visoko je kotirala unarodu i među pripadnicima Srp-ske vojske Krajine. Smatrana jeelitnom. Odlikovala se visokom dis-ciplinom u svakom pogledu. Bila jenajdisciplinovanija jedinica u Srp-

skoj vojsci Krajine. Njeni pripad-nici su određene borbene radnjeuvežbavali do automatizma. I di-čili su se pripadnošću specijalcimaKapetana Dragana, što je još više

jačalo i učvršćivalo njihov borbenimoral. Među njima je bilo dovoljnovrsnih i odvažnih specijalaca kojisu, po potrebi, izvršavali i krajnjedelikatne zadatke u pozadini Hr-vatske vojske. Posebnu popularnostmeđu Kapetanovim specijalcimauživale su žene dobrovoljci. Njihovo

postojanje pozitivno je delovalo navojnike i stanovništvo, jer su, bez

preterivanja predstavljale ponos

Srpske vojske Krajine i naroda uRSK. Iz nekih razloga kasnije će seugasiti ta jedinica, a u centru ćeostati nekoliko žena na dužnostiinstruktora i pomoćnog osoblja. Jedinica Kapetana Dragana je predstavljala deo Srpske vojskeKrajine i nije delovala mimo si-stema komandovanja, iako je onsam, kao starešina, u Srpskoj vojsciKrajine bio – paravojnik. Mora muse, međutim, priznati da se ličnotrudio da mu jedinica ne delujekao paravojska. Uloga KapetanaDragana nikada nije analizirana uGlavnom štabu Srpske vojske Kra-

jine niti je spominjan u analizamamorala, borbenih dejstava, borbe-ne gotovosti, planiranja razvoja islično. Na to je uticala, pre svega,njegova specifična pozicija.

Oni koji su ga bolje poznavali, cenilisu ga i poštovali prvo kao čestitogčoveka i velikog srpskog patriotu, aonda kao oficira koji dobro poznajesitnu taktiku i koji poštuje i volisvoje vojnike i starešine. Uosta-lom, o njemu kao vojniku najbolje

govori činjenica da je organizacijaživota i borbene obuke u Centru“Alfa” u Bruškoj bila uvek primere-na i najbolja u celoj Srpskoj vojsciKrajine. Imponovala je disciplina ired, kao i maksimalno angažova-nje svih ljudi u Centru.Na kraju serijala o “kapetanu Dra-ganu” umjesto zaključka može senavesti odlomak iz već citiranogčlanka Mali ali tehničar, objavlje-nog u časopisu “Vreme” (br. 786,od 26. I. 2006.):Pravi razlog naglog pada uticajaDragana Vasiljkovića u Krajini i

kod Miloševićevog režima, među-

tim, nisu bili ratni zločini i glupa-va politika (mada su igrali ulogu),nego strateški pristup. Izgleda dasu dva drugačija razloga bila zna-čajnija: prevelika popularnost i ne-razumevanje strategije Beogradau Hrvatskoj. Kao školovan oficir irazuman čovek, Dragan je posleuspeha u Krajini 1991., negde useptembru, smatrao da je sadatrenutak da se krene u pregovoresa Hrvatskom sa pozicija jakih i potencijalno nadmoćnih, pre negošto se Hrvatska naoruža i sredi,ovako oslabljena u Slavoniji. (...)Popularnost kapetana Dragana počela je naglo da pada novembra1991., čim je istisnut iz Krajinei čim je izgubio medijsku podrš-ku. Blistava karijera bila je zai-sta meteorska: zablistao je jula,

a ugasnuo novembra. Izgleda da je razbesneo mnoge pukom po- pularnošću: u leto 1991. Krajina je značila Dragan, a ne Babić iliMartić; ili Milošević.Nervozan i ljut, Dragan Vasiljkovićvraća se u Beograd i pokreće novu

marketinšku kampanju, svestanda protiv Miloševića ne može. GrdiBabića i Šešelja; nudi se za Slavo-niju, čak za Kosovo i Sandžak, gde

je još red i mir. Bilo je pokušaja damu se u blizini Bora osnuje novikamp za obuku srpskih boraca,ali od toga nije bilo ništa. Osniva

fond za udovice i siročad, ponovose zbližava sa SPO-om. Popular-nost pada i dalje, jer se – kako je to tada objašnjavao SrbobranBranković – od njega očekivalonešto drugo (previše, kazaćemo),a ne dobrotvorni rad. (...)

Vreme do 2000. proveo je u bli-

zini SPO-a i Studija B, baveći seFondom i putujući okolo. Pokušao je da uvede golf kao novi sport uSrba, ali ga nešto nije išlo. Tokomrata 1999. njegovi momci i devojkeoko Fonda navodno su se bili ista-kli kompjuterskim hakerisanjem ukorist Srbije. Tokom prevrata od 5.oktobra bio je od ključnog značaja uspasavanju i preuzimanju StudijaB, ali je pazio da se ne svrstava –osim protiv Miloševića. Kad su mu propali svi pokušaji sa poslovimaovde, pa i golf, vratio se u Australiju

prilično razočaran; reklo bi se da jeto poglavlje života bilo završeno.E, onda se neko u Šibeniku setio daDragana Vasiljkovića optuži za rat-ne zločine u Hrvatskoj, baš nekakousred domoljubne nervoze zbogtoga što je u Španiji uhapšen Ante

Gotovina, skoro punih petnaest go-dina od samih događaja. Hrvatskesu vlasti poslale zahtev za hapšenjeu Australiju i Daniel Snedden jedopao obaveznog pritvora od 60dana za takve slučajeve; toliki je irok Hrvatskoj da dostavi dokaze o

kojima će australijski sud odlučiti.Hrvatska ga tuži za dva dela zlo-stavljanja ratnih zarobljenika i zazločin protiv civilnog stanovništva.Na kraju, ponovit ću rečenicu iz

jednog od prethodnih brojeva da ćeglede pitanja odgovornosti za ratnezločine Daniel Snedden – “aliaskapetan Dragan” imati prilikusvoju nevinost dokazati na sudu,no ostaje činjenica da je i on biodio velikosrpskog projekta kojimse rukovodilo iz Beograda te da jesudjelovao u agresiji na Hrvatskuradi ostvarenja cilja da “svi Srbi

žive u jednoj državi”. n

45 broj 476 / 19. lipnja 2015.

KAPETANU DRAGANU(VI. dio)



Ljeto je vrijeme kad brojni ljudi odlaze na putova-nja radi odmora i uživanja. Putovanje može biti izrazonode, kao što je obilazak različitih turističkihznamenitosti koje su popularnost stekle zahvaljujućipovijesnim događajima, primjerice fortifikacijskihobjekata, spomen-obilježja slavnim vojskovođamai bitkama, vojnih muzeja i dr.

Poštanske su marke prave male enciklopedije kojedefinitivno mogu pomoći u izboru odredišta za od-mor ili turistički posjet. Istraživanja pokazuju daporuka na marki, u komunikacijskom smislu, vrijediviše od tisuću riječi. Stoga je i članak usmjeren pre-ma vizualnom prikazu i opisu zanimljivih odredištakroz povećalo maraka, reprezentativno prikazujućirazličite turističke potencijale u zemlji i inozemstvu.Najnovija serija poštanskih maraka “Dvorci Hr-vatske” s motivima dvorca u Cerniku (Marković/Kulmer), Daruvaru (dvorac Janković), Đurđevcu (Starigrad) i Gornjoj Rijeci (dvorac Erdödy-Rubido), do-

bar su putokaz za upoznavanje kulturno-povijesnihvrednota zapadne Slavonije i Podravine.Među prikazanim na spomenutim markama, u forti-fikacijskom se smislu najviše ističe srednjovjekovnautvrda Stari grad u Đurđevcu. Zbog svoje se vojneuloge od XVI. st. razvio u nizinsku utvrdu – kašteltipa Wasserburg . Nastao je uz naselje, opkoljenlivadama koje su nekoć bile poplavljivane i timeotežavale pristup. Stari je grad bio povezan mostomdugim 326 koraka i položenim u močvari koja jestoljećima spašavala i utvrdu i naselje od neprija-telja. Đurđevački je Stari grad poznat i po legendio picokima nastaloj u drugoj pol. XVI. st. kad su sevodile najžešće borbe s Turcima. Jednom su prilikomTurci danima napadali utvrdu čekajući da brani-teljima ponestane hrane. Branitelji su se poslužililukavstvom i iz topa na Turke ispalili zadnje pile, aono se u mjesnom govoru naziva picok. Turci su sepovukli zaključivši da u utvrdi nema oskudice hrane.Stanovnici Đurđevca otad se nazivaju Picokima.

PAPA FRANJO U BIHU protekle nešto više od dvije godine, otkako je novo-izabrani rimski biskup Jorge Mario Bergoglio odnosnopapa Franjo stupio na čelo Katoličke Crkve, brojne suzemlje izdale marke s likom Petrova nasljednika. Međuprvima je svakako vatikanska serija maraka pod nazi-vom “Početak pontifikata pape Franje” izdana u svibnju2013. Marke s papom Franjom, Kristovim namjesni-kom na Zemlji, otad su izdale i Južna Koreja (posjetpape Franje Južnoj Koreji, 2014.), Vatikan (apostolskoputovanje pape Franje, 2014.), Papua Nova Gvineja čakdevet maraka (Njegova Svetost papa Franjo, 2014.),Paragvaj 2014. (prvi latinskoamerički papa, 2014.),te Uganda, Kostarika, Peru, Brazil, Tanzanija i Italija.Zbog velike produkcije poštanskih maraka, različitogdizajna i motiva, odnosno povreda zakona o autorskimpravima, Vatikanska je pošta ove godine preko Svjetskepoštanske unije poslala pismo svim zemljama člani-cama o obveznoj autorizaciji motiva na poštanskimmarkama koje su vezane uz Vatikan.Lipanjsko je apostolsko putovanje pape Franje u glav-ni grad Bosne i Hercegovine obilježeno izvanrednimizdanjima prigodnih poštanskih maraka Hrvatskepošte Mostar i BH Pošte. Lik pape Franje na objema

je markama identičan. Marke se razlikuju po nomi-

nalnim vrijednostima, dizajnu te obliku izdanja (brojmaraka u arku). Autori su likovnog rješenja markeHP Mostar profesor likovne umjetnosti MiroslavŠetka i dizajner Dragan Ivanković koji su dizajniralii plakat te logotip za Papin posjet Bosni i Hercego-vini. Na markama je prikazan Papin nasmijani liki logotip sa simbolikom križa, golub s maslinovomgrančicom, boje zastave Bosne i Hercegovine te bojehrvatske prisutnosti u BiH uz dodatak simbolike

tropleta, koji ujedinjuju na jednom mjestu BiH iPapin posjet. “Papa Franjo dolazi u BiH otvorenasrca punog ljubavi za sve ljude, za sve koji trpe zbog

još svježih ratnih rana, a poruke koje pronosi širomsvijeta uvijek su poticaj za duhovnu i svaku druguobnovu. Njegov dolazak zasigurno će pridonijetiučvršćenju mira, međuvjerskog dijaloga i prijatelj-stva među svim žiteljima BiH, jer smo svi kao ljudii kao vjernici odgovorni za budućnost svih građanai naroda ove zemlje,” jedna je od poruka koju noseu svijet “BH veleposlanici”. n

46 broj 476 / 19. lipnja 2015.

FILATELIJA

MARK E

Poš tanske su marke pra ve male enciklopedi je ko j

e de fini ti vno mogu pomoći

u izboru odrediš ta za odmor ili turis tički pos

je t. Is traži van ja pokazu ju da

poruka na marki, u komunikaci jskom smislu, vri jedi više od tisuću ri ječi

Ivo AŠČIĆ

P U T O K AZ I O D M O R A

Za zas l uge u bo r ba ma za os lo bođe n je od

T u ra ka, p u ko v n i k ba r u n Ma ks i m i l i ja n Pe t ra š

do b io je 1 70 7. ce r n i č ko v las te l i ns t vo

Ljetni su odmori najčešćepovezani s morem. Na marki je prikazana Madeira, portu-galska autonomna regija uAtlantskom oceanu

Sveti Otac Franjo drugi je poglavar Katoličkecrkve koji je posjetio BiH

Vo j n i m uze j u g la v no m

g rad u U r ug va ja

Mo n te v ide u

Lo u rdes je jed no od g la v n i h hodo čas n i č k i h

m jes ta u E u ro p i. O nd je se t rad ic io na l no

od r ža va međ u na rod no vo j no hodo ča šće

Serija maraka “Dvorci Hrvatske” zbog oblikaizdanja vrlo je popularna među filatelistima



VEKSILOLOGIJA

47 broj 476 / 19. lipnja 2015.

dr. sc. Željko HEIMER

BRAZILSKE VOJNOPOMORSKE ZASTAVE

Brazilska nacionalna zastava koristi se i kao krmenavojnopomorska zastava brodova brazilske ratne mornarice

Zelena zastava sa žutim rombomtemelji se na prijašnjoj zastavi Bra-zilskog Carstva iz XIX. st., a na sre-dišnje je mjesto izvorno portugalskeoznake – armilarne sfere, BrazilskaRepublika smjestila 1889. prikaznebeskog svoda, plavi disk s bijelimzvijezdama. Zvijezde su različitihveličina i prikazuju zviježđa iznadRio de Janeira na Dan neovisnosti.Pojedina zvijezda označuje točnoodređenu državu u Savezu. Njihovse broj mijenjao sa stvaranjem novihdržava, a danas iznosi 27 (od 1992.).Preko prikaza nebeskog svoda pružase bijela vrpca s natpisom “Ordem eProgresso” (red i napredak) prema ge-slu pozitivizma – filozofskog učenjaAugustea Comtea i ranih sociologao primjeni metodologije prirodnihu društvenim znanostima, na te-melju kojeg je izgrađena BrazilskaRepublika.

Pramčana je zastava tamno plave boje s 21 bijelom zvjezdicom raspo-ređenom u križ od 13 vodoravnih i de-vet okomitih. Dvadeset i jedan izvorni

je broj zvijezda u brazilskoj zastavi,odnosno broj država 1889. godine, au spomen na njih taj se broj na pram-čanoj zastavi ne mijenja. Pramčanavojnopomorska zastava naziva secruzeiro što otprilike znači “označenakrižem”, “križana” odnosno “ukrižena”,a temelj je za niz položajnih i zapo-vjednih zastava u ratnoj mornarici.Ratni plamenac također se temeljina cruzeiru: plavi je dugi trokutastiplamenac s 21 bijelom zvijezdom uliniji duž sredine.Zastava predsjednika zelene je boje.U sredini je državni grb koji prikazujestilizirani nebeski svod sa zviježđem Južnog križa okruženog s 27 zvjezdi-

ca na žuto-zelenoj zvijezdi okruženojvijencem. Položajne zastave potpred-

sjednika i ministra obrane temelje sena cruzeiru, ali žute su boje s plavimzvjezdicama te s grbom u uglu zaprvog, a sa središnjim dijelom grbai raskoljenim slobodnim krajem zadrugog. Žute su i počasne zastave di-plomatskih predstavnika na brodu:veleposlanik ima križ od zvjezdicapostavljen ukoso, otpravnik poslovaima četiri zvjezdice raspoređene uromb, a konzul tri jednu iznad druge.Zapovjednik ratne mornarice imaraskoljenu zapovjednu zastavu uobliku cruzeira s diskom iz grba uuglu i kosim bijelim sidrom u do-njem uglu. Načelnik Stožera ratnemornarice ima pravokutnu zastavus dva ukrštena sidra u donjem uglu,a zapovjednik za pomorske operacijeraskoljenu s jednim kosim sidrom.Admiral flote ima u uglu cruzeira petzvjezdica raspoređenih u peterokut,a admiral četiri u romb. Ako je osim

toga i zapovjednik flote, ima i sidro udonjem uglu. Viceadmiral ima u uglutri zvjezdice, ako zapovijeda flotilomonda još i sidro te jednu zvijezdu udonjem vanjskom uglu, a najstarijiviceadmiral tu zvijezdu u gornjemslobodnom uglu. Kontraadmiral imadvije zvijezde u uglu, a ako zapovijedapostrojbom, onda još i sidro u donjem.Zapovjedni plamenci viših časnikatrokutaste su inačice cruzeira – kape-tan bojnog broda zapovjednik grupe

brodova ima sa sidrom u donjem uglu,a kapetan fregate ili korvete jednakuzastavu trapeznog oblika. Najstarijizapovjednik ima trokutasti plamenacsa zvijezdom u gornjem vanjskomuglu, a zapovjednik luke jednaku, ali bez zvijezde. Zapovjednici Marinskogkorpusa odgovarajućih razina imajuslične zastave koje umjesto sidra ima-

ju znak marinaca – uspravno sidro sukrštenim puškama. n

Brazilskevojnopomorskezastave

Osnovan 20. studenog 1991. kao24. samostalni topnički divizion,

sudjeluje u obrani Daruvara iosvajanju vojarne “Polom”, a po-tom djeluje na Južnom bojištu uobrani doline Neretve i deblokadiDubrovnika. Ukinut je i preustro- jen 16. prosinca 1992. godine.Zastava je izrađena od kvalitetnecrvene tkanine i na sredini se na-lazi znak postrojbe. Znak je u obli-ku zlatno obrubljenog konkavnogštita u kojem iznad dviju ukršte-nih smeđih topovskih cijevi stojisrebrni ždral koji u uzdignutoj nozidrži kuglu. U zaglavlju znaka na-lazi se zlatni natpis “24. MAD”, au podnožju u luku “DARUVARSKITOPNICI”.

Znak tako kombinira klasični znaktopnika – dvije ukrštene topovske

cijevi i simbol grada Daruvara, čijeime doslovno na mađarskom zna-či “ždralov grad”. U heraldici seždral prikazuje kako drži kame-nu (kuglu) u jednoj nozi. Premasrednjovjekovnoj legendi to pticaradi da ne zaspi jer bi tad ispusti-la kamen i probudila se. Ždral jestoga simbol budnosti na straži, uDaruvaru iz vremena ratova protivOsmanlija, ali potpuno primjeren iza branitelje u Domovinskom ratu.Zastava je veličine 95 cm × 195 cm,obrubljena s tri strane zlatnim po-zamanterijskim resama oko 5 cm

širine, izrađena vjerojatno 1992.godine. Zastavni je rukav dobiven

posuvraćivanjem zastavnog polja.Za znak postrojbe zabilježeno jeda je u sličnom obliku izrađivan uZagrebu još 1996. godine. Zastavase čuva u zbirci zastava Glavnogstožera OSRH.

n

Zastava 24. mješovitog artiljerijskog diviziona “R” – Daruvar

24. MJEŠOVITO ARTILJERIJSKI DIVIZION“R” - DARUVAR

Dodatne informacije o zastavama postrojbi OSRH, fotografije zastavau uporabi, saznanja o nastanku ikorištenju zastava, kao i isprav-ke i ostalo što bi moglo pomoći uizradi cjelokupne povijesti zastavanaših postrojbi, molimo javite na

[email protected]. Unaprijed zahvaljujemo.



“Za petnaestak će se godina na-čin života i razmišljanja uvelikepromijeniti te ćemo početi raz-mišljati hibridno, povezujući ljud-sku s umjetnom inteligencijom.Ljudski će mozak postati hibrid

biologije i tehnologije,” uvjeren jepoznati futurolog Ray Kurzweil, anapredak tehnologije omogućit ćenašim mozgovima povezivanje soblakom. Cloud računarstvo s vre-menom će postati sve naprednijei omogućit će pohranu još većekoličine informacija. Naši će se

mozgovi moći povezati s oblakom

tako da će krajem tridesetih ili po-četkom četrdesetih godina ovogstoljeća većina funkcija ljudskogmozga, barem kad je riječ o proce-siranju informacija, biti nebiološ-ka, prenijeli su na Digital Trendsuradikalna Kurzweilova razmišlja-nja. Prema njemu, najvažnija ćegodina biti 2045. jer bi umjetnainteligencija tad trebala premašitiljudsku. U tom slučaju nitko nezna što će se dogoditi, a Elon Musk,Stephen Hawking i brojni drugistručnjaci i znanstvenici upozora-

vaju kako bi to mogao biti početak

kraja jer bi računala i roboti kojisu pametniji od ljudi mogli početiuništavati ljudsku vrstu.Iako će mnogi na takva predvi-đanja odmahnuti rukom, valjanapomenuti da je zadnjih godinazabilježen velik napredak na po-

dručju umjetne inteligencije te da

se Kurzweil pokazao odličnim pro-gnozerom. Devedesetih je godinaiznio 147 predviđanja za 2009. te

je, prema vlastitim riječima, u čak86 posto slučajeva bio u pravu.Predvidio je dominaciju prijeno-snih računala, da ćemo računalnezaslone koristiti u naočalama, daće računalo pobijediti čovjeka ušahu i brojna druga. Nije preciznopredvidio npr. automobile bez vo-zača, ali s obzirom na snažan ra-zvoj tehnologije možemo očekivatida će za desetak godina postati

uobičajena prijevozna sredstva.

48

Kineska kompanija ima novogljepotana, Huawei P8 Lite, kojiće se ovih dana pojaviti u pro-daji.Dizajn odiše elegancijom, har-dverska je konfiguracija vrlo za-nimljiva, a u kombinaciji s po-voljnom cijenom bit ćete više

nego zadovoljni.Spada u srednju kategoriju, onukoja je najprodavanija, jer daje

puno za malo. Zaslon je 5-inčniIPS i HD razlučivosti 1280 x 720točaka, što je gotovo idealno zatu veličinu. Uređaj radi na kom-panijinu 64-bitnom i 8-jezgre-nom HiSilicon Kirin 620 proce-soru na 1,2 GHz.Ugrađena su dva gigabajta RAM-

a i 16 gigabajta interne memorije proširivo preko microSD ulazado 32 gigabajta. Obje su kamere

vrlo kvalitetne – prednja je odpet, a stražnja od 13 MP. Radina Androidovu 5.0 Lollipop ope-rativnom sustavu iznad kojeg jeHuaweijevo EMUI 3.1 sučelje.Huawei P8 Lite podržava dvi-

je SIM kartice (Dual SIM), kaoi 2G / 3G / 4G LTE mreže (2GGSM 850/900/1800/1900 MHz,

3G WCDMA 900/2100 MHz, 4GFDD-LTE 1800/2100 MHz). Po-država i Wi-Fi, Bluetooth4.0,GPA, AGPS, GLONASS. Baterija

je od 2200 mAh, a uređaj dolaziu bijeloj i crnoj boji i elegantnih

je dimenzija – 143 mm x 70,6mm x 7,7 mm, te vrlo lagan –samo 131 gram.

broj 476 / 19. lipnja 2015.

Ljudski mozak za nekoliko godina postaje tehnološko-biološki hibrid

Asus je na upravo održanom sajmu Compu-tex 2015 predstavio pregršt noviteta, međukojima dvije serije tableta – Asus ZenPad iZenPad S. U objema će biti modeli sa zaslo-nima od 7, 8 i 10,1 inča. Asus se koncentrirao

na 8-inčne pa su predstavljeni Asus ZenPad8.0 i ZenPad S 8.0.Asus ZenPad S 8.0 dolazi u vrlo lijepom, ele-gantnom metalnom kućištu u dvjema nijan-sama. Debljine je samo 6,6 mm, a mase 298grama. Zaslon je 8-inčni IPS razlučivosti 2048x 1536 točaka (omjer (4 : 3). Ugrađena su četirigigabajta RAM-a i 16 ili 32 gigabajta internememorije, a radi na 64-bitnom Intel AtomZ3580 procesoru. Na raspolaganju su i dvijekamere od pet i osam megapiksela, kao i novireverzibilni USB Type C ulaz, a baterija je od15,2 Wh. Radi na Androidovu 5.0 LollipopOS-u iznad kojeg je ZenUI sučelje.Na jednakom OS-u radi i nešto slabiji Asus

ZenPad 8.0 koji će vjerojatno biti i jeiniji.Stražnji će se poklopac moći zamjenjivatiplastičnim i kožnatim (Zen Case) i to u više

boja. Postoji još nekoliko inačica – Zen Clutch,Audio Cover s 5.1 zvučnicima, kao i PowerCase koji sadrži i dodatnu bateriju. Radi naIntel Atom x3 procesoru, imat će jedan ilidva gigabajta RAM-a te osam ili 16 gigabajtainterne memorije. Zaslon je 8-inčni IPS LCDrazlučivosti 1280 x 800 točaka. Stražnja jekamera pet MP, a baterija 15,2 Wh. Tabletdolazi u Wi-Fi i 4G LTE inačicama.Zasad nisu objavljene cijene niti datum izla-ska. Poznato je da će se model s 10,1-inčnimzaslonom pojaviti i s tipkovnicom.

MULTIMEDIJA

Asusovi tableti premijerno prikazanina Computexu

Huawei P8 Lite – 4G LTE,povoljan i lijep



49 broj 476 / 19. lipnja 2015.

WEB-INFO

www.hrvatski-vojnik.hr

Adresa je poznata, ali nećemo reći da je posrijedi osvježen ili redizajniran portal našeg ivašeg časopisa, jer je, zapravo, potpuno nov, temeljito promijenjen, nadamo se nabolje.Slično je i sa sadržajem. Uz vijesti, reportaže, podlistke, razgovore, vojnostručne tekstovei druge pisane sadržaje koji su gotovo isključivo popunjavali naš stari web, dodali smomnoštvo multimedijskih sadržaja (fotogalerije, filmovi, videoisječci). Postajemo aktivni ina društvenim mrežama (Facebook , YouTube, Twitter). Nadalje, svoj ćete omiljeni časopis,s određenim vremenskim odmakom nakon izlaženja na prodajnim mjestima, moći ucijelosti preuzeti digitalno, tj. u PDF formatu. Jednak je slučaj i s časopisom CROMIL,našim izdanjem koje pripremamo na engleskom jeziku. Ukratko, namjera nam je da,zahvaljujući novom konceptu, mnogi od sadržaja koje stvaraju Odjel hrvatskih vojnihglasila i izdavaštva te Odjel multimedijalnih sadržaja, obaju u sastavu Službe za odnoses javnošću i izdavaštvo MORH-a, budu što dostupniji javnosti. I za kraj, dragi čitatelji,svakako očekujemo da nam javite svoje primjedbe, prijedloge i izrazite konstruktivnukritiku, sve sa željom da budemo što kvalitetniji.

D. VLAHOVIĆ

Pripremio Ivan HORVAT

Apple se dugo nije htio prilagoditi trendovimana mobilnom tržištu. Dok je konkurencijapredstavljala telefone sa zaslonima od pet iviše inča, i dalje je forsirao one od 3,5 odnosno4 inča. Upravo je zbog premale dijagonaledio korisnika odustao od kupovine iPhonea iodlučio se za neki od Samsungovih, HTC-ovih,LG-jevih ili drugih uređaja. No, u rujnu proš-le godine u Appleu su napokon popustili te

predstavili iPhone 6 s 4,7-inčnim zaslonom i6 Plus sa zaslonom dijagonale 5,5 inča, koji suprivukli i velik broj Androidovih korisnika. UAppleu očekuju da će u budućnosti, pogotovonakon predstavljanja novih telefona u rujnu,

još veći broj korisnika telefone konkurentskihkompanija zamijeniti iPhoneom, pa su naja-vili aplikaciju koja će im olakšati tranziciju iprijenos podataka na novi operativni sustav.Zanimljivo je da Tim Cook nije spomenuo tuaplikaciju tijekom nedavne konferencije nakojoj se govorilo o novim inačicama opera-tivnih sustava za mobilne uređaje, računalai Appleove Watcheve, ali informacije o njoj

najavili su na svojoj internetskoj stranici nakojoj su predstavili sve prednosti nadolazećegiOS-a 9. Move to iOS aplikacija trebala bi se udrugoj polovini godine pojaviti u trgovinamaaplikacija Google Play i Appleovu App Storeu.

Preko nje korisnici će moći bežično i sigurnoprebaciti sve kontakte, poruke, fotografije i vi-deozapise, oznake iz preglednika internetskihstranica, kalendarske zapise, knjige i pjesme stelefona koji rade na Androidu na novi iPhone.Sve besplatne aplikacije s Androida, kojepostoje i u Appleovoj online trgovini, korisniciće naći u rubrici preporučenih aplikacija,dok će se one koje moraju platiti pojaviti na

popisu želja App Storea. Za sve koji razmi-šljaju o zamjeni Androida iPhoneom riječ jeo idealnoj aplikaciji koja će omogućiti bez-bolnu tranziciju među mobilnim operativnimsustavima.

Appleova aplikacija za jednostavan prelazak na Android

Nakon što je Facebook korisnicima onemo-gućio dopisivanje preko klasične mobilneaplikacije, stotine milijuna ljudi nisu imaledrugi izbor nego skinuti posebnu aplikacijuMessenger. Taktika se Marku Zuckerberguisplatila te su se iz kompanije pohvali-li kako je broj daunlodanja Facebookova Messengera iz Googleove online trgovineaplikacija Google Play premašio milijardu.Tim se uspjehom može pohvaliti samonekoliko aplikacija iza kojih stoje dvijekompanije – Google i, naravno, Facebook .Prema TechCrunchu, s Google Playa dosad

su više od milijardu puta skinute Googleoveaplikacije Gmail, YouTube, Google Search iKarte, a jednakim se uspjehom mogu pohva-liti i Facebookov Messenger te WhatsApp,koji je Zuckerberg platio više od 20 milijardidolara. Mark Zuckerberg posebno može bitizadovoljan brojem od milijardu daunlodanjaza Messenger od kojeg namjerava napravitiplatformu koja će omogućiti puno više odsamog dopisivanja i telefoniranja te će pu-tem njega korisnici moći komunicirati saslužbama za korisnike, slati novac, igratiigre i slično.

Najpopularnije aplikacije za Android koje su skinuteviše od milijun puta



Leon RIZMAUL

50 broj 476 / 19. lipnja 2015.

DUHOVNOST fra Marko MEDO

Pitaju li se ikad odrasli kršćani kakva se vjera može otkriti u predstavi njihova života?Pitamo li se ikad pred epizodama surovosti, okrutnosti, nečovječnosti i moralnog

propadanja: “A ja, što ja činim da bi svijet bio drugačiji?”

Oluja na jezeru, u Markovu izvješću, go-tovo poprima karakteristike prispodobe:naime, evanđelist u njoj vidi situacijukoja se ponavlja u životu kršćana svihvremena. Božja je milost moći razma-trati tu stranicu Evanđelja: Isus, naime,govori i nama. On govori apostolima:Prijeđimo prijeko (Mk 4,35). Iznenađujenas, iznad svega, to neprestano Kristovohodanje, bez oklijevanja, bez prebivališta,nezaustavljanje da bi uživao u uspjesi-

ma ili prestižnim položajima. Ne! Isuside. Zašto? Zato što traži; Isus se kreće jer u srcu osjeća čežnju; Isus se kreće jer je došao da bi okupio ljude koji su beznadni. A nama je dao (ostavio) jasannalog: Pođite po svem svijetu, propovije-dajte evanđelje svemu stvorenju (Mk16,15). Živimo li mi misionarsku vjeru?Svijet koji nas okružuje svijet je koji jeugasio tolika svjetla dostojanstva, smislaživota i poštivanja života. Osjećamo li semisionarima, osjećamo li da nas je Kristposlao? Osjećaju li se kršćanski roditelji i jesu li evangelizatori svoje djece? Kolikiljudi šute kad je riječ o vjeri ili drugimapovjeravaju tu zadaću. Pitaju li se ikadodrasli kršćani kakva se vjera može otkri-ti u predstavi njihova života? Toliki ljudine vjeruju u Boga jer ga mi skrivamosvojim nedosljednim životom. Ovo je golaistina. Pitamo li se ikad pred epizodamasurovosti, okrutnosti, nečovječnosti imoralnog propadanja: “A ja, što ja činimda bi svijet bio drugačiji?” Pitamo li seikad pred nedjeljnom predstavom kojusmo sveli na dan pomame, razuzdano-sti i ispraznosti: “Ja kao kršćanin kakvunedjelju predlažem svojim životom? Či-nim li ono što čine drugi ili donosim svojprijedlog vjere?” Pred obiteljima koje supostale sve slabije povezane, materijali-

stički usmjerene u životnim planovima, bez moralnog utjecaja na ponašanje,zauzimamo li se mi kršćani da budemoobitelji koje se hrane istinskom vjerom,Riječju Božjom, življenim milosrđem?Pođite po svem svijetu, propovijedajteevanđelje: Isus nas podsjeća da vjerapoziva svakog od nas da bude misionaru ovom društvu.Evanđelje kaže da je dok su Isus i apostoliprelazili jezero nastala neočekivana olu-

ja. Galilejsko jezero podložno je olujnimvjetrovima koji podižu tolike valove dadovode u ozbiljnu opasnost svaku lađu.Apostoli su bili zaprepašteni tolikim va-lovima. Što (u)činiti? Isus je bio s njima:Njegova je prisutnost trebala biti motivsmirenosti, razlog povjerenja. Ali, Isus je spavao. Kao što se to često događa usvakodnevnom životu, Bog se često činiodsutan, dalek, besposlen. U određenomtrenutku apostoli su briznuli u plač kojiviše nisu mogli držati u sebi: Učitelju! Zarne mariš što ginemo? (Mk 4,38).Zamislite kolika pitanja optužujućeg tonai mi upućujemo Gospodinu?

- Zašto je svijet postao toliko nasilan?- Zašto je ljudski život zgažen onako

kako se gazi trava?- Zašto glad ubija goloruko stanov-

ništvo?- Zašto tolika nevina djeca pate zbog

zloće i nemorala odraslih?Mogli bismo još nastaviti…Isus odgovara na ožalošćeni krik apo-stola (dakle, i na naša pitanja) gestomkoja poziva na vjeru. On naređuje vjetrui moru: i jezero je ponovno postalo tiho imirno. Sličnom gestom Isus kao da go-vori apostolima: Ne budite bezumni i nemislite da Bog može izgubiti kontrolu nadsituacijom. Ne budite toliko izvan pameti i

ne mislite da Bog sva područja djelovanja prepušta zlu. Ne! Bog je i uvijek će bitiGospodar povijesti. On dopušta da dođukušnje i oluje prema pravilu slobode kojase poštuje. Ali, u kušnjama Bog se otkrivakao Svemoguća Ljubav koja spašava po-nizne koji u njega vjeruju. U zgodan čas!Naime, odmah zatim Isus dodaje: Što stebojažljivi? Kako nemate vjere? (Mk 4,40).Isus jasno povezuje strah i nedostatakvjere u Boga: tko vjeruje u samog sebe,

prije ili poslije će se bojati; tko vjeruje uvlastite snage, prije ili poslije će se pre-plašiti; tko vjeruje u ljudsku domišljatost,prije ili poslije imat će strah. Naime, tkovjeruje u Boga, posjeduje mir koji muništa i nitko ne može nikad oduzeti. Ovo je jasno: ne znači da vjernik ima lagodanživot, bez kušnji: naprotiv!Svi imamo kušnje, ali u kušnjama se viditko vjeruje u Boga. Godine zemaljskogživota su vrijeme provjere za sve nas.Bog dopušta progonstva, dopušta da sepodignu opasni vjetrovi, dopušta da ljudičine svaku vrstu zla, ali onome koji uNjega vjeruje jamči život vječni, životkoji je vrijedan. Dakle, blagoslivljajmoGospodina u životnim kušnjama. Neka seCrkva raduje kad izgubi sve ljudske obra-ne: neka zna da Bog bdije nad koracimadobrih. Vrijedi se prisjetiti riječi psalmaprvog: Blago čovjeku koji ne slijedi savje-ta opakih, ne staje na putu grešničkom…već uživa u Zakonu Gospodnjem… On jeko stablo zasađeno pokraj voda tekućicašto u svoje vrijeme plod donosi; lišće munikad ne vene… Nisu takvi opaki, ne, nisutakvi! Oni su ko pljeva što je vjetar raznosi.Stoga se opaki neće održati na sudu. JerGospodin zna put pravednih, a propastće put opakih. Dopustimo da nas vodi tavjera i nikad se nećemo bojati.

Pogibelj je u nama, a ne unašim neprijateljima. Našineprijatelji nam mogu samoomogućiti nove pobjede.

Povratak Evanđelju je lijek:to je ono što nam je svimapotrebno.

CH. DE FOUCAULD

Ako do kraja želite upozna-ti nekog čovjeka, sudite gane po njegovoj šutnji, ne ponjegovim riječima ili suza-ma; niti po njegovim ideja-ma, već po njegovu smijehui osmijehu.Čovjek je dobar ako je nje-gov osmijeh dobar.

F. M. DOSTOJEVSKI

Nema kršćanina koji tolikouznemiruje one koji ne vje-ruju koliko kršćanin dobrevolje.

G. PASTORINO

JOB 38,1.811; 2 KOR 5,1417; MK 4,3541

BOG NE OSLOBAĐA OD KUŠNJI,

VEĆ KROZ KUŠNJE





S

l

d

Ć

Documents

Hrvatski Vojnik Br.476