MEDICINSKI FAKULTET SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU

CENTAR ZA PALIJATIVNU MEDICINU, MEDICINSKU ETIKU I

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE (CEPAMET)

HRVATSKI TJEDAN PALIJATIVNE SKRBI

(7-14. listopad, 2012)

ĈINI DOBRO –OSJEĆAJ SE DOBRO

Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe... Smrt svakog čovjeka smanjuje mene, jer

sam obuhvaćen u covjecanstvu. I zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni: tebi zvoni”(John

Donne)

Nakon gotovo dva desetljeća procesa promicanja ideje o palijativnoj medicini i

palijativnoj skrbi u našoj zemlji, unazad nekoliko mjeseci učinjeni su važni operativni iskoraci

u implementaciji ovog važnog dijela medicine u hrvatski zdravstveni sustav.

U svibnju 2012. godine osnovano je Povjerenstvo za palijativnu skrb pri

Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske s ciljem izrade prijedloga strateškog plana

palijativne skrbi, pokrenuti su pilot projekti financiranja mobilnih palijativnih timova od

strane HZZO-a, a osmišljeni su i razni edukativni programi za studente i zdravstvene

profesionalce o palijativnoj medicini i palijativnoj skrbi.

Važna točka u daljnjem osmišljavanju najprihvatljivijeg modela palijativne skrbi u

našoj zemlji bio je i prijevod vodećeg dokumenta Europskog udruženja za palijativnu skrb –

tzv. „Bijele knjige“, koja odreĎuje terminologiju, standarde, normative i ostale preduvjete

nužne za prepoznavanje palijativne skrbi kao zasebne discipline koja zahtijeva posebnu

edukaciju i specifične vještine.

Nažalost, Hrvatska u razvoju i implementaciji palijativne medicine i palijativne skrbi

značajno zaostaje za razvijenim svijetom, unatoč dobroj volji, entuzijazmu, pa i stručnoj

osposobljenosti dovoljnog broja ljudi koji mogu biti kvalitetna jezgra razvoju palijativne

skrbi u Hrvatskoj. Poznato je da palijativna skrb predstavlja i jednu novu filozofiju medicine,

naglašava važnost odnosa, brige, povjerenja, zajedničke skrbi o oboljelima, ali i brige o

obitelji i nakon smrti oboljele osobe u procesu žalovanja.

Palijativna skrb je jedna od disciplina za koju se vežu mnoge predrasude, a

najteže je suoĉavanje s vlastitim predrasudama ili percepcijom koju smo gradili

godinama. Često smo puta mogli čuti ne samo od laika već i od profesionalaca

poistovjećivanje termina palijativne medicine, palijativne skrbi i hospicija, razmišljanja o

tome da je palijativna skrb potrebna samo za nekoliko zadnjih dana života, samo za stare,

samo za onkološke bolesnike, ili samo u udaljenim bolnicama ili centrima u koje se

smještavaju bolesnici „za koje se više ništa ne može učiniti“.

Zato je bitka za palijativnu medicinu i palijativnu skrb u našoj zemlji bitka

protiv naših predrasuda i neznanja, ali i bitka za ĉovjeĉnost i kvalitetu života do kraja,

što zaslužuje svaki ĉovjek.

U cilju što kvalitetnije i sveobuhvatnije rasprave o mogućnostima organizacije

palijativne skrbi u našoj zemlji te daljnje senzibilizacije javnosti o ovom problemu, Centar za

palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta

Sveuĉilišta u Zagrebu je u suradnji s brojnim drugim organizacijama, institucijama i

pojedincima organizirao Hrvatski tjedan palijativne skrbi (7-14. listopada 2012. godine), a

pod sloganom „Ĉini dobro, osjećaj se dobro“.

Potporu ovoj aktivnosti dali su izmeĎu ostalih i predsjednik Republike Hrvatske

prof.dr.sc. Ivo Josipović, ministar zdravlja Republike Hrvatske prof.dr.sc. Rajko Ostojić,

predsjednik Hrvatske akademije znanosi i umjetnosti akademik Zvonko Kusić i mnogi

drugi.

Osnovna je ideja ove aktivnosti bila prikazati i povezati brojne „otoĉiće“ u našoj

zemlji koji su primjeri dobre prakse u palijativnoj skrbi, znajući da sustav ne ĉine samo

zgrade i kreveti, nego prvenstveno timovi koji brinu o ljudima.

Hrvatski tjedan palijativne skrbi okupio je stručnjake i volontere iz cijele Hrvatske,

tako da je održano više od šezdeset aktivnosti u brojnim hrvatskim gradovima i selima,

a zbog interesa koji je bio iznad svih očekivanja organizatora aktivnosti su se održavale

zapravo tijekom cijelog mjeseca i prerasle su dogaĎanja u sklopu tjedna.

Pokazana je zajednička snaga i entuzijazam za ovaj civilizacijski iskorak i spremnost

našeg društva za kvalitetniju skrb o osobama koje boluju od neizlječivih bolesti i članovima

njihovih obitelji. Više je puta naglašavano kako se čovjekom ne postaje samo roĎenjem,

nego i činjenjem, te da je zato važno činiti dobro kako bismo se dobro i osjećali. Socijalna

osviještenost, ali i naša javnost, čini se da postaje svjesna o kakvom se problemu radi i da

stvaranje ili realiziranje ovog područja medicine nije dogaĎaj nego proces koji tek treba

krenuti na svim razinama: od primarne zaštite s mobilnim palijativnim timovima u kućnim

posjetama, odjela palijativne medicine u bolnicama i bolničkih palijativnih timova,

regionalnih centara, centara izvrsnosti, edukacije volontera i njihovog uključivanja u hrvatski

zdravstveni sustav i dr.

U tekstu koji slijedi navest ćemo samo neke od dogaĊanja koji su održani u Hrvatskom

tjednu palijativne skrbi, a naglašavamo da je često u jednom danu bilo i više od deset

dogaĎanja u raznim dijelovima Hrvatske, što je zaista pokazalo snagu, volju i entuzijazam

pojedinaca, udruga i institucija za implementacijom palijativne medicine i palijativne skrbi u

zdravstveni sustav naše zemlje.

U Trstu (Italija) održan je 1. listopada sastanak struĉnjaka iz Italije, Austrije, Slovenije

i Hrvatske koji se bave lijeĉenjem boli i palijativnom skrbi, a s ciljem daljnjeg stručnog

povezivanja, osmišljavanja zajedničkih projekata, edukativnih aktivnosti i skupova. Na ovom

je sastanku dana potpora aktivnostima CEPAMET-a te je donesena odluka o organizaciji

meĊunarodnog kongresa o palijativnoj skrbi u Opatiji od 21-23. rujna 2013. godine. Na

ovom se skupu planira aktivno sudjelovanje oko 200-300 stručnjaka iz spomenute četiri

zemlje, a posebno je bilo lijepo čuti kolege iz Austrije koji su održali cijelo „predavanje“ o

aktivnostima na području palijativne skrbi u Hrvatskoj te izrazili želju da organizacijom skupa

u Opatiji daju punu podršku ulasku naše zemlje u Europsku Uniju.

Zaklada Sandra Stojić u Kutini je 4.10.2012. godine obilježila Hrvatski tjedan palijativne

skrbi javnom tribinom pod nazivom „Čini dobro, osjećaj se dobro“. Govorilo se o

organizacijskim oblicima palijativne skrbi i važnosti lokalne zajednice u brizi i potpori

pacijentima i njihovim obiteljima. Zaklada Sandra Stojić prva je zaklada za palijativnu skrb u

u Hrvatskoj. U dvije godine od osnivanja požrtvovnim radom osnivača i brojnih volontera

Zaklada je prva u Hrvatskoj osnovala i Centar za palijativnu skrb u obitelji. Mobilni timovi

Zaklade u koje su uključeni liječnici, medicinske sestre i volonteri obilaze obitelji teško

oboljelih graĎana i pružaju im sve oblike medicinske i duhovne pomoći te pomažu u

rješavanju pravnih, socijalnih i ostalih problema s kojima se suočavaju pacijenti i obitelji u

teškim i iznenadnim situacijama za koje uglavnom nisu pripremljeni.

Na tribini je dr. Vladimir Mičetić, zamjenik gradonačelnika Kutine, zahvalio Zakladi i

njezinim volonterima na dosadašnjem radu, te im posebno čestitao na uspjesima obzirom da

palijativna skrb još uvijek nije dio zdravstvenog sustava. „Kutina, odnosno Zaklada je

pokazala kako se može pomoći i pružiti ljudska potpora teško bolesnim sugraĎanima i

njihovim obiteljima.“, naglasio je dr. Mičetić. Dr. Vlasta Vučevac, dopredsjednica Hrvatskog

društva za palijativnu medicinu HLZ-a, izvjestila je kako je u tijeku izrada prijedloga

strateškog plana palijativne skrbi u Ministarstvu zdravlja RH. Naglasila je izmeĎu ostalog i

kolika je važnost rada ovakve Zaklade u manjoj sredini, koja je primjer dobre prakse i za

ostale u Hrvatskoj, osobito zbog činjenice da se poštuje želja većine bolesnika da budu u

svojim zadnjim danima sa svojim obiteljima. Istaknula je to i Biserka Stojić, predsjednica

Zaklade Sandra Stojić, koja je izmeĎu ostalog rekla i sjedeće: „To je nepoznata situacija i za

pacijente i članove njihovih obitelji. Zato smo osnovali mobilne timove za pružanje pomoći i

potporu oboljelima i pacijentima, kako bi zadnji dani života bili dostojanstveni. Naši volonteri

moraju biti spremni na specifičan način rada. Moraju biti pripremljeni, moraju izaći s nama u

obitelji. Moramo ih upoznati s čime se susreću, jer su to teške situacije koje treba rješavati od

samih početaka odnosa u obitelji, prihvaćanja bolesti i brojnih drugih problema. Govorenje o

smrti, odnosno zadnjim danima života čovjeka, nije toliko strašno, koliko mi te predrasude

nosimo u sebi. Treba govoriti o životu, a ne o smrti. Mi govorimo o životu.“ Razina svijesti o

palijativnoj skrbi nije dovoljno razvijena u društvu i lokalnim zajednicama. Na kraju tribine je

poručeno kako životu ne treba dati više dana, nego zadnjim danima više života.

U psihijatrijskoj bolnici „Sveti Rafel“ u Strmcu održan je 4.10.2012. godine

cjelodnevni simpozij o palijativnoj skrbi, na kojem su uz iznimno veliku posjećenost

slušatelja kao predavači sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske i Italije.

Na kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) održanom u

Bolu na Braĉu od 4-6. listopada 2012. godine, održano je nekoliko predavanja i radionica o

palijativnoj skrbi, s naglaskom na važnost obiteljskog liječnika u multidisciplinarnom timu.

U nedjelju, 7.listopada 2012. godine, na Cvjetnom trgu u Zagrebu organiziran je

informativni štand, na kojem su sudjelovali predstavnici CEPAMET-a, Centra za

koordinaciju palijativne skrbi u Gradu Zagrebu – Ustanova za zdravstvenu njegu u kući i

predstavnici palijativnog tima pri Franjevačkom svjetovnom redu. Tom su prilikom uz

dijeljenje promotivnih materijala brojnim zainteresiranim graĎanima, ostvareni i neposredni

kontakti i razgovori sa stotinama pojedinaca, a ovu su aktivnost izmeĎu ostalih podržali i

pridružili joj se i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetrnosti akademik Zvonko

Kusić, akademkinja Vida Demarin i prof. Boris Svrtan s Akademije dramskih umjetnosti

Sveučilišta u Zagrebu sa svojom grupom studenata.

Unatoč činjenici da je 8.12. 2012. godine bio državni praznik (Dan neovisnosti),

velika dvorana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Šalata 4) bila je ispunjena do

posljednjeg mjesta, a od jutarnjih do večernjih sati održano je nekoliko različitih dogaĎanja.

Tom prigodom je izmeĎu ostalog promovirana knjiga Palijativna skrb - mostovi

nade i ĉovjeĉnosti (urednici Veljko ĐorĊević, Marijana Braš i Lovorka Brajković), u

kojoj su prikazani različiti primjeri dobre prakse u našoj zemlji te je prevedena i europska

Bijela knjiga o standardima i normativima u hospicijskoj i palijativnoj skrbi. Knjiga je

zajednički rad preko stotinu autora (liječnika raznih specijalnosti, pacijenata oboljelih od

neizlječivih bolesti i članova njihovnih obitelji, duhovnika, psihologa, socijalnih radnika,

volontera i dr. U ovoj knjizi koja je zajednički produkt svih struka, ali i volontera, iznose se

pozitivna iskustva iz svih krajeva naše zemlje (Istre, Koprivnica, Kutina, Osijek, Čakovec,

Rijeka, Split, Varaždin, Gospić i dr. ) U knjizi autori naglašavaju potrebu i želju da se što prije

učini civilizacijski iskorak i implementacija palijativne skrbi u zdravstveni sustav, kako

bismo pomogli onima koji boluju od neizlječivih bolesti. Entuzijazam i volonterstvo bez

implementacije u zdravstveni sustav brzo se potroše i nisu sami sebi svrha.

Promociju knjige vodio je iznimno dinamično i zanimljivo g. Vojo Šiljak. O samoj

knjizi, ali i o aktualnom stanju palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj govorili su i

predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić i

akademkinja Vida Demarin.

Neke dijelove iz knjige predstavilo nam je četvoro studenata 5. godine Akademije

dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu pod umjetničkim vodstvom prof. Borisa Svrtana,

poznatog glumca i redatelja koji se u jednom trenutku i pridružio svojim studentima.

Posebno je zanimljivo bilo kada je jedan od studenata pročitao tekst iz knjige koji je

napisao fra Zvjezdan Linić, koji je i sam nazočio promociji te je kasnije i komentirao svoj

tekst. IzmeĎu ostalog je u njemu napisao:

Kao svećenika uvijek me Isus nadahnjuje za ljubav, onu pravu i djelotvornu, prema

čovjeku, a osobito prema onima koji su zaista čitavim svojim bićem upućeni na potrebe

drugih jer sami sebi ne mogu puno pomoći... Dirljiva je epizoda susreta Isusa s čovjekom

uzetim koji je 38 godina bolovao i čekao svoj red na ozdravjenje na ribnjaku Bethzatha kod

Ovčjih vrata (usp. Iv 5,1-18). Mnoštvo bolesnika je čekalo trenutak kad se uzgibala voda u

ribnjaku i pohrlilo u vodu, jer je tada prvi ozdravljao. Vjerovalo se da je u tom času Bog na

neki način dotaknuo tu vodu i da je ona primala božansku moć ozdravljenja. Ovaj je čovjek

već u stanovitom smislu izgubljen slučaj budući da si više ne može pomoći. Drugi stignu prije

njega do vode. On rezignirano čeka. Isus u svojem zemaljskom životu često nailazi na najteže

slučajeve. Kao da je to njegova specijalnost. Ondje gdje se ljudski više ništa ne može,

nastupa Isus. Tako i sada. Pristupa ovom čovjeku i razgovara s njime. Možda je to upravo i

njegova prva i glavna terapija. Ima za čovjeka vremena. Želi doznati što mu je, kako se

osjeća. Želi čuti čovjeka. To je nešto što ljudi lako zaboravljaju. Vjerojatno već dugo nitko

ozbiljno nije s ovim čovjekom razgovarao. Za njega se više nitko ne interesira. I danas ljudi

često nemaju vremena za druge, a nažalost čak ni za one za koje smo odgovorni i za koje

bismo morali naći vremena. Već je to divna terapija osjetiti da netko ima vremena za mene.

Već bismo na taj način mogli ublažiti mnoge rane u ljudskim srcima. Evanđelisti često ističu

da se Isus znao zaustaviti uz pojedine ljude. Oko njega su bile uvijek mase svijeta, međutim,

kad je trebalo, Isus je znao darovati svoju ljubav i pažnju pojedinom čovjeku... „

Nakon promocije knjige, poznati europski eksperti iz podruĉja palijativne medicine i

gerijatrije prof.dr. Rudolf Likar i dr. Georg Pinter održali su izlaganja o modelu

palijativne skrbi i gerijatrije u Austriji, nakon čega je otvorena i kvalitetna rasprava.

U poslijepodnevnim satima održano je niz predavanja o pojedinim aspektima

palijativne skrbi (od kontrole simptoma do žalovanja i kvalitete života), sa sudjelovanjem

vodećih hrvatskih stručnjaka na ovom području. Moderator ovih predavanja bila je dr. Vlasta

Vučevac.

U utorak, 09.10.2012. obilježavanje Hrvatskog tjedna palijativne skrbi započelo je stručnom

tribinom Palijativna medicina u psihijatriji koju je predvodila doc. dr. sc. Marijana Braš u

Psihijatrijskoj bolnici "Sv. Ivan", Zagreb. Nakon uvodnih predavanja otvorena je zanimljiva rasprava o

mogućnostima razvoja palijativne skrbi u psihijatrijskim ustanovama.

Istog je dana u Koprivnici održano niz zanimljivih aktivnosti, od kojih posebno

ističemo „Dan otvorenih vrata“ Dnevnog boravka za palijativne bolenike u Općoj bolnici „Dr.

Tomislav Bardek“.

Studenti Medicinskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu održali su u CEPAMET-u

radionicu o palijativnoj skrbi, a pohvaljujemo grupu studenata i mladih liječnika (osobito dr.

Nikolinu Antoniju Domokuš i dr. Adisa Keranovića), koji su se kao volonteri aktivno

uključili u organizaciju brojnih aktivnosti tijekom tjedna.

U srijedu, 10.10. 2012. godine, održana je u CEPAMET-u radionica Centra za

koordinaciju palijativne skrbi u Gradu Zagrebu – Ustanove za njegu u kući i

Franjevaĉkog svjetovnog reda (koordinatori dr. Andreja Miškulin i Blaženka Eror Matić), a

u Osijeku je održana tribina pod nazivom „5 do 12“ (AL MARIM JA) u organizaciji

udruge Palia-Centar, udruge Marimo, Doma zdravlja Osijek i Franjevaĉkog svjetovnog

reda.

Na četverosatnoj radionici održanoj 11.10.2012. u CEPAMET-u prikazani su

razliĉiti aspekti u radu s djecom oboljelom od zloćudnih bolesti, s naglaskom na važnost

razvoja pedijatrijske palijativne skrbi u Hrvatskoj. IzmeĎu ostalog je prikazan film o kampu

za djecu koja su preboljela maligne bolesti udruge Krijesnica, a psihologica iz KBC Zagreb

Marina Grubić, prof., održala je radionu o psihološkog podršci djetetu u terminalnoj fazi

bolesti i njegovoj obitelji. Nakon toga je održana i bogata voĎena rasprava o zbrinjavanju

teško bolesnog i umirućeg djeteta u našim bolnicama, koju su moderirali Zoran Cipek,

predsjednik udruge Krijesnica i Marina Grubić, prof.

Sanela Janković-Marušić je održala i predavanje o ulozi terapije pokretom i plesom

kod bolesnika s neizlječivim bolestima.

Obzirom na dugogodišnju kvalitetnu suradnju na području palijativne skrbi, održana

je i promocija 100-tog broja stručnog medicinskog časopisa „Medix“. Tom prilikom istaknuto

je kako uz proslavu svog stotog jubilarnog broja „Medix“ bilježi i svojevrsnu punoljetnost -

18 godina postojanja! Prvi broj „Medixa“ izašao je 1994. godine, a u kontekstu kontinuirane

povezanosti s palijativnom medicinom zanimljiva je koincidencija da je te iste godine

utemeljeno Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb Hrvatskog liječničkog zbora, te da

je u Hrvatskom liječničkom zboru održan i prvi hrvatski Simpozij o hospicijskoj i palijativnoj

skrbi. „Medix“ je tijekom svih ovih osamnaest godina iscprno pratio zbivanja povezana s

razvojem palijativne skrbi u našoj zemlji, a od 82.-100. broja redovito je i bez iznimke iz

broja u broj objavljivao tekstove vezane uz palijativnu skrb. Na ovoj svečanoj i lijepoj

promociji „Medixa“, uz glavnog urednika Dragana Bralića, govorila je i gost-urednik 100-tog

broja prof. dr. sc. Ana Planinc-Peraica iz Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu, jer je vodeća

tema broja bila hematologija i transfuzijska medicina, a dr. Maša Bulajić je napravila i osvrt

na 18 godina Medixa, o čemu je i pisala u ovom broju. Istog je dana prvi puta predstavljen i

101. broj „Medixa“, posvećen Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama, u kojem je

takoĎer i tekst suradnika CEPAMET-a o palijativnoj skrbi kod oboljelih od demencije.

Istog je dana (11.10.) na Klinici za dermatovenerologiju KBC Zagreb održano

predavanje o komunikaciji u medicinskom timu, sa bogatom i iznimno zanimljivom

raspravom. Uz predavače iz CEPAMET-a (prof. dr.sc. Veljko ĐorĎević, doc.dr.sc. Marijana

Braš, dr.sc. Lovorka Brajković, prof.), govorio je i prof.dr.Trevor Walker iz Londona, koji je

prenio svoja iskistva o podučavanju o komunikacijskim vještinama zdravstvenih

profesionalaca u Velikoj Britaniji.

U popodnevnim satima je na stadionu NK Zagreb održana je nogometna utakmica

izmeĊu hrvatske svećeniĉke reprezentacije i reprezentacije hrvatskih lijeĉnika CRO

DOC's. U kvalitetnoj utakmici, za koju se odmah odazvalo pozivu organizatora više od

trideset liječnika iz svih krajeva naše zemlje, rezultat je bio 3:3, a bilo je pravo uživanje

gledati kolege koji su na ovaj način podržali akciju „Čini dobro, osjećaj se dobro“.

Na kraju ovog dana održano je u Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

inspirativno predavanje profesora Trevora Walkera sa St Mary's University College,

Twickenham, London o ulozi kazališta u zdravstvu. Zanimljivo predavanje o

mogućnostima korištenja glumaca u edukaciji zdravstvenih profesionalaca i javnosti o

komunikaciji u medicini i zdravstvu pobudilo je velik interes studanata i profesora Akademije

dramske umjetnosti, koji su postavljali brojna pitanja. Ovo je predavanje bilo i prilika da se

još jednom predstavi potpisan sporazum o suradnji izmeĊu CEPAMET-a i tri

umjetniĉke akademije, kao i nekoliko zajedničkih aktivnosti s kojima je već započela ova

suradnja (edukacija simuliranih pacijenata, zajednička priprema edukativne predstave o boli,

zajedničko organiziranje kongresa o znanosti i umjetnosti u medicini i dr.).

U Primoštenu je u sklopu 6. Hrvatskog kongresa o Alzheimerovoj bolesti s

meĊunarodnim sudjelovanjem održano nekoliko predavanja o palijativnoj medicini i

palijativnoj skrbi za oboljele od demencije i članove njihovih obitelji, a osobito ističemo

izlaganja dr. Vlaste Vučevac i dr. Nataše Klepac.

U sklopu Hrvatskog tjedna palijativne skrbi od 12. do 14. listopada 2012. održan je i

struĉni sastanak bolniĉkih farmaceuta u Bolu na Braĉu. Voditeljica edukacije iz palijatvne

medicine bila je dr. Vlasta Vučevac. Nakon opsežnog i vrlo poučnog izlaganja dr. Vučevac,

uslijedila je interakcija i rasprava o stanju palijative u bolničkom okruženju te ulozi bolničkih

farmaceuta. Zaključak sastanka je da u bolniĉke timove palijativne skrbi obavezno treba

ukljuĉiti bolniĉkog farmaceuta jer je najkompetentniji u informiranju i savjetovanju

pacijenta o:- lijekovima,načinu djelovanja, nuspojavama i interakcijama, - načinu suzbijanja

ili ublažavanja nuspojava te enteralnoj i parenteralnoj prehrani. Bolnički farmaceut se

primjerenom komunikacijom najlakše približava teško bolesnom pacijentu i može imati

dovoljno vremena za komplementarnu psihoemotivnu podršku.

U petak, 12.listopada 2012. godine, održana je u Osijeku tribina o ulozi obiteljskog

liječenika u palijativnoj skrbi (voditeljica je bila dr. Lidija Šturman Prlić), a u organizaciji

Franjevačkog svjetovnog reda.

Vrlo zanimljiva rasprava odvijala se i u petak, 12. listopada, na okruglom stolu

održanom u CEPAMET-u, a s temom Kontrola kvalitete u palijativnoj medicini. Izneseno

je niz ideja i savjeta, a rasprava je bila vrlo konstruktivna i argumentirana. Moderirali su je

ravnatelj Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi dr. Renato

Mittermayer, i prof. dr. sc. Jasna Mesarić, dr.med., pomoćnica ravnatelja. Zaključeno je da je

potrebno što prije formirati Povjerenstvo za palijativnu skrb pri spomenutoj Agenciji, što

je nakon samo nekoliko dana i uĉinjeno.

Predstavnici CEPAMET-a posjetili su u petak, 12. listopada i prostore Ustanove za

palijativnu skrb „Marija Krucifiksa Kozulić“ u Rijeci, gdje su razgovarali sa riječkim

nadbiskupom mons. dr. Ivan Devčićem o ovom izrazito vrijednom projektu, a predstavljene

su i knjige prof.dr.sc. Guliana Ljubičića o duhovnosti i suicidalnosti. Nakon iznimno ugodne

rasprave predloženo je da se buduća edukacija duhovnika u palijativnoj skrbi u organizaciji

CEPAMET-a održava upravo u Rijeci.

U subotu, 13. listopada 2013. godine, održana je u Zajednici Talijana grada Rovinja

u organizaciji CEPAMET-a i Istarske županije cjelodnevna radionica pod nazivom

„Kako vrednovati i regulirati pružanje palijativne skrbi?“

Ovu je aktivnost moderirao dr. Aleksandar Džakula, s ciljem da se kroz analizu

postojećih modela pružanja palijativne skrbi prepoznaju kritična mjesta koja je potrebno

stručno, pravno i organizacijski dodatno regulirati. Predstavljen je pregled iskustava razvoja

palijativne skrbi u Istri, kao i nekoliko inicijativa i projekata u Zagrebu, a održana je i

radionica o procesima, kriterijima i normama u palijativnoj skrbi.

Hrvatski tjedan palijativne skrbi kontinuirano je predstavljan na informativnom

štandu konferencije pod nazivom Inovativna zdravstvena inicijativa (IZ!) , koja se od 12-

14. listopada održavala u Rovinju. iZ! konferencija (prva meĎunarodna konferencija u

organizaciji Hrvatske udruge inovativnih proizvoĎača lijekova- CARPC) bila je prvenstveno

namijenjena svima koji sudjeluju u kreiranju organizacije i financiranja zdravstvenih sustava,

predstavnicima udruga pacijenata, stručnjacima koji se bave područjem lijekova i procjene

zdravstvenih tehnologija, osiguravateljima i farmaceutskoj industriji. Konferencija je okupila

više od osam stotina sudionika, izmeĎu ostalog vodeće stručnjake iz državnih institucija,

privatnog sektora, udruga i svih ostalih zainteresiranih strana za zdravstvo iz zemlje, regije i

Europske unije, koji su kroz zajednički dijalog, svojim znanjem i iskustvom omogućili bolje

razumijevanje budućih i neminovnih promjena u zdravstvenim sustavima Republike

Hrvatske, susjednih zemalja i Europske Unije. Pored stručnog dijela programa, u sklopu

konferencije organizirana je i aktivnost humanitarnog karaktera s ciljem ukazivanja na

problematiku i mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi najtežih bolesnika, i to putem

projekta “Čini dobro, osjećaj se dobro” CEPAMET-a. Hrvatska udruga inovativnih

proizvoĎača lijekova pridružila se kao partner u dijelu projekta koji se odnosi na

opremanje multimedijskog edukacijskog centra CEPAMET-a za zdravstvene profesionalce,

volontere, oboljele i članove njihovih obitelji donacijom od 242.000 kn.

U subotu je u večernjim satima na konferenciji IZ! izvedena predstava pod nazivom

„Priĉe o raku“ (Cancer Tales), koju je režirao prof.dr. Trevor Walker iz Londona. Šest

izvrsnih engleskih glumaca predstavili su kroz ovu predstavu brojne izazovne situacije u

komunikaciji s onkološkim bolesnicima i članovima njihovih obitelji. Ovo je jedna od

najpoznatijih edukacijskih predstava u svijetu koja ima za cilj edukaciju zdravstvenih

profesionalaca, a osobito onkologa, jer je pokazano da su ovi suvremeni načini podučavanja

puno efikasniji od npr. plenarnih predavanja, a osobito na području komunikacijskih vještina.

Nakon održane predstave u punoj dvorani kongresnog hotela nastupila je gotovo potpuna

tišina, a na licima brojnih sudionika moglo se vidjeti zaprepaštenje, suze ili nijemi pogledi.

Posebno je bilo zanimljivo kasnije raspravljati s kolegama onkolozima o tome koliko često

nismo ni svjesni težine posla koji obavljamo i činjenice da riječi često imaju vrlo snažan

učinak, nerijetko i snažniji od skalpela.

U nedjelju, 14. listopada, na kongresu Hrvatske udruge kardioloških medicinskih

sestara u Opatiji, održan je blok predavanja o komunikacijskim vještinama i palijativnoj

skrbi za gerontološko-kardiološkog bolesnika. Medicinske sestre imaju jednu od vodećih

uloga u palijativnoj skrbi, a udruga kardioloških medicinskih sestara na čelu s Anom Ljubas,

VMS, kontinuirano daje potporu u aktivnostima CEPAMET-a od samog osnutka. Uvodno

izlaganje održao je prof.dr.sc. Juan Mezzich, predsjednik MeĎunarodnog udruženja za

medicinu usmjerenu osobi (ICPCM).

Prof. Mezzich je izmeĊu ostalog objavio i odluku ICPCM o održavanju prvog

svjetskog kongresa u Zagrebu u studenom 2013. godine, pod nazivom „Zdravstvena

edukacija usmjerena prema osobi“. Ova je odluka iznimno veliko priznanje dosadašnjim

ativnostima CEPAMET-a na ovom području. Zbog spomenutog je kongresa u ponedjeljak,

15. listopada 2013. Godine, prof. dr. Juana Mezzicha s predstavnicima CEPAMET-a primio i

predsjednik RH prof.dr.sc. Ivo Josipović te predsjednik HAZU akademik Zvonko

Kusić.

U ponedjeljak 15. listopada 2012. u dvorani Muzičke akademije Sveučilišta u

Zagrebu održan je Koncert tri akademije, na kojem su nastupili studenti Muzičke akademije

Sveučilišta u Zagrebu. Prije početka prekrasnog koncerta prof. dr. sc. Juan Mezzich održao je

kratko predavanje, nakon čega je skup pozdravio i dekan Muzičke akademije prof.dr.sc.

Mladen Janjanin, koji je zapravo već zadnje tri godine glavni promotor povezivanja

umjetničkih akademija s Medicinskim fakultetom. Na ovom je skupu kratko predstavljen i

meĎunarodni kongres koji će se održati od 18-21. travnja 2013. godine u Dubrovniku, a

koji će kao glavne teme imati uloge znanosti i umjetnosti u medicini usmjerenoj prema

osobi.

Tijekom cijelog tjedna održan je niz medijskih dogaĊanja posvećenih palijativnoj

skrbi, pa ovim putem zahvaljujemo i svim novinarima koji su nas podržali i prepoznali

važnost ove inicijative. Mediji su prepoznati kao iznimno važan partner u senzibilizaciji

javnosti o palijativnoj skrbi, osobito u zemlji u kojoj je još puno neznanja i predrasuda

o ovom podruĉju.

Što reći u zaključku? Smaramo da je Hrvatski tjedan palijativne skrbi bio iznimno

uspješna inicijativa, koja je pokazala zrelost i spremnost hrvatske zajednice za implementaciju

palijativne skrbi i palijativne medicine u hrvatski zdravstveni sustav.

Zahvaljujemo se svim suradnicima na ovom projektu, a posebno se želimo zahvaliti i

kolegici Ani Jurasic iz agencije „Penta“, koja je sa svojim kolegama iznimno profesionalno

ali i iz veliki entuzijazam koordinirala brojne aktivnosti.

Jesmo li danas spremni za novu praksu, u kojoj će čovječnost biti iznad svega, bez

obzira u kojoj se etapi života ili nadolazeće smrti bolesnik nalazio. Jer i smrt je dio odlazećeg

života, ali još uvijek život, a mi se trebamo boriti za život do kraja. Palijativna skrb i

palijativna medicina podrazumijeva brigu o dostojanstvu osobe koja umire i onih koji

ostaju.

Svijest o tome da pomažući drugima pomažemo i sebi živi i kod naših

profesionalaca i volontera, samo ju treba staviti u okvire zdravstvenog sustava.

CEPAMET očekuju brojne aktivnosti vezane uz edukaciju i istraživanja, s kojima će

se započeti već u prosincu 2012. godine, a u siječnju će započeti održavanje

poslijediplomskog tečaja stalnog medicinskog usavršavanja prve kategorije o osnovama

palijativne skrbi.

Svi zainteresirani su dobrodošli da nam se pridruže u našim aktivnostima , jer u

ovom projektu nema suvišnih i/ili nepotrebnih ljudi.

Završavamo ovaj tekst s pismom neurologa iz KBC Osijek, mr. sc. Darka Šimuna

Vukašinovića Soljaĉića:

Dragi palijativci Hrvatske i svijeta!!

Evo jednostavne poruke iz mog kutića:Kada bi u mojoj Županiji postojala bolnica koju bi

vodila Crkva ili Centar palijativne medicine i koja bi se brinula o najtežim bolesnicima

(bolnica palijativne skrbi npr.) odmah bih prešao raditi tamo. Na Neurologiji sam 18 godina.

Kada kažete Neurologija pred vama je već slika komatoznih bolesnika ili onih sa CVI, tako

teškim da su nepokretni, ne govore i ne gutaju, inkontinentni; ili onih sa ALS-om koji

razumiju sve, ali njihovi živci sve manje prenose naloge, osobito za kretanje i disanje; ili onih

„multiplaša“ koji ne hodaju, ukočeni su, vrlo teško govore i pogled im bježi, a nedostatak

ravnoteže prikuje ih za krevet; ili distrofičara koji još dosta pričaju i razumiju, ali tanki

mišići, ne drže ih više uspravno i ne pokreću ih u svijet; ili pacijenata sa tumorima mozga koji

nezaustavljivo gase svjetla u mozgu....Kada kažete Neurologija, često dolaze slike patnje,

inkontinencije, kopnjenja u krevetu i sporog tihog odlaženja iz ovozemaljskog svijeta.

Volio bih prijeći iz ovog ledenog izmjerenog liječenja, omeđenog satima, normama,

zadacima, smjenama, brojevima, novcima. Volio bih liječiti bolesnike zabrinutošću,

dostojanstvenošću, toplim, veselim riječima, ljubavlju za svakog kao da mi je najbliži rod.

Zato što su ljudi. Zato što su u životu naišli na opakog napadača, u trenutku slabijeg

imuniteta, slabije razvijenim neuronima, slabijih socijalnih i materijalnih uvjeta ili

mladalačkom neopreznošću. Ali su i dalje ljudi, a ne tijela. Dok se takva Bolnica svjetla i

topline ne izgradi i dalje ćemo uz medikamente i instrumente liječiti i toplim riječima nade,

podrške, hrabrenja - koliko stignemo, koliko nam namještenici sistema dozvole.

doc.dr.sc. Marijana Braš, dr.med., dr.sc. Lovorka Brajković, prof., prof.dr.sc. Veljko

ĐorĊević, dr.med.

Osobita nam je čast i zadovoljstvo pozvati Vas na aktivno sudjelovanje na Prvom

meĊunarodnom kongresu “Person in medicine and healthcare –Science and Art” te na Trećem

hrvatskom kongresu o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji s meĊunarodnim sudjelovanjem

(Dubrovnik, 18.4.2012. – 21.4.2013.godine). Ovim znanstveno-stručnim skupom željeli bismo

promovirati suradni odnos izmeĊu struĉnjaka razliĉitih profesionalnosti, povezujući znanost i

umjetnost u medicini. Organizatori skupa su Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske

vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za zaštitu i unaprjeĎenje

mentalnog zdavlja HLZ-a, uz suorganizaciju MeĎunarodnog udruženja za medicinu usmjerenu osobi

(ICPCM), Ukrajinskog udruženja za bol (UASP), Muzičke Akademije Sveučilišta u Zagrebu,

Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u

Zagrebu.

Organizacijski odbor skupa: Veljko ĐorĎević (predsjednik), Lovorka Brajković, Marijana

Braš, Mladen Janjanin, Lukasz Konopka, Patricia Scherer, Elizabeth Zimmerman.

Teme kongresa:

- Medicina usmjerena prema osobi;

- Komunikacija u medicini i zdravstvu;

- Znanost i personalizirana medicina (neuroznanost, genetika, translacijska medicina i dr.);

- Umjetnost u medicini usmjerenoj osobi (glazba, kazalište, film, slikarstvo, skulptura,

primijenjena umjetnost i dr.);

- Uloga znanosti i umjetnosti kod djece s posebnim potrebama (gluhi, slijepi, osobe s

intelektualnim poteškoćama, osobe s tjelesnim invaliditetom i sl.);

- Znanost, kliničke vještine i umjetnost u prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji i mentalnom

zdravlju;

- Sveobuhvatan pristup u tretmanu psihijatrijskih poremećaja (anksiozni poremećaji, poremećaji

raspoloženja, ovisnosti, poremećaji ličnosti, shizofrenija, somatoformni poremećaji,

emocionalni i ponašajni poremećaji kod djece i adolescenata i dr.);

- Multidisciplinarnost u kliničkoj medicini (interna medicina, onkologija, kirurgija, pedijatrija,

ginekologija, liječenje boli, palijativna skrb i sl.);

- Uloga volontera i udruga bolesnika.

Službeni jezici kongresa su engleski i hrvatski. Rok za predaju sažetaka je do 31. siječnja 2012, a

rok za ranu registraciju do 18.veljače 2013. godine. Sažetke možete slati na e-mail:

lovorka.brajkovic@yahoo.com, a sažetak ne smije imati više od 250 riječi. Prihvaćeni sažetci neće

biti lektorirani prije tiskanja.

Tehniĉki organizator: Penta d.o.o., I. Kršnjavoga 25, 10000 Zagreb, Hrvatska; telefon: (1) 462

86 07 ili 455 32 90, fax: (1) 455 32 84, e-mail kontakt: danijela.curcic@penta-zagreb.hr; web

stranica kongresa: www.penta-pco.com/PMH2013