PROGRAM STALNOG MEDICINSKOG USAVR[AVANJAstariweb.mef.hr/meddb/slike/pisac1/file2091p1.pdf · Krvarenje, anemija i tkivna oksigenacija, Strategija kontrole perioperacijskog krvarenja

SVEUÎLI[TE U ZAGREBUMEDICINSKI FAKULTET

PROGRAM STALNOGMEDICINSKOG USAVR[AVANJA

akademska godina 2009./2010.

Zagreb, 2009.

NakladaSveu~ili{te u Zagrebu, Medicinski fakultet

UrediliProf. dr. sc. Damir Nemet

Mario Cvek, dipl. nov.

Oblikovanje naslovniceAlma [imunec-Jovi}, akad. slikarica

Priprema za tisakDenona d.o.o., Zagreb

TisakDenona d.o.o., Zagreb

SADR@AJUVODNI DIO

Rije~ dekanice Program stalnog medicinskog usavr{avanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu za akademsku godinu 2009/10.

OBAVIJESTI I PRIJAVE

POPIS TEÂJEVAA) TEÂJEVI STALNOG MEDICINSKOG USAVR[AVANJA

ANESTEZIOLOGIJA .......................................................................................................................................................... 1DERMATOVENEROLOGIJA ............................................................................................................................................ 3FIZIKALNA MEDICINA ................................................................................................................................................... 4GENETIKA ........................................................................................................................................................................ 5GINEKOLOGIJA ................................................................................................................................................................ 6INFORMATIKA ................................................................................................................................................................ 8INFEKTOLOGIJA ............................................................................................................................................................... 9INTERNA .......................................................................................................................................................................... 9JAVNO ZDRAVSTVO ......................................................................................................................................................19KIRURGIJA ...................................................................................................................................................................... 21MIKROBIOLOGIJA ......................................................................................................................................................... 22NEUROKIRURGIJA ........................................................................................................................................................ 23NEUROLOGIJA ............................................................................................................................................................... 23OFTALMOLOGIJA ..........................................................................................................................................................30ONKOLOGIJA ...................................................................................................................................................................31ORTOPEDIJA ................................................................................................................................................................... 32OTORINOLARINGOLOGIJA ......................................................................................................................................... 35PEDIJATRIJA ................................................................................................................................................................... 36PSIHIJATRIJA .................................................................................................................................................................. 39RADIOLOGIJA ................................................................................................................................................................ 42TRANSFUZIJSKA MEDICINA ...................................................................................................................................... 42

B) INDIVIDUALNO OBRAZOVANJEINTERNA ........................................................................................................................................................................44PSIHIJATRIJA ..................................................................................................................................................................44RADIOLOGIJA ................................................................................................................................................................46

C) KOLEGIJI ZNANSTVENOG POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA IZ BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA KOJI SE MOGU POHA\ATI KAO TEÂJEVI STALNOG MEDICINSKOG USAVR[AVANJA ...........................................................................................................................................................48

Rije~ dekanice

Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu posjeduje dugu tradiciju i veliko iskustvo na podru~ju stalnoga medicinskog usavr{avanja odnosno stalnog profesionalnog razvoja doktora medicine. Stalnom edukacijom definiraju se kompetencije koje lije~nici moraju ste}i dodatnom edukacijom, a s tim u skladu sadràji i metode podu~avanja u raznim oblicima stalnog usavr{avanja. Pove}anjem kompetencija lije~nika unaprje|uje se sustav zdravstva, pobolj{ava zdravstvena skrb. Stalno medicinsko usavr{avanje dio je i eti~ke odgovornosti lije~nika.

Stalno usavr{avanje obuhva}a sve obrazovne mjere koje obnavljaju, razvijaju i pospje{uju spremnost lije~nika da pri-mjene ste~ena znanja, vje{tine i stavove u svakodnevnom ìvotu. Zato je usavr{avanje lije~nika bitno za osiguranje visokih standarda medicinske prakse. Da bi se to postiglo Svjetska federacija za medicinsku edukaciju definirala je standarde za pobolj{anje kvalitete u obrazovanju lije~nika prilago|ene Europskim uvjetima. U podru~ju stalnog profesionalnog razvoja doktora medicine moraju se definirati ciljevi u~enja, metode u~enja, planiranje i dokumentacija, mora se voditi ra~una o individualnom doktoru, izvo|a~ima trajnog obrazovanja, sadràju i resursima obrazovanja, evaluaciji metoda i kompetencija, organizaciji te trajnom obnavljanju aktivnosti stalnog profesionalnog razvoja.

Usavr{avanju lije~nika temeljenom na tim postavkama teì i program predloènih te~ajeva i drugih oblika usavr{avanja lije~nika na Medicinskom fakultetu. U programu su navedeni te~ajevi stalnoga medicinskog usavr{avanja, razvrstani po medicinskim disciplinama, mnogi od njih interdisciplinarni ili multidisciplinarni. Budu}i da me|u lije~nicima postoji interes i za predmete doktorskog studija, odre|ene predmete ponudili smo i u programu stalnog usavr{avanja. Neki se te~ajevi zbog velikog ranijeg zanimanja polaznika ponovno organiziraju i ove akademske godine.

Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu u svojim je programima diplomskih i postdiplomskih studija uspje{no primijenio postavke Bolonjskog procesa ~iji je cilj stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja. Nakon izvornih ciljeva u okviru Bolonjskog procesa promovirano je i cjeloìvotno u~enje, nu`no za izgradnju Europe budu}nosti. Razvoj cjeloìvotnog obrazovanja postaje sve zna~ajnija dimenzija sveu~ili{nog djelovanja. Na{ program stalnog usavr{avanja lije~nika uklapa se i u preporuke Europskog savjeta o trajnoj medicinskoj edukaciji te u strategiju Europske unije lije~nika specijalista (UEMS) o stalnom profesionalnom razvoju lije~nika. Pozivamo kolege lije~nike da izaberu sadràje za koje se zanimaju i uklju~e se u na{ edukacijski program.

Prof. dr. sc. Nada îke{

Dekanica Medicinskog fakulteta

Program stalnog medicinskog usavr{avanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu za akademsku godinu 2009/10.

Programom stalnog medicinskog usavr{avanja za slijede}u akademsku godinu s popisom i sadràjem te~ajeva i drugih oblika edukacije Fakultet prezentira dio poslijediplomske izobrazbe koja se odvija izvan redovitih poslijediplomskih studija, a sluì trajnoj izobrazbi lije~nika uz rad te time realizira ideju cjeloìvotnog u~enja.

Organiziranje i provo|enje trajne medicinske izobrazbe regulirano je Pravilnikom o stalnom medicinskom usavr{avanju, a Pravilnikom o mjerilima i na~inu kori{tenja posebnih prihoda regulirani su na~in financiranja i raspodjela sredstava ostva-renih odràvanjem te~ajeva. Administrativne poslove i rad sa strankama obavlja Odjel za stalno medicinsko usav{avanje Fakulteta.

Zadnjih godina kvantitativno i kvalitativno je unaprije|en sustav trajne medicinske izobrazbe na Medicinskom fakultetu. Zna~ajno je pove}an broja te~ajeva s mnogostruko ve}im brojem polaznika.

Kao i pro{lih godina Program obuhva}a dvije osnovne grupe te~ajeva. Jedno su te~ajevi izobrazbe lije~nika koje pojedina~no organiziraju klinike, zavodi, odnosno katedre Medicinskog fakulteta, a drugu grupu ~ine izabrani kolegiji doktorskog studija, tzv. granski usmjereni predmeti koje na ovaj na~in mogu poha|ati i polaznici koji nisu redoviti pola-znici poslijediplomskog doktorskog studija. U ovom obliku izobrazbe raspored odvijanja nastave donekle je razli~it od klasi~nih te~ajeva.

Treba istaknuti da sve vrste edukacije prolaze postupak recenzije, evaluaciju od strane Povjerenstva za stalno medicinsko usavr{avanje Fakulteta i kona~no odobrenje od strane Fakultetskog vije}a za pitanja poslijediplomske nastave (Slika 1).

Slika 1. Postupak prijave i odobravanja te~ajeva trajne medicinske izobrazbe na Medicinskom fakultetu u Zagrebu

Voditelji te~ajeva - nastavnici Medicinskog fakulteta u znanstveno nastavnom zvanju –

prijavljivanje te~aja

Nezavisna recenzija te~aja Odjel za stalno medicinsko usavr{avanje

Povjerenstvo za stalno medicinsko usavr{avanje - 18 ~lanova

Fakultetsko vije}e u sastavu za poslijediplomsku nastavu - odobrenje

te~aja

Prijava te~aja Hrvatskoj lije~ni~koj komoriSlanje obavijesti i realizacija te~aja

Izvje{}e o odrànom te~aju, anketa polaznika, ocjena, financijsko izvje{}e

Tendencija je Fakulteta da se u vremenu koje dolazi zna~ajan dio stalnog medicinskog usavr{avanja provodi putem Interneta. Ve} su organizirani i prvi Web te~ajevi trajne medicinske izobrazbe koji se prezentiraju putem Interneta na web-stranicama Fakulteta.

Sustav «mreè» poslijediplomskog u~enja

Kao sastavni dio poslijediplomske nastave, sustav trajne medicinske izobrazbe uklju~en je u tzv. “mreù” zajedno sa znanstvenim poslijediplomskim tj. doktorskim studijem i specijalisti~kim poslijediplomskim studijima, s ciljem da se studentima i drugim polaznicima omogu}i nesmetano kretanje kroz sve oblike poslijediplomske edukacije. Na slici 2. shematski je prikazan sustav «mreè» poslijediplomske edukacije.

Slika 2. Shema “mreè” cjelokupnog poslijediplomskog u~enja na Medicinskom fakultetu u Zagrebu

Zajedni~ko svim oblicima edukacije je stjecanje odgovaraju}eg broja bodova prema tzv. ECTS sustavu (Europski sustav prijenosa bodova, engl. European Credit Transfer System). Ovo bodovanje univerzalno se koristi u bilo kojem segmentu poslijediplomske edukacije kao mjera odslu{ane nastave, odnosno ocjena znanstvene i stru~ne aktivnosti. Polaznici tako mogu poha|anjem te~ajeva trajne medicinske izobrazbe ste}i odre|eni broj bodova (ECTS), koje im se priznaju i u okviru poslijediplomskih studija. Vjerujemo da se ova edukacijska “mreà” moè prikladno uklju~iti i u sustav organizirane nastave tijekom specijalizacije.

Polaznik trajne medicinske izobrazbe stje~e tako|er i bodove koje dodjeljuje Hrvatska lije~ni~ka komora i koji sluè za obnavljanje dozvole za rad.

Sve detaljnije informacije o sustavu stalnog medicinskog usavr{avanja na Fakultetu, Pravilnicima, mogu}nostima za nastavnike i polaznike te na~inu provo|enja izobrazbe moète na}i na web stranicama Fakulteta http://www.mef.hr/druga.php?strana=trajnoupisi odnosno zatraìti u Odjelu za stalno medicinsko usavr{avanje Fakulteta.

Prof. dr. sc. Damir NemetPredsjednik Povjerenstva za stalno medicinsko usavr{avanje

Doktorskistudij

Prijenos ECTSbodova

Trajna medicinskaizobrazba

Specijalisti~kistudiji

OBAVIJESTI

Ve} tradicionalno, zagreba~ki Medicinski fakultet izdaje Program stalnog medicinskog usavr{avanja s popisom i sadràjem te~ajeva te drugih oblika edukacije za sljede}u akademsku godinu 2009/2010.

Program obuhva}a tri osnovne skupine te~ajeva.

Pod A) su «klasi~ni» te~ajevi stalnog usavr{avanja koje pojedina~no organiziraju nastavnici, klinike, zavodi, odnosno katedre. B) te~ajevi individualnog usavr{avanja predstavljaju oblik medicinskog usavr{avanja kojim se u klinikama, klini~kim i drugim zavodima Fakulteta kroz odre|eno vrijeme i pod vodstvom mentora obavlja obrazovanje pojedinaca u uìm podru~jima klini~kih i drugih medicinskih struka. Tre}u skupinu C), ~ine kolegiji znanstvenog poslijediplomskog studija (doktorski studij Biomedicina i zdravstvo), tzv. granski usmjereni predmeti, koje Fakultet otvara i polaznicima koji nisu redoviti polaznici poslijediplomskog studija. To zna~i da svi zainteresirani, naravno uz uvjet da ispunjavaju stru~ne kriterije, mogu poha|ati izabrani kolegij pojedina~no kao te~aj stalnog usavr{avanja, tj. priklju~iti se redovitim polaznicima posli-jediplomskog studija. Pri tome polaznici trebaju uvaìti specifi~nosti poslijediplomskog studija, gdje je raspored odvijanja nastave te visina (cijena) kotizacije, razlikuju od klasi~nih te~ajeva.

Svi te~ajevi bodovani su; a) bodovima Hrvatske lije~ni~ke komore i koji polaznicima sluè za obnavljanje dozvole za rad (licence) te b) ECTS bodovima prema tzv. ECTS sustavu (Europski sustav prijenosa bodova, engl. European Credit Transfer System) i koji se polazniku priznaju u okviru znanstvenog poslijediplomskog studija iz biomedicine i zdravstva.

INFORMACIJE O TEÂJEVIMA

Za razliku od prija{njih godina, kada su se detaljnije informacije o svakom te~aju mogle dobiti putem tzv. preliminarne prijave na dopisnici priloènoj u Programu, od ove godine sve informacije o te~ajevima mo}i }e se prona}i na web-stranici Medicinskog fakulteta http://www.mef.hr/druga.php?strana=trajnoupisi.

Tamo }e biti vidljivo to~no vrijeme i mjesto odràvanja te~aja, visina kotizacije te na~ini uplate, rasporedi predavanja s temama, broj bodova te ostale potankosti. U privitku }e se nalaziti i pristupnica za sudjelovanje na odre|enom te~aju.

Termini odràvanja te~ajeva navedeni u knjiìci naj~e{}e su samo okvirni, tako da je mogu}a njihova promjena (na kasnije), ili u slu~aju nekih problema, moè se dogoditi da se te~aj uop}e ne odrì.

NAPOMENA: Kod ve}ine te~ajeva broj polaznika je ograni~en.Sve dodatne obavijesti zainteresirani mogu dobiti u Odjelu za stalno medicinsko usavr{avanje Medicinskog fakulteta,

gosp. Mario Cvek, tel. 45-66-966, fax. 45-90-270, e-mail: mcvekºmef.hr.

1

A) TEÂJEVI STALNOG MEDICINSKOG USAVR[AVANJA

ANESTEZIOLOGIJA

1. REGIONALNA ANESTEZIJA I ANALGEZIJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Kata [aki}

Broj satiUkupno 25 sati; predavanja 14, seminari 5, vje`be 4, uskla|ena rasprava 2

Sadràj predmetaNeurobiologija boli.- Farmakologija i klini~ka primjena lokalnih anestetika i analgetika. Integrirani pristup regionalne

anestezije i lije~enja boli. Centralni blok: novi koncepti i razmatranja. Lije~enje boli intratekalnom aplikacijom analgetika. Interkostalni nervni blok. Epiduralna anestezija i analgezija. Regionalna anestezija u ginekologiji i opstetriciji. Epiduralna analgezija u opstetriciji. Regionalna anestezija i analgezija u pedijatriji te u vanbolni~koj za{titi. Lije~enje boli – eti~ko pravni aspekti. Seminari, simulacije i vje`be: Periferni nervni blokovi gornjih i donjih ekstremiteta. Cervikalni simpati~ki blok. Interpleuralna anestezija. Pleksus Celiakus blok, lumbalni simapti~ki blok. Indikacija i kontraindikacije za PCA pumpe u lije~enju akutne i kroni~ne boli. Organizacijski modeli i komplementarne metode lije~enja boli. Vrijeme odràvanja

20. i 21. studeni 2009.

2. AUTOTRANSFUZIJA, TROMBOPROFILAKSA I PERIOPERACIJSKO KRVARENJE

VoditeljiProf. dr. sc. Kata [aki} i dr. sc. Branko Tripkovi}


Sadràj predmetaKrvarenje, anemija i tkivna oksigenacija, Strategija kontrole perioperacijskog krvarenja i anemije, Prijeoperacijska

priprema i kirur{ka hemostaza, Nove spoznaje o prijenosu kisika, Vrijednosti akutne normovolemijske hemodilucije, Primarna tromboprofilaksa u hospitaliziranih i ne hospitaliziranih bolesnika:algoritmi i protokoli, Trombofilija.priprema i perioperacijsko lije~enje, Patofiziologija perioperacijskog poreme}aja koagulacije u karcinoma, Radiolo{ka i UZV ocjena venske i plu}ne tromboembolije, Politrauma–hitna kirur{ka hemostaza i tromboprofilaksa, Gastrointestinalna krvar-enja-hitna stanja-postupak i lije~enje, Hitna stanja u porodni{tvu-krvarenje-tromboprofilaksa, Perioperacijsko krvarenje u transplantacijskoj kirurgiji, Transfuzija krvi: rizi~ni ~imbenik postoperativne bakterijske infekcije. Seminari, simulacije i vje`be Interaktivna radionica: Hipovolemija- akutna anemija i dijagnostika i lije~enje Intraoperacijska i poslijeoperacijska autotransfuzija, Projekcije i prezentacija aparata za intraoperacijsku i poslijeoperacijsku autotransfuziju. Radionica o tromboprofilaksi:rasprava o postupnicima u trombofiliji, u ortopediji,u kirurgiji, u ginekologiji i trudno}i, u neurokirurgiji, u onkologiji, u dnevnoj kirurgiji. Poslijeoperacijska akutna anemija i zara{tavanje rana, infekcije.Vrijeme odràvanja

12. i 13. oùjka 2010.

3. KRONI^NA BOL – PATOFIZIOLOGIJA, OSNOVNI PRINCIPI DIJAGNOSTIKE I LIJEÊNJA

VoditeljiProf. dr. sc. Vi{nja Majeri} Kogler, doc.dr.sc. Damir Petravi}, prim.dr. Marijana Persoli-Gudelj

Broj satiUkupno 24 sata; predavanja 16, vje`be 8

2

Sadràj predmetaNeuroanatomija i neurofiziologija nastanka i prijenosa bolnog podraàja, klasifikacija i mjerenje intenziteta boli,

farmakoterapija boli, opijati i opiodi, NSAID, centralni blokatori prostoglandina, adjuvantni lijekovi, lije~enje nocicepcijske, neurogene i visceralne maligne i nemaligne boli prema protokolu WHO, invazivni i neinvazivni postupci u lije~enju boli, psiholo{ki i duhovni pristup lije~enju boli, radionice prakti~ne i problemski orijentirane nastave.Vrijeme odràvanja

20. i 21. oùjka 2010.

4. SUVREMENI PRISTUP LIJEÊNJU AKUTNE BOLI

VoditeljicaProf. dr. sc. Vi{nja Majeri} Kogler

Broj satiUkupno 16 sati; predavanja 4, seminari 3, rasprava 9

Sadràj predmetaZna~aj lije~enja akutne boli, Prepoznavanje progresije akutne u kroni~nu bol kao javnozdravstveni problem,

Preemptivna i preventivna analgezija, Sistemna primjena analgetika terapijske smjernice, lijekovi za regionalnu i lokalnu primjenu, Na~ini primjene analgetika u lije~enuu akutne boli – prednosti i nedostaci, Prikaz regionalnih tehnika u lije~enju boli, Nefarmakolo{ke analgetske tehnike, Klini~ki entiteti akutne boli- poslijeoperacijska bol, akutna bolna le|a, akutna mi{i}no-skeletna bol, akutni herpes zoster, akutna orofacijalna bol, akutne glavobolje, akutna karcinomska bol, akutna bol i opioid tolerantni bolesnik, organizacija lije~enja akutne boliVrijeme odràvanja

18. i 19. rujna 2009.

5. BOL UZROKOVANA MALIGNIM BOLESTIMA – SUVREMENI PRISTUP LIJEÊNJU

VoditeljiceProf. dr. sc. Vi{nja Majeri} Kogler, prim.dr. Marijana Persoli-Gudelj

Broj satiUkupno 18 sati; predavanja 5, seminari 5, vje`be 6, rasprava 2

Sadràj predmetaNeuroanatomija i neurofiziologija nastanka i prijenosa bolnog podraàja, klasifikacija i mjerenje intenziteta boli,

farmakoterapija boli, opijati i opiodi, NSAID, centralni blokatori prostoglandina, adjuvantni lijekovi, lije~enje nocicepcijske, neurogene i visceralne maligne i nemaligne boli prema protokolu WHO, invazivni i neinvazivni postupci u lije~enju boli, psiholo{ki i duhovni pristup lije~enju boli, radionice prakti~ne i problemski orijentirane nastave.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009.

6. MECHANICAL RESPIRATORY SUPPORT - MEHANI^KA RESPIRACIJSKA POTPORA

VoditeljicaProf. dr. sc. Vi{nja Majeri} Kogler

Broj satiUkupno 11 sati; predavanja 4, vje`be 7

Sadràj predmetaThe controlled modes of ventilation (CMV, VC, PC, IRV…), augmented modes of ventilation (APRV, BIPAP, ASB, PSV,

PAV, PPS, SIMV,) CPAP, respiratory managment of ARDS/ALI patients, Physiology and Pathophysiology of ventilation ther-apy, Monitoring of respiratory pump during augmented ventilation and spontaneous breathing, respiratory managment of COPB patients, noninvasive ventilation, monitoring of ventilation, interactive tutorial, arteficial airway, percutancus tracheotomy, infection control of breathing system.

3

Vrijeme odràvanjaListopad 2009.

7. ODR@AVANJE DI[NOG PUTA I MEHANI^KA VENTILACIJA U PREHOSPITALNIM UVJETIMA

VoditeljiceProf.dr.sc. Vi{nja Majeri}–Kogler, dr.sc. Ingrid Bo{an-Kilibarda

Broj satiUkupno 25 sati; predavanja 15, vje`be 5, seminari 3, uskla|ena rasprava 2

Sadràj predmetaAnatomija i fiziologija di{nog puta, Akutna respiracijska insuficijencija, Oksigenacija, Bazi~ne tehnike odràvanja

di{nog puta, Endotrahealna intubacija sa prikazom komplikacija, Alternativne metode odràvanja di{nog puta. Radionice; Endotrahealna intubacija Laringealna maska. Indikacije za mehani~ku ventilaciju plu}a, Utjecaj mehani~ke ventilacije na organska sustave, Na~ini mehani~ke ventilacije plu}a, Komplikacije mehani~ke ventilacije, Princip rada transportnih ventilatora. Radionice; Prakti~na primjena transportnih ventilatora. Specifi~nosti odràvanja di{nog puta i mehani~ka ventilacija na terenu kod traume prsnog ko{a, Specifi~nost odràvanja di{nog puta i mehani~ka ventilacija na terenu kod traume glave, Neinvazivna mehani~ka ventilacija na terenu, Sedacija, relaksacija i analgezija – prehospitalni postupak, Specifi~nosti odràvanja di{nog puta i mehani~ke ventilacije kod djece, Prikazi slu~ajeva- rad u malim grupamaVrijeme odràvanja

Travanj 2010.

8. ANESTEZIOLO[KI POSTUPCI U SPECIFI^NIM SINDROMIMA, BOLESNIM STANJIMA - VA@NOST I NOVOSTI

VoditeljicaDoc. dr. sc. Vesna Vegar Brozovi}

Broj satiUkupno 26 sati; predavanja 20, seminari 4, uskla|ena rasprava 2

Sadràj predmetaMaligna hipertermija - prepoznavanje i lije~enje, Mijastenia gravis-postupci, primjena novih anestetika, Mijasteni~ki

sindromi i anestezija u hitnim stanjima, Feokromocitom - pitanje maligne hipertenzije tijekom op. zahvata, Cushingov sindrom-hemodinamika u indukciji anesteti~kog postupka, Diabetes mellitus - priprema bolesnika za anesteziju i operaci-jski zahvat, Tiroidna oluja -novosti u terapiji i priprema bolesnika za op. zahvat tireotoksi~nog adenoma, Anesteziolo{ki postupci tijekom EPH gestoze i pojave krize, Pitanje anesteti~kog postupka kod transplantiranih i imunokompromitiranih, bolesnika, Oteàni di{ni put i reumatoidni artritis, Zamjena transfuzijskog spoja- novosti beskrvne medicine, Reanimacija anafilakti~kog {oka, Novosti u terapiji HIT-aVrijeme odràvanja

Studeni 2009.

DERMATOVENEROLOGIJA

9. KRONI^NA VENSKA INSUFICIJENCIJA – NOVE DIJAGNOSTI^KE I TERAPIJSKE SMJERNICE

VoditeljiceProf. dr. sc. Jasna Lipozen~i}, mr. sc. Sandra Marinovi} Kuli{i}


4

Sadràj predmetaTe~aj stalnog medicinskog usavr{avanja lije~nika detaljno razra|uje nove dijagnosti~ke i terapijske smjernice za

bolesnike s kroni~nom venskom insuficijencijom. Polaznici }e ste}i znanja o imunolo{kim i patofiziolo{kim ~imbenicima zna~ajnim u cijenjenju rane. Tako|er }e se po prvi puta upoznati s novim spoznajama o primjeni ultrazvu~ne dijagnostike i kompresivne terapije u dermatovenerologiji. Iznose se nove smjernice u lije~enju kroni~ne venske insuficijencije, posebice kriti~ki osvrt na ulogu biookluzivnim obloga u lokalnom tretmanu, kao i o potpornim metodama u lije~enju (hiperbari~na oksigenoterapija, negativni tlak, laser, ultrazvuk i polarizirano svjetlo).Vrijeme odràvanja

26. rujna 2009.

10. DERMATOVENEROLOGIJA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI

VoditeljiceDoc. dr. sc. Branka Marinovi}, prof. dr. sc. Jasna Lipozen~i}

Broj satiUkupno 7 sati; predavanja 6, rasprava 1

Sadràj predmetaLokalna terapija s posebnim osvrtom na magistralne pripravke, Laboratorijska dijagnostika u dermatovenerologiji

– dosezi i ograni~enja, Atopijski dermatitis, Infektivne bolesti u dermatovenerologiji, Venska insuficijencija donjih ekstrem-iteta, Terapija hipostazi~kog ulkusa (radionica), Pristup bolesniku s akne, Pigmentne lezije, VenerologijaVrijeme odràvanja

27. velja~e 2010

11. DERMATOZE S OÎTOVANJEM U OROFACIJALNOJ REGIJI

VoditeljiceProf. dr. sc. Mirna [itum, doc. dr. sc. Liborija Lugovi} Mihi}

Broj satiUkupno 10 sati predavanja

Sadràj predmetaPsihostomatologija, Dermatoze s manifestacijama na licu, Diferencijalna dijagnostika erozija u usnoj {upljini,

Dijagnostika sistemskih autoimunih bolesti s o~itovanjem na usnoj {upljini, Dermatoze kao posljedica dentalnih fokusa, Alergijske manifestacije na oralnoj sluznici, Naj~e{}e dermatoze dje~je dobi pra}ene promjenama na usnoj {upljini, Manifestacije spolno prenosivih bolesti na sluznici usne {upljine, Tumori orofacijalne regije, Posebnosti lokalne terapije u oralnoj i perioralnoj regijiVrijeme odràvanja

Oùjak 2010

FIZIKALNA MEDICINA

12. IZVANZGLOBNI REUMATIZAM I SRODNA STANJA - NOVOSTI U DIJAGNOSTICI I LIJEÊNJU

VoditeljiProf. dr. sc. Simeon Grazio, mr. sc. Porin Peri}


Sadràj predmetaEpidemiologija, uzroci i patofiziolo{ki mehanizmi; Ultrazvu~na i elektroneurofiziolo{ka dijagnostika; Rame; Lakat,

5

ru~ni zglob i {aka; Zdjelica i kuk; Koljeno i potkoljenica; Gleànj i stopalo; Principi medicinske gimnastike; Prikazi slu~ajeva; Uskla|ena raspravaVrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

13. PSORIJATI^NI ARTRITIS: NOVE SPOZNAJE I SMJERNICE ISTRA@IVANJA

VoditeljiProf. dr. sc. Simeon Grazio, mr. sc. Porin Peri}


Sadràj predmetaKlasifikacija i dijagnosti~ki kriteriji; Genetika psorijati~nog artritisa; Patogeneza i patofiziologija; Klini~ka slika i pro-

gnoza; Psorijaza i psorijati~ni artritis; Radiolo{ka obilje`ja; Analgetici, nesteroidni antireumatici, glukokortikoidi i tradicio-nalni temeljni lijekovi; Biolo{ki lijekovi i nadolaze}i lijekovi; Metode klini~ke procjene i procjene ishoda lije~enja; Fizikalna terapija i medicinska gimnastika; Mjere kvalitete ìvota; Prikaz bolesnika; Uskla|ena raspravaVrijeme odràvanja

Svibanj 2010.

14. KVANTITATIVNA KLINI^KA REUMATOLOGIJA

VoditeljiProf. dr. sc. \ur|ica Babi}-Nagli}, doc dr. sc. Branimir Ani}

Broj satiUkupno 31 sat; predavanja 26, seminari 5

Sadràj predmetaUvod; va`nost kvantifikacije klini~kih i laboratorijskih podataka. Rreumatoidni arthritis; ocjena aktivnosti bolesti (inici-

jalna obrada, pra}enje, ishod), upitnici AS@, radiolo{ka procjena, laboratorijski parametric, ocjena u~inka lije~enja i nus-pojava terapije. Sistemski lupus eritematodes; ocjena aktivnosti bolesti (inicijalna obrada, pra}enje, ishod), upitnici AS@, radiolo{ka procjena, laboratorijski parametric, ocjena u~inka lije~enja i nuspojava terapije. Vaskulitis; ocjena aktivnosti bolesti (inicijalna obrada, pra}enje, ishod), upitnici AS@, radiolo{ka procjena, laboratorijski parametri, ocjena u~inka lije~enja i nuspojava terapije. Spondiloartropatije (AS, PsA); ocjena aktivnosti bolesti (inicijalna obrada, pra}enje, ishod), upitnici AS@, radiolo{ka procjena, laboratorijski parametri, ocjena u~inka lije~enja i nuspojava terapije. Osteoartritis; ocjena aktivnosti bolesti (inicijalna obrada, pra}enje, ishod), upitnici AS@, radiolo{ka procjena, laboratorijski parametric, ocjena u~inka lije~enja i nuspojava terapije.Vrijeme odràvanja

Travanj/svibanj 2010.

GENETIKA

15. PRAKTI^KI ASPEKTI GENETSKOG SAVJETOVANJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Nina Canki-Klain


Sadràj predmeta[to je genetsko savjetovanje i {to bolesnika frustrira pri saznanju da se radi o genetskoj bolesti; Principi genetskog

savjetovanja; Tko i kada treba traìti genetsko savjetovanje; Tko i kako treba pruàti genetsko savjetvanje; Genetsko

6

testiranje (dijagnosti~ko, presimptomatsko i prediktivno) te pravni i eti~ki problemi genetskog savjetovanja; Genetsko savjetovanje i prenatalna dijagnostika; Problemi reprodukcije (sterilitet, infertilitet, metode potpomognute oplodnje) i genetsko savjetovanje; Malformirani ìvo ili mrtvoro|eni plod i genetsko savjetovanje; Problemi genetskog savjetovanja u slu~aju multifaktorskih bolesti (shizofrenija, {e}erna bolest, rascjep usne i nepca, anomalije neuralne cijevi, malformacije srca, kongenitalno i{}a{enje kuka ). Uskla|ena rasprava o naj~e{}im bolestima koje zahtijevaju genetsko savjetovanje: cisti~na fibroza, Duchenneova mi{i}na distrofija, spinalna mi{i}na atrofija, Huntingtonova bolest, hemofilija, obiteljska hiperholesterolemija.Vrijeme odràvanja

Sije~anj i oùjak 2010.

GINEKOLOGIJA

16. PORODNI^KE OPERACIJE

VoditeljiDoc. dr. sc. Dubravko Habek, doc. dr. sc. Ratko Matijevi}, dr. sc. Berivoj Mi{kovi}

Broj satiUkupno 32 sati; predavanja 20, seminari 2, vje`be 10

Sadràj predmetaTopografska anatomija zdjeli{ta i prednje trbu{ne stijenke u trudno}i i porodu, Anestezija analgezija u porodni{tvu,

Ranimacijski postupci u porodni{tvu, Evakuacija materi{ta i kiretaà, Invazivni antenatalni postupci, Op{ivanje (serklaà) vrata maternice, Okreti ploda, Ekstrakcija ploda, Dilatacijske metode vrata maternice, Epiziotomija i reparacija me|ice, Intrapartalni zahvati, Ru~ne pomo}i pri vaginalnom radanju djeteta u stavu zatkom, Porodni~ke operacije kod distocije ramena, Porod vakuum ekstrakcijom i forcepsom, Embriotomije, Ru~no lju{tenje posteljice i eksploracija materi{ta, Carski rez, Kirur{ko lije~enje peripartalne i postpartalne hemoragije, Ozljede majke u porodu, Kirur{ke i urolo{ke komplikacijeVrijeme odràvanja

22. – 25. rujna 2009.

17. ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI I PORODNI[TVU

VoditeljiProf. dr. sc. Asim Kurjak, dr. sc. Berivoj Mi{kovi}, doc. dr. sc. Dubravko Habek

Broj satiUkupno 190 sati; predavanja 76, seminari i videodemonstracije 20, vje`be 94

Sadràj predmetaFizika ultrazvuka i tehnika pregleda. Fizika doplerskih pregleda. UZV pregled u normalnoj trudno}i. Obojeni dopler.

Transvaginalni pregled, normalna embrionalna i rana fetalna anatomija. UZV pra}enje rane placentacije. UZV biljezi kromosomopatija. Patologija posteljice. UZV dijagnostika i nadzor poreme}aja fetalnog rasta. UZV u slu~ajevima prijever-emenog poroda. Vi{eplodna trudno}a. Fetalna ehokardiografija. Prenatalna dijagnostika: metodologija i protokol EAGO-a za prenatalni probir i dijagnostiku. UZV nalazi kod spontanih poba~aja. Obojeni dopler u ranoj trudno}i, embironalna hemodinamika, uteroplacentna hemodinamika i intervilozni protok. Obojeni dopler u kasnoj trudno}i i analiza arterijskog protoka. UZV i doplerska dijagnostika tijekom poro|aja. UZV dijagnostika u babinju. UZV dijagnostika u neonatologiji. Vaginosonografski pregled. Upalne promjene i benigni procesi. Maligni procesi. Izvanmateri~na trudno}a. Kongenitalane anomalije. UZV dijagnostika upalnih promjena u zdjelici. Dijagnostika malignih tumora. Endometrioza. UZV i neplodnost. Kongenitalne anomalije maternice i histerosonosalpinografija. Ultrazvu~no pra}enje prirodnog i stimuliranog menstru-acijskog ciklusa. Sindrom policisti~nih jajnika. Metode asistirane reprodukcije. Uloga ultrazvuka u izvantjelesnoj oplodnji. 3D-ultrazvuk u ginekologiji i porodni{tvu. UZV abdomena – diferencijalno dijagnosti~ki pristup.Vrijeme odràvanja

Listopad 2009.

7

18. GINEKOLO[KA KIRURGIJA I ENDOSKOPIJA

VoditeljiDoc. dr. sc. Miroslav Kopjar, prof. dr. sc. Dubravko Bari{i}, prof dr. sc Sre}ko Ciglar


Sadràj predmetaEndoskopska anatomija (intra i retroperitonalna). Indikacije, prednosti i nedostaci endoskopske kirurgije. Tehnika i

instrumenti. UZV dijagnostika i laparoskopija. UZV dijagnostika i histeroskopija. Anestezija u ginekolo{koj laparoskopiji i histeroskopiji. Dijagnosti~ka histeroskopija. Histeroskopska kirurgija (polipektomija, ablacije endometrija, miomektomija, metroplastika i dr.) Dijagnosti~ka laparoskopija i adhezioliza. Laparoskopske i histeroskopske sterilizacije. Safe entrance. Evaluacija adneksalnih tvorbi. Laparoskopsko lije~enje ektopi~ne trudno}e. Kroni~na bol u zdjelici. Laparoskopska miomektomija. Dijagnostika i terapija endometrioze. Supracervikalna, laparoskopski asistirana vaginalna (LAVH) i totalna laparaskopska histeroktomija (TLH). Laparoskopija i uroginekologija (TVT, BURCH, SPARCH i dr.) Laparaskopska kirurgija poreme}ene statike zdjelice (descenzus, partitotal prolaps). Gasless laparoskopija. Laparoskopija u ginekolo{koj onkologiji (linfadenektomija). Nove tehnologije (robotika, „virtual reality“ i dr.). Vje`be na simulatorima i razli~itim animalnim mod-elima. Telemedicina. Live surgery.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009. i travanj 2010.

19. ENDOMETRIOZA I ADENOMIOZA - PATOFIZIOLOGIJA, DIJAGNOZA I TERAPIJA

VoditeljiProf. dr. sc. Branko Radakovi}, prof. dr. sc. Dubravko Bari{i}

Broj satiUkupno 6 sati; predavanja 4, uskla|ena rasprava 2

Sadràj predmetaEndometrioza i adenomioza – izazov na{eg vremena, Patofiziologija endometrioze i adenomioze, Patohistologija

endometrioze i adenomioze, Genetika endometrioze i adenomioze, Dijagnoza i klasifikacija endometrioze i adenomioze, Kirur{ka terapija endometrioze i adenomioze, Medikamentozna terapija endometrioze i adenomioze, Duboka zdjeli~na endometrioza, Endometrioza u adolescentica, Endometrioza, adenomioza i neplodnost, Endometrioze, adenomioza i MAR, Da li je endometrioza potencijalno maligna bolest?, Postupnici i preporuke za lije~enje i kontrolu pacijentica s endometriozom.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

20. KONTROVERZE U HUMANOJ REPRODUKCIJI, KONTRACEPCIJI I MEDICINI U MENOPAUZI

VoditeljiProf. dr. sc. Branko Radakovi}, prof. dr. sc. Velimir [imuni}

Broj satiUkupno 24 sata; predavanja 18, rasprava 6

Sadràj predmetaHormonska kontracepcija danas, Rizici oralne hormonske kontracepcije, Dobrobiti oralne hormonske kontracepcije,

Hormonska terapija u postmenopauzi-dana{nji stavovi, Prevencija i lije~enje osteoporoze u postmenopauzi, Hormonsko nadomjesno lije~enje u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, Hormonsko nadomjesno lije~enje i rizik raka, Kriza plod-nosti, O~uvanje plodnosti u èna sa zlo}udnim bolestima, Rizik sekundarne neplodnosti- posljedica kirur{kih zahvata na maternici, jajnicima i jajovodima, Nove strategije u lije~enju neplodnosti in vitro fertilizacijom, [to klini~ar moè u~initi za pobolj{anje uspje{nosti IVF-a? Ovarijski hiperstimulacijski sindrom i vi{eplodne trudno}e- posljedica neznanja ili

8

neizbje`ne komplikacije IVF-a?, The role of hCG driven LH activity in ART, Embryo assesment and importance of embryo quality for ART outcome, Endometrioza – adenomioza i reprodukcija, Debljina i policisti~ni jajnici – uzroci neplodnosti, Sindrom policisti~nih jajnika i reprodukcija, O{te}eni jajovodi i reprodukcija, Uloga UVZ u dijagnostici i lije~enju neplod-nosti, Cjepivo protiv HPV – novosti, Ponavljani spontani poba~aj – smjernice temeljene na dokazima, Kojim je laboratori-jskim postupcima mogu}e pobolj{ati uspje{nost IVF-a?, In vitro maturacija, Trudno}e i djeca ro|ena poslije IVF-a, Urinarni ili rekombinatni gonadotropini – korist i rizici, Preporuke ESHRE za metode pomognute oplodnje u zemljama EUVrijeme odràvanja

Listopad 2009.

21. MJESTO I ULOGA KOLPOSKOPIJE U RANOJ DIJAGNOZI I PREVENCIJI NEOPLASTI^KIH PROMJENA VRATA MATERNICE I DONJEG GENITALNOG TRAKTA

VoditeljProf. dr. sc. Goran Grubi{i}

Broj satiUkupno 16 sati; predavanja 9, vje`be 4, rasprava 3

Sadràj predmetaRevidirani dijagnosti~ko terapijski postupnik za premaligne bolesti vrata maternice (stru~ni, financijski i medikole-

galni aspekti), Epidemiologija spolno prenosivih bolesti, pojavnost i smrtnost od raka vrata maternice, va`nost primarne i sekundarne prevencije, [to su papilomavirusi u ~ovjeka?, Dijagnosti~ko-terapijski pristup HPV infekciji u mu{karca, Telemedicinski sustavi i kolposkopija, Citolo{ka klasifikacija intraepitelnih lezija vrata maternice, Ectropion-obrada, lije~enje i pra}enje, Kolposkopija kod SIL vrata maternice, Kolposkopija i trudno}a, Mikroinvazivni karcinom vrata mater-nice, Histolo{ka klasifikacija kod SIL niskog i SIL visokog stupnja, Molekularna patologija i imunohistokemija lezija vrata maternice uzrokovanih virusom humanog papiloma (HPV).Vrijeme odràvanja

19. i 20. studenoga 2009.

22. DIJAGNOSTIKA, LIJEÊNJE I PROGNOZA TUMORA JAJNIKA

Voditeljiprof. dr. sc. Ante ]oru{i}, prof. dr. sc. Damir Babi}


Sadràj predmetaEpidemiologija tumora jajnika, Radiolo{ka dijagnostika tumora jajnika, Uloga UZV-a u dijagnostici, Citologija tumora

jajnika, Patologija tumora jajnika, NCCN – protokoli u dijagnostici i terapiji tumora jajnika, Po{tedna i radikalna kirur{ka terapija tumora jajnika, Kemoterapija tumora jajnika, Novosti, zaklju~ci i postupniciVrijeme odràvanja

25. i 26. oùjka 2010.

INFORMATIKA

23. PRONALA@ENJE I VRJEDNOVANJE MEDICINSKIH INFORMACIJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Jelka Petrak


9

Sadràj predmetaOsobitosti objavljivanja u podru~ju medicine, Znanstveni dokazi u dono{enju klini~kih odluka, Strategija pretraìvanja

informacijskih izvora, Pretraìvanje Medlinea kroz PubMed, Citatne baze – ISI Web of Science, Pretraìvanje Current Contentsa, Elektroni~ki ~asopisi, Internetski medicinski izvori usmjereni javnosti, Prosudba vrijednosti medicinskih izvora informacija.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009. i lipanj 2010.

24. ANALIZA PODATAKA U JAVNOZDRAVSTVENOJ PRAKSI

Voditeljiprof. dr. sc. Josipa Kern, prof. emerit. Silvije Vuleti}

Broj satiUkupno 20 sati vje`bi

Sadràj predmetaDizajn i provedba istraìvanja, Upoznavanje s podacima iz realne prakse (Hrvatska zdravstvena anketa - HZA),

Preliminarne obrade podataka i deriviranje sloènih pokazatelja, Obrada i analiza podataka, Interpretacija i prikaz rezul-tata, RaspravaVrijeme odràvanja

Listopad 2009.

INFEKTOLOGIJA

25. INFEKCIJE U TRANSPLANTIRANIH BOLESNIKA

VoditeljicaProf. dr. sc. Adriana Vince


Sadràj predmetaUvod- zna~enje infekcija u transplantiranih bolesnika, Bakterije kao uzro~nici infekcija u transplantiranih bolesnika,

Molekularna dijagnostika infektivnih bolesti, Herpesvirusne infekcije u transplantiranih bolesnika, Reaktivacija HBV infek-cije u transplantiranih bolesnika, Infekcije CNS-a u transplantiranih bolesnika, Virusi uzro~nici pneumonija kod mehani~ki ventiliranih bolesnika, Gljivi~ne infekcije u transplantiranih bolesnikaVrijeme odràvanja

Studeni 2009.

INTERNA

26. RACIONALNI PRISTUP DIJAGNOSTICI I LIJEÊNJU ANEMIJA

VoditeljProf. dr. sc. Damir Nemet


Sadràj predmetaAnemija – bolest ili klini~ki znak; Kako se regulira proizvodnja eritrocita, hemoglobin kao nosa~ kisika; Anemija

– naj~e{}i abnormalni laboratorijski nalaz, klasifikacija, patofiziologija i klini~ke manifestacije anemije; Kako razlikovati

10

anemije zbog nedostatka ili poreme}enog metabolizma èljeza; Megaloblasti~ne anemije, zna~enje deficita vitamina B12 i folata za hematopoezu, kardiovaskularni i nervni sustav; Hemoliti~ke anemije, hereditarne i ste~ene; Anemije zbog poreme}ene sinteze hemoglobina; Pristup bolesniku s pancitopenijom, aplasti~na anemija i izolirana aplazija crvene loze; Anemije u bubre`nim, jetrenim, endokrinim bolestima i trudno}i, anemija u zlo}udnim bolestima; Dijagnosti~ka strate-gija, algoritam rje{avanja bolesnika s anemijom (seminar); Rasprava, okrugli stol - prakti~an pristup bolesniku s anemijom, diferencijalna dijagnoza, naj~e{}e gre{ke u dijagnostici i terapiji anemijaVrijeme odràvanja

Studeni 2009.

27. SPECIFI^NA IMUNOTERAPIJA U ALERGIJSKIM BOLESTIMA

VoditeljiDr. sc. Mirjana Turkalj, prof. dr. sc. Neven Tudori}


Sadràj predmetaPro{lost i sada{njost specifi~ne imunoterapije u lije~enju alergijskih bolesti, Patomehanizam alergen-specifi~ne

imunoterapije, Standardizacija i izbor alergena za SIT, In vitro pokazatelji u~inkovitosti SIT-a, Budu}nost SIT-a u lije~enju alergijskih bolesti, In vivo pokazatelji u~inkovitosti i suradljivosti bolesnika na SIT-u, Metode provo|enja SIT-a, Sublingvalna imunoterapija, Nuspojave SIT-a, SIT u lije~enju alergijskog rinitisa, SIT u lije~enju alergijskih reakcija na otrove opnokrilaca, SIT u lije~enju astme, Ostale indikacije za primjenu SIT-a, Imunoterapija peptidima, Osobitosti primjene SIT-a u djece, SIT- Farmakoterapija pro et kontraVrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

28. HITNA STANJA U ALERGOLOGIJI

VoditeljiDr. sc. Mirjana Turkalj, prof. dr. sc. Branimir ^vori{}ec

Broj satiUkupno 16.5 sati; predavanja 10.5, seminari 2, vje`be 2, rasprava 2

Sadràj predmetaHitne alergijske reakcije u svakodnevnoj praksi, Patomehanizam anafilakti~kih i anafilaktoidnih reakcija, Mogu}nost

in vitro dijagnostike akutnih alergijskih reakcija, Anafilakti~ki {ok, Asmatski status i asmatski napad u odraslih, Asmatski napad u djece – kako prepoznati i lije~iti, Prevencija u djece i odraslih, Subgloti~ni laringitis (pseudokrup) – infekcija ili alergija, Akutni angioedem i generalizirana urtikarija, Farmakoterapija hitnih stanja u alergologiji ( sada{njost i budu}nost ), Uloga dnevne bolnice u zbrinjavanju hitnih stanja u alergologiji, Hitna stanja kao posljedica disfunkcije komplementa, Alergijske reakcije na hranu, Alergijske i pseudoalergijske reakcije na lijekove, Alergijske reakcije na ubode insekata, Specifi~na imunoterapija otrovom insekata, Nuspojave specifi~ne imunoterapije, Alergijske reakcije na komponente cjepiva.Vrijeme odràvanja

27. i 28. studenoga 2009.

29. TROMBOCITOPENIJA: DIJAGNOSTIKA I TERAPIJSKI PRISTUP

VoditeljiDoc. dr. sc. Jasna Mesari}, prof. dr. sc. Branimir Jak{i}


11

Sadràj predmetaTrombocitopenija: patofiziolgija i klini~ke manifestacije. Pseudotrombocitopenija. Dijagnosti~ki i terapijski postupci.

Klini~ka procjena, dijagnostika i terapija heparin inducirane trombocitopenije (HIT). Transfuzije trombocita (transfuzijski prag, odabir pripravka, evaluiranje u~inkovitosti, nuspojave). Refraktornost: mehanizmi nastanka i terapija. Poreme}aji funkcije trombocita: klini~ko zna~enje. Trombopoetin: biologija i potencijalna klini~ka primjena.Vrijeme odràvanja

Rujan 2009.

30. ARTERIJSKA HIPERTENZIJA I [E]ERNA BOLEST

VoditeljicaProf. dr. sc. Lea Smir~i}-Duvnjak


Sadràj predmetaArterijska hipertenzija i {e}erna bolest - dva rizi~na ~imbenika za kardiovaskularne bolest-(epidemiolo{ki aspekti,

definicije), Patofiziologija arterijske hipertenzije u {e}ernoj bolesti, Utjecaj arterijske hipertenzije na razvoj mikrovasku-larnih i makrovaskularnih komplikacija {e}erne bolesti, Dijagnosti~ki pristup bolesniku s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u (Metode mjerenja krvnog tlaka), Terapijski pristup bolesniku s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u, Lije~enje arterijske hipertenzije u bolesnika sa {e}ernom bole{}u na kroni~nom programu hemodijalize, ACE inhibitori i antagonisti angiotenzinskog sustava u lije~enju bolesnika s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u, Beta blokatori i antagonisti kalcija u lije~enju bolesnika s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u, Diuretici u lije~enju bolesnika s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u, Antagonisti centralnog djelovanja u lije~enju bolesnika s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u, Kako lije~iti arterijsku hipertenziju u osoba sa {e}ernom bole{}u tip1?, Kako lije~iti arterijsku hipertenziju u osoba sa {e}ernom bole{}u tip2?, Uskla|ena rasprava: naj~e{}e pogre{ke u lije~enju artreijske hipertenzije u osoba sa {e}ernom bole{}u.Vrijeme odràvanja

21. studenoga 2009.

31. BOLESNIK S METABOLI^KIM SINDROMOM U ORDINACIJI LIJE^NIKA OP]E MEDICINE

VoditeljicaProf. dr. sc. Lea Smir~i}-Duvnjak

Broj satiUkupno 12 sati; predavanja 10, seminari 2,

Sadràj predmetaPovijest i epidemiologija metaboli~kog sindroma, Definicija metaboli~kog sindroma, Patofiziologija i klini~ka

slika metaboli~kog sindroma, Dijagnoza metaboli~kog sindroma, [e}erna bolest i metaboli~ki sindrom, Dislipidemije i metaboli~ki sindrom, Kardiovaskularne bolesti i metaboli~ki sindrom, Jetrene manifestacije metaboli~kog sindroma, Sindrom policisti~nih ovarija i metaboli~ki sindrom, Lije~enje metaboli~kog sindroma, Naj~e{}e dileme u dijagnozi i lije~enju bolesnika s metaboli~kim sindromomVrijeme odràvanja

6. velja~e 2010.

32. DIJALIZA

VoditeljiProf. dr. sc. Petar Kes i prof. dr. sc. Dragan Ljuti}


12

Sadràj predmetaI. Akutno zatajenje bubrega. II. Kroni~no zatajenje bubrega. III. Indikacije za lije~enje dijalizom. IV. Hemodijaliza:

Temeljni principi, Priprema vode za hemodijalizu, Otopine, Dijalizatori, Aparati, Krvoìlni pristup, Antikoagulancija, Propisivanje dijalize-doza, Akutne komplikacije. V. Kontinuirana dijaliza. VI. Posebne metode dijalize. VII. Peritonejska dijaliza: Temeljni principi, Sredstva, Pristup, Propisivanje (akutna/kroni~na), Komplikacije. VIII. Posebni problemi u dijaliziranih boelsnika: Prehrana, Lijekovi, Kirurgija, Ginekologija i porodiljstvo, [e}erna bolest, Stari bolesnici, Arterijska hipertenzija, Infekcije, Tumori, Intoksikacije. IX. Kroni~ne komplikacije. X. Dijaliza u dojen~adi i djece. XI. Dijaliza i etika. XII. Priprema bolesnika za tansplantaciju.Vrijeme odràvanja

2009./2010.

33. KOMPLIKACIJE PERITONEJSKE DIJALIZE

VoditeljiProf. dr. sc. Petar Kes, dr. sc. Nikolina Ba{i}-Juki}, prof. dr. sc. Dragan Ljuti}


Sadràj predmetaInfekcije izlazi{ta i tunela peritonejskog katetera; Peritonitis; Skleroziraju}i peritonitis; Metaboli~ki poreme}aji u boles-

nika na peritonejskoj dijalizi; Komplikacije od strane peritonejskog katetera; Komplikacije peritonejske dijalize u dje~joj dobi; Neadekvatna dijaliza i poreme}aji peritonejske membrane; Sr~anoìlne komplikacije.Vrijeme odràvanja

Svibanj 2010.

34. KONTINUIRANO NADOMJE[TANJE BUBRE@NE FUNKCIJE

VoditeljiProf. dr. sc. Petar Kes, prof. dr. sc. Dragan Ljuti}, dr. sc. Nikolina Ba{i}-Juki}

Broj satiUkupno 10 sati; predavanja 6, vje`be 2, uskla|ena rasprava 2

Sadràj predmetaLije~enje akutnog zatajenja bubrega intermitentnom hemodijalizom, produènom hemodijalizom i kontinuiranim

nadomje{tanjem bubre`ne funkcije, Krvoìlni pristup, antikoagulacija, dijalizat i nadomjesna teku}ina, Temeljni principi, postupci, aparati i doza dijalize, Posebnosti akutnog zatajenja bubrega u jedinici intenzivnog lije~enja, Indikacije za kon-tinuirano nadomje{tanje bubre`ne funkcije, Kontinuirano nadomje{tanje bubre`ne funkcije u djece, Doziranje lijekova, Budu}nost metode, Prikaz bolesnikaVrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

35. PLAZMAFEREZA I AFEREZA



Sadràj predmetaPovijesni pregled metode; Koga, kada i za{to treba lije~iti plazmaferezom odnosno aferezom; Krvoìlni pristup,

antikoagulacija i nadomjesna teku}ina; Temaljni principi plazmafereze/afereze, aparati i doza; Indikacije za plazmaferezu; Plazmafereza u djece; Posebnosti metode: afereza lipida, zatajenje jetre, sepsa…; Doziranje lijekova u bolesnika lije~enih plazmaferezom; Budu}nost metode; Prikazi bolesnika

13

Vrijeme odràvanjaTravanj 2010.

36. AKUTNO ZATAJENJE BUBREGA



Sadràj predmetaEpidemiologija akutnog zatajenja bubrega; Etiologija akutnog zatajenja bubrega; Patofiziologija i patogeneza

akutnog zatajenja bubrega; Dijagnosti~ke dvojbe kod akutnog zatajenja bubrega; Akutno zatajenje bubrega u jedinici intenzivnog lije~enja (vi{estruko zatajenje organa, sepsa, sloène operacije, transplantacija solidnih organa); Lije~enje akutnog zatajenja bubrega (konzervativno, intermitentna hemodijaliza, polagana produèna hemodijaliza, kontinuirano nadomje{tanje bubre`ne funkcije, plazmafereza); Posebnosti akutnog zatajenja bubrega u djece (etiologija, dijagnostika, lije~enje).Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

37. RIJETKE BOLESTI KAO UZROCI KRONI^NOG ZATAJENJA BUBREGA

VoditeljiProf. dr. sc. Petar Kes, prim. mr. sc. Zvonimir Pureti}, dr. sc. Nikolina Ba{i}-Juki}


Sadràj predmetaAnderson-Fabrijeva bolest; Cistinoza; Hiperoksalurija; Poreme}aj metabolizma purina; TTP/HUS; Mijelomski bubreg;

Endemska (Balkanska) nefropatija; Kontrastna nefropatija; Alportov sindrom; Rijetke nasljedne bolesti glomerula (nail-patella sindrom); Kongenitalni nefrotski sindrom; Von-Hippel-Lindauova bolest; Rijetki sindromi sa zahva}anjem bubrega (Alagilleov sindrom, Bardet-Biedlov sindrom...); Zatajenje bubrega nakon transplantacije tkiva i organa.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009.

38. PREVENCIJA, RANO OTKRIVANJE I LIJEÊNJE KRONI^NIH KOMPLIKACIJA NAKON TRANSPLANTACIJE BUBREGA

VoditeljiProf. dr. sc. Petar Kes, dr. sc. Nikolina Ba{i}-Juki}, prim. mr. sc. Ljubica Bubi}-Filipi, prim. mr. sc. Zvonimir Pureti}


Sadràj predmetaHiperlipoproteinemija, Hipertenzija, [e}erna bolest, Bolesti ko{tanog sustava, Anemija, Zlo}udne bolesti, Kroni~na

nefropatija presatka, Psihijatrijski poreme}aji, Komplikacije nakon transplantacije bubrega u djece.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

39. BAKTERIJSKE I GLJIVI^NE INFEKCIJE NAKON TRANSPLANTACIJE BUBREGA

VoditeljiProf. dr. sc. Petar Kes, dr. sc. Nikolina Ba{i}-Juki}, prim. mr. sc. Ljubica Bubi}-Filipi


14

Sadràj predmetaInfekcije prenesene s davatelja organa, kirur{ki aspekti lije~enja posttransplantacijskih infekcija, Infekcije kao uzrok

zatajenja bubrega, Tuberkuloza u bubre`nih bolesnika, Racionalna primjena antibiotika nakon transplantacije bubrega, Pristup transplantiranom bolesniku s vru}icomVrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

40. PREDZAVR[NI STADIJ ZATAJENJA BUBREGA

VoditeljiProf. dr. sc. Petar Kes i dr. sc. Nikolina Ba{i}-Juki}


Sadràj predmetaPravovremena dijagnostika i lije~enje osnovne bolesti, Prehrana bolesnika s bubre`nom bolesti, Hipertenzija,

Poreme}aji metabolizma lipoproteina, Poreme}aji elektrolita, Anemija, Hiperparatireoidizam, Planiranje i odabir vrste dijalize, Kreiranje pristupa za dijalizu, Psiholo{ka priprema za dijalizuVrijeme odràvanja

Travanj 2010.

41. DIJAGNOSTI^KI I TERAPIJSKI POSTUPCI U INTERVENCIJSKOM TRANSABDOMINALNOM I ENDOSKOPSKOM ULTRAZVUKU

VoditeljiPrim. dr. sc. Milorad Opa~i}, doc. dr. sc. Nadan Rustemovi}, prof. dr.sc. Roland Pulani}


Sadràj predmetaIzbor opreme i pribora za dijagnosti~ke i terapijske postupke u abdominalnoj ultrasonografiji; Ultrazvukom vo|eni

invazivni dijagnosti~ki postupci u bolestima parenhimnih abdominalnih organa: indikacije, kontraindikacije i na~in izvo|enja; Ultrazvukom vo|eni terapijski postupci u bolestima abdominalnih organa; Doppler u transabdominalnoj ultrasonografiji i endosonografiji; Dijagnosti~ki endoskopski ultrazvuk; Terapijski endoskopski ultrazvuk Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

42. ASCITES; DIJAGNOSTI^KI I TERAPIJSKI PROBLEM

VoditeljiDoc. dr. sc. Nadan Rustemovi}, prim. dr. sc. Milorad Opa~i}, prof. dr. sc. Rajko Ostoji}


Sadràj predmetaAscites u bolesnika sa cirozom; Hilozni, krvavi i pankreati~ni ascites; Dijagnosti~ka evaluacija bolesnika sa ascitesom;

Spontani bakterijski peritonitis; Terapijski postupci u bolesnika sa ascitesomVrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

43. ABDOMINALNI ULTRAZVUK

VoditeljiProf. dr. sc. Marko Duvnjak i Davor Hrabar, dr. med.

15


Sadràj predmetaAnatomija abdominalnih organa; Patologija hepatobilijarnog sustava, pankreasa, slezene, bubrega, krvnih ìla i tvor-

bi u abdomenu; Diferencijalna dijagnoza naj~e{}ih bolesti; UZV aparati i vrste sondi; Kontinuirani dopler, pulsni dopler, obojeni dopler priprema bolesnika, tehnika UZV pregleda; Fiziolo{ki nalaz jetre, difuzne (steatoza jetre, hepatitisi, ciroza) i àri{ne promjene u jetri (benigni i maligni tumori, ciste, itd.); Fiziolo{ki nalaz bilijarnog stabla i pankreasa i naj~e{}a patologija: bilijarna litijaza, kolecistitis, koledokolitijaza, akutni pankreatitis, kroni~ni pankreatitis, pseudociste pankreasa, tumori bilijarnog sustava i gu{tera~e; Fiziolo{ki nalaz slezene, splenomegalija, àri{ne promjene, itd.; Fiziolo{ki nalaz bubrega, kamenci, opstruktivna uropatija, ciste burega, upale, tumori; Fiziolo{ki nalaz velikih krvnih ìla u abdomenu, stenoze, aneurizme, tromboza; Fiziolo{ki nalaz abdominalne {upljine, ascites, patolo{ke tvorbe.Vrijeme odràvanja

Listopad 2009.

44. NAJÊ[]E BOLESTI GASTROINTESTINALNOG SUSTAVA U ORDINACIJI LIJE^NIKA OBITELJSKE MEDICINE

VoditeljProf. dr. sc. Marko Duvnjak

Broj satiUkupno 12 sati; predavanja 10, seminari 2

Sadràj predmetaNaj~e{}e gastrointestinalne bolesti s kojima se susre}e lije~nik obiteljske medicine: gastroezofagealna refluksna

bolest, ulkusna bolest i infekcija H.pylori, pristup bolesniku s dispepsijom, sindrom iritabilnog kolona i funkcionalna dispepsija, ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, ciroza jetre, kroni~ni virusni hepatitis, nealkoholna masna bolest, kroni~ni pankreatitis, bolesti ù~nih vodova i ù~njaka, suportivno lije~enje bolesnika s malignom bolesti probavnog sustava.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

45. HITNOSTI U KLINI^KOJ MEDICINI

VoditeljProf. dr. sc. Vladimir Ga{parovi}


Sadràj predmetaDijagnosti~ki problemi i njihovo rje{avanje; Hitni bolesnik, Kardiopulmonalna resuscitacija, Arterijska hipertenzija

i njene posljedice, Odgovaraju}e antihipertenzivno lije~enje, Bolesnik s poreme}ajem svijesti, Bolesnik s akutnom boli u grudnom ko{u, Mogu}nosti lije~enja koronaropata, Izbor antiaritmika, Antikoagulantna terapija u tromboemboliji, Lije~enje zatajenja srca, Bolesnik s akutnom boli u trbuhu, Bolesnik s kirur{kim krvarenjem, Dijabetes i njegove posljedice, Optimalni terapijski pristup dijabeti~aru s komplikacijama, Febrilni sindrom, Antibiotici: kada i za{to, a kada ne i za{to. Reanimacija – vje`be: Reanimacija ( novosti i prakti~ne vje`be; BLS & ALS)Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

46. BOLESTI JETRE – SUVREMENI DIJAGNOSTI^KI I TERAPIJSKI PRISTUP

VoditeljiProf. dr. sc. Rajko Ostoji}, prof. dr. sc. Arun Sanyal

Broj satiUkupno 24 sata; predavanja 12, seminari 6, vje`be 4, uskla|ena rasprava 2

16

Sadràj predmetaKlini~ki simptomi i klini~ki znakovi bolesti jetre. Dijagnosti~ki postupak kod bolesti jetre. Biokemijski pokazatelji sintet-

ske, ekskrecijske i metaboli~ke funkcije jetre. Genske pretrage. Endoskopske, radiolo{ke i nuklearnomedicinske pretrage. Biopsija jetre. Alkoholna bolest jetre. Nealkoholni steatohepatitis. Kroni~ni B hepatitis. Kroni~ni C hepatitis. O{te}enje jetre uzrokovano lijekovima. Autoimune bolesti jetre. Kroni~ne kolestatske bolesti jetre. Metaboli~ke bolesti jetre. Tumori jetre. Transplantacija jetre. Medicina temeljena na dokazima. Farmakogenetika.Vrijeme odràvanja

Lipanj 2010.

47. KRONI^NI VIRUSNI B I C HEPATITISI

VoditeljiProf. dr. sc. Rajko Ostoji}, prof. dr. sc. Arun Sanyal


Sadràj predmetaEpidemiologija i javnozdravstveni zna~aj virusnih hepatitisa. Imunopatogeneza. Dijagnosti~ki kriteriji. Biokemijski

pokazatelji hepatocelularne nekroze. Serumski biljezi virusnih hepatitisa. Biopsija jetre – METAVIR i Ishakova klasi-fikacija stupnja aktivnosti i stadija kroni~nog hepatitisa. îmbenici koji utje~u na tijek virusnog hepatitisa. Ciroza jetre. Komplikacije ciroze jetre. Ekstrahepati~ne manifestacije. Medikamentna terapija. Lije~enje nuspojava antivirusne terapije. Transplantacija jetre. Smjernice za spre~avanje i lije~enje hepatitisa B i C u dijaliziranih bolesnika. Terapija virusnih hepa-titisa u djece.Vrijeme odràvanja

Lipanj 2010.

48. CITOLOGIJA U PRIMARNOJ ZA[TITI DJECE I ODRASLIH

VoditeljiDoc. dr. sc. Ika Kardum-Skelin, prof. dr. sc. Slobodanka Ostoji}-Koloni}, prof. dr. sc. Branimir Jak{i}


Sadràj predmetaMjesto citologije u dijagnosti~kom algoritmu pretraga lije~nika primarne za{tite, Citodijagnostika bolesnika s

nefro/urolo{kim problemima u rukama lije~nika primarne za{tite, Citodijagnostika i dodatne tehnologije u dijagnos-tici pove}anog limfnog ~vora, Uloga citologije u diferencijalnoj dijagnozi bolesnika s kvalitativnim i kvantitativnim poreme}ajima krvnih stanica u razmazima periferne krvi i ko{tane srì, Vrijednost slikovnih metoda (ultrazvuk, CT, MR) u dobivanju adekvatnog materijala za citolo{ku analizu (za{to se rade ciljane punkcije dojke, {titnja~e, intraabdominalnih organa i drugih tumorskih tvorbi?), Primjena tumorskih biljega na citolo{kim razmazima te mogu}nost prepoznavanja primarnog ishodi{ta iz punktata metastatskog procesa u limfnom ~voru, jetri, ko{tanoj srì itd., Koji su ambulantni dometi lije~nika primarne za{tite i citologa u obradi, pripremi i trijaì bolesnika za daljnji dijagnosti~ki i terapijski bolni~ki postupak, Osovina: lije~nik primarne za{tite – citolog - klini~ar sekundarne i tercijalne za{tite.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

49. OSOBA SA [E]ERNOM BOLE[]U U ORDINACIJI LIJE^NIKA OBITELJSKE MEDICINE

VoditeljiceDoc. dr. sc. Ivana Pavli}-Renar, doc. dr. sc. Marija Vrca-Botica

Broj satiUkupno 24 sata; predavanja 14, seminari 8, grupni rad 2

17

Sadràj predmetaEpidemiologija i javni zna~aj {e}erne bolesti, aktivno i pasivno otkrivanje, Registar {e}erne bolesti, Temelj lije~enja

{e}erne bolesti, Medikamentozno lije~enje hiperglikemije (osim inzulina), Inzulin u lije~enju {e}erne bolesti tipa 2, Procjena klini~kog statusa osobe sa {e}ernom bole{}u mjernim skalama, Procjena razloga dolaska i sadràj rada pomo}u ICPC, Racionalna upotreba lijekova u prije~enju i lije~enje komplikacija {e}erne bolestiVrijeme odràvanja

6., 7. i 13., 14. studenoga 2009. i 7., 8. i 14., 15. svibnja 2010.

50. NOVINE I HITNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI

VoditeljProf. dr. sc. Velimir Boìkov


Sadràj predmetaNovine u; kardiologiji, pulmologiji, nefrologiji, gastroenterologiji, hematologiji, reumatologiji, dijabetologiji, endokri-

nologiji, laboratorijskoj dijagnostici, rentgenskoj dijagnostici, intenzivnoj medicini. Radionice iz hitnih stanja.Vrijeme odràvanja

Svibanj 2010.

51. DIJETOTERAPIJA U KLINI^KOJ PRAKSI

VoditeljiDr. sc. Darija Vrane{i} Bender i doc. dr. sc. @eljko Krznari}


Sadràj predmetaPovijest lije~enja hranom, Odre|ivanje nutritivnog statusa uz pomo} dijeteti~kih, biokemijskih metoda i klini~kog pre-

gleda, Odre|ivanje energetskih i nutritivnih potreba, Preventivna i terapijska primjena vitamina, minerala, fitokemikalija i zookemikalija, Dijetoterapija kod pothranjenosti i pretilosti, Dijetoterapija osoba starije dobi, Dijetoterapija kod bolesti pojedinih organa i sustava organa, Interakcije lijekova i hrane.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010

52. KLINI^KA PREHRANA

VoditeljiDoc. dr. sc. @eljko Krznari} i dr. sc. Darija Vrane{i} Bender


Sadràj predmetaMalnutricija, Procjena stanja uhranjenosti, Oralni unos hrane i pripravaka u hospitaliziranih bolesnika, Enteralna

prehrana – indikacije, kontraindikacije, modaliteti primjene, komplikacije, Parenteralna prehrana – indikacije, kontrain-dikacije, komplikacijeVrijeme odràvanja

Oùjak 2010

53. RIZI^NI ÎMBENICI KORONARNE BOLESTI I AKUTNI KORONARNI SINDROM

VoditeljiProf. dr. sc. Mirjana ûbrilo-Turek, prof. dr. sc. Roman Urek

18

Broj satiUkupno 21 sat; predavanja 19, rasprava 3

Sadràj predmetaEpidemiologija kardiovaskularnih bolesti, Upala i ateroskleroza, Ozljeda endotela i ateroskleroza, Diabetes i

metaboli~ki sindrom, Hipertenzija, hipertenzivna kriza i algoritam lije~nja u vanbolni~kim uvjetima, “White coat” hyper-tension, Izolirana sistoli~ka hipertenzija, Hiperlipidemije, terapijske smjernice primarne i sekundarne prevencije, Navike pu{enja, alkohol i tjelesna aktivnost, Homocistein i debljina. Pokazatelji debljine u Hrvatskoj , Pravilna prehrana u lije~enju debljine - stavovi danas, Rizik koronarne bolesti u èna, Akutni koronarni sindrom, Troponini, algoritam dijagnosti~kog postupka u akutnom koronarnom sindromu, Algoritam lije~enja akutnog koronarnog sindroma, Intervencijski nekirur{ki pristup bolesniku s akutnim koornarnim sindromom, Kardiogeni {ok i reanimacija, Pristup bolesniku s akutnim infarktom miokarda u vanhospitalnim uvjetima, Farmakoterapije osoba starije ìvotne dobi s koronarnim sindromom.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009./oùjak 2010.

54. SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I LIJEÊNJE BOLESTI AORTE

VoditeljDoc. dr. sc. Vedran ]ori}


Sadràj predmetaAnatomija aorte i velikih krvnih ìla, Fiziologija i patofiziologija protoka u aorti, Klini~ka slika bolesti aorte, Klini~ki

pregled i njegove osobitosti u dijagnostici bolesti aorte, Dijagnosti~ka sredstva s posebnim naglaskom na ultrazvu~nu dijagnostiku, Na~ini zbrinjavanja kirur{ki i konzervativni, Mogu}nosti lije~enja bolesti aorte u RH, Stru~ne i pravne imp-likacije ispravne dijagnostike i lije~enja bolesti aorte.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

55. SRÂNE ARITMIJE – RACIONALNI PRISTUP

VoditeljPrim. dr. sc. Davor Puljevi}


Sadràj predmetaAnatomija provodnog sustava, fiziologija provodnog sustava, transmembranski kanali, simptomi aritmije,

dijagnosti~ke metode, podjela aritmija, ekstrasistole, atrijska tahikardija, atrijska fibrilacija/undulacija, nodalna kru`na tahikardija, WPW sindrom, ventrikulske tahikardije, bradiaritmije (SA blokovi, AV blokovi, fascikulski blokovi, bolest sinusnog ~vora), genetski sindromi, terapija aritmija, algoritmi za akutno lije~enje aritmija, antiaritmici, proaritmijski efekt antiaritmika, elektroterapija aritmija, elektrofiziolo{ko testiranje i RF ablacija.Vrijeme odràvanja

Velja~a/oùjak 2010

56. ELEKTROSTIMULACIJA SRCA



19

Sadràj predmetaAnatomija provodnog sustava, bradiaritmije, indikacije za elektrostimulaciju, privremena i trajna elektrostimulacija,

vrste elektrostimulatora, elektrode, na~ini elektrostimulacije, intervali i refrakterni periodi, implantacija elektrostimulatora, programiranje i kontrola, malfunkcija elektrostimulatora, automatski kardioverter defibrilator, indikacije za implantaciju AICD-a, programiranje i kontrola AICD-a, elektromagnetska interferencijaVrijeme odràvanja

Travanj 2010

57. KARDIORESPIRATORNI AREST I REANIMACIJA



Sadràj predmetaEpidemiologija i prognoza kardiorespiratornog aresta, podjela aresta, lanac preìvljenja, osnovno odràvanje ìvota

(BLS), uznapredovalo odràvanje ìvota (ALS), lijekovi u reanimaciji, defibrilacija, vaè}i algoritam kardiopulmonalne resuscitacije, periarestne aritmije, specijalna stanja (anafilaksija, astma, trovanje, utapljanje), postreanimacijska skrb, vje`be scenarija.Vrijeme odràvanja

Listopad/studeni 2009.

58. DOBRA KLINI^KA PRAKSA I PROVO\ENJE KLINI^KIH ISPITIVANJA

VoditeljiProf. dr. sc. Nada îke{, prof. dr. sc. Igor Franceti}, dr. Slobodanka Bolan~a


Sadràj predmetaRazvoj lijeka, Planiranje i priprema klini~kog ispitivanja, Definiranje prora~una klini~kog ispitivanja i sastavljanje

ugovora za klini~ko ispitivanje, Regrutacija i uklju~ivanje ispitanika, Postupci u toku ispitivanja, Sigurnost u klini~kom ispi-tivanju, Motrenje klini~kog ispitivanja, Nadzor i inspekcija klini~kog ispitivanja, Objavljivanje rezultata klini~kog ispitivanja, Osiguranje ispitanika i osiguranje klini~kog ispitivanja, Regulativa klini~kih ispitivanja i drugi pravni aspekti provo|enja klini~kog ispitivanja.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009. i travanj 2010.

DOPLERSKA ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA BOLESTI KRVNIH @ILA (vidi radiologija)RANO OTKRIVANJA KARDIOVASKULARNIH RIZIKA U [KOLSKE DJECE I MLADIH (vidi javno zdravstvo)

JAVNO ZDRAVSTVO

59. SAVJETOVALI[NI RAD U POLIVALENTNOM SAVJETOVALI[TU ZA [KOLSKU DJECU I MLADE@

VoditeljicaProf. dr. sc. Vesna Jure{a


20

Sadràj predmetaOrganizacija rada u polivalentnom savjetovali{tu otvorenog tipa za adolescente. Namjena savjetovali{ta i metode

rada. Vode}i problemi {kolske djece i mladih u svijetu i u nas. Mogu}nosti preventivnog rada u savjetovali{tu. Zdravstveno odgojni postupci u radu s mladima. Savjetovanje, kao zdravstveno odgojna metoda. Grupni rad. Rad u radionicama. Interaktivne metode rada i u~enja s mladima. Primjena integriranih oblika za{tite u savjetovali{no radu. Savjetovanje putem telefona i drugih medija (tiska, televizije i interneta).Vrijeme odràvanja

Studeni 2009.

60. RANO OTKRIVANJE KARDIOVASKULARNIH RIZIKA U [KOLSKE DJECE I MLADIH



Sadràj predmetaRizici za kardiovaskularne bolesti i mogu}nosti prepoznavanja u dje~joj dobi. Metode ranog otkrivanja rizika za kar-

diovaskularne bolesti u dje~joj dobi. Vrednovanje sistematskih pregleda i screening-a. Mogu}nosti i dileme o intervenciji u dje~joj dobi, obzirom na kardiovaskularne bolesti u odrasloj dobi. Vrednovanje preventivnih programa u {kolskoj dobi za razvoj kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Cjeloviti programi intervencije u zajednici. Uloga {kolskog lije~nika i {kole u preventivnim programima.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

61. CJELOVITA ZA[TITA I [KOLOVANJE DJECE I MLADIH S TE[KO]AMA U RAZVOJU I INVALIDITETOM



Sadràj predmetaProcjena veli~ine problema, definicije i pojmovi u skladu s me|unarodnim normama. Izvori podataka o djeci s

te{ko}ama u razvoju i invaliditetom. Zdravstvena za{tita djece i mladih s posebnim potrebama i invaliditetom temeljem Zakona o zdravstvenoj za{titi i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Pote{ko}e u ostvarivanju socijalnih prava djece s te{ko}ama u razvoju i invaliditetom. Prikaz stanja i problema u radu Komisija za procjenu psihofizi~kog stanja djece u svezi poha|anja {kole. Mogu}nosti, te{ko}e i perspektive rada drugostupanjskog povjerenstva. Integracija djece s poseb-nim potrebama u zajednici. Primjeri dobre prakse – integracija djece s te{ko}ama u razvoju i invaliditetom u redovne {kole.Vrijeme odràvanja

Listopad 2009. ili oùjak 2010.

62. KAKO I ZA[TO PRESTATI PU[ITI

VoditeljiDoc. dr. sc. Sanja Popovi} Grle, prim. dr. sc. Goran Krsta~i}, prof. dr. sc. Fadila Pavi~i}


Sadràj predmetaPovijesni prikaz pu{enja u ljudskom dru{tvu i dru{tveno ekonomski zna~aj; Pandemija pu{enja – epidemiolo{ki prikaz

problema, Kemijski sastav duhanskog dima- metaboli~ki i drugi toksi~ni u~inci, U~inci pu{enja na zdravlje ljudi, Karcinom

21

bronha, Kroni~na ostruktivna plu}na bolest, Pu{enje i sr~anoìlne komplikacije, Indeks pu{enja i mjerenje uglji~nog monoksida u izdahnutom zraku, Odnos lije~nik-bolesnik pu{a~ i motivi za prestanak pu{enja, Priprema pu{a~a za pres-tanak pu{enja, Programi odvikavanja od pu{enja u praksi, Nikotinska ovisnost – racionalna mogu}nost terapija prestanka pu{enja, Racionalno farmakolo{ko lije~enje prestanka pu{enja, Zakon o prestanku pu{enja.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009., travanj 2010.

63. ODGOVORNA UPRAVA I RUKOVO\ENJE ZDRAVLJEM – RUKOVO\ENJE I UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE U LOKALNOJ UPRAVI I SAMOUPRAVI

VoditeljiDoc. dr. sc. Selma [ogori}, prof. dr. sc. Stipe Ore{kovi}, prof. emeritus Silvije Vuleti}


Sadràj predmetaI. Modul “Vizija, misija i rukovo|enje promjenama“ – pojasnit }e temeljne pojmove strate{kog rukovo|enja, pojam

vizije, misije, planiranja i upravljanja promjenama te organizaciju timova. II. Modul „ Strategije, ciljevi, partnerstvo za zdravlje“ – detaljnije }e pojasniti strate{ko rukovo|enje kroz konkretizaciju ciljeva i uskla|ivanje sustava te institucijski menad`ment. III. Modul „Proces promjene – rukovo|enje promjenom“ }e pomo}i u definiranju strukture koja podràva provo|enje strategije (otpori, prepreke, rje{avanje problema, predvi|anje ishoda, komunikacija, motivacija). IV. Modul „Razvoj karte puta“ – kontrola implementacije strategije }e pomo}i u stvaranju jasne i detaljne „karte puta“ (planiranje i provedba promjena i poja{njavanje odgovornosti), utvr|ivanje na~ina pra}enja napretka i evaluacije u~inka.Vrijeme odràvanja

I modul – studeni 2009., II modul – prosinac 2009., III modul – sije~anj 2010., IV modul – oùjak 2010.

ANALIZA PODATAKA U JAVNOZDRAVSTVENOJ PRAKSI (vidi informatika)

KIRURGIJA

64. RANE – POSTUPCI LIJEÊNJA

VoditeljiDr. sc. Sre}ko Budi, prof. dr. sc. Zdenko Stanec


Sadràj predmetaUvod u patofiziologiju rane; Vrste rana, patofiziologija rane, upala i cijeljenje rane. Mikrobiologija rane;

Kontaminirana rana, mikrobiolo{ka flora, brisevi, biogram, antibiogram. Antiseptici i dezinficijensi; Dezinfekcija rane, dezinfekcija operacijskog polja, asepsa i antisepsa. Antibiotici; Rane i antibiotici, peroralna/parenteralna primjena antibio-tika, antibiotska profilaksa, alergija na antibiotike, bolni~ke infekcije. Osnovni principi lije~enja akutne rane; Osnovni prin-cipi {ivanja, lokalni re`njevi, autotransplantati koè. Osnovni principi lije~enja kroni~ne rane; Nekrektomija, rekonstrukcija defekata lokalnim re`njevima, autotransplantatom koè, sloène rekonstrukcije. Specifi~ni oblici kroni~ne rane i kirur{ko lije~enje; Dijabeti~ko stopalo, dekubitus, ulcus cruris. Konzervativno lije~enje kroni~ne rane; Hiperbari~na oksigenacija, VAC terapija, bioptron, obloge za ranu. Cost-benefit u lije~enju rana; Ekonomija lije~enja rana, akutna i kroni~na rana. Sudsko-medicinske zna~ajke rane; Vrste rana, rane u forenzi~koj medicini, odgovornost lije~nika Vrijeme odràvanja

5. i 6. oùjka 2010.

22

65. NOVOSTI U KIRUR[KOM LIJEÊNJU BOLESTI GU[TERAÊ

VoditeljDoc. dr. sc. Matija Horì}


Sadràj predmetaEpidemiologija pankreatitisa i tumora gu{tera~e, Patohistolo{ke zna~ajke benignih i malignih tumora gu{tera~e,

Endokrini tumori gu{tera~e i mogu}nosti kirur{kog lije~enja, Lije~enje komplikacija akutnih i kroni~nih upala gu{tera~e, Lije~enje malignih tumora proksimalnog dijela gu{tera~e, Lije~enje malignih tumora trupa i repa gu{tera~e, Mogu}nosti kemoterapije i radioterapije tumora gu{tera~e, Traumatske ozljede gu{tera~e i principi kirur{kog lije~enja, transplantacija gu{tera~eVrijeme odràvanja

17. - 19. velja~e 2010.

66. KIRURGIJA KOLOREKTALNOG KARCINOMA

VoditeljProf. dr. sc. Igor Stipan~i}


Sadràj predmetaKirur{ka anatomija debelog crijeva i rektuma, Prijeoperacijski staging i prognosti~ki ~imbenici karcinoma kolona i rek-

tuma, Perioperacijski postupci u elektivnim i hitnim operacijama, Elektivne operacije u radikalnom lije~enju kolorektalnog karcinoma, Operacije u hitnim stanjima lijevog kolona, Lije~enje metastatskog i uznapredovalog kolorektalnog karcinoma, Ru~ne i staplerske kolorektalne i koloanalne anastomoze, Uloga lokalne ekscizije u lije~enju karcinoma rektuma, Sfinkter prezerviraju}a resekcija rektuma i totalna mezorektalna ekscizija, Laparoskopsko lije~enje kolorektalnog karcinomaVrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

MIKROBIOLOGIJA

67. 3rd ESGEM PRACTICAL AND THEORETICAL COURSE ON MOLECULAR TYPING METHODS FOR BACTERIAL PATHOGENS

VoditeljicaDoc. dr. sc. Ana Budimir


Sadràj predmetaMolekularna tipizacija. Metode temeljene na slici. PFGE. Metode temeljene na PCR-u. MLST. SLST. Molekularna

epidemiologija E.coli, S.pneumoniae, S.aureus, KNS. MLVA. Software za analizu PFGE. Komparacija metoda tipizacije.Mreè za tipizaciju.Vrijeme odràvanja

19. – 23. travnja 2009.

23

68. ANTROPOZOONOZE: EPIDEMIOLO[KA I KLINI^KA SLIKA, DIJAGNOSTIKA, TERAPIJA I PREVENCIJA

VoditeljiProf. dr. sc.Gordana Mlinari}-Galinovi}, prof. dr. sc. Ira Gjenero-Margan, dr. sc. Tatjana Vilibi}-âvlek, dr. med. Mario

SvibenBroj sati

Ukupno 12 sati; predavanja 7, seminari 1, vje`be 2, rasprava 2Sadràj predmeta

Antropozoonoze: epidemiolo{ka situacija u Hrvatskoj, antraks, Q-groznica, leptospiroze, tularemija, bjesno}a-epidemiolo{ka situacija, dijagnostika bjesno}e, hemoragijska vru}ica s bubre`nim sindromom u jugoisto~noj Europi, influenca kao antropozoonoza, bakteriolo{ka i virolo{ka dijagnostika antropozoonoza, dijagnostika rikecioza, salmo-neloze, toksoplazmoza, uloga ìvotinja u epidemiologiji sustavnih mikoza, ko`ne mikoze uzrokovane zoofilnim der-matofitima, molekularna dijagnostika antropozoonoza, bovina tuberkuloza, prevencija antropozoonoza.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

NEUROKIRURGIJA

69. SUVREMENI MINIMALNO INVAZIVNI ZAHVATI U NEUROKIRURGIJI

VoditeljProf. dr. sc. Josip Paladino


Sadràj predmetaKeyhole koncept pristupa u neurokirur{kim zahvatima, Minimalno invazivni zahvati u vaskularnoj neurokirurgiji,

Minimalno invazivni Keyhole zahvati u meningeoma lubanjske osnovice, Minimalno invazivni zahvati u selarnom i par-aselarnom podru~ju, Minimalno invazivni zahvati u orbitalnoj regiji, primjena neuronavigacije u minimalno invazivnim zahvatima, UZV navo|eni minimalno invazivni zahvati, Radioneurokirurgija – Gamma Knife, Endoskopski asistirani mini-malno invazivni zahvati, Neurofiziolo{ki monitoring pri neurokiru{kim zahvatima, Anesteziolo{ki postupci pri minimalno invazivnim zahvatima u neurokirurgiji.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

NEUROLOGIJA

70. DOPLER SONOGRAFIJA INTRAKRANIJSKE CIRKULACIJE

VoditeljicaProf. dr. sc. Vida Demarin

Broj satiUkupno 62 sata; predavanja 20, seminari 10, vje`be 32

Sadràj predmetaIspitivanje intrakranijske cirkulacije – znanstveni pristup i dileme. Fizikalne osnove ultrazvuka. Spektralna frekvencijska

analiza i osnovna analiza slike. Fiziologija i patofiziologija mo`dane cirkulacije. Obojeni dopler – osnovni parametri slike i artefakti. Epidemiologija mo`danog udara. Klini~ka slika mo`danog udara. Upala i ateroskleroza. Transkranijski dopler Willisovog kruga i vertebrobazilarnog sliva – izvo|enje pretrage, normalni i patolo{ki nalazi. Primjena transkranijskog obojenog dopler u prikazu Willisovog kruga, vertebrobazilarnog sliva i mo`danog parenhima. Neuroradiologija u

24

procjeni cerebralnog o{te}enja: kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija. Primjena ultrazvuka u neuropedi-jatriji. Transkranijska dopler sonografija – procjena mo`dane vazoreaktivnosti. Transkranijska dopler sonografija – moni-toriranje embolijskih signala. Dijagnostika mo`dane smrti. Primjena transkranijskog doplera u dijagnostici mo`dane smrti. Generalizirana ateroskleroza o~ima vaskularnog kirurga. Kirur{ki pristup u lije~enju poreme}aja intrakranijske cirkulacije. Mogu}nost osnaènog doplera u prikazu patologije intrakranijske cirkulacije. Va`nost detekcije otvorenog foramena ovale (PFO). Tromboza venskih sinusa.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

71. OBOJENI DOPLER U ISPITIVANJU EKSTRAKRANIJSKE MO@DANE CIRKULACIJE



Sadràj predmetaObojeni dopler u ispitivanju ekstrakranijske mo`dane cirkulacije – znanstveni pristup i dileme. Fizikalne osnove

ultrazvuka. Spektralna frekvencijska analiza i osnovna analiza slike. Fiziologija i patofiziologija mo`dane cirkulacije. Epidemiologija mo`danog udara.Klini~ka slika mo`danog udara. Upala i ateroskleroza. Da li je ateroskleroza reverzibilna bolest. Obojeni dopler karotidnih arterija – izvo|enje pretrage, uredni nalazi, prikaz debljine intima-medija, va`nost njezinog odre|ivanja kao surogatnog markera ateroskleroze. Obojeni dopler karotidnih arterija – patolo{ki nalazi: vrste plakova, stupnjevi stenoze, disekcije, vaskulitisi. Vaskulitisi i neaterosklerotske vaskulopatije kao uzroci neurolo{kih bolesti. Primjena ultrazvuka u neuropedijatriji. Neuroradiologija u procjeni mo`dane cirkulacije, konvencionalna angiografija, digitalna subtrakcijska angiografija, magnetna angiografija, funkcijske metode MR (difuzijska i perfuzijska MR). Povezanost karotidne i periferne okluzivne vaskularne bolesti. Obojeni dopler vertebralnih i potklju~nih arterija. Mogu}nost osnaènog doplera u prikazu patologije ekstrakranijske cirkulacije. Karotidna bolest kao rizik za ishemijsku bolest mozga. Karotidna bolest – kirur{ko lije~enje. Trodimenzionalni ultrazvuk u procjeni ekstrakranijske cirkulacije.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

72. 21th SUMMER STROKE SCHOOL - HEALTY LIFE-STYLE AND PREVENTION OF STROKE

VoditeljiProf. dr. sc. Vida Demarin, prof. dr. sc. Roman Haberl, prof. dr. sc. Kurt Niederkorn, doc. dr. sc.Tanja Rundek, prof.

dr. sc. Zlatko TrkanjecBroj sati

Ukupno 46 sati; predavanja 26, seminari 17, uskla|ena rasprava 3 Sadràj predmeta

Mo`dani udar – izazov u dijagnostici i terapiji. Epidemiologija mo`danog udara. Korelacija meterolo{kih ~imbenika i incidencije mo`danog udara. Konvencionalni i noviji ~imbenici rizika za mo`dani udar. Ateroskleroza kao ~imbenik rizika za mo`dani udar. uloga upale u patognezi ateroskleroze. Uloga jedinica za zbrinjavanje mo`danog udara u zbrinjavanju bolesnika s mo`danim udarom. Noviji pogledi u mo`dani udar. Uloga dijagnosti~kog ultrazvuka u prevenciji mo`danog udara. Ulga funkcionalnog TCD u predikciji kognitivnih poreme}aja nakon mo`danog udara. Va`nost teleneurologije u dijagnostici mo`danog udara. Ishod mo`danog udara. Novosti u neurorehabilitaciji.Vrijeme odràvanja

Lipanj 2010.

25

73. PRIMJENA TRANSKRANIJSKOG DOPLERA U PROCJENI CEREBRALNOG CIRKULATORNOG ARESTA

VoditeljicaProf. dr. sc. Arijana Lovren~i}-Huzjan

Broj satiUkupno 47 sati; predavanja 11, seminari 6, vje`be 20 , rasprava 10

Sadràj predmetaUloga neurologa u dijagnostici mo`dane smrti, Aktualno stanje transplantacijskog programa u Republici Hrvatskoj,

Klini~ka slika mo`dane smrti i zakonski akti, Pogled anesteziologa na problem mo`dane smrti, Neinvazivana procjena mo`dane hemodinamike transkranijskim doplerom, Transkranijski dopler u neinvazivnoj procjeni patolo{kih stanja mo`dane hemodinamike, Transkranijski dopler u procjeni cerebralnog cirkulatornog aresta, Elektroencefalografija u dijag-nostici mo`dane smrti, Evocirani potencijali u dokazivanju mo`dane smrti, Cerebralna angiografija i primjena vi{eslojne CT angiografije u dijagnostici mo`dane smrti, Nuklearna medicina u dokazivanju mo`dane smrtiVrijeme odràvanja

Studeni 2009.

74. ZBRINJAVANJE KAROTIDNE BOLESTI



Sadràj predmetaObojeni dopler u ispitivanju ekstrakranijske mo`dane cirkulacije – znanstveni pristup i dileme, Debljina intime i medije

karotidne arterije – surogatni marker ateroskleroze, Primjena neurosonolo{kih metoda u procjeni karotidne bolesti, Neuroradiolo{ka procjena karotidne bolesti, Karotidna bolest – kirur{ko lije~enje, Primjena obojenog doplera u pra}enju intervencije nad karotidnim arterijama, Preporuke za probir bolesnika s asimptomatskom karotidnom stenozomVrijeme odràvanja

Studeni 2009.

75. TRANSKRANIJSKA SONOGRAFIJA U POREME]AJIMA KRETANJA I RASPOLO@ENJA



Sadràj predmetaOsnove transkranijskog doplera u neurologiji, Dijagnostika poreme}aja kretanja, Parkinsonova bolest i parkinsoni-

zam, Transkranijska sonografija u bolestima poreme}aja pokreta, Depresivni poreme}aj, Neurobiologija suicidalnosti, Transkranijska sonografija u depresivnom poreme}aju.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

76. EPILEPSIJE I ENCEFALOGRAFIJA

VoditeljiProf. dr. sc. Vida Demarin, dr.sc. Hrvoje He}imovi}


26

Sadràj predmetaUvod u epilepsije, Neurobiologija epilepsija, Klini~ka semiologija epilepsija, Video/EEG telemetrija, Algoritmi lije~enja

epilepsija, Specifi~nosti lije~enja epilepsija, MRI, PET i MEG u dijagnostici epilepsija, Kognitivne funkcije i kvaliteta ìvota s epilepsijom, Neurokirur{ko lije~enje epilepsija, Elektrodijagnostika mo`dane smrti, Grupna i individualna edukacija iz EEG-a.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

77. EEG CLUB - NAPREDNI TEÂJ IZ EEG DIJAGNOSTIKE

VoditeljiProf. dr. sc. Vida Demarin, dr.sc. Hrvoje He}imovi}


Sadràj predmetaKlasifikacija epilepsija i epilepsijskih sindroma, Klini~ka semiologija epilepsija i korelacija sa sindromima, Standardna

video/EEG telemetrija, Invazivna video/EEG dijagnostika, Algoritmi farmakolo{kog lije~enja epilepsija, Preoperativna obrada bolesnika, Indikacija za neurokirur{ko lije~enje, Prikaz slu~ajeva, Grupna i individualna edukacija iz EEG-aVrijeme odràvanja

Studeni 2009.

78. GLAVOBOLJA I DRUGA BOLNA STANJA

VoditeljiceProf. dr. sc. Vida Demarin, doc.dr.sc. Vanja Ba{i} Kes


Sadràj predmetaMigrena, Tenzijska glavobolja, Cervikogrena glavobolja, Diferencijalna dijagnostika glavobolje, Neuropatska bol

Vrijeme odràvanjaTravanj 2010.

79. NEUROPATSKA BOL

VoditeljiceProf. dr. sc. Vida Demarin, doc.dr.sc. Vanja Ba{i} Kes


Sadràj predmetaPatofiziologija neuropatske boli, Algoritam dijagnosti~ke obrade bolesnika s neuropatskom boli, Postherpeti~ka neu-

ralgija, Migrena, Bol u le|ima, Dijabeti~ka polineuropatija, Internisti~ki uzroci neuropatske boli Fabryjeva bolest kao uzrok neuropatske boli, Kroni~na bolni sindromi - psiholo{ko, psihijatrijski aspekt, Minimalno-invazivno lije~enje kriòbolje, Primjena opioida u lije~enju neuropatske boli, Hrvatske smjernice za lije~enje neuropatske boli.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009.

80. DEMIJELINIZACIJSKE BOLESTI SREDI[NJEG @IVÂNOG SUSTAVA

VoditeljiProf. dr. sc. Vesna Brinar, dr. Mario Habek


27

Sadràj predmetaPregled demijelinizacijskih bolesti S@S-a. Idiopatske upalne demijelinizacijske bolesti S@S-a: Radiolo{ki i klini~ki izolirani

sindrom, Multipla skleroza, Opti~ki neuromijelitis, Akutni diseminirani encefalomijelitis, [to u~initi kada nisu zadovoljeni kriteriji za niti jednu IIDM?. Specifi~ne upalne bolesti S@S-a: Sistemske autoimune bolesti, Neurosarkoidoza, Infektivne demijelinizacijske bolesti. Neupalne demijelinizacijske bolesti S@S-a: Vaskularne, Ostale. MRI u diferencijalnoj dijagnozi demijelinizacijskih bolesti S@S-a. Multipla skleroza: Klini~ka prezentacija, Neuro-oftalmologija i MS, Neuro-urologija i MS, Psihijatrijski aspekti MS-a, Kognitivni aspekti MS-a, Trudno}a i MS, Primarno progresivni oblik MS-a, Stardandna terapija MS-a, Novi lijekovi u lije~enju MS-a, Kada zapo~eti s kojim lijekom kod pacijenta s RRMS-om, Rehabilitacija bolesnika s MS-om. Okrugli stol: Integrativni pristup bolesniku s MS-om. Vje`be: primjena natalizumaba kod bolesnika s MS-om.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

81. ATAKSIJE ODRASLE DOBI: KLINI^KI PRISTUP

VoditeljiProf. dr. sc. Vesna Brinar, dr. Mario Habek

Broj satiUkupno 18 sati; predavanja16, seminari 2

Sadràj predmetaNeuroanatomija sustava koordinacije. Klini~ki pregled bolesnika s ataksijom. Diferencijalna dijagnoza ataksije odrasle

dobi. Akutni uzroci ataksije: Kako razlikovati centralni od perifernog uzroka ataksije, Periferni uzroci ataksije, Intoksikacije lijekovima koje uzrokuju ataksiju, Mo`dani udar u stra`njoj cirkulaciji, Wernickeova encefalopatija, Cerebelitisi. Kroni~ne ataksije: Autosmno dominantne ataksije, Autosomno recesivne ataksije, Multipla skleroza, Alkoholna cerebelarna degen-eracija, Hipotireoza i ataksija, Paraneoplasti~na cerebelarna degeneracija, Ekstrapiramidne bolesti i ataksija, Creutzfeldt-Jakobova bolest, Tumori stra`nje lubanjske jame, Ostali rijetki uzroci ataksije. Neuroradiolo{ki pristup ataksijama. Rehabilitacija bolesnika s ataksijom. Seminari: Prikaz ilustrativnih slu~ajeva s video zapisima I, Prikaz ilustrativnih slu~ajeva s video zapisima II.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

82. DIJAGNOSTI^KI I TERAPIJSKI IZAZOVI BOLESTI S POREME]AJEM POKRETA

VoditeljiceProf. dr. sc. Vesna Brinar, dr. sc. Nata{a Klepac


Sadràj predmetaNeuroanatomske osnove poreme}aja pokreta. Pristup bolesniku s poreme}ajima pokreta. Hipokinetski poreme}aji:

Parkinsonova bolest: klini~ka prezentacija, Nemotori~ki simptomi Parkinsonove bolesti, Kognitivni aspekti, Atipi~ni oblici parkinsonizma, Diferencijalna dijagnoza parkinsonizma. Hiperkinetski poreme}aji: Distonija, Tremor, Huntignova koreja i druge koreje. Poreme}aji pokreta i spavanja: Sindrom nemirnih nogu, REM poreme}aji i parasomnije. Nove funkcionalne metode u dijagnostici poreme}aja pokreta. Lije~enje bolesnika s poreme}ajima pokreta: Lije~enje motori~kih simptoma bolesnika s Parkinsonovom bolesti: farmakolo{ki i kirur{ki pristup, Terapija nemotori~kih i kognitivnih poreme}aja u Parkinsonovoj bolesti, Lije~enje bolesnika s hiperkinetskim poreme}ajima pokreta, {to u~initi kod jatrogeno uzrokovanih poreme}aja pokreta. Okrugli stol: Integrativni pristup bolesnicima s poreme}ajima pokreta. Vje`be: prikazi bolesnika s poreme}ajima pokreta.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

28

83. MIOKLONE EPILEPSIJE

VoditeljicaDoc. dr. sc. Sanja Hajn{ek, dr.sc. @eljka Petelin Gadè


Sadràj predmetaKlini~ka slika mioklonih epilepsija, Progresivne mioklone epilepsije, Diferencijalno dijagnosti~ke dileme kod miok-

lonih epilepsija, Genetika mioklonih epilepsija, Zna~aj video EEG monitoriranja u bolesnika s mioklonom epilepsijom, Farmakoterapijski pristup kod mioklonih epilepsija, Seminarski radovi u grupama: prikazi slu~ajeva, dijagnosti~ka strate-gija, lije~enje.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

84. BOL U LE\IMA. LUMBOSAKRALNI SINDROM-DIJAGNOSTIKA I LIJEÊNJE

VoditeljiceDoc. dr. sc. Ervina Bili}, doc. dr. sc. Marija @agar

Broj satiUkupno 22 sata; predavanja 16, seminari 4, rasprava 2

Sadràj predmetaTopografska anatomija slabinskog dijela kralje`nice s klini~kog aspekta. Rtg slabinskog dijela kralje`nice. MR dijag-

nostika slabinskog dijela kralje`nice. Etiopatogeneza i klini~ka slika lumbosakralnog sindroma. Diferencijalna dijagnoza u odnosu na druga porijekla boli u le|ima. Lumbosakralna radikulopatija-klini~ki znakovi i EMNG nalaz. Pleksopatija u diferencijalnoj dijagnozi lumbosakralnog sindroma. Etiologija i farmakoterapija akutnog i kroni~nog bolnog sindroma uzrokovanog lumbosakralnom radikulopatijom. Trauma slabinskog dijela kralje`nice. Konzervativno lije~enje lumbo-sakralnog sindroma. Operacijsko lije~enje kompresivnih radikulopatija slabinskog segmenta. Multimodalno lije~enje lumbosakralnog sindroma.Vrijeme odràvanja

26. oùjka 2010.

85. GLAVOBOLJE U KLINI^KOJ PRAKSI

VoditeljiDoc. dr. sc. Damir Petravi}, dr.sc. Darija Mahovi}-Laku{i}


Sadràj predmetaKlasifikacija glavobolja, Epidemiologija glavobolja, Novije spoznaje o patofiziologiji primarnih glavobolja, Migrena

- dijagnoza i terapija, Tenzijska glavobolja - dijagnoza i terapija, Trigeminalne autonomne cefalalgije - dijagnoza i terapija, Kroni~ne glavobolje - dijagnoza i terapija, Sekundarne glavobolje - diferencijalna dijagnoza, Glavobolje u vaskularnim intrakranijskim bolestima, Glavobolje u nevaskularnim intrakranijskim bolestima, Glavobolje u bolestima nosa i paranazal-nih {upljinaVrijeme odràvanja

Travanj/svibanj/lipanj 2010.

86. BOLESTI KRALJE[NI^NE MO@DINE

VoditeljiDr. sc. Darija Mahovi}-Laku{i}, doc. dr.sc. Damir Petravi}, dr. Branka Ribari}

29


Sadràj predmetaUvod. Sindromi kralje{ni~ne mo`dine. Neuroanatomija i fiziologija kralje{ni~ne mo`dine. Elektrofiziologija (evocirani

potencijali, EMNG s refleksologijom). Metaboli~ke bolesti kralje{ni~ne mo`dine. Upalne bolesti kralje{ni~ne mo`dine. Infektivne bolesti kralje{ni~ne mo`dine. Vaskularne mijelopatije. Trauma i tumori kralje{ni~ne mo`dine. Spinocerebelarne ataksije i hereditarne bolesti. Rehabilitacija bolesnika s o{te}enjem kralje{ni~ne mo`dine. Prikazi slu~ajeva.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

87. POREME]AJI POKRETA - BOLESTI BAZALNIH GANGLIJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Maja Relja


Sadràj predmetaKako neurologija nema subspecijalizacije ukazuje se potreba za odràvanjem izabranih subspecijaliziranih te~ajeva

(u trajanju od vi{e tjedana: 3-4). Uvidom u stanje dosada{nje izobrazbe u neurologiji, te mi{ljenja polaznika stru~nog studija neurologije postoji urgentna potreba za ovim oblikom kontinuirane edukacije (kao i potencijalno zna~ajan broj polaznika). Potrebno je naglasiti da je ova grana neurologije relativno nova u odnosu na tradicionalnu podjelu u na{oj sredini. Za edukaciju iz ovog podru~ja neophodno je uz uobi~ajene oblike nastave aktivno sudjelovati u klini~kim prezent-acijama bolesnika uz aktivno sudjelovanje u video vje`bama. Zbog toga se predvi|a te~aj u trajanju najmanje od 3 tjedna uz mogu}nost nastavka individualne edukacije od 1 tjedna za pojedina subspecijalizirana podru~ja poreme}aja pokreta (primjerice aplikacija botulinum toksina i distonije). Polaznici bi se upoznali s patofiziologijom i patogenezom poreme}aja pokreta, klini~kom prezentacijom poreme}aja pokreta i diferencijalnom dijagnozom, te lije~enjom ovih bolesti uklju~ivo i aktivno sudjelovanje u novgim terapijskom postupcima. Detaljnja satnica i program naknadno. Te~aj bi se odràvao jednom godi{nje (ovisno o iskustvu nakon prvog termina).Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

88. KLINI^KO PREPOZNAVANJE I KARAKTERISTIKE POREME]AJA POKRETA



Sadràj predmetaPoreme}aji pokreta jedni su od naju~estalijih neurolo{kih bolesti u svakodnevnoj praksi. Kako je za ciljano lije~enje

neophodna rana dijagnoza va`na je edukacija kako lije~nika neurologa tako i lije~nika primarne zdravstvene za{tite. Dugo vremena su poreme}aji iz ovog podru~ja bili kakrakterizirani kao psihijatrijski te moèmo re}i da se radi o novijoj grani neurologije. Stoga je neophodna dodatna edukacija lije~nika u prepoznavanju i klini~koj karakterizaciji poreme}aja pokreta u svakodnevnom radu. Video prezentacije sastavni su dio te~aja, a namijenjen je kako neurolozima tako i lije~nicima primarne zdravstvene za{tite.Vrijeme odràvanja

Sije~anj/lipanj 2010.

89. FUNKCIONALNA DIJAGNOSTIKA POREME]AJA POKRETA

VoditeljiProf. dr. sc. Maja Relja, prof. dr. sc. Damir Dodig

30


Sadràj predmetaFunkcionalna dijagnostika poreme}aja pokreta (bolesti bazalnih ganmglija ili ekstrapiramidne bolesti, primjerice

Parkinsonova bolest, Parkinson ‘plus’ sindromi, tremor) koja primarno uklju~uje vizualizaciju dopaminergi~kog (DA) transportera tzv. DAT-Scan pretraga koja se izvodi u Zavodu za nuklearnu medicinu. Pretraga je uvedena i u na{oj sredini a kako se poreme}aji pokreta primarno karakteriziraju klini~ki (tj dominantna je klini~ka dijagnoza) neophodna je edukacija lije~nika za indikaciju pretrage kao i za zajedni~ku interpretaciju nalaza s lije~nicima nuklearne medicine. Zbog nove metodologije oni se do sada nisu susretali s ovom specifi~nom populacijom neurolo{kih bolesnika. Te~aj je namijenjen edukaciji i interakciji neurologa i specijalista nuklearne medicine. Zbog specifi~nosti problematike osim predavanje i semi-nara te~aj sadrì ve}i broj vje`bi koje }e biti mogu}e nastaviti i u okviru individualne edukacije ako se za to ukaè potreba. Predavanja: Uvod: zna~anje funkcionalne dijagnostike u neurologiji, Mogu}nosti obiljeàvanja DA metabolizma, Klini~ka slika poreme}aja pokreta, Diferencijalna dijagnoza. Seminari: Parkinsonova bolest, Tremor, Progresivna nuklearna paraliza, Multipla sistemska atrofija Uskla|ena rasprava: Interpretacija nalaza. Vje`be: Priprema bolesnika, pregled, sudjelovanje tijekom cijelog postupka obrade i pretrage (mogu}nost individualne edukacije u nastavku)Vrijeme odràvanja

Studeni 2009.

90. SINDROM NEMIRNIH NOGU I POREME]AJI SPAVANJA


Broj satiUkupno 22 sata; predavanja 10, seminari 6, vje`be 2, rasprava 4

Sadràj predmetaSindrom nemirnih nogu naju~estaliji je uzrok poreme}aja spavanja. Kako je relativno kasno prepoznat kao poseban

entitet u klini~koj praksi jo{ uvijek postoji zna~ajan broj bolesnika koji ostaje nedijagnisticiran i nelije~en. (epidemiolo{ki podaci ukazuju da 6-18 % populacije ima ovaj sindrom). S obzirom da je to danas prepoznato kao naju~estaliji uzrok poreme}aja spavanja a lije~i se vrlo specifi~nim lijekovima (ubraja se u poreme}aj pokreta) neophodna je rana dijagnoza. Neprepoznavanje sindroma nemirnih nogu kao uzroka poreme}aja sna vodi u~estalo ui primjenu lijekova koji izazivaju ovisnost primjerice benzodiazepina. Zbog navedenog sindrom nemirnih nogu predstavlja problem ne samo u ordinaci-jama neurologa i psihijatara ve} u primarnoj zdravstvenoj za{titi. Stoga je ovaj te~aj namjenjen ne samo neurolozima i psihijatrima ve} i lije~nicima obiteljska medicine koji su u prvom kontaktu s bolesnikom. Tijekom te~aja upoznat }e se s klini~kim osnovama prepoznavanja ovog sindroma kako bi bolesnik bio usmjeren ciljanoj dijagnostici i lije~enje.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

OFTALMOLOGIJA

91. ULTRAZVUK U OFTALMOLOGIJI

VoditeljicaDoc. dr. sc. Ljerka Hen~-Petrinovi}


Sadràj predmetaOsnove fizike ultrazvuka,i posebnosti njegove primjene u oftalmologiji. Tehnika i metode ispitivanja kori{tenjem

razli~ite opreme. Ultrazvu~na slika zdravoga oka i orbite. Naj~e{}e patolo{ke promjene u oku i orbiti, koje se mogu

31

ustanoviti ultrazvu~nim pregledom. Ultrazvu~na biometrija oka i orbite. Korelacija ultrazvu~nog nalaza s nalazima ostalih dijagnosti~kih metoda u oftalmologiji pri postavljanju dijagnoze patolo{kih stanja.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009.

92. OFTALMOLOGIJA DANAS - SUHO OKO

VoditeljicaProf. dr. sc. Neda Stiglmayer

Broj satiUkupno 11 sati; predavanja 6, seminari 3, vje`be 1 rasprava 1

Sadràj predmetaAnatomija i fiziologija suznog aparata, Pregled i dijagnostika poreme}aja, Bolesti suzne `lijezde, Bolesti odvodnog

dijela suznog aparata, Film suza i poreme}aji filma suza, te postupci dijagnostike i lije~enja, Bolesti vje|a i utjecaj na film suza, Bolesti koè i utjecaj na film suza, Imunolo{ke bolesti i suho okoVrijeme odràvanja

19. oùjka 2010.

93. HITNA STANJA U NEUROOFTALMOLOGIJI

VoditeljProf. dr. sc. Branimir Cerovski


Sadràj predmetaAkutni gubitak vida. Edem papile i zastojna papila vidnog ìvca. Opti~ki neuritis. Traumatska opti~ka neuropatija.

Ishemi~ka opti~ka neuropatija. Kompresivna opti~ka neuropatija.Anizokorija. Dvoslike. Abnormalna bulbomotorika. Akutni glaukom. Hemianopsije.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009.

94. PERIMETRIJA



Sadràj predmetaTipovi ispada vidnog polja. Metode prezentacije vidnog polja. Izbor tehnike i programa. Ispadi vidnog polja pov-

ezani s: 1. opti~kim medijima, 2. Patologijom retine; 3. Patologijom vidnog ìvca; 4. Patologijom opti~ke hijazme; 5. Patologijom opti~kog trakta: 6. Patologijom LGB; 7. Opti~kom radijacijom: 8. Vidnim korteksom.Artefakti ispada vidnog polja i gre{ke u interpretaciji.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

ONKOLOGIJA

KRONI^NA BOL – PATOFIZIOLOGIJA, OSNOVNI PRINCIPI DIJAGNOSTIKE I LIJEÊNJA (vidi anesteziologija)

32

ORTOPEDIJA

95. SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA

VoditeljDoc. dr. sc. Esmat Elabjer


Sadràj predmetaUvod u sportsku traumatologiju. Seminari: Biomehanika koljenskog zgloba, dijagonstika sportskih ozljeda koljena,

ozljede ligamenata i meniska, ozljede hrskavice u koljenu, sindromi prenaprezanja koljenskog zgloba, ko{tane ozljede koljena, fizikalna terapija sportskih ozljeda koljena, biomehanika ramena, dijagonstika sportskih ozljeda ramena, nesta-bilno rame, ozljede rotatorne manète, ozljede ko{tanih struktura ramena, fizikalna terapija , ozljede Ahilove tetive u sportu, ozljede glave u sportu, sportske ozljede kralje{nice, nove saznanja ozljeda u nogometu, ozljede {ake u sportu, sportske ozljede kuka i natkoljenice, sindrom bolne prepone, ozljede gle`nja I stopala u sportu, prijelom zamora, utjecaj sportske opreme na ozljede u sportu. Vje`be: tijekom vje`bi }e se vr{iti video prijenosi uìvo operacijskih zahvata naj~e{}ih sportskih ozljeda. Posebnost te~aja odnosi se na veliku mogu}nost uklju~ivanja polaznika u prakti~ni rad kroz vje`be gdje }e savladati specifi~ne klini~ke preglede, osnove UZV i RTG dijagnostike, osnovne kirur{ke postupke te tehnike repozicije i imobilizacije koje }e koristiti na sportskom terenu. Kroz sloèni prikaz ozljeda od njihova nastanka, biomehanike i anatomske podloge, polaznici dobivaju mno{tvo afirmativnih podataka o sportu, ali i o prevenciji, dijagnostici i terapiji samih sportskih ozljeda.Vrijeme odràvanja

Prosinac 2009./ Sije~anj 2010.

96. RACIONALIZACIJE I POSTUPNICI U VERTEBROLOGIJI - SUVREMENA STREMLJENJA

VoditeljProf. dr. sc. Vladimir Kova~

Broj satiUkupno 23 sata; predavanja 17, rasprava 6

Sadràj predmetaAnatomske zna~ajke kralje{nice od va`nosti u nastanku patolo{kih procesa kralje{nice (zna~ajke segmenta, te

zna~ajke pojedinih dijelova–cervikalna, torakalna lumbalna). Dinamika i statika kralje{nice u svakodnevnoj aktivnosti. Patologija kralje{nice dje~je, odrasle, te starije ìvotne dobi. Klini~ki pregled bolesnika sa problematikom kralje{nice. Klini~ko prosu|ivanje bolesnika sa degenerativnom bolesti kralje{nice. Dijagnosti~ki algoritmi, racionalizacije u dijagnos-tici i neoperacijskom lije~enju. @ivot sa bolnom kralje{nicom. Mogu}nosti operacijskog lije~enja degenerativne bolesti. Racionalizacije, algoritmi, rehabilitacija te ìvot sa operiranom kralje{nicom. Budu}nost lije~enja degenerativne bolesti kralje{nice (artroplastika, transplantacija tkiva, genska terapija). Tumori kralje{nice. Prednje ili stra`nje resekcije. Rana dijagnostika, odabir bolesnika. Mogu}nosti i racionalizacije u operacijskom lije~enju (Radikalni ili palijativni operacijski zahvati?). Pra}enje bolesnika sa tumorom kralje{nice. Primarne i iatrogene infekcije kralje{nice. Interdisciplinarna dijag-nostika i lije~enje. Principi operacijskog i konzervativnog lije~enja. Sportske ozljede kralje{nice. Patologija kralje{nice dje~je dobi. Dijagnostika i zna~aj deformacija kralje{nice, klini~ko prosu|ivanje. Neoperacijsko lije~enje (zanemarivanje i propusti? -«overtreatment»?). Mogu}nosti opeacijskog lije~enja deformacija. Ozljede kralje{nice. Kako procjenjivati post-traumatske deformacije? Palijativno lije~enje inkurabilne boli. Sudsko-legalni aspekti vertebrologije. Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

33

97. RACIONALNI PRISTUP DIJAGNOSTICI I LIJEÊNJU DEFORMACIJA I BOLESTI SUSTAVA ZA KRETANJE DJECE I ADOLESCENATA [KOLSKE DOBI

VoditeljiPrim. dr. sc. Tomislav \api}, prof. dr. sc. Darko Anti~evi}, prof. dr. sc. Vesna Jure{a


Sadràj predmetaEpidemiologija bolesti sustava za kretanje djece {kolske dobi, Preventivni pregledi sustava za kretanje djece i adoles-

cenata, Dijagnostika i lije~enje deformacija kralje`nice djece i adolescenata, Deformacije i bolesti dje~jeg stopala, Bolna kralje`nica dje~je dobi, Medicinska i preventivna kineziterapija za djecu i adolescenate, Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje dje~je i adolescentne dobi, Djeca i adolescenti s tjelesnom invalidno{}u u {koliVrijeme odràvanja

Studeni 2009.

98. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA SUSTAVA ZA KRETANJE U DJECE I ADOLESCENATA

VoditeljiPrim. dr. sc. Tomislav \api}, prof. dr. sc. Darko Anti~evi}, dr. Igor [migovec


Sadràj predmetaOsnove ultrazvu~ne dijagnostike sustava za kretnje u djece i adolescenata, pode{avanje ultrazvu~nih ure|aja,

ultrazvu~na dijagnostika razvojnog poreme}aja kuka, metoda po Grafu, detekcija izljeva u velikim zglobovima, punkcija zgloba pod kontrolom ultrazvuka, ultrazvuk tranzitornog sinovitisa zgloba kuka, Perthesove bolesti i epifiziolize glave femura, ultrazvuk traumatskih promjena sustava za kretanje u djece, ultrazvuk sindroma prenaprezanja u djece i sport-skih ozljeda, ultrazvuk tumora i tumorima sli~nih stanja sustava za kretanje dje~je dobi, mjesto ultrazvu~ne dijagnostike infekcija sustava za kretanje.Vrijeme odràvanja

Svibanj 2010.

99. ARTROSKOPSKA KIRURGIJA VELIKIH ZGLOBOVA

VoditeljiPrim. dr. sc. Ivan Bojani}, dr.sc.Tomislav Smoljanovi}, doc. dr. sc.Domagoj Delimar


Sadràj predmetaPovijest atroskopske kirurgije.Klini~ki pregled i radiolo{ka obrada. Indikacije za operacijsko lije~enje. Operativni

ulazi. Principi artroskopije koljena. Principi artroskopije gle`nja. Principi artroskopije lakta. Principi artroskopije ram-ena. Endoskopska operacije ko{tano-zglobnog sustava. Artroskopija u djece. Tromboprofilaksa. Principi rehabilitacije. Komplikacije. Uskla|ena rasprava.Vrijeme odràvanja

Svibanj/lipanj 2010.

100. SPECIFI^NOSTI OZLJE\IVANJA SUSTAVA ZA KRETANJE SPORTA[A

VoditeljiPrim. dr. sc. Ivan Bojani}, dr.sc.Tomislav Smoljanovi}, doc. dr. sc.Domagoj Delimar


34

Sadràj predmetaAnatomija i fiziologija sustava za kretanje u sportu. Fizi~ka priprema sporta{a. Preventivni pregledi sustava za kre-

tanje sporta{a. Specifi~ne ozljede u djece sporta{a. Ortotika u sportu. Klini~ki pregled i radiolo{ka obrada. Principi lije~enja i rehabilitacije. Uskla|ena rasprava.Vrijeme odràvanja


101. SUVREMENE SPOZNAJE U ENDOPROTETICI KUKA

VoditeljiDoc. dr. sc. Domagoj Delimar, dr. Goran Bi}ani}


Sadràj predmetaPovijest ugradnje endoproteze zgloba kuka. Klini~ki pregled i radiolo{ka obrada. Operativni pristupi. Tipovi endopro-

teza i materijali koji se koriste u endoprotetici zgloba kuka. Preoperativno planiranje. Balansiranje mekih ~esti. Ugradnja endoproteze kuka u posebnim slu~ajevima (posttraumatske, stanja nakon artrodeze kuka, upalne i sistemske bolesti i sl). Tehnike ugradnje kod displazije kuka. Tromboprofilaksa. Principi rehabilitacije. Komplikacije. Uskla|ena rasprava.Vrijeme odràvanja

Oùjak/travanj 2010.

102. SUVREMENE SPOZNAJE U ENDOPROTETICI KOLJENA

VoditeljiDoc. dr. sc.Domagoj Delimar, dr. sc. Mislav Jeli}, dr. Goran Bi}ani}


Sadràj predmetaPovijest ugradnje endoproteze zgloba koljena. Klini~ki pregled i radiolo{ka obrada. Operativni pristupi. Tipovi

endoproteza i materijali koji se koriste u endoprotetici zgloba koljena. Preoperativno planiranje. Balansiranje mekih ~esti. Ugradnja endoproteze koljena u posebnim slu~ajevima (posttraumatske, stanja nakon artrodeze koljena, upalne i sistemske bolesti i sl). Tromboprofilaksa. Principi rehabilitacije. Komplikacije. Uskla|ena rasprava.Vrijeme odràvanja


103. INTRAARTIKULARNE I EKSTRAARTIKULARNE APLIKACIJE LIJEKOVA U KO[TANO ZGLOBNOJ KIRURGIJI

VoditeljiDoc. dr. sc. Domagoj Delimar, dr. Goran Bi}ani}


Sadràj predmetaPovijest aplikacije lijekova u ko{tanoj zglobnoj kirurgiji. Anatomija i fiziologija odabranih regija. Farmakologija odab-

ranih lijekova. Aplikacija lijekova u rameni zglob. Aplikacija lijekova u koljeni zglob. Aplikacija lijekova u kuk. Aplikacija lijekova u gleànj. Aplikacija lijekova u male zglobove. Ekstraartikularne aplikacije lijekova. Komplikacije. Uskla|ena rasprava.Vrijeme odràvanja

Velja~a/oùjak 2010.

35

OTORINOLARINGOLOGIJA

104. OSNOVE ZATVARANJA RANE I PRIMJENA LOKALNIH RE@NJEVA U KIRURGIJI GLAVE I VRATA

VoditeljProf. dr. sc. Drago Prgomet


Sadràj predmeta[avi i tkivna ljepila. Materijali za zatvaranje rane. Indikacije za pojedine konce. Na~in upotrebe tkivnog ljepila.

Tehnike zatvaranja rane. Osnovni i napredni {avi. Indikacije za pojedine {ave. Osnove rekonstrukcije lica i vrata. Fiziologija, biomehanika i planiranje re`njeva. Aksijalni i «random» re`njevi u rekonstrukciji lica. ”Relaxed skin tension lines”(RSTL). Karakteristike koè lica i vrata. Kratki pregled ostalih re`njeva za rekonstrukciju lica i vrata (regionalni, mikrovaskularni, prelaminirani, slobodni ko`ni transplantati) Lokalni ko`ni re`njevi. Rotacijski, transpozicijski (Limbergov, Dufourmental, unilobarni i bilobarni reànj) i klizni re`njevi (monopedikularni, bipedikularni, V-Y reànj, A-T reànj, klizni reànj obraza) Osnovno o cijeljenju rana. Specifi~nosti postoperativne njege bolesnika s re`njevima. Komplikacije i njihovo rje{avanje. Osnove lokalne anestezije. Anestetici za lokalnu primjenu. Indikacije, doziranje, nuspojave, kontraindikacije.Vrijeme odràvanja

23. travnja i 28. svibnja 2010.

105. MINIMALNO INVAZIVNA I ENDOSKOPSKA KIRURGIJE GLAVE I VRATA - THE ZAGREB COURSE IN MINIMALLY INVASIVE AND ENDOSCOPIC HEAD AND NECK SURGERY

VoditeljiProf. dr. sc. Drago Prgomet, Jochen A. Werner, Robert Ferris


Sadràj predmetaMinimalno invazivna kirurgija grkljana: benigne i premaligne lezije grkljana • Stenoze grkljana i du{nika • Rak grkl-

jana • Laser u kirurgiji grkljana; Minimalno invazivna kirurgija {titnja~e i vrata:Minimalno invazivna endoskopska asistirana tireoidektomija - MIVAT • Miniamlno invazivna paratireoidektomija • Endoskopska disekcija vrata • Sentinel limfadenek-tomija kod karcinoma glave i vrata• Zenkerov divertikul • Endoskopska kirurgija `ljezda slinovnica • Intraoperativni monitoring povratnog laringealnog ìvca; Endoskopska kirurgija paranazalnih {upljina i baze lubanje: FESS • Kirurgija baze lubanje • Dekompresija opti~kog ìvca • Endonazalna dekompresija orbite • Kompjuterski podràna kirurgija baze lubanje • Intraoperativna navigacija kirurgije sinusa i baze lubanje.Vrijeme odràvanja

22. – 24. listopada 2009.

106. V [KOLA PEDIJATRIJSKE OTORINOLARINGOLOGIJE – GRLOBOLJA – DIJAGNOSTI^KI I TERAPIJSKI PRISTUP

VoditeljiDoc. dr. sc. Tomislav Baudoin, doc. dr. sc. @eljka Roje


Sadràj predmetaAnatomija i embriologija `drijela, imunolo{ka aktivnost tonzila, etiologija grlobolje, dijagnostika grlobolje,

infektolo{ki pristup grlobolji, pedijatrijski pristup grlobolji, konzervativno lije~enje grlobolje, uloga i mjesto antibiotika u lije~enju grlobolje, komplikacije tonzilitisa, indikacije za tonzilektomiju, tonzilektomija i alergije, prikazi slu~ajeva.

36

Vrijeme odràvanjaStudeni 2009.

107. VI [KOLA PEDIJATRIJSKE OTORINOLARINGOLOGIJE – TVORBA NA VRATU U DJECE – DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA

VoditeljDoc.dr. sc. Tomislav Baudoin


Sadràj predmetaAnatomija i embriologija vrata, limfni sustav, infektivne bolesti i tvorba na vratu, hematolo{ke bolesti i tvorba na

vratu, tumori vrata u djece, kongenitalne anomalije na vratu u djece, dijagnostika tvorbe na vratu u djece, konzervativna terapija tvorbe na vratu, kirur{ko lije~enje tvorbe na vratu, onkolo{ki pristup, prikazi slu~ajeva.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

PEDIJATRIJA

108. PEDIJATRIJA DANAS: ÊSTI POREME]AJI PROBAVNOG SUSTAVA U DJECE – PRISTUP U PRAKSI

VoditeljiProf. dr. sc. Ana Votava-Rai}, prof. dr. sc. Miroslav Dumi}, doc. dr. sc. Du{ka Tje{i}-Drinkovi}, doc. dr. sc Jurica

Vukovi}Broj sati

Ukupno 18 sati; predavanja 15, uskla|ena rasprava 3Sadràj predmeta

Probavni poreme}aji u djece ~esta su i kompleksna pojava s kojom se svakodnevno susre}u svi oni koji provode medicinsku skrb o djeci. Dijelom se radi o zasebnim bolestima, a dijelom o simptomima koji mogu biti izraz patolo{kih zbivanja u probavnom sustavu, ali i popratna pojava bolesti drugih organskih podru~ja. Brojni poreme}aji nerijetko su pojavno{}u i ja~inom ovisni o dobi djeteta, {to ih dodatno komplicira. Suvremene poglede na ove uvijek aktualne probleme i njihovo prakti~no rje{avanje prikazat }e stru~njaci na{e klinike i drugih ustanova kojima je ta problematika uè podru~je rada. GLAVNE TEME JESU: Ikterus; Laktacijski ikterus; Hepatitis; Bolesti ù~nog mjehura; Bolesti pankreasa; Bolovi u trbuhu; Akutne i kroni~ne infekcije; Parazitoze; Krvarenje; Proljev; Opstipacija; Pove}anje Trbuha; Poreme}aji stanja uhranjenostiVrijeme odràvanja

Prosinca 2009.

109. RAST I RAZVOJ DJECE U HRVATSKOJ

VoditeljiProf. dr. sc. Josip Grguri}, prof dr sc. Vlatka Meja{ki-Bo{njak

Broj satiUkupno 24 sata; predavanja 18, vje`be 2, seminari 4

Sadràj predmetaUvodni dio. Rast i razvoj djece indikator zdravlja: Utjecaj nasljednih ~imbenika na rast djece, Hormonalni utjecaj

na rast djece. Rizi~ni ~imbenici koji ometaju rast i razvoj djeteta: Utjecaj socijalnih ~imbenika na rast (identifikacija i interventne mjere), Prenatalni utjecaj na rast, Prehrambeni ~imbenici. Rano otkrivanje rizi~nih ~imbenika u rastu djece:

37

pra}enje djece s neurorizicima u Hrvatskoj, otkrivanje naj~e{}ih rizi~nih ortopedskih ~imbenika, probir o{te}enja sluha, rano otkrivanje naj~e{}ih vidnih poreme}aja u djece, govorni poreme}aji u pred{kolske djece. Zdravstvena knjiìca djeteta u pra}enju rasta i razvoja djece u Hrvatskoj: Zna~aj perinatalnih ~imbenika u „Zdravstvenoj knjiìci djeteta“, Standardi Svjetske zdravstvene organizacije u pra}enju rasta i razvoja djece pred{kolske dobi, Nove referentne vrijednosti u pra}enju rasta djece {kolske dobi, Model upotrebe Zdravstvene knjiìce na individualnoj i lokalnoj razini.Vrijeme odràvanja

5. i 6. oùjka 2010.

110. PROGRAM PROMICANJA DOJENJA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI

VoditeljiMr. sc. Anita Pavi~i} Bo{njak, dr. sc. Milan Stanojevi}, prof. dr. sc. Josip Grguri}


Sadràj predmetaDojenje – medicina utemeljena na dokazima. Va`nost komunikacije pri uspostavljanju i odràvanju dojenja.

Anatomija dojki i fiziologija laktacije. Tehnike dojenja i uporaba pomagala kod dojenja. Pote{ko}e pri dojenju. Dojenje bolesne i prijevremeno ro|ene djece. Izdajanje i pohranjivanje mlijeka. Dojenje kod infektivnih i kroni~nih bolesti majke. Pra}enje uspje{nosti dojenja. Dohrana i njezino zna~enje. Me|unarodni pravilnik o na~inima reklamiranja i prodaje zamjena za maj~ino mlijeko. Edukacija o dojenju tijekom trudno}e. Grupe za potporu dojenja i ostali oblici potpore zajednice dojenju. Program „Savjetovali{ta za djecu - prijateljski prema dojenju“ i „Savjetovali{ta za trudnice – prijateljski prema dojenju“. Pravni aspekti za{tite dojenjaVrijeme odràvanja

26. – 28. studenoga 2009.

111. ENDOSKOPSKO LIJEÊNJE KIRUR[KIH BOLESTI DJE^JE DOBI

VoditeljProf. dr. sc. Boìdar @upan~i}

Broj satiUkupno 46 sati; predavanja 17, vje`be 20, seminari 9

Sadràj predmetaUvod. Torakoskopija u dje~joj dobi. Laparaskopska kirurgija peritonealne {upljine. Laparaskopska kirurgija retroperi-

toneuma. Urolo{ka endoskopija. Atroskopija dje~je dobi.Vrijeme odràvanja

Velja~a/oùjak 2010.

112. KONZERVATIVNO LIJEÊNJE KOSTOLOMA U DJECE


Broj satiUkupno 31 sat; predavanja 21, seminari 4, vje`be 6

Sadràj predmetaOp}i dio: Uvod, Patofiziologija kostoloma u djece, Biomehani~ka obilje`ja kosti koja raste, Principi remodeliranja kos-

toloma, Proces sra{tavanja kostoloma, Tipovi kostoloma u djece, Konzervativno lije~enje: - Tehnike repozicije, Anestezija, Imobilizacija. Specijalni dio: Lomovi: klju~ne kosti, nadlaktice, podlaktice, {ake i prstiju, natkoljenice, potkoljenice, stopala i prstiju. Seminari: lomovi u laktu i koljenuVrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

38

113. NASLJEDNE METABOLI^KE BOLESTI 2009.: SREDI[NJI @IVÂNI SUSTAV

VoditeljProf. dr. sc. Ivo Bari}


Sadràj predmetaPatoanatomski i patofiziolo{ki temelji vulnerabilnosti mozga. Suvremene metode slikovnog prikaza mozga. Dosezi

scintigrafskih metoda analize mozga. Kako prepoznati nasljednu metaboli~ku bolest pretragom cerebrospinalnog likvora? Akutne encefalopatije zbog nasljednih metaboli~kih bolesti. Epilepti~ki napadi zbog nasljednih metaboli~kih bolesti. Nasljedne leukoencefalopatije. Nasljedni poreme}aji energetskog metabolizma mozga. Rizici anestezije i njihovo suzbi-janje u nasljednim metaboli~kim bolestima. Nasljedni poreme}aji neurotransmisije. Nasljedni ekstrapiramidni poreme}aji razvojne dobi. Razvojne anomalije mozga zbog nasljednih metaboli~kih bolesti. Peroksisomske bolesti. Lizosomske bolesti mozga. Prikaz bolesnika - nagradni kviz. Prilozi sudionika i dodjela priznanja „Dijagnoza godine“. Uskla|ena raspravaVrijeme odràvanja

16. listopada 2009.

114. NAJÊ[]I PROBLEMI KLINI^KE PEDIJATRIJE U SVJETLU SUVREMENIH SMJERNICA

VoditeljiceProf. dr. sc. Zora Zakanj, doc. dr. sc. Ljerka Cvitanovi} [ojat


Sadràj predmetaPristup nesre}ama u dje~joj dobi – od individualne do globalne razine, Hipoksi~no-ishemijska o{te}enja mozga kao

uzrok novoro|ena~kih konvulzija, Alergijski rinitis-bezazlena bolest ili problem, Astma i {port, Preuranjeni pubertet-kako dijagnosticirati i koga lije~ti, Enureza, Fetalne dizritmije, Anemije-dijagnosti~ki pristup i lije~enje, Evidence based pristup prvom neprovociranom epilepti~kom napadaju. Autoimuni hepatitis-dijagnosti~ki i terapijski izazovi, Zdravstvena njega djeteta na inzulinskoj pumpi i kontinuiranom mjerenju glukoze u krvi, Zdravstvena njega djeteta s bronhiolitisomVrijeme odràvanja

7. studenog 2009.

115. OSOBITOSTI DJE^JE ANESTEZIOLOGIJE I PERIOPERACIJSKOG LIJEÊNJA

VoditeljiceProf. dr. sc. Ljiljana Popovi}, prof. dr. sc. Zora Zakanj


Sadràj predmetaPremedikacija – za i protiv; priprema novoro|en~eta za operacijski zahvat – naj~e{}e pogre{ke; uvod u anesteziju;

anesteziolo{ke tehnike u djece; lijekovi u anesteziji; anomalije di{nog puta u djece; bolesti respiracijskog sustava i oteàna intubacija; perioperacijska primjena teku}ina u djece; intraosealni pristup u hitnom zbrinjavanju djece; poreme}aji koagu-lacije u djece i lije~enje; perioperacijski monitoring; oksidacijski stres i anestezija u djece; kaudalna epiduralna anestezija; modaliteti ventilacije u djece; ekstrakorporealna membranska oksigenacija u perioperacijskoj pripremi djeteta; reanimaci-jski postupak; eti~ki problemi pedijatrijske populacije.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

39

116. MALIGNI TUMORI U DJECE – SUPORTIVNA TERAPIJA U ODR@AVANJU KVALITETA @IVOTA

VoditeljiProf. dr. sc. Melita Naki}, doc. dr. sc. Mladen ]epuli}, prof. dr. sc. Jasminka Stepan


Sadràj predmetaTe~aj je posve}en ranoj dijagnozi i otkrivanju tumorskih bolesti u djece, te va`nosti suportivne terapije u odràvanju

kvalitete ìvota bolesne djece i kona~nom ishodu bolesti. Teme: Epidemiologija, Radiolo{ka dijagnostika, Citogenetika i molekularna citogenetika, Molekularna citopatologija, Napredak u citopatologiji, Biokemijski parametri u suportivnoj terapiji, Citokini, Farmakoterapija, Klini~ka istraìvanja, Novosti u lije~enju limfoma, Transplantacijska problematika, Intenzivni terapijski postupci, Analgezija, Transfuzijsko lije~enje, Psihologija u zbrinjavanju djece s tumorimaVrijeme odràvanja

11. i 12. prosinca 2009.

117. LIJEÊNJE BOLI DJECE I PALIJATIVNA SKRB

VoditeljiceProf. dr. sc. Vi{nja Majeri} Kogler, prof. dr. sc. Jasminka Stepan Giljevi}, prim. mr. sc. Diana Butkovi}


Sadràj predmetaDefinicija i podjela boli. Teorije nastanka bolnog doìvljaja, nocicepcija, antinocicepcija, receptori, neurotransmiteri,

ionski kanali. Procjena intenziteta boli u djece. Farmakologija analgetika. Nefarmakolo{ke metode lije~enja boli (laser, TENS, akupunktura). Regionalna analgezija u djece. Lije~enje akutne boli djece-preemptivni i multimodalni pristup ( akutni pain service,hitni prijam,JIL). Lije~enje maligne boli (ljestvica SZO, titracija i rotacija opioida). Lije~enje kroni~ne boli nemalignog podrijetla - multidisciplinarni pristup. Neuropatska bol u djece, mehanizmi nastanka, prepoznavanje i lije~enje. Povijest palijativne skrbi u Hrvatskoj. Organizacija i financiranje palijativne skrbi. Pedijatrijska palijativna skrb. Neurolo{ka palijativna skrb. Eti~ka na~ela palijativne skrbi. Lije~enje boli umiru}ih, Kontrola ostalih simptoma - respira-tornih, gastrointestinalnih, njega koè i sluznica. Psiholog u palijativnoj skrbi. Duhovni odnosi,tuga i proces àlovanja.Vrijeme odràvanja

30. listopada 2009.

HITNA STANJA U ALERGOLOGIJI (vidi interna)

PSIHIJATRIJA

118. SUVREMENO LIJEÊNJE ANKSIOZNIH POREME]AJA

VoditeljProf. dr. sc. Draèn Begi}


Sadràj predmetaSuvremene spoznaje o anksioznosti; normalna i patolo{ka anksioznost, Etiolo{ki koncepti anksioznosti (psihoanaliti~ki,

bihevioralni, kognitivni), Epidemiologija anksioznih poreme}aja, Suvremeni klasifikacijski sustavi anksioznih poreme}aja, Simptomi najzna~ajnijih anksioznih poreme}aja i njihovo me|usobno razlikovanje, Izbor psihofarmaka u terapiji ank-

40

sioznih poreme}aja, Anksiolitici i/ili antidepresivi u tretmanu anksioznosti, Osnovni principi kognitivno-bihevioralne terapije, Specifi~nosti KBT-a u tretmanu anksioznih poreme}aja, Kada i kako primijeniti KBT u djece i adolescenata.Vrijeme odràvanja

Studeni 2009./travanj 2010.

119. SUVREMENO RAZUMIJEVANJE I LIJEÊNJE SHIZOFRENIJE

VoditeljicaProf. dr. sc. Vesna Medved


Sadràj predmetaRani simptomi shizofrenije, va`nost trajanja nelije~ene psihoze, prirodni tijek bolesti, Klini~ko dijagnosti~ka procijena

shizofrenog bolesnika;pozitivni, negativni i depresivni simptomi, ekstrapramidni simptomi, socijalno funkcioniranje, ìvotni doga|aji i socijalno okruènje, Neuropsihologijska obrada bolesnika sa shizofrenijom - istraìva~ka i klini~ka primjena, Neurodegenerativni i neuroprotektivni mehanizmi u nastanku i lije~enju shizofrenije, Rizi~ni faktori u shizof-reniji, me|uigra gena i okoli{a, Ekstrapiramidne i metaboli~ke nuspojave antipsihotika – klini~ka i farmakogeneti~ka procjena, Indikacije i mehanizam djelovanja elektrostimulacije i transkranijske magnetske stimulacije, Psihodinamsko razumijevanje i psihoterapijski pristup psihoti~nom bolesniku.Vrijeme odràvanja

Sije~anj 2010.

120. PSIHOSOMATSKI ASPEKTI KRONI^NOG BOLNOG SINDROMA

VoditeljiProf. dr. sc. Rudolf Gregurek, dr. sc. Marijana Bra{


Sadràj predmetaPsihosomatski koncept bolnog sindroma. Psihosocijalne komponente kroni~nog bolnog sindroma. Stres i trauma

u etiologiji kroni~nog bolnog sindroma. Neuropatska bol. Fibromialgija. Dijagnostika kroni~nog bolnog sindroma. Psiholo{ki status. Terapija (psihoterapija i farmakoterapija).Vrijeme odràvanja

Studeni/prosinac 2009.

121. KAKO PRIOP]ITI LO[U VIJEST



Sadràj predmeta[to je lo{a vijest? Elementi procesa priop}avanja lo{ih vijesti, Komunikacija s te{ko bolesnim/terminalnim pacijentom,

Komunikacija s te{ko bolesnim djetetom, Mehanizmi obrane, Reakcije bolesnika na lo{e vijesti, Komunikacija s obitelji, Informirani pristanak, Psiholo{ki/psihijatrijski problemi nakon priop}avanja lo{ih vijesti, Psihoterapijske intervencije nakon priop}avanja lo{ih vijesti, SPIKES protokol, Eti~ke dileme u priop}avanju lo{ih vijesti, Zakonska regulativa u priop}avanju lo{ih vijesti u Hrvatskoj i svijetu.Vrijeme odràvanja

Sije~anj 2010.

41

122. PSIHOONKOLOGIJA


Broj satiUkupno 22 sata; predavanja 12, seminari 6, okrugli stol 4

Sadràj predmetaEtiolo{ki koncepti i epidemiologija onkolo{kih bolesti, Dijagnostika i terapija onkolo{kih bolesti i komplikacije lije~enja,

Specifi~ne dijagnostike i terapije onkolo{kih bolesti kod djece, Psihosocijalni aspekti onkolo{kih bolesti, Epidemiologija i klini~ke slike naj~e{}ih psihijatrijskih poreme}aja u onkologiji, Psihoterapijske i farmakoterapijske intervencije u onkologiji, Doìvljaj tijela kod onkolo{kih bolesnika, Preventivne aktivnosti vezane uz rizi~no pona{anje u onkologiji, Psiholo{ke dimenzije i suvremeni pristup lije~enju boli u onkolo{kih bolesnika, Komunikacijske vje{tine s onkolo{kim bolesnikom i priop}avanje lo{ih vijesti, Specifi~nosti pristupa onkolo{kim bolesnicima u primarnoj zdravstvenoj za{titiVrijeme odràvanja


123. UVODNI TEÂJ U PSIHOANALITI^KU PSIHOTERAPIJU

VoditeljiProf. dr. sc. Vlasta Rudan, prof. dr. sc. Rudolf Gregurek

Broj satiUkupno 25 sati x 3 ciklusa; predavanja 8, seminari 10, vje`be 7

Sadràj predmetaI. ciklus: «U~imo se analiti~kom slu{anju»: Svjesno i nesvjesno: psihoanaliti~ka i kognitivno - neuroznanstvena

gledi{ta; O taktu i empatiji; Rani razvoj u psihoanaliti~kim teorijama i teoriji privrènosti s posebnim osvrtom na zna~aj za regulaciju afekta; Winnicott i Bollas, unutar psihoanaliti~ke razvojne teorije i unutar primjene njihovih koncepata u terapi-jskom kontekstu; O dijadnim i trijadnim objektnim odnosima. II. ciklus «Slu{anje s i na vi{e razina»: O transferu: transferne manifestacije u klini~koj praksi; Moèmo li se izbje}i transfer?; Transferne manifestacije u situaciji «ovdje i sada; O kontrat-ransferu»:opaànje kontratransfernih manifestacija u klini~koj praksi; Moè li se izbje}i kontratransfer?; Kontratransferne manifestacije u situaciji «ovdje i sada» ; O obranama i otporima. III. ciklus: „Slu{anje, razumijevanje i reagiranje: po~etak psihoanaliti~ke psihoterapije“: Intervju i procjena za psihoanaliti~ku psihoterapiju; Po~etak psihoanaliti~ke psihoterapije; Formuliranje hipoteza u psihoanaliti~koj psihoterapiji; ‘Odigravanje’ kao na~in slu{anja; Analiti~ki ‘prostor’ i/ili analiti~ki ‘tre}i’; Indikacije za psihoanaliti~ku terapiju s obzirom na njezine ciljeveVrijeme odràvanja

Velja~a i oùjak 2010.

124. UVODNI TEÂJ U PSIHOANALITI^KU PSIHOTERAPIJU DJECE I ADOLESCENATA

VoditeljiceProf. dr. sc. Vlasta Rudan, prof. dr. sc. Vesna Vidovi}

Broj satiUkupno 25 sati x 3 ciklusa; predavanja 8, seminari 10, vje`be 7

Sadràj predmetaI. ciklus: «O normalnom razvoju I njegovim odstupanjima»: O normalnom razvoju i njegovim odstupanjima, O

prijelaznom prostoru, Uloga sadràvanja, O razvojnim ometanjima, Teorija privrènosti, Adolescencija, Indikacije za psihoanaliti~ku psihoterapiju. II.ciklus «Osnove psihoanaliti~ke psihoterapijske tehnike djece i adolescenata»: O transferu u dje~joj i adolescentnoj psihoanaliti~koj psihoterpiji, Moè li se zbje}i transfer?, O kontratransferu u psihoanaliti~koj psihoterpiji djece i adolescenata, Moè li se izbje}i kontratransfer?, Roditelji i transferno - kontratransferne reakcije, Opservacije beba iz vlastitih iskustava, {to s kontratransferom. III. Ciklus “Principi psihoanaliti~ke psihoterapije djece i adolescenata”: Psihoanaliti~ki intervju s roditeljem i djetetom, Terapijski savez i po~etak psihoanaliti~ke psihoterapije

42

djeteta, Formuliranje hipoteza u psihoanaliti~koj psihoterapiji djeteta, Terapijski savez i po~etak psihoanaliti~ke psihot-erapije adolescenata, O taktu i empatiji u terapijskom radu s djecom, adolescentima i roditeljima, Igra u psihoterapiji pred{kolskog djeteta, Psihoanaliti~ka psihodramaVrijeme odràvanja

I ciklus: travanj 2010, II ciklus: svibanj 2010., III ciklus: lipanj 2010.

RADIOLOGIJA

125. DOPLERSKA ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA BOLESTI KRVNIH @ILA

VoditeljiProf. dr. sc. Boris Brklja~i}, prof. dr. sc. Branko Breyer, prof. dr. sc. Andrija Hebrang


Sadràj predmetaUltrazvu~na fizika – konvencionalni B-mod uzv i aparatura, Duplex, color duplex dopler i power dopler uzv–fizikalne

osnove, novija dostignu}a (kontrastna sredstva, harmonic imaging, 3DUZV) i implikacije za klini~ku praksu. Sigurnost primjene uzv i doplera u klini~koj primjeni, prakti~na demonstracija pode{avanja raznih parametara na aparatu Ateroskleroza – patomehanizmi i klini~ke implikacije, mb. Burger, ostale bolesti krvnih ìla. Klini~ki pregled vaskularnog pacijenta Kirur{ki pristup vaskularnom bolesniku; kirurgija abdominalne aorte, perifernih i karotidnih arterija. Operacije vena. [to kirurg o~ekuje od uzv i angiografskog nalaza. Konvencionalne i digitalne suptrakcijske angiografije abdomi-nalnih i perifernih arterija, flebografije, vaskularni interventni zahvati u abdomenu i ekstremitetima (PTA, postavljanje endovaskularnih stentova, embolizacije tumora, fibrinolize, zaustavljanje krvarenja). Osnove hemodinamike i interpretac-ije doplerskih nalaza, tehnika doplerskog pregleda, aparatura, izbor sondi za pojedine vrste pregleda. Dopler abdomi-nalnih krvnih ìla – primjena u hepatologiji, mezenterijalnoj ishemiji, primjena Doplera u nefrologiji i urologiji. Primjena obojenog i power doplera u dijagnostici bolesti dojki i u pedijatrijskoj dijagnostici. Dopler u inflamatornim bolestima intestinalnog trakta (apendicitisi, ulcerozni kolitis, divertikulitis, Crohn, dif.dg.prema karcinomima), normalna anatomija crijeva, prikaz slu~ajeva. Dopler u muskuloskeletnomsustavu. Dopler perifernih arterija – indikacije i klini~ka vrijednost Tehnika uzv pregleda na aparatu Dopler u analizi limfnih ~vorova. Dopler u ginekologiji. Dopler ekstrakranijskih ìla vrata i transkranijski dopler. DSA u neuroradiologiji, MRA, CTA. Dopler dubokih vena nogu i zdjelice, dopler vena ruku.Vrijeme odràvanja

Rujan/listopad 2009; oùjak/travanj 2010.

ABDOMINALNI ULTRAZVUK (vidi interna)

TRANSFUZIJSKA MEDICINA

126. DOBRA KLINI^KA TRANSFUZIJSKA PRAKSA

VoditeljiceDoc. dr. sc. Jasna Mesari}, prof. dr. sc. Vi{nja Majeri} Kogler

Broj satiUkupno 24 sata; predavanja 14, seminari 8, rasprava 2

Sadràj predmetaSigurna i opravdana transfuzija krvi. Prijetransfuzijsko testiranje. Uloga bolni~kog povjerenstva za transfuzijsko

lije~enje. Bolesnikov pristanak i informiranost. Preporuke za transfuziju eritrocita, trombocita, plazme, krioprecipitata. Hitna i masivna transfuzija. Profilakti~ke transfuzije s posebnim osvrtom na situacije kada transfuzija nije indicirana. Indikacije za albumine i imunoglobuline. Alternativne mogu}nosti transfuzijskog lije~enja. Kako procijeniti u~inkovitost transfuzijske terapije? Management transfuzijske reakcije: bolni~ki haemovigilance. Regulativa, pravni i eti~ki aspekti transfuzijskog lije~enja

43

Vrijeme odràvanjaStudeni 2009./oùjak 2010.

127. ODABRANA POGLAVLJA IZ TRANSFUZIJSKE MEDICINE

VoditeljiceDr. Irena Juki}, doc. dr. sc. Ana Planinc-Peraica

Broj satiUkupno 16 sati; predavanja 12, seminari1, vje`be 2, rasprava 1

Sadràj predmetaOrganizacija transfuzijske slu`be u RH. Davala{tvo krvi u Republici Hrvatskoj. Motivi za odluku o darivanju krvi.

Zadovoljstvo i o~ekivanja davatelja krvi. Rezultati ispitivanja nedavatelja krvi o njihovim stavovima i razlozima zbog kojih ne èle darivati krv. Kriteriji prihva}anja i razlozi odbijanja davatelja krvi. Legislativa i uskla|ivanje propisa sa pravnim ste~evinama Europske unije. Uvo|enje novih mjera u pove}anju sigurnosti krvnih pripravaka i transfuzijskog lije~enja. Eti~ki aspekti darivanja krvi i transfuzijskog lije~enja.Vrijeme odràvanja

Svibanj 2010.

128. KLINI^KA TRANSFUZIJSKA MEDICINA

VoditeljicePrim. dr. sc. Deana [turm, dr. Irena Juki}, doc. dr. sc. Ana Planinc-Peraica

Broj satiUkupno 16 sati; predavanja 12, seminari1, vje`be 2, rasprava 1

Sadràj predmetaPovijest i razvoj klini~ke transfuzijske medicine. Transfuzijska medicina u konzilijarnoj praksi. Lije~enje krvnim

pripravcima. Nadzor i izrada testova hemostaze. Perioperacijske promjene testova hemostaze. Patofiziologija DVT i VTE. Prevencija DVT i VTE u hospitalnom lije~enju. Terapija DVT i VTE u hospitalnom lije~enju. Patofiziologija i lije~enje DIK-a. HIT1 i HIT2. Probe kompatibilnosti i nadzor nad primjenom krvih pripravaka i derivata plazme. Uzorak krvi za imunohematolo{ka i koagulacijska ispitivanja. Kontrola kvalitete u klini~koj transfuzijskoj medicini.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

129. ODABRANA POGLAVLJA IZ TRANSFUZIOLOGIJE

VoditeljiceDoc. dr. sc. Ana Planinc-Peraica, prof. dr. sc. Slobodanka Ostoji}

Broj satiUkupno 23 sata; predavanja 15, seminari 4, vje`be 2, rasprava 2

Sadràj predmetaKlini~ki pristup bolesniku s anemijom. Kada bolesnika sa anemijom uputiti hematologu? Pristup bolesniku sa

leukopenijom. Trombocitopenija i sklonost krvarenju. Algoritam pretraga kod limfadenopatije. Novi izazovi u lije~enju bolesnika sa malignim limfomima. Kada po~eti lije~iti bolesnika s kroni~nom limfocitnom leukemijom. Multipli mijelom – novi pristupi lije~enju. Hitna stanja u hematologiji. Uloga imunofenotipizacije stanica limfnog ~vora u dijagnostici bolesti limfnog ~vora. Kada se i za{to transplantiraju ko{tana sr` i periferne mati~ne stanice? Potporne mjere u bolesnika sa hematolo{kim neoplazmama. Radna sposobnost bolesnika sa hematolo{kim neoplazmama. Eti~ki aspekti u lije~enu bolesnika sa hematolo{kim bolestima.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

TROMBOCITOPENIJA: DIJAGNOSTIKA I TERAPIJSKI PRISTUP (vidi interna)

44

B) INDIVIDUALNO OBRAZOVANJE

INTERNA

130. EZOFAGOGASTRODUODENOSKOPIJA

VoditeljiProf. dr. sc. Marko Duvnjak, prof. dr. sc. Neven Ljubi~i}, prim. dr. Vladimir Supanc


Sadràj predmetaAnatomija GI sustava; Endoskopska anatomija gornjeg dijela GI sustava; Patologija gornjeg dijela GI sustava;

Diferencijalna dijagnoza patolo{kih tvorbi u medijastinumu i gornjem abdomenu; Dijagnosti~ka ezofagogastroduode-noskopija: indikacije, priprema bolesnika, tehnika, komplikacije, interpretacija nalaza; Uzimanje biopti~kih preparata: indikacije, tipi~na mjesta, komplikacije; Uzimanje uzoraka za testiranje na Helicobacter pylori; Polipektomije u gornjem dijelu probavne cijevi: indikacije, priprema bolesnika, tehnika izvo|enja, komplikacije i njihovo rje{avanje; Tehnike hemostaze krvare}ih ulkusa èluca i dvanaesnika, te varikoziteta jednjaka i forniksa èluca (sklerozacije, elektrokoagu-lacija, endo-loop, mini-loop); Elektivna sklerozacija i podvezivanje varikoziteta jednjaka i èlucaVrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

131. INTERVENCIJSKI ULTRAZVUK



Sadràj predmetaAnatomija abdominalnih organa; Patologija hepatobilijarnog sustava, pankreasa, slezene, bubrega, krvnih ìla i

tvorbi u abdomenu; Diferencijalna dijagnoza naj~e{}ih bolesti; Uzv aparati, vrste sondi, oprema i materijali za intervencije; Priprema bolesnika za zahvat; Tehnike izvo|enja intervencijskog uzv-a: citolo{ka punkcija i biopsija àri{nih promjena pod kontrolom uzv-a jetre, pankreasa, ascitesa, limfnih ~vorova i ostalih tvorbi u abdomenu, drenaà apscesa u jetri i drugim organima, drenaà pseudocista pankreasa, drenaà teku}ih kolekcija iz trbu{ne {upljine, perkutana drenaà bilijarnog stabla kod visoke bilijarne opstrukcije, inistiliranje kemoterapeutika u àri{ne promjene, sklerozacija krvnih ìla tumora alkoholom; Komplikacije pojedinih dijagnosti~kih i terapijskih intervencija i rje{avanje komplikacija.Vrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

132. ABDOMINALNI ULTRAZVUK


Broj satiUkupno 120 sati vje`bi

Sadràj predmetaAnatomija abdominalnih organa; Patologija hepatobilijarnog sustava, pankreasa, slezene, bubrega, krvnih ìla i

tvorbi u abdomenu; Diferencijalna dijagnoza naj~e{}ih bolesti; Uzv aparati i vrste sondi; Kontinuirani dopler, pulsni dopler, obojeni dopler; Priprema bolesnika, tehnika uzv pregleda; Fiziolo{ki nalaz jetre, difuzne (steatoza jetre, hepatitisi, ciroza) i àri{ne promjene u jetri (benigni i maligni tumori, ciste, itd.); Fiziolo{ki nalaz bilijarnog stabla i pankreasa i naj~e{}a

45

patologija: bilijarna litijaza, kolecistitis, koledokolitijaza, akutni pankreatitis, kroni~ni pankreatitis, pseudociste pankreasa, tumori bilijarnog sustava i gu{tera~e; Fiziolo{ki nalaz slezene, splenomegalija, àri{ne promjene, itd.; Fiziolo{ki nalaz bubrega, kamenci, opstruktivna uropatija, ciste burega, upale, tumori; Fiziolo{ki nalaz velikih krvnih ìla u abdomenu, stenoze, aneurizme, tromboza; Fiziolo{ki nalaz abdominalne {upljine, ascites, patolo{ke tvorbe.Vrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

133. KOLONOSKOPIJA

VoditeljiProf. dr. sc. Marko Duvnjak, prof. dr. sc. Neven Ljubi~i}, doc. dr. sc. Branko Troskot


Sadràj predmetaAnatomija GI sustava; Endoskopska anatomija donjeg dijela GI sustava; Patologija donjeg dijela GI sustava;

Diferencijalna dijagnoza patolo{kih tvorbi u zdjelici i donjem abdomenu; Dijagnosti~ka kolonoskopija: indikacije, priprema bolesnika, tehnika, komplikacije, interpretacija nalaza; Uzimanje biopti~kih preparata: indikacije, tehnika, komp-likacije; Polipektomije u donjem dijelu probavne cijevi: indikacije, priprema bolesnika, tehnika izvo|enja, komplikacije i njihovo rje{avanje; Tehnike hemostaze krvare}ih lezija kolona. Vrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

134. TERAPIJSKA ENDOSKOPIJA



Sadràj predmetaAnatomija GI sustava; Endoskopska anatomija gornjeg i donjeg dijela GI sustava, bilijarnog i pankreasnog stabla;

Patologija gornjeg i donjeg dijela GI sustava, bilijarnog stabla i gu{tera~e; Diferencijalna dijagnoza patolo{kih tvorbi u abdomenu; Terapijska ezofagogastroduodenoskopija, kolonoskopija i ERCP: indikacije, priprema bolesnika, tehnike, komplikacije, rje{avanje komplikacija; Ekstrakcija stranih tijela iz gornjeg i donjeg dijela probavne cijevi, buìranje, balon-dilatacija, postavljanje stenta jednjaka, PEG (perkutana endoskopska gastrostoma); Zaustavljanje nevaricealnih krvarenja iz gornjeg dijela probavne cijevi: netermalne metode (injekcione metode i hemoklipse) i termalne metode (argon-plazma koagulacija, elektrokoagulacija); Zaustavljanje varicealnih krvarenja iz gornjeg dijela probavne cijevi: sklerozacija (etok-sisklerol), varicealna ligacija (band-ligatura) i obliteracija (tkivno ljepilo - histoakril); Sfinkterotomija, ekstrakcija bilijarnih konkremenata, drenaà bilijarnog sustava pomo}u endoproteze (stenta), ekstrakcija pankreasnih konkremenata i drenaà pankreasnog voda stentom, drenaà pseudociste pankreasa i tretman pankreasne fistule; Polipektomije u gornjem i donjem dijelu probavne cijevi, mukozektomijaVrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

135. ENDOSKOPSKA RETROGRADNA KOLANGIOPANKREATOGRAFIJA (ERCP)



46

Sadràj predmetaAnatomija GI sustava; Endoskopska anatomija gastroduodenuma, hepatobilijarnog i pankreasnog sustava;

Patologija duodenuma, bilijarnog sustava i gu{tera~e; Dijagnosti~ki ERCP: indikacije, priprema bolesnika, tehnika, komplikacije, interpretacija nalaza, rje{avanje komplikacija; Uzimanje biopti~kih preparata (brush citologija i biopsija): indikacije, komplikacijeVrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

136. DIJAGNOSTI^KI I INTERVENCIJSKI ENDOSKOPSKI ULTRAZVUK

VoditeljiPrim. dr. sc. Milorad Opa~i} i doc. dr. sc. Nadan Rustemovi}


Sadràj predmetaOsnovni principi i tehni~ki aspekti endosonografije, indikacije, tehnike pregleda. EUZ anatomija: jednjak i medijas-

tinum, èludac i paragastri~no podru~je, dvanaesnik i pankreatikobilijarno podru~je. Patolo{ki nalazi: jednjak, medijasti-num, èludac, gu{tera~a, bilijarni sustav, krvne ìle, nadbubre`ne `lijezde, ostalo. Dijagnosti~ka ciljana biopsija vo|ena EUZ-om, neuroliza celija~nog plekususa, endodrenaà pseudocista gu{tera~e.Vrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

PSIHIJATRIJA

137. GRUPNA ANALIZA I

VoditeljProf. dr. sc. Rudolf Gregurek


Sadràj predmetaPovijesni razvoj psihoanalize; odnos grupne analize, psihoanalize i grupne psihoterapije; primjena grupne analize;

terapijske perspektive grupne analize; indikacija za grupnu analizu; organiziranje grupe; priprema za ulazak u grupu; set-ting; Matrix grupe; grupa kao cjelina; procesi u grupi; komunikacija i interakcija u grupi; specifi~ni fenomeni grupe; otpori u grupi; prijenos u grupi; protuprijenos u grupi; voditelj grupe; terapijske intervencije u grupnoj analizi; kori{tenja snova u grupnoj analizi; lje~idbeni ~imbenici u grupnoj analizi; pojedinac u grupnom procesu; grupna anliza te{kih pacijenata; acting out u grupnoj analizi; velika grupa; srednja grupa.Vrijeme odràvanja

kontinuirano (ovisno o formiranju grupa)

RADIOLOGIJA

138. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA BOLESTI DOJKE

VoditeljProf. dr. sc. Boris Brklja~i}


47

Sadràj predmetaUltrazvu~na fizika: konv.uzv i aparatura; duplex, color i power dopler uzv - fizikalne osnove. Sigurnost primjene uzv

i doplera u klini~koj praksi. Prakti~na demonstracija pode{avanja raznih parametara na aparatu. Tehnika uzv pregleda dojke- konvencionalna i radijalna. UZV anatomija normalne dojke. Fiziolo{ke promjene u dojci. UZV karakteristike benig-nih lezija dojke. UZV karakteristike malignih lezija dojke. Citolo{ke punkcije i biopsije pod nadzorom ultrazvuka. Korelacija uzv i mamografskih nalaza.Vrijeme odràvanja

Prema dogovoru.

48

C) KOLEGIJI DOKTORSKOG POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA IZ BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA KOJI SE MOGU POHA\ATI KAO TEÂJEVI STALNOG MEDICINSKOG USAVR[AVANJA

(Broj ECTS bodova odnosi se na European Credit Transfer System bodove, koji se polazniku priznaju u okviru doktor-skog poslijediplomskog studija iz biomedicine i zdravstva.)

139. LABORATORIJSKE @IVOTINJE U BIOMEDICINSKIM ISTRA@IVANJIMA

VoditeljicaDr. sc. Lidija [uman

Broj satiUkupno sati: 20 (predavanja: 14 seminara: 2 vje`bi: 4)

Sadràj predmetaPredavanja: Uvod u znanost o laboratorijskim ìvotinjama.-Naj~e{}e laboratorijske ìvotinje i njihove biolo{ke osob-

ine. Uzgoj laboratorijskih ìvotinja. Mikrobiolo{ki standardizirane laboratorijske ìvotinje. Bolesti laboratorijskih ìvotinja. Genetski standardizirane laboratorijske ìvotinje (sojevi: nesro|eni, sro|eni, koizogeni, kongeni, rekombinacijski, rekom-binacijsko kongeni). Nomenklatura genetski standardiziranih laboratorijskih ìvotinja. Fiziolo{ki o{te}ene laboratorijske ìvotinje i njihova upotreba u biomedicinskim istraìvanjima. Transgeni~ne laboratorijske ìvotinje. Etika upotrebe labo-ratorijskih ìvotinja. Vje`be: Obiljeàvanje ìvotinja. Razlikovanje spola. Vaganje ìvotinja.-Intraperitonealno i supkutano injiciranje. Va|enje krvi. Prepoznavanje vaginalnog plaga. Anestezija, analgezija i eutanazija. Seminar: Pokusni protokoli za rad s laboratorijskim ìvotinjama. Alternative upotrebi laboratorijskih ìvotinjaVrijeme odràvanja

Studeni 2009.Broj ECTS bodova

3,5

140. MEHANIZMI GENETSKE KONTROLE

VoditeljiProf. dr. sc. Dra{ko [erman, prof. dr. sc. Floriana Buli}-Jaku{

Broj satiUkupno sati: 15 (predavanja: 15)

Sadràj predmetaMolekularna biologija i tok informacija u stanici. Molekularna biologija i genetika prokariontskih stanica i eukari-

ontskih stanica. Centralna dogma. Informacijske molekule stanica. DNA, RNA. Struktura, tipovi redoslijeda, palindromi, udvostru~avanje DNA, rekombinacija, o{te}enja i popravka DNA, nepodudarnost parova, mutageneza. Prokariontska stanica: organizacija i funkcija genetskog materijala, bakterijska genetika, transformacija, konjugacija, transdukcija. Djelo Milislava Demerca. Histidinski operon bakterije Salmonella typhimurium. Kontrola ekspresije gena u prokarionata: histidinski operon. Organizacija laktoza-operona u bakterije Escherichia coli. Organizacija genskog materijala i mehanizmi genetske kontrole u prokarionata i eukarionata. Eukariontska stanica, interfazna jezgra, organizacija eukariontskog genoma. Ustrojstvo kromatina eukariontske stanice. Molekularni sustav genske osnove eukariontskih organizama. Uloga histona i nehistonskih kromosomskih proteina u regulaciji ekspresije gena. Kromatin, eukromatin, heterokromatin. Struktura mitotskog kromosoma, nukleosom. Lamp-brush kromosom, mejoti~ki kromosomi, gorostasni kromosomi, politenija. Djelovanje gena, prepisivanje i prevo|enje genske upute. Epigenetska kontrola, diferenciljna aktivnost gena (izoenzimi mlije~ne dehidrogenaze, alfafetoproteini, hemoglobini). Nukleocitoplazmatske interakcije, nuklearni, citosol i membranski receptori. Rasporedi redoslijeda i ponovljeni redoslijedi. Multigenske obitelji, geni za interferone, hormon rasta, histone, alfa i beta-globine, male jezgrine RNA, rRNA i tRNA. Pseudogeni. Supergeni. Jednom zastupljeni redosli-jedi. Regulacijski redoslijedi. Metilacija DNA i demetilacijski agensi. Genome inprinting. Genska karta ~ovjeka. Struktura ljudskog genoma. Onkogeni i antionkogeni. Mutageno i karcinogeno djelovanje citostatika. Mutageneza, tipovi o{te}enja

49

DNA i popravak DNA. Mutacije u reproduktivnim stanicama i nasljedne bolesti. Mutacije u somatskim stanicama i rak. Borba protiv raka. Trinukleotidna ponavljanja. Oksidativna mutageneza i antioksidansi. Mehanizmi antimutageneze i antikarcinogeneze. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja

Svibanj 2010. Broj ECTS bodova

2,5

141. MOLEKULARNI I BIOKEMIJSKI PRISTUP GENSKIM POREME]AJIMA

VoditeljicaProf. dr. sc. Jadranka Serti}


Sadràj predmetaNa~ela molekularne dijagnostike. Laboratorij i “chip” tehnologija. Model sloènih korelacija genotipa i fenotipa.

Predimplantacijska, prijenatalna, poslijenatalna i prijesimptomatska dijagnoza. Cisti~na fibroza, hemokromatoza: pre-poruke za kori{tenje molekularnih i biokemijskih analiza za otkrivanje pojavnosti, izra~unavanje rizika, dijagnozu i pra}enje. Huntingtova bolest. Bolesti nakupljanja. Molekularna osnova mu{ke neplodnosti, mikrodelecije Y-kromosoma i novi profili pretraga. Programi kvalitete koje promi~e Europska mreà. Telegenetika: uloga u molekularnoj dijagnostici i patologiji. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.Broj ECTS bodova

2,5

142. PATOFIZIOLOGIJA GENSKOG IZRA@AJA

VoditeljiAkademik, prof. dr. sc. Stjepan Gamulin, prof. dr. sc. Zdenko Kova~


Sadràj predmetaMolekulske osnove dominantnog i recesivnog fenotipskog izraàja gena, te nasljednih bolesti. Uloga genske nesta-

bilnosti u patogenezi. Poreme}aji prijenosa signala na razini liganda, receptora, postreceptorskih biokemijskih putova. Patogenetski zna~aj disregulacije programirane smrti stanice. Poreme}aji popravka DNA (izrezni popravak, miss-match repair). Patogenetski u~inci egzogenog genskog materijala u stanici (virusi, genska terapija). Poreme}aji sinteze i funkcije RNA i bjelan~evina. Genske promjene u starenju. Uloga telomernog sklopa u stabilnosti kromosoma. Zna~enje projekta humanog genoma u patofiziologiji. Prilagodbe genskog izraàja na u~inke etiolo{kih ~imbenika. Patogenetske posljedice mutacija.Vrijeme odràvanja

Sije~anj 2010.Broj ECTS bodova

4,5

143. KLINI^KA MOLEKULARNA CITOGENTIKA

VoditeljicaProf.dr. sc. Lukrecija Bre~evi}


50

Sadràj predmetaOd klasi~ne citogenetske analize do molekularne citogenetike; Tehnike molekularne citogenetike: Fluorescentno

ozna~avanje DNA FISH proba; Vrste FISH DNA proba; Fluorokromi, fluorescentni mikroskop i digitalini sistemi za obradu slike u citogenetici; Osnovni FISH protokol; Sortiranje kromosoma proto~nom citometrijom i «painting» kromosoma; Mikrodisekcija kromosoma i reverzni «painitng»; Multicolor FISH; Multi-Telomere FISH; Fiber-FISH; «High-resolution»-Komparativna genomska hibridizacija (hr-CGH) i Array CGH (aCGH);. Klini~ka primjena i dijagnosti~ki potencijal moleku-larne citogenetike: Primjena FISH tehnologije u kromosomskim bolestima-postnatalna dijagnostika; Molekularni pristupi analizi marker kromosoma; Abnormalni fenotip i naizgled normalan kariotip; Molekularna citogenetika u evaluaciji men-talne retardacije; Molekularna citogenetika u reproduktivnoj patologiji i prenatalnoj dijagnozi; Molekularna citogenetika u dijagnozi i prognozi malignih oboljenja; «Contiguous gene syndromes» (CGS): Dijagnoza, detekcija DNA preraspodjele, geni koji doprinose fenotipu, te mehanizmi nastanka sindroma mikrodelecija i mikroduplikacija (Analiza reprezentativnih primjera); Genomski imprinting i Uniparentna disomija (UPD): Temeljna na~ela genomskog imprintinga. Epigenetska regulacija ekspresije gena s imprintom. Imprinting u regulaciji rasta fetusa i placente te postnatalnom razvoju. Regulacija i mehanizmi reprogramiranja imprintinga tijekom ìvotnog ciklusa. Organizacija gena s imprintom. Imprinting X kro-mosoma. Cijena imprintinga. Imprinting i Uniparentna disomija (UPD). Mehanizmi nastanka UPD. i klini~ke posljedice. Molekularna detekcija uniparentne disomije. Klini~ki i molekularni aspekti imprintinga i UPD. Imprinting i genetske bolesti ~ovjeka (primjeri: Prader -Willi s. (PWS), Angelman s. (AS), Beckwith-Wiedemann s., Rett s.). Mehanizam imprintinga u PWS/AS kriti~noj regiji. Prenatalna dijagnoza i imprinting; Imprinting, IVF i kloniranje; *Svaka }e tematska jedinica biti dokumentirana reprezentativnim prikazima klini~kih slu~ajeva. Vje`be: upoznavanje s radom na digitalnom sistemu i softverima za obradu slike u citogenetici.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.Broj ECTS bodova

3

144. CILJANA PROMJENA GENOMA SISAVACA

VoditeljProf. dr. sc. Sre}ko Gajovi}


Sadràj predmetaGenetski promijenjeni mi{. Mogu}nosti prou~avanja uloge gena u sisavaca. [to je to transgeni~ni mi{ i {to je

to “knock out” Mogu}nosti analize genetski promijenjenog mi{a: kako na osnovu fenotipa zaklju~ivati o ulozi gena. Genetski promijenjeni mi{ kao model za ljudske bolesti. Embrionalne mati~ne stanice. Pregled ranog razvitka zametka sisavaca. Postupak izolacije embrionalnih mati~nih stanica. Odràvanje embrionalnih mati~nih stanica u kulturi. Genetska promjena embrionalnih mati~nih stanica. Od embrionalnih mati~nih stanica do mi{a. Tehnika injiciranja blastociste. Tehnika morula agregacije. Analiza kimeri~nog mi{a. Organizacija novostvorenih mi{jih linija do homozigotnih ìvotinja. Izolacija blastocista iz maternice mi{a. “Knock out” i njegove varijante: egzon-specifi~ni knock out, uvjetni “knock out”. Strategija “knock out” eksperimenta. Kloniranje DNK konstrukta. Organizacija traènja ispravne genetske promjene. Genska zamka. Kako traìti nove gene sisavaca. Strategija postupka genske zamke. Izolacija i bojanje zametaka mi{a starih 11,5 dana na beta galaktozidazu ili izolacija malformiranih zametaka genetski promijenjenog mi{a.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.Broj ECTS bodova

2

145. GENETSKA OSNOVA I NOVE DIJAGNOSTI^KE METODE MONOGENSKIH MI[I]NIH I @IVÂNIH BOLESTI

VoditeljicaProf. dr. sc. Nina Canki-Klain

51


Sadràj predmetaSuvremeni molekularni i multidisciplinarni pristup dijagnostici, etiopatogenezi, sprje~avanju te sada{nje mogu}nosti

i perspektive lije~enja monogenskih mi{i}nih bolesti: Duchenne/Becker mi{i}na distrofija-distrofinopatije; Emery-Dreifussova mi{i}na distrofija-emerin, laminA/C; pojasne mi{i}ne distrofije (LGMD1 i LGMD2); facio skapulohumeralna mi{i}na distrofija (FSH); Steinertova miotoni~na distrofija; okulofaringealna mi{i}na distrofija (OPMD); kongenitalne miopatije i kongenitalne mi{i}ne distrofije i ìv~anih bolesti koje pokazuju genetsku nestabilnost (Huntingtonova bolest; spinocerebelarne ataksije; Friedreichova ataksija). Prikazat }e se strategije identifikacije gena i kloniranja, korelacija geno-tip-fenotip, mogu}nost genskog ispitivanja na razini pojedinca i populacije te perspektive za gensku terapiju.Vrijeme odràvanja

Lipanj 2010.Broj ECTS bodova

5

146. GENOTOKSIKOLO[KA ISTRA@IVANJA IZLO@ENOSTI FIZIKALNIM I KEMIJSKIM MUTAGENIMA U RADNOM I @IVOTNOM OKOLI[U

VoditeljicaDr. sc. Aleksandra Fu~i}, zn.sav.

Broj satiUkupno sati: 12 (predavanja: 8 seminara: 4)

Sadràj predmetaTemeljna znanja o djelovanju ioniziraju}eg i neioniziraju}eg zra~enja na genom sisavaca. Podjela kemijskih mutagena

obzirom na njihov kemijski sastav i djelovanje na genom. Klastogeni i aneugeni. Genotoksikolo{ke metode: metoda kromosomskih aberacija i in situ hibridizacija, metoda izmjena sestrinskih kromatida, in vivo i in vitro mikronukleus metoda, metoda komete. Pojam biodozimetrije. Odnos fizikalne dozimetrije i biodozimetrije. Me|udjelovanje fizikalnih i kemijskih mutagena. Pojam sinergizma. Izloènost fizikalnim i kemijskim mutagenima na radnom mjestu. Primjeri rezultata genotoksikolo{kog pra}enja osoba izloènih kemijskom mutagenu kao {to je vinil klorid monomer ili cito-statici. Primjer istovremene izloènosti ioniziraju}em zra~enju, magnetnom polju i kemijskim mutagenima. Individualnost jedinki u odgovoru na djelovanje mutagena. Nestabilnost genoma kao posljedica djelovanja ioniziraju}eg zra~enja. Genotoksikolo{ka istraìvanja budu}nosti.Vrijeme odràvanja


2

147. GENOTIPIZACIJA UZRO^NIKA BOLNI^KIH INFEKCIJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Smilja Kaleni}


Sadràj predmetaBolni~ke infekcije – osnovne spoznaje. Epidemiologija bolni~kih infekcija. Osjetljiva bolesni~ka populacija. Faktori

rizika za nastanak i {irenje bolni~kih infekcija. Metode istraìvanja rezervoara, izvora i putova prijenosa bolni~kih patoge-na. Izolacija i identifikacija uzro~nika bolni~kih infekcija. Glavni bakterijski uzro~nici bolni~kih infekcija. Metode tipizacije bakterija. Osnove genotipizacije bakterija.Genotipizacijske tehnike u bakteriologiji (PFGE, REA, RFLP, PCR restrikcijska analiza, plazmidni profil i restrikcija plazmida, RAPD-PCR, ribotipizacija). Prakti~ni rad: Kultura gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija u pripremi za genotipizaciju (Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneu-

52

moniae). Liza gram-pozitivne i gram-negativne bakterijske stanice. Izolacija i pro~i{}avanje bakterijske DNA. Priprema bakterijske DNA za pojedine metode genotipizacije. PFGE: kultura bakterija, uklapanje bakterija u gel, liza, pro~i{}avanje, restrikcija, elektroforeza, fotografiranje gelova, skeniranje i obrada u Gel-Compare kompjutorskom sustavu. Interpretacija nalaza genotipova u konkretnom slu~aju skupine bolni~kih infekcija uzrokovanih fenotipski identi~nim uzro~nicima.Vrijeme odràvanja


3,5

148. OSNOVE PATOFIZIOLOGIJE TUMORA

VoditeljiProf. dr. sc. Zdenko Kova~, prof. dr. sc. Damir Vrbanec


Sadràj predmeta1. êtiri skupine molekulskih tumorotvornih mehanizama: onkogeni, antionkogeni, ko~enje apoptoze te virusna

karcinogeneza 2. Odnos stani~nog ciklusa i diobenog potencijala stanice 3. Kinetika tumorskog rasta 4. Vi{estrukost patogenetskih diobotvornih mehanizama 5. Patogeneza metastaziranja tumorskih stanica 6. Me|uodnos doma}ina i tumora (energijski, imunosni, genski) 7. Patogenetske razlike benignih i malignih tumora 8. Molekulska patogeneza otpornosti tumora na lijekove (“multiple drug resistence phenomenon”) 9. Molekulske osnove paraneoplasti~nih sin-droma.Vrijeme odràvanja


4,5

149. GENETSKA OSNOVA NOVOTVORINA

VoditeljicaProf. dr. sc. Boèna [ar~evi}


Sadràj predmetaEtiopatogeneza (kemijski i fizikalni uzro~nici, zra~enje, virusi, nasljednost, prehrana); Molekulska osnova novotvo-

rina; Novije spoznaje o na~inu metastaziranja novotvorina (geni odgovorni za metastaziranje, angiogeneza kao jedan od patohistolo{kih pokazatelja); Genske osnove tumora (tumorski antigeni-tumor specifi~ni, tumor udruèni antigeni, protutumorski mehanizmi organizma). Apoptoza (njezina uloga u novotvorinama, morfolo{ka obilje`ja, metode njezinog odre|ivanja); Va`nost molekulske patologije u dijagnostici novotvorina (postavljanje to~ne dijagnoze ili klasificiranje tumora temeljem molekulske promjene tipi~ne za pojedinu vrstu tumora, rano otkrivanje tumorske stanice molekulskim metodama-IMH, DNK proto~na citometrija, DNK in situ hibridizacija, FISH (fluorescencijska in situ hibridizacija, SKY (spek-tralna kariotipska analiza), PCR (lan~ana reakcija polimeraze), apoptoti~ki indeks, metode sekvencioniranja, tehnologija baze tkivnih mikro~ipova i mikronizova); Citogeneti~ke promjene u novotvorinama te metode njihovog dijagnosticiranja; Primjena genske terapije (dosada{nje spoznaje, mogu}nost prakti~ke primjene, budu}nost)Vrijeme odràvanja

Velja~a/oùjak 2010. Broj ECTS bodova

3,5

53

150. MOLEKULARNO GENETI^KA OSNOVA TUMORA GASTROINTESTINALNOG SUSTAVA

VoditeljicaDr. sc. Sanja Kapitanovi}


Sadràj predmetaPredmetom “Molekularno geneti~ka osnova bolesti gastrointestinalnog sustava” biti }e prikazani osnovni molekular-

ni mehanizmi nastanka i napredovanja raka na modelu tumora gastrointestinalnog sustava. Sistematski }e biti prikazane promjene razli~itih onkogena, tumor-supresorskih gena te gena za popravak DNA kao i njihovih proteinskih produkata u nastanku, zlo}udnoj preobrazbi i metastaziranju tumora gastrointestinalnog sustava. Teme pokrivene predavanjima biti }e u prvom redu genetika sporadi~nog i nasljednog karcinoma debelog crijeva, nasljedne adenomatozne polipoze (FAP) i nasljednog nepolipoznog karcinoma debelog crijeva (HNPCC, Lynch sindrom). Drugi naj~e{}i tumor u oboljelih od sindroma HNPCC je karcinom èluca te }e biti posebno obra|ena genetika nasljednog (onog koji se javlja u sklopu sindroma HNPCC te onog vezanog za nasljednu mutaciju gena E-kadherin) kao i sporadi~nog karcinoma èluca. U sklopu predavanja }e tako|er biti prikazana najnovija saznanja iz podru~ja molekularne genetike drugih polipoznih sindroma u ~ovjeka (Gardnerov-og sindroma, sindroma Peutz-Jeghers te juvenilne polipoze); molekularne genetike upalnih bolesti crijeva (ulceroznog kolitisa i Crohn-ove bolesti); adenom-karcinom sekvenca karcinoma jednjaka te molekularna genetika pankreatitisa, u prvom redu kroni~nih pankreatitisa i adenokarcinoma gu{tera~e. Napredak u podru~ju molekularne medicine doveo je do spoznaja o mehanizmima nastanka raka te omogu}io nove pristupe u testiranju novih potencijalnih lijekova za prevenciju i lije~enje ovog zlo}udnog tumora. Enzim ciklooksigenaza-2 (COX-2) je u sluznici probavnog sustava prisutan u vrlo niskim koli~inama dok je u tumorima debelog crijeva dokazan zna~ajni porast njegove ekspresije. Stoga }e u okviru predavanja biti obra|ena uloga COX-2 u nastanku, napredovanju i metastaziranju tumora gastrointestinalnog sustava te uloga istog kao nove mete u kemoprevenciji i lije~enju gastrointestinalnih tumora. U sklopu seminara biti }e obra|ene slijede}e teme: molekularna dijagnostika nasljednih bolesti gastrointestinalnog sustava, dana{nje mogu}nosti presimptomatske dijagnostike uz pomo} analize nasljednih mutacija te analize povezanosti (“linkage” analize), inter-pretacija molekularno-geneti~kih nalaza te uloga kvantitativnog “real-time” RT-PCR-a u SNP analizi tumor supresorskih gena te istraìvanju ekspresije onkogena, tumor-supresorskih gena te gena za popravak DNA u svrhu boljeg razumijevanja mehanizama zlo}udne preobrazbe.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010. Broj ECTS bodova

4

151. OD BOLESTI DO GENA - OD GENA DO FUNKCIJE: ULOGA REKOMBINANTNIH PROTEINA U FUNKCIONALNOJ GENOMICI

VoditeljDoc. dr. sc. Oliver Vugrek


Sadràj predmetaMetode i tehnike koje se koriste genomskom informacijom u svrhu pronalaènja funkcije molekula kodiranih genom-

om, pristup uobi~ajeno naslovljen kao «funkcionalna genomika». Mogu}nosti primjene tih tehnologija u stjecanju novih znanja u biologiji. Radi boljeg razumijevanja primjene molekularnih metoda kod istraìvanja bolesti, dio predavanja }e se temeljiti na klini~kom slu~aju (KBC Rebro, Zagreb) bolesnika sa nedostatkom enzima S-adenozilhomocistein hidrolaze kod sindroma hipermetioninemie. Mogu}nosti bioinformatike kori{tenjem rezultata dobivenih u sklopu projekta «de{ifriranja humanog genoma» (Human Genome Project). Predavanja }e obuhvatiti niz tematika, izme|u ostalog: pretraìvanje baze podataka i pronalaènje èljenih sekvenci nukleinskih kiselina; upoznavanje sa alatima za analizu nukleinskih kiselina;

54

obrada sekvenci nukleinskih kiselina u svrhu daljnjih primjena u istraìvanju kao {to su: lan~ana reakcija polimerazom (od eng. polymerase chain reaction; PCR), sekvenciranje DNA ili sravnjivanje sekvenci DNA (od eng. aligment). Kratki osvrt na biokemiju nukleinskih kiselina te uobi~ajene molekularne metode poput: PCR, analize DNA i RNA, sekvenciranja DNA. Tematski seminari: analiza mutacija, mogu}nosti rekombinantna DNA tehnologija, heterologna ekspresija gena, pro~i{}avanje rekombinantno dobivenih proteina te analize funkcije proteina. Prakti~ni dio: uvod u kloniranje gena, ekspresiju rekombinantnih proteina, metode detekcije i funkcionalne analize proteina;: rad sa bakterijama (E. coli), transformacija bakterija stranom DNA (plazmidima), ekspresija rekombinantnih proteina te kromatografsko pro~i{}avanje dobivenih proteina. Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010. Broj ECTS bodova

4

152. MOLEKULSKO GENETI^KI I BIOKEMIJSKI PROCESI U STANICI

VoditeljiDr. sc. Sonja Levanat, prof. dr. sc. Mira Grdi{a


Sadràj predmetaGra|a stanica i stani~ni ciklus, ispoljavanje proteina u regulaciji stani~nog ciklusa, faktori rasta i protoonkogeni,

prijenos signala, aktivacija i inaktivacija gena, genska mapa, recesivno i dominanto nasljedne bolesti. Apoptoza i bloka-tori apoptoze. Fosforilacija i defosforilacija-fosfataze i kinaze te njihovi inhibitori. Kratko upoznavanje s mogu}nostima metoda molekulske biologije i medicine u svrhu boljeg upoznavanja patolo{kih stanja: od izolacije proteina i nukleinskih kiselina, njihove detekcije (kromatografske, imunokemijske, elektroforetske), obiljeàvanja fragmenata i/ili stanica, mogu}nostima lan~ane reakcije polimeraze, raznih tipova hibridizacija (northern, western, dot blot, southern, in situ, substraktna i diferencijalna), do modela istraìvanja (stani~ne linije, parafinski rezovi, primarne stani~ne kulture, labora-torijske ìvotinje, svjeè tkivo).Vrijeme odràvanja


4

153. MOLEKULARNA ONKOLOGIJA - ZNANJA TEMELJENA NA NOVIM TEHNOLOGIJAMA

VoditeljDr. sc. Koraljka Gall-Tro{elj


Sadràj predmetaSveop}i prikaz genetike raka: onkogeni i tumor supresorski geni. Mehanizmi aktivacije protonkogena. Hipoteza o dva

udarca. Posljedice aktivacije/inaktivacije “gena raka”. Geni raka i stani~ni ciklus. Sporadi~an rak. Nasljedni sindromi raka; naglasak je na sindromu multiple edokrine neoplazije tipa 2 (MEN2) i nasljednom karcinomu dojke. Procjena rizika od nastanka raka, genetsko savjetovanje, indikacije i dvojbe koje se javljaju prilikom odluke o genetskom testiranju. Metilacija molekule DNA: metilacija kao regulator aktivnosti gena. Genomski upis: Otkri}e upisanih gena, uspostava genomskog upisa, DNA metiltransferaze. Rak i promjene u metilaciji: gubitak genomskog upisa (LOI, od engl. loss of imprinting). Klonalnost tumora: zna~aj mono-i poliklonalnosti, metilacija gena HuMaRa kao va`nog biljega u odre|ivanju klonalnosti tumora. Molekularne karakteristike neuroendokrinih tumora (medularni karcinom {titnja~e, feokromocitom): “klasi~an” pogled iz podru~ja onkologije i “novi” pogled sa stajali{ta doga|aja rane embriogeneze. Projekt humanog genoma:

55

novootkriveni geni/geni raka i polimorfizmi u genomu. Polimorfizmi molekule DNA i rak kao poligenska bolest. Utjecaj polimorfizama promotorskih sljedova gena na njihovu aktivnost. Polimorfizmi preoteina i krojeno (“tailored”) lije~enje. Pretraìvanje podataka u genskoj banci. Transkriptomika. DNA ~ipovi: otkri}e ~ipova, princip rada-bazi~na metodologija, primjene. DNA mikro~ip tehnologija u zdravlju i bolesti: nove mogu}nosti primjene.Vrijeme odràvanja

Travanj/svibanj 2010.Broj ECTS bodova

3

154. BIOLO[KE, KEMIJSKE I BIOFIZIKALNE INTERAKCIJE MALIH MOLEKULA S NUKLEINSKIM KISELINAMA

VoditeljProf. dr. sc. Mladen @ini}

Broj satiUkupno sati: 25 (predavanja: 15 vje`bi: 10)

Sadràj predmetaOsnovne strukturne zna~ajke DNA i RNA, kovalentne i nekovalentne interakcije u nukleinskim kiselinama. Sekundarne

strukture vi{eg reda: trostruke i ~etverostruke uzvojnice. Rentgenska strukturna analiza i kompjutorski modeli nukleinskih kiselina. Principi molekulskog prepoznavanja, samoudruìvanja (self-assembly) i samoure|enja (self-organization) u prirodnim i sintetskim sustavima. Prepoznavanje posebnih strukturnih motiva nukleinskih kiselina (ukosnice, izbo~ine), prepoznavanje jednolan~anih i dvolan~anih domena. Vrste vezanja malih molekula na nukleinske kiseline, elektrostatske interakcije, vezanje u mali i veliki utor dvostruke uzvojnice, interkaliranje. Primjeri molekula koje se veù u utore dvostruke uzvojnice (groowe binders). Interkalatori, primjeri klasi~nih, neklasi~nih i bisinterkalatora. Kratki pregled uobi~ajenih eksperimentalnih metoda u istraìvanju interakcija malih organskih molekula sa sintetskim i prirodnim DNA i RNA polinukleotidima: spektroskopske metode (UV, fluorescencija, NMR), termi~ka denaturacija dvostruke uzvojnice, mikroka-lorimetrija. Mogu}nosti i primjeri racionalnog pristupa dizajnu novih lijekova temeljem prepoznavanja strukturnih zna~ajki i sekvencija nukleinskih kiselina: RNA meta u dizajnu novih antiviralnih lijekova; bleomicini; dizajn organskih molekula za vezanje na HIV RNA; inhibitori Tat-TAR interakcija; novi platinski antitumorski lijekovi; dikationski antimikrobni agensi koji se veù u DNA utor; interkaliranje i citotoksi~nost; novi lijekovi na bazi inhibicije DNA topoizomeraza. Eksperimentalni rad: odre|ivanje konstanti i na~ina vezanja izabranih molekula na polinukleotide primjenom UV i fluorescencijske spektroskopije i termalne denaturacije. Primjeri analiza kompleksnih sustava multivarijantnom regresijskom metodom (ligand, DNA / RNA i vi{e njihovih razli~itih istovremeno prisutnih kompleksa).Vrijeme odràvanja

Travanj/svibanj 2010. Broj ECTS bodova

4

155. MODELIRANJE PROTEINSKE STRUKTURE I FUNKCIJE: PRIMJENA U BIOMEDICINI

VoditeljDr. sc. Nikola [tambuk


Sadràj predmetaModeliranje proteinske strukture i funkcije osnova je dizajna novih bioaktivnih peptidnih motiva u biomedicini. Svrha

ovog kratkog predmeta je prikazati studentima suvremene rezultate u podru~ju, te ih nau~iti osnovama molekularnog modeliranja i proteomike na poslijediplomskom/doktorskom stupnju. Predmet se sastoji od pet dijelova: a. Osnove molekularne biologije stanica, biokemije, interakcije tvari (lijeka) i receptora, te rada na ra~unalu (4 sata), b. Sekundarna

56

proteinska struktura i nukleotidna informacija (3 sata), c. Modeliranje proteinske strukture i funkcije pomo}u metode rezonantnog prepoznavanja (3 sata), d. Modeliranje stani~nih receptora i antitijela pomo}u teorije molekularnog pre-poznavanja (3 sata), e. Ra~unalni dizajn i istraìvanje peptidnih lijekova te modeliranje receptora (2 sata). Prvi dio daje predznanje potrebno za pra}enje metoda i dostignu}a iz molekularne biologije makromolekula i njihovog modeliranja na ra~unalu (a). Drugi dio predmeta bavi se postupcima modeliranja koji omogu}uju ekstrakciju informacije o strukturi pro-teinske molekule iz aminokiselinske i nukleotidne sekvence (b). Tre}i i ~etvrti dio predmeta bave se modeliranjem protein-skih ligand-receptor interakcija pomo}u: elektron-ion interakcijskog pseudopotencijala (c) i komplementarnih odnosno antisens peptida (d). U posljednjem dijelu predmeta data je informacija o primjeni spomenutih metoda u istraìvanju i otkrivanju proteinskih odnosno peptidnih lijekova, te u dizajnu proteinskih motiva specifi~ne strukture i funkcije (e).Vrijeme odràvanja

Sije~anj/velja~a 2010.Broj ECTS bodova

2,5

156. MOLEKULARNA ONKOLOGIJA

VoditeljProf. dr. sc. Kre{imir Paveli}


Sadràj predmetaStanica i stani~ni ciklus. Mehanizmi zlo}udne preobrazbe. Protoonkogeni i tumor supresorski geni. Geni popravka

DNK. Genetika nasljednog i sporadi~nog raka. Onkogeni virusi. îmbenici rasta i njihovi receptori. Prijenos signala. Molekulski aspekti invazije i metastaziranja. Rekombinantna tehnologija DNA u molekulskoj onkologiji. Kloniranje. Gubitak heterozigotnosti, PCR, RT-PCR, SSCP, RFLP. Detekcija to~kastih mutacija sekvencioniranjem. Nestabilnost mikro-satelitske DNA. Funkcionalna genomika u onkologiji: transkriptomika i proteomika. Suvremeni aspekti lije~enja oboljelih od tumora: molekularno ciljano lije~enje.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010. Broj ECTS bodova

3,5

157. EKOGENETIKA

VoditeljicaDoc. dr. sc. Jagoda Doko-Jelini}


Sadràj predmetaUloga interakcije izme|u gena i ~imbenika okoli{a na zdravlje i bolesti. Razumijevanje interindividualne genetske

varijacije u odgovoru na djelovanje fizikalnih, kemijskih i biolo{kih ~imbenika okoli{a. Procesi koji utje~u na frekven-ciju alela: mutacije, migracije, prirodnu selekciju; Hardy-Weinberg equilibrium. Identifikacija i karakterizacija genetskog polimorfizma koji djeluje na metabolizam. Polimorfizmi klju~nih biotransformacijskih enzima (citokrom P-450, N acetil-transferaza NAT, glukoza-5 fosfat dehidrogenaza, aldehid dehidrogenaza) i njihova zemljopisna distribucija. Polimorfizam i rak, bolesti. Razvijanje strategije za procjenu rizika izloènosti ~imbenicima okoli{a. Primjena genske tehnologije u prevenciji bolesti i lije~enju oboljelih. Genetski monitoring na radnom mjestu.Vrijeme odràvanja

Sije~anj/velja~a 2010. Broj ECTS bodova

2,5

57

158. MOLEKULARNA GENETIKA STARENJA I KARCINOGENEZE

VoditeljDr. sc. Ivica Rubelj


Sadràj predmetaUvod u Molekularnu biologiju starenja. Po~eci istraìvanja osnovnih mehanizama stani~nog starenja, pregled suvre-

menih ideja i metodolo{kih pristupa istraìvanjima starenja od stanice do organizma. Stani~no starenje. Model ljudskih i mi{jih fibroblasta, endotelijalnih i epitelnih stanica, M1/M2 mehanizam, ulazak u krizu i imortalizacija, efekt SV40 velikog T antigena (Tg), uloga p53 i pRb. Molekularne osnove (pato)fiziologije stani~nog starenja. Mehanizmi geneti~ke kontrole stani~nog starenja: uloga telomera i telomeraze (gra|a telomera, proteini koji su u interakciji sa telomerama, uloga telomeraze i rekombinacijskih mehanizama u kontroli duljine telomera u normalnim i imortalnim stanicama), ALT mehanizam, uloga kontrole stani~nog ciklusa u starenju i interakcija istog sa telomerama. Oksidativni stres u stani~nom starenju: hiper/hipooksija, telomere i oksidativni stres, uloga mitohondrija u nastanku stani~nih o{te}enja i stani~nom starenju, uloga antioksidansa i stres-response mehanizama u stani~nom starenju. Molekularne osnove (pato)fiziologije starenja tkiva i organa. Koà kao modelni objekt: starenje fibroblasta, melanocita, keratinocita, endotelijalnih stanica, ko`nog matriksa i mikrovaskulature. Starenje inertnih organa i tkiva (ìv~ani sustav, miokard) i njihova otpornost na stres. Geneti~ki i epigeneti~ki mehanizmi kontrole starenja kod laboratorijskih mi{eva (knock out eksperimenti, microarray analize, oksidativni stres i kalorijska dijeta), kvasca S. cerevisiae (poznati geni i signalni putovi, mehanizmi popravka DNA i rekombinacije), nematode C. elegans i kukca D. melanogaster (poznati geni i signalni putovi, oksidativni stres i kalori-jska dijeta, knock out eksperimenti) te njihove sli~nosti i razlike sa starenjem kod ~ovjeka. Molekularni mehanizmi nekih degenerativnih bolesti povezanih sa starenjem. Alzheimer, Wernerov sindrom, Hutchinson-Gilfordov sindrom (progeria). Evolucijske teorije mehanizama starenja i njihova uzajamnost sa karcinogenezom.Vrijeme odràvanja


3,5

159. GENSKO LIJEÊNJE: EKSPERIMENTALNI I KLINI^KI ASPEKTI

VoditeljicaProf. dr. sc. Jasminka Paveli}

Broj satiUkupno sati: 20 (predavanja: 17 seminara: 3 )

Sadràj predmetaOp}a na~ela genskog lije~enja; Na~ela molekularno usmjerenog lije~enja; Prijenosni sustavi (neviralni, viralni, umjetno

dizajnirani); Terapeutski agensi (ribozimi, aptameri, kataliti~ka DNA); Molekularna kemoterapija; Korekcija mutacija; Poticanje imunolo{ke reakcije; Poticanje/dokidanje rezistencije na lijekove; Uporaba mati~nih hematopoetskih stanica za gensko lije~enje; Genska modifikacija limfohematopoetskog sustava za terapijske svrhe; Klini~ka primjena u lije~enju oboljelih od tumora; Klini~ka primjena u lije~enju monogenskih i neurodegenerativnih bolesti; Primjena u klini~koj trans-plantaciji; Klini~ka primjena za lije~enje metaboli~kih bolesti; Kombinirana primjena kemoterapije i genskog lije~enja; Gensko lije~enje mitohondrijskih bolesti; Primjena telomeraze u lije~enju oboljelih od tumora; Eti~ka na~ela. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja


3,5

58

160. PATOFIZIOLOGIJA STANI^NOG ENERGIJSKOG METABOLIZMA

VoditeljiAkademik, prof. dr. sc. Stjepan Gamulin, prof. dr. sc. Zdenko Kova~


Sadràj predmeta1. Koncept unutarstani~nog tkivnog nedostatka (hipoenergoza), 2. Supstratne, hipoksi~ne i disenzimatske hipoen-

ergoze u patogenezi nozolo{kih entiteta, 3. Mitohondrijske bolesti, 4. Mitohondrijsko “starenje” i kisikovi radikali, 5. Hipoenergozna patogeneza smrti stanice, 6. Biokemijske i stani~ne posljedice hipoenergoze, 7. Patofiziologija pothran-jenosti i pretilosti, 8. Patogeneza ishemi~nih nozolo{kih entiteta, 9. Otrovanja s primarnim stani~nim energijskim poreme}ajima, 10. Utjecaj poreme}aja elektrolita na stani~ni energijski metabolizam, 11. Patofiziologija hipoenergoza pri poreme}ajima metabolizma ugljikohidrata (hipoglikemije, {e}erna bolest), 12. Etiopatogenetska uloga hipoenergoze.Vrijeme odràvanja


4

161. OKSIDATIVNI STRES I HIPOKSIJA

VoditeljProf. dr. sc. Ratimir Klepac


Sadràj predmeta[to su slobodni radikali, njihovi izvori i zna~enje u razvoju degenerativnih bolesti ljudi. Za{to i kako stanica reagira

na djelovanje slobodnih radikala. Oksidansi, te{ki metali, antioksidansi i antioksidativni enzimi. Najva`niji antioksidansi u organizmu: reducirani glutation i askorbinska kiselina. Lipidna peroksidacija i totalni antioksidativni kapacitet kao prakti~ni biokemijski pokazatelji zdravstvenog stanja organizma. Slobodni radikali karboniliraju proteine {to inhibira funkciju nekih enzima u stanici; mutacija DNK i slobodni kisikovi radikali. Uloga slobodnih radikala u razvoju oksidativnog stresa kod ljudi. Slobodni radikali iz duhanskog dima cigareta i njihovo zna~enje u bolestima di{nog sustava Ijudi. Slobodni radikali i razvoj atero-skleroze i dijabetesa. Slobodni radikali u kirurgiji: hipoksija i reperfuzija. Koliko slobodni kisikovi radikali utje~u na proces starenja ljudi. Odnos izme|u slobodnih radikala o~ne katarakte i retinopatije. Antioksidansi i kancerogeneza. Zdravstvene posljedice hiperoksije. Zna~enje antioksidansa u pojmu zdrave prehrane u zdravlju ljudi. Vrijeme odràvanja


2,5

162. PATOFIZIOLOGIJA UPALE

VoditeljProf. dr. sc. Zdenko Kova~


Sadràj predmetaPatogenetska uloga kisikovih radikala u upali i koncept oksidativnog stresa. Patofiziologija proteina akutne faze i

antiproteaza u plazmi. Molekulski mehanizmi eozinofilne, neutorilne i bazofilne nedostatnosti u upali. Patofiziologija sedimentacije eritrocita. Molekulska patogeneza fibroziranja tkiva i kroniciteta upale. Stani~ni i molekulski mehanizmi nastanka gnoja. Upalom pokrenuti hemodinamski poreme}aji, uklju~no septi~ki uru{aj. Kemokini i druge upalotvorne

59

tvari. Patogenetska uloga adhezijskih molekula u upali. Patogtenetski tipovi edema u upali, te hemodinamske promjene u upali. Patogeneza kataboli~ke reakcije i vru}ice. Patogenetski tipovi smrti stanice u upali. Patofiziologija granuloma-toznih bolesti. Makromolekulski mehanizmi cijeljenja rana. Patogenetski mehanizmi boli. Patogeneza sustavnih sindroma disregulirane upale (SIRS, MODS, MOFS, MSOF, CARS).Vrijeme odràvanja


4,5

163. PATOGENEZA INFEKTIVNIH BOLESTI

VoditeljicaProf. dr. sc. Jasmina Vrane{


Sadràj predmetaTemeljni principi: patogenost mikroorganizama, ~imbenici virulencije, otoci patogenosti, vertikalni i horizontalni pri-

jenos infekcija, egzogene infekcije, endogene infekcije, normalna mikroflora ljudskog organizma, probiotici, nespecifi~na obrana od infekcije. Adherencija: ubikvitarnost receptora, bakterijski adheziji, adherencija virusa, gljiva i parazita, tkivnih tropizam, specijesna specifi~nost. Invazivnost: invazivni i neinvazivni mikroorganizmi, enteroinvazivni patogeni i uloga M – stanica. Unutarstani~na pokretnost mikroorganizama: pasivna i aktivna modifikacija aktina. Subepitelijalni prodor i {irenje mikroorganizama u tijelu: infekcija udaljenih organa, rezistencija na baktericidnu aktivnost seruma. Stani~na i tkivna o{te}enja uzrokovana bakterijama, virusima, gljivama i parazitima, te njihovim produktima: egzotoksini, endotok-sin, toksini koji o{te}uju membranu ciljne stanice, superantigeni, enzimi, apoptoza, citopat~ni u~inak izazvan virusima. Patogeneza prionskih bolesti. Imunolo{ki odgovor na infekciju. Kako mikroorganizmi izbjegavaju imunolo{ki odgovor: izbjegavanje komplementa i fagocitoze, preìvljavanje unutar fagocita, antigena i fazna varijacija, tolerancija, imunosu-presija inducirana mikroorganizmima, prisutnost mikroorganizama na nedostupnim mjestima. Oporavak od infekcije. Nemogu}nost eliminacije mikroorganizama: latencija, perzistentne infekcije. Prakti~ni rad: odre|ivanje i kvantizacija bak-terijskih adhezina, test adherencije na polistiren, mjerenje hemoliti~ke aktivnosti mikrotitar testom, detekcija bakterijskih enzima, test osjetljivosti na baktericidnu aktivnost seruma. Otkrivanje virusnih citopati~nih u~inaka, te intranuklearnih i intracitoplazmatskih inkluzija u stani~noj kulturi. Serolo{ke metode: specifi~ne i nespecifi~ne, metode detekcije IgM i IgG protutijela, imunoenzimski test avidnosti specifi~nih IgG protutijela.Vrijeme odràvanja

Sije~anj/velja~a 2010. Broj ECTS bodova

5

164. VIRUSNE INFEKCIJE DI[NOGA SUSTAVA

VoditeljicaProf. dr. sc. Gordana Mlinari}-Galinovi}


Sadràj predmetaSpektar uzro~nika: miksovirusi /virus influence humani sojevi virusa tip A, B, C (tako|er i influenca A (H5N1) tzv. kuga

peradi, bird flu, avian influenza, od koje je1997. god. u Hong Kongu oboljelo 18, a umrlo 6 ljudi, da bi pro{le zimske sezone je bilo jo{ vi{e slu~ajeva oboljenja i smrti od infekcije ovim virusom), virusi parainfluence i respiratorni sincijski virus (RSV) /, te adenovirusi, rinovirusi, reovirusi, koronavirusi (HCV-OC 43; HCV-229E, te od 2003. god. SARS-CV) i dr. virusi.Diferencijalno-dijagnosti~ki, kod atipi~ne, intersticijalne, pneumonije treba imati na umu da pored virusa i neke bakterije (Mycoplasma pneumoniae, Coxiella burnetti i Chlamydia psittaci) ~esto uzrokuju ovaj sindrom.Sve dobne skupine mogu

60

biti zahva}ene infekcijom bilo kojim od ovih virusa, ali npr. parainfluenca virusi }e teù klini~ku sliku izazvati u djece, res-piratorni sincicijski virus u dojen~adi i starijih osoba, a koronavirus ~e{}e inficira odraslu populaciju.Nakon infekcije ovim virusima javlja se kratkotrajan imunitet vezan uz sekretorna protutijela koja {tite prosje~no nekoliko mjeseci od reinfekcije homolognim virusom.Stoga se na osnovu klini~ke slike, sezonskog pojavljivanja te u~estalosti javljanja po dobnim skupi-nama moè samo naslu~ivati uzro~nik, no samo pravilna laboratorijska virolo{ka dijagnostika }e mo}i otkriti etiologiju akutne di{ne infekcije. U laboratorijskoj dijagnostici postoji {irok spektar metoda za dokazivanje infekcija izazvanih ovim virusima. Uzro~nici se mogu izolirati iz klini~kog matrijala u stani~noj kulturi i u oplo|enim koko{jim jajima. Tako|er ja mogu}a tzv. brza detekcija virusa u sekretu iz di{nog sustava bolesnika primjenom monoklonskih protutijela naj~e{}e u izravnom imunofluorescentnom testu, te molekularna djagnostika i elektronska dijagnostika uz sve mjere biolo{ke za{tite (BSL-3/4) kod sumnje npr. na infekciju SARS-CV. Od serolo{kih metoda upotrebljavaju se test neutralizacije, test inhibicije hemaglutinacije, reakcija vezanja komplementa, neizravna imunofluorescencija i imunoenzimni test.Specifi~no lije~enje se provodi za neke infekcije (npr. pneumonije u starijih osoba uzrokovane influenca virusom, bronhiolitise u dojen~adi uzrokovane RSV). Cjepiva protiv influenca virusa i adenovirusa se uspje{no upotrebljavaju ve} duè vrijeme, a prozvedena su i ispituju se cjepiva protiv RSV i parainfluenca virusa.Vrijeme odràvanja

Svibanj/lipanj 2010. Broj ECTS bodova

3,5

165. INFEKCIJE BIOMATERIJALA

VoditeljicaProf. dr. sc. Jasmina Vrane{


Sadràj predmetaEpidemiologija infekcija biomaterijala. Etiologija i patogeneza biofilm infekcija. Stvaranje i sazrijevanje bakterijskog

biofilma. Ultrastruktura biofilma. Geni uklju~eni u nastanak biofilma. Uloga me|ustani~nih signala u nastanku biofilma. Detekcija kvoruma me|u Gram-pozitivnim i Gram-negativnim bakterijama. Interspecijesne bakterijske interakcije unutar biofilma. Rezistencija biofilma na imunolo{ki odgovor. Rezistencija biofilma na antimikrobna sredstva. Fizikalna anti-adhezivna svojstva biomaterijala. Biokompatibilni biomaterijali: trenutno stanje i budu}e perspektive. Biofilm infekcije: pneumonija udruèna sa strojno potpomognutom respiracijom, infekcije udruène s upotrebom urinarnih i peritonejskih katetera, bakterijski keratitis, otitis media, infekcije opeklina i rana, osteomijelitis. Biofilm na medicinskim pomagalima: umjetni sr~ani zalisci, centralni venski kateteri, urinarni kateteri, kontaktne le}e, intrauterini ulo{ci, endoproteze, bioma-terijali i pomagala za zbrinjavanje rana i prijeloma, itd. Dijagnosti~ke metode u detekciji infekcija biomaterijala. Prevencija infekcija biomaterijala. Terapijski izazovi i nove smijernice. Nove tehnologije za brzo odre|ivanje osjetljivosti biofilma na antibiotike. Infekcije udruène s upotrebom intravaskularnih katetera s posebnim osvrtom na sepsu. Postupnik za zbrinjavanje infekcija udruènih s upotrebom katetera. Fungemija u imunokompromitiranih udruèna s intravenskim proteti~kim materijalima. Preveniranje infekcija udruènih s upotrebom centralnih venskih katetera u jedinicama intenziv-nog lije~enja. Infekcije biomaterijala u kirurgiji. Infekcije arteficijalnih organa.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010. Broj ECTS bodova

3,5

166. ANTIMIKROBNO LIJEÊNJE U JEDINICAMA INTEZIVNE MEDICINE

VoditeljProf. dr. sc. Bruno Bar{i}


61

Sadràj predmetaUporaba atibiotika u JIM. Problem rezistencije uzro~nika infekcija u JIM i ~imbenici koji t pospje{uju. Va`nost opt-

manog izbora antibiotika na ishod lije~enja. Deeskalacija i rotacija antibiotika kod lijeenja bolni~kih ifnekcija. Va`nost farmkokineti~kih i farmakodinami~kih odnosa za ishod lije~enja. Upalna reakcija i utjecaj na farmakokinetiku antibiotika. Kemoprofilaksa u JIM. Procjena vrijednosti i pozicije pojednog antibiotika. Klini~ka ispitivanja antibiotika u JIM – postoji li dovoljno dokaza o uspje{nosti pojedinog antibotika? Antimikrobno lije~enje sepse. Antimikrobno lije~enje bolni~ke pne-monije. Rizik gljivi~nih infekcija u JIM. Pregled antifungika. Primjena antifungika u JIM. Virusne infekcije u JIM. Primjena antivirusnih lijekova u JIM. Ve}ina predavanja zavr{iti }e kriti~kom analizom odabranog ~lanka iz znanstvene literature povezane sa sadràjem predmeta (‘journal club’).Vrijeme odràvanja

Prosinac 2009.Broj ECTS bodova

3,5

167. ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA U ISTRA@IVANJU BIOLO[KIH UZORAKA

VoditeljicaProf. dr. sc. Ljiljana Kostovi}-Kneèvi}


Sadràj predmetaMogu}nosti prou~avanja biolo{kih uzoraka metodom «scanning» i transmisijske elektronske mikroskopije. Problemi

u interpretaciji dobivenih rezultata. Odabir biolo{kih uzoraka. Pripravak odre|enih fiksativa i pufera ovisno o vrsti tkiva. Osnovni preduvjeti dobre fiksacije. Uklapanje uzoraka u epoksi smole. Va`nost dobre orijentacije blokova i odre|ivanje budu}e rezne plohe. Rezanje polutankih (1 mikrometar) i tankih rezova ultramikrotomom. Pripremanje i zna~enje seri-jskih polutankih rezova. Bojenje polutankih (1 mikrometar) i tankih rezova toluidinom i solima te{kih metala. Negativno bojenje. Prou~avanje dobivenih uzoraka elektronskim mikroskopom. Snimanje i odabir polja. Razvijanje negativa i priprema slika (fotolaboratorij). Interpretacija dobivenih rezultata.Vrijeme odràvanja


2

168. RAZVOJNA NEUROBIOLOGIJA ÔVJEKA

VoditeljProf. dr. sc. Ivica Kostovi}


Sadràj predmetaMorfogeneza i histogeneza fetalnog telencefalona. Kontinuirana reorganizacija prolaznih fetalnih slojeva i modula.

Hipoteza radijalne jedinice. Arealna specifikacija mo`dane kore: hipoteze protomape i protokorteksa. Uloga atraktivnih i repulzivnih molekula te izvanstrani~nog matriksa u izrastanju i navo|enju aksona. Uloga spontane aktivnosti i sinapti~ke plasti~nosti u kasnom razvojnom oblikovanju neuronskih krugova mo`dane kore. “Subplate” zona: klju~ni odjeljak razvojne osnove mo`dane kore. Fenotipska raznolikost i sinapti~ke veze neurona “subplate” zone. Strukturna i funkcion-alna plasti~nost telencefalona u perinatalnom i postnatalnom razdoblju i tijekom oporavka od perinatalnih o{te}enja mozga.Vrijeme odràvanja


3

62

169. SNAGA SINAPSI I SLABOSTI UMA

VoditeljProf. dr. sc. Ivica Kostovi}


Sadràj predmetaMorfologija i histologija limbi~kog sustava i hipokampalne formacije. Sustavi acetilkolinskih, monoaminskih i

glutamatnih neurona i njihovih receptora u ljudskom mozgu. Mehanizmi sinapti~ke plasti~nosti u odraslom mozgu i tijekom razvitka: povratni glasnici, volumna transmisija, Hebbovske sinapse, pojave LTP i LTD. Kontinuirana reorganizacija dendriti~kih spina u odraslom mozgu. Strukturna i funkcionalna plasti~nost mo`dane kore tijekom ìvota. Dopaminska, glutamatna i razvojna hipoteza nastanka shizofrenije.Vrijeme odràvanja


2,5

170. NEUROTRANSMITORI

VoditeljProf. dr. sc. Zdravko Lackovi}


Sadràj predmetaProno{enje ìv~anih signala, sinapsa i molekularne osnove komuniciranja me|u neuronima, neurotransmitori i pov-

ratni glasnici. Fiziolo{ka zada}a, rasprostranjenost, patofiziologija i farmakologija pojedinih neurotransmitora: acetilkolin, noradrenalin, dopamin, serotonin, histamin, ekscitacijske amino kiseline, inhibicijske aminokiseline, neuropeptide, endokanabinoidi, retrogradni glasnici. Postupci istraìvanja neurotransmitore.Vrijeme odràvanja

Svibanj 2010.Broj ECTS bodova

3,5

171. NEKI ASPEKTI MOLEKULARNE PSIHOFARMAKOLOGIJE

VoditeljicaDr. sc. Dorotea Mück-[eler


Sadràj predmetaNeurotransmitori (serotonin, dopamin, noradrenalin, GABA) imaju va`nu ulogu u etiologiji i lije~enju psihi~kih

poreme}aja kao {to su depresija, shizofrenija, alkoholizam, poreme}aji hranjenja i PTSD. Istraùju se promjene perifernih biokemijskih parametara (aktivnosti enzima, receptora, neurotransmitorskih prijenosnika, koncentracije neurotransmitora i njihovih metabolita) u tjelesnim teku}inama i krvnim stanicama. Smatra se npr. da u psihi~kim poreme}ajima dolazi do promjene u aktivnosti receptora. Odre|ivanje kineti~kih karakteristika receptora (metodom vezanja radioaktivnih liganada za receptore ili autoradiografijom) koristi se u istraìvanju mehanizma djelovanja psihofarmaka. - Najnovija istraìvanja u molekularnoj psihijatriji poku{avaju odgovoriti na pitanje je li pojava psihi~kih bolesti povezana s promjenama u genima. Pokazana je povezanost pojave polimorfizma gena za neurotransmitorske receptore te enzima neophodnih u sintezi i metabolizmu neurotransmitora i psihi~kih poreme}aja (depresije, shizofrenije, alkoholizma). – Psihofarmakogenetika istraùje genetsku osnovu uspjeha lije~enja psihotropnim lijekovima. Polimorfizmi gena za 5-HT2A ili 5-HT2C receptore

63

prona|eni su u bolesnika s dobrim terapijskim odgovorom na lije~enje klozapinom. Odre|ivanje genetskih parametara prije lije~enja pridonijelo bi uspje{nijem lije~enju psihi~kih poreme}aja.Vrijeme odràvanja

Prosinac 2009. Broj ECTS bodova

2

172. ODABRANI ANIMALNI MODELI PSIHIJATRIJSKIH POREME]AJA

VoditeljicaDr. sc. Nela Pivac


Sadràj predmetaPsihijatrijski poreme}aji vezani su za odre|ene rizi~ne ~initelje koji mogu biti modelirani u eksperimentalnim

ìvotinjama. Ti rizi~ni ~initelji (ili intermedijarne dijagnosti~ke karakteristike) uklju~eni su u promjene u neuroanato-miji, neurokemiji, neurofiziologiji, osjetilima i pokretima, kognitivnom i socijalnom pona{anju. Te su karakteristike bliè genetskoj etiologiji psihi~kih poreme}aja nego sama bolest, kao {to su anksioznost u depresiji, prepulsna inhibicija u shizofreniji i bipolarnim poreme}ajima, i nedostatak socijalne inteakcije u autizmu i shizofreniji. Mi{evi se upotrebljavaju kao modeli za istraìvanje shizofrenije, autizma, depresije, nedostatak pa`nje/hiperaktivnog poreme}aja i opsesivno kompulzivnog poreme}aja. Farmakolo{kom manipulacijom mogu se izazvati i/ili razlu~iti razli~ita pona{anja, ili razli~iti modeli. U mi{eva, {takora i primata animalni modeli depresije, promjena raspoloènja, bipolarnih poreme}aja i manije su utemeljeni, a fokusirani su primarno na jedan oblik pona{anja (pojedini fenotip) bitan za status bolesti. Stres izaziva endokrine promjene i promjene pona{anja na koje se moè utjecati antidepresivima. Nadzor aktivnost osovine hipota-lamus-hipofiza-nadbubre`na `lijezda (HHN) poreme}en je u depresiji, pa dolazi do pove}anog osloba|anja kortizola u bazalnim uvjetima, neodgovaraju}e supresije aktivnosti osovine HHN s kortizolom i pove}anog osloba|anja kortikotro-pin-osloba|aju}eg hormona (CRH). Genetski mi{ji modeli depresije mogu dovesti do spoznaja o ulozi gena va`nih za depresiju. Kako do sada ni jedan individualan odre|eni gen uklju~en u psihijatrijske poreme}aje nije bio nedvosmisleno identificiran, genetski animalni modeli psihijatrijskih poreme}aja mogu potvrditi gene, ili uputiti na nekoliko gena-kandi-data, odgovornih za intermedijarne dijagnosti~ke karakteristike vezane za psihijatrijske poreme}aje u ljudi.Vrijeme odràvanja


2

173. PATOFIZIOLOGIJA MOZGA I LIKVORA

VoditeljProf. dr. sc. Marijan Klarica


Sadràj predmetaMmo`dani barijerni sustav, regulacija mo`danog krvotoka, mjerenje mo`danog protoka krvi, regulacija volumena

likvora – klasi~na i nova hipoteza, biokemijska dinamika i dijagnosti~ko zna~enje likvora, povi{eni intrakranijski tlak, klini~ki pristupi intrakranijskoj hipertenziji, hidrocefalus, mo`dana ishemija, infarkt, edem, vje`be iz regulacije intrakrani-jskog tlaka, dijagnosti~ko oslikavanje mozga i likvora, rasprava o patofiziologiji mozga i likvora.Vrijeme odràvanja


3

64

174. UPALA I IMUNOSNA REGULACIJA U SREDI[NJEM @IVÂNOM SUSTAVU

VoditeljicaDoc. dr. sc. Milica Trbojevi}-êpe


Sadràj predmetaPredavanja. Jedinstvena anatomska i fiziolo{ka svojstva sredi{njeg ìv~anog sustava (S@S) koja utje~u na razvoj i mani-

festaciju bolesti unutar tog kompleksnog organa. Krvno-mo`dana (KMB) i krvno-likvorska brana. Imunosna «privilegiran-ost» S@S-a. Predo~avanje antigena unutar S@S-a. Tkivne stanice koje posjeduju imunosne sposobnosti (rezidentni makrof-agi, mikroglija, astrociti). S@S i njegove brane kao komponente imunosnog sustava. Utjecaj neurokemijskog «okoli{a» na lokalnu imunosnu regulacija unutar S@S-a. Zna~aj perivaskularnog (Virchow-Robinovog) prostora i limfati~ke drenaè intersticijske teku}ine mozga u neuroimunopatologiji. Patofiziolo{ki koncepti upalnog reagiranja. Priro|ena i ste~ena imunost. T- i B-stani~na imunost. Th1/Th2 ravnoteà. Humoralni imunosni odgovor i sustav komplementa. Karakteristi~ne zna~ajke intratekalnog (lokalnog) humoralnog odgovora i njihova laboratorijska procjena. Patogeneza infekcijskih bolesti S@S-a. Zna~aj akutne upale u infekcijama S@S-a. Dvije strane upale i neuroimunosna «ravnoteà». Autoantigeni, autoimunost i autoimunosne bolesti. Apoptoza. Podrijetlo protutijela u S@S-u i njihova uloga u neurolo{kim bolestima. Autoimunost i neuroprotekcija. Seminari: Imunoreakcije i njihove posljedice u razli~itim neuropatolo{kim procesima u S@S-u (infekcije i postinfekcijski sindromi, primarno autoimunosne bolesti, paraneoplasti~ni sindromi, neurodegenerativne bolesti i dr.). Problemski seminar: osvrt na neka klju~na pitanja u neuroimunologiji koja jo{ traè odgovor. Demovje`be: Laboratorijska procjena upale i imunopatolo{kih procesa unutar S@Sa analizom cerebrospinalnog likvora (pobudnih signala, stanica, imunoglobulina, komplementa i dr., ).Vrijeme odràvanja


3,5

175. MOLEKULARNA BIOLOGIJA MIJELINA

VoditeljiProf. dr. sc. Marija Heffer-Lauc, prof. dr. sc. Ronald L. Schnaar


Sadràj predmetaPredavanjima }e biti obuhva}ene slijede}e cjeline: Osnovne razlike u procesu mijelinizacije centralnog i perifernog

ìv~anog sustava. Slijed mijelinizacije neuronskih putova ljudskog mozga i kriti~ni periodi sazrijevanja pojedinih regija prema napredovanju mijelinizacije. mijelinizacije i plasti~nost mozga. Metabolizam lipinih komponenti membrana aksona i glije (glikosfingolipidi i nastanak lipidnih membranskih domena). Postranslacijske modifikacije i sortiranje mijelinskih pro-teina. Struktura i funkcija mijelinskih lektina. Razvojni slijed ekspresije molekula mijelina. Stani~ni modeli diferencijacije oli-godendroglije. Stani~ni modeli inhibitornog djelovanja molekula mijelina na izrastanje ìv~anih vlakana. Knockout modeli demijelinizacije. Knockout modeli hipermijelinizacije. Mogu}nosti vi{estrukih knockout modela u studijama interakcije receptora i liganda. Komparativna studija mijelinizacije mozga ~ovjeka, {takora i mi{a. Patofiziologija bolesnih stanja koja ometaju razvojne procese mijelinizacije mozga. Patofiziologija humanih demijelinizacijskih bolesti. U vje`bama }e biti prakti~no obra|ene slijede}e teme: Klasi~ne histolo{ke metode dokazivanja mijelina. Imunohistokemija molekula mijelina (prikaz epitopa GM1, GalCer i MAG). Metode dokazivanja demijelinizacije. Biokemijske metode dokazivanja nedostatka glikolipida (ekstrakcija, TLC i imuno-TLC). Biokemijske metode dokazivanja glikozilacijskih promjena (lektin Western-blot). Histolo{ka obrada knockout modela za mijelinizaciju. Vrijeme odràvanja


3,5

65

176. LIPIDNE DOMENE:STUKTURNO-FUNKCIONALNE JEDINICE MEMBRANAU SREDI[NJEM @IVÂNOM SUSTAVU

VoditeljicaDoc. dr. sc. Svjetlana Kalanj-Bognar


Sadràj predmetaPredavanjima }e biti obuhva}ene slijede}e teme: [to su lipidne domene? Ustroj i sastav lipidnih domena. Biokemijski

sastav mo`danog tkiva u sisavaca. Metabolizam sastojaka lipidnih domena u ìv~anim i glija stanicama. Tipi~ne bjelan~evine lipidnih domena i njihovo procesiranje. Metabolizam fosfolipida. Metabolizam sfingolipida. Metabolizam kolesterola. Poreme}aji metabolizma pojedinih komponenata lipidnih domena. Bolesti vezane uz poremetnju funkcije lip-idnih domena. Seminari }e se odvijati u obliku diskusije o izabranim najnovijim znanstvenim radovima iz ovog podru~ja. Seminarske teme: Lipidi sredi{njeg ìv~anog sustava - filogenetske i ontogenetske studije. Strukturne interakcije molekula lipidnog dvosloja. Suvremene metode strukturne karakterizacije molekula; otkrivanje novih molekularnih struktura u zdravom i patolo{ki promijenjenom mo`danom tkivu. Novije spoznaje o me|ustani~nom transportu kolesterola u sredi{njem ìv~anom sustavu. Lipoproteini i lipoproteinski receptori u mozgu. Promjene koli~ine i sastava mo`danih lipida u poreme}ajima razvitka mozga i neurodegenerativnim procesima. Neurosteroidi. Intracelularni i membranski steroidni receptori u mozgu. Zavr{ni seminar odràt }e se kao “journal club” – analiza i diskusija o izabranom znanstvenom ~lanku ili pregledu iz najnovije znanstvene literature koja pokriva podru~je istraìvanja lipidnih domena. Vje`be su zami{ljene kao demonstracija i obja{njenje principa metoda koje se primjenjuju za: biokemijsku i molekularno-biolo{ku analizu uzoraka mo`danog tkiva; strukturnu karakterizaciju pojedinih molekularnih vrsta u biolo{kim uzorcima; morfolo{ku i ultrastruk-turnu analizu mo`danog tkiva primjenom imunohistokemije i imunoelektronske mikroskopije.Vrijeme odràvanja


2,5

177. KAKO POSTATI @IVÂNA STANICA?

VoditeljProf. dr. sc. Sre}ko Gajovi}

Broj satiUkupno sati: 21 (seminara: 14 vje`bi: 7)

Sadràj predmetaMati~ne stanice i neurodiferencijacija. Neurulacija – od ektoderma do neuralne cijevi. Sekundarna neurulacija – od

mezenhimskog pupoljka do neuralne cijevi. Slatka odluka: biti neuron ili glija. Jesam li u glavi ili u repu? @iv~ane mati~ne stanice u odraslom mozgu. Kako ostati ìv~ana stanica?Vrijeme odràvanja


3,5

178. GENETIKA MENTALNE RETARDACIJE I MALFORMACIJA MOZGA

VoditeljicaProf. dr. sc. Lukrecija Bre~evi}


Sadràj predmeta1: Kognitivni u~inci geneti~kih lezija. Genetska podloga mentalne retardacije (MR). Strategije identifikacije MR-gena.

Dijagnosti~ka evaluacija mentalne retardacije. Sindromska MR vezana uz X kromosom (primjeri: XLMR mutacija u jednom

66

genu: Fragilni X sindrom, Rett sindrom). XLMR i fenotip u èna. Nespecifi~na XLMR. “Contuguous gene” sindromi sa specifi~nim neurokognitivnim fenotipom (primjeri: Williams-Beuren s., Smith-Magenis s., Velocardiofacial s.). Idiopatska mentalna retardacija, geni subtelomernih regija i kripti~ne preraspodjele kromosoma (primjeri: Del1p36 sindrom, Del 9q34 sindrom). 2: Epigenetika i mozak. Temeljna na~ela genomskog imprintinga. Epigenetska regulacija ekspresije gena s imprintom. Imprinting u regulaciji rasta fetusa i placente te postnatalnom razvoju. Regulacija i mehanizmi reprogrami-ranja imprintinga tijekom ìvotnog ciklusa. Organizacija gena s imprintom. Imprinting X kromosoma. Cijena imprintinga. Imprinting i Uniparentna disomija (UPD). Tipovi i mehanizmi nastanka UPD. Klini~ki i molekularni aspekti imprintinga i UPD. Imprinting i genetske bolesti ~ovjeka-Imprinting i neurobihevioralna i razvojna oboljenja. (primjeri: Prader -Willi s. (PWS), Angelman s. (AS), Beckwith-Wiedemann s., Rett s., UPD14). Mehanizam imprintinga u PWS/AS kriti~noj regiji i za mozak specifi~ne posljedice genomskog imprintinga kod PWS i AS. 3. Patologija kongenitalnih anomalija CNS-a. Neuropatolo{ka verifikacija malformacija CNSa. Morfogenetika neuralne cijevi i principi sekcije pojedinih tipova malforma-cija CNSa. Klini~ki spektar anomalija CNSa i neuropatologija glavnih razvojnih poreme}aja mozga. 4. MR “imaging”(MRI) u dijagnostici malformacija CNSa. Tehnike vizualizacije anomalija mozga (UZ, CT, MR, PET, SPECT). Principi i dijagnosti~ki potencijal MRI u klini~koj neuroznanosti. Izbor ravnine snimanja kod prikaza pojedinih anomalija CNSa. Vizualizacija prolaznih fetalnih zona mozga i fetalnog razvoja. 5. Genetika razvojnih abnormalnosti mozga. Geni u regulaciji migracije neurona u cerebralnom korteksu. Malformacijski sindromi udruèni s klasi~nom lisencefalijom i ‘subcortical band’ het-erotopijom (LIS1, DCX). Etiologija Holoprosencefalije (HPE). Geni i citogenetske anomalije u HPE ~ovjeka.Vrijeme odràvanja


2,5

179. EVOLUCIJSKA NEUROBIOLOGIJA

VoditeljProf. dr. sc. Milo{ Juda{


Sadràj predmetaMolekularni satovi, molekularna evolucija i sistematika Primata. «Life-history patterns» ~ovjeka, fosilnih hominida i

dana{njih Primata. Evolucijski porast veli~ine mozga.. Razvojni i metaboli~ki uvjeti za porast mozga-teorija skupog tkiva. Od drozofile do ~ovjeka: evolucijski konzervatizam gena i histogenetskih procesa klju~nih za razvitak mozga. Evolucija neokorteksa u sisavaca i ~ovjeka. Evolucija jezika i simboli~kog mi{ljenja.Vrijeme odràvanja


2,5

180. MOLEKULARNA FIZIOLOGIJA SINAPTI^KE FUNKCIJE: MODEL SEROTONINERGI^NE FUNKCIJE

VoditeljProf. dr. sc Branimir Jernej


Sadràj predmetaSinapti~na transmisija stoji u podlozi mo`dane funkcije, a njeni se poreme}aji veù uz etiopatogenezu razli~itih

neuropsihijatrijskih bolesti. Funkcionalni sinapti~ki proteini (receptori, enzimi, transporteri) predstavljaju ciljna mjesta neuropsihijatrijskih lijekova. Svrha kolegija jest upoznati studenta s fiziolo{kim ustrojem ìv~ane sinapse, njenom normal-nom regulacijom, mehanizmima sinapti~ne plasti~nosti te oblicima disregulacije, prvenstveno kao posljedice poreme}aja

67

funkcije gore spomenutih sinapti~nih proteina. Kao primjer bit }e kori{tena serotoninergi~na (5HT) sinapsa koja pred-stavlja neposredni objekt istraìvanja predava~a ovog kolegija. Kroz predavanja }e biti dan suvremeni pregled podru~ja kao nadogradnja dodiplomske nastave, U okviru seminara i vje`bi bit }e prikazana ~etiri aspekta strukturno-funkcionalnih promjena 5HT sinapse, kao posljedice disregulacije transmembranskog 5HT prijenosnika. Taj transportni protein, koji posreduje povratni unos serotonina u presinapti~ki zavr{etak i time prekida sinapti~ni prijenos, sredi{nji je regulacijski element 5HT sinapse. Kao model posluìt }e sublinije {takora s konstitucijskom hiperekspersijom odnosno hipoekspresi-jom navedenog sinapti~nog transportnog proteina razvijene tijekom proteklih desetak godina u vlastitom laboratoriju, a analizirat }e se slijede}i aspekti sinapti~ne promjene: NEUROKEMIJSKI: Potpuna kineti~ka analiza transportnog proteina (14C-5HT, Km, Vmax), HPLC i mikrodijaliza u projekcijskim podru~jima 5HT jezgara (raphe). FARMAKOLO[KI: Razlike u odgovoru na 5HT lijekove – farmakogenetski (u smislu farmakodimanike) aspekti. MOLEKULARNO-GENETI^KI: promjene ekspresije sinapti~kih proteina na razini mRNA (Nothern blot, RT-PCR) i proteina (western blot). BIHEVIORALNI: promjene pona{anja – eksploratorna aktivnost (zero maze), anksioznost (hole-board), socijalna interakcija (open field) i dr.Vrijeme odràvanja


2

181. SEROTONERGI^NI KORELATI POREME]AJA PONA[ANJA

VoditeljProf. dr. sc Branimir Jernej


Sadràj predmetaHumano mo`dano tkivo nije, za ìvota, dostupno neposrednoj analizi. Stoga se u podru~ju biolo{ke psihijatrije

pribjegava studiju indirektnih pokazatelja. Svrha navedenog kolegija jest upoznavanje studenta sa suvremenim pristupima analizi perifernih i centralnih biokemijskih te molekularno-geneti~kih parametara kao potencijalnih korelata poreme}aja pona{anja. Kao model za navedena istraìvanja posluìt }e serotoninergi~ni neurotransmiterski sustav koji predstavlja izravni objekt istraìvanja laboratorija iz kog potje~u svi sudionici u nastavi ovog predmeta. Biokemijska }e istraìvanja biti prikazana analizom elemenata trombocitnog serotoninskog (5HT) sustava, kao periferne ekspresije gena koji kodiraju analogne sinapti~ke elemente: serotoninski transmembranski prijenosnik i trombocitna monoaminoksidaza (MAO-B). Oba proteina imaju va`nu regulacijsku ulogu u serotoninergi~noj sinapsi, povezuju se s etiopatogenezom poreme}aja pona{anja (npr. agresivnost, kompulzivnost, depresija) i predstavljaju ciljna mjesta suvremene psihofarmakoterapije. Drugi dio biokemijskih analiza odnosit }e se na neurokemijska istraìvanja serotonina i njegovog metabolita 5HIAA u cerebrospinalnom likvoru neuropsihijatrijskih bolesnika. Prikaz molekularno-geneti~kih istraìvanja bit }e usmjeren prven-stveno na asocijacijske studije u okviru kontroliranih (case-control) i obiteljskih (family-based) istraìvanja kao i studije kosegregacije (linkage studies) koje zajedno ~ine temelj molekularne psihijatrije. Obradit }e se analize jednonukleotidnih polimorfizama (SNP-s) te polimorfizama kao posljedica delecije/insercije. Seminari }e biti posve}eni odabranim primjerima neurokemijskih i molekularno-geneti~nih analiza koje }e zatim biti prikazane u okviru prakti~nih vje`bi: kineti~ka anal-iza serotoninskog prijenosnika, mjerenje kinetike MAO-B (Km i Vmax), analize 5HT/5HIAA u cerebrospinalnom likvoru teku}inskom kromatografijom visokog u~inka (HPLC), a od molekularnih, postupci izolacije DNK, umnaànje odabranih regija metodom lan~ane reakcije polimerazom (PCR), RFLP, SSCP, Real-time PCR, VNTR.Vrijeme odràvanja


2,5

182. NEUROBIOLOGIJA STARENJA

VoditeljProf. dr. sc. Goran [imi}

68


Sadràj predmetaCilj je predmeta prikazati neuropatolo{ka i molekularno-geneti~ka obilje`ja bolesti mozga povezanih sa starenjem,

obilje`ja starenja ìv~anih stanica, te eksperimentalne modele prou~avanja stani~nog starenja. Predmet je podijeljen u slijede}e cjeline: Eksperimentalni modeli starenja u kvasca, obli}a, vinske mu{ice i mi{a; Evolucijske teorije starenja i teorijski modeli starenja; Neurobiolo{ki temelji sindroma preuranjenog starenja ~ovjeka (progerije): Werner, Hutchinson-Gilford, Down i Cockayne sindrom, ataksija teleangiektasia; Genetska klasifikacija i neuropatolo{ka slika Alzheimerove bolesti; Neurobiolo{ki temelji vaskularne i frontotemporalne demencije, Pickove bolesti i bolesti Lewyjevih tjele{aca; Reaktivacija mehanizama fetalne plasti~nosti u Alzheimerovoj bolesti i molekularna klasifikacija tauopatija; Molekularno-biolo{ka dijagnostika i neuropatolo{ka slika Creutzfeldt-Jacobove bolesti i spongioformne encefalopatije ~ovjeka; Neurobiolo{ki temelji bolesti motori~kog sustava povezanih s poodmaklom ìvotnom dobi s naglaskom na Parkinsonovu bolest i amiotrofi~nu lateralnu sklerozu; Skra}ivanje telomera, proteini koji sudjeluju u interakcijama s telomerama i mehanizmi kontrole stani~nog ciklusa povezani s telomerama; Morfolo{ke, fiziolo{ke i genetske promjene stanica i tkiva u tijeku starenja i utjecaj stani~nog starenja na starenje tkiva; Neurodiferencijacija i upotreba ìv~anih mati~nih stanica u lije~enju degenerativnih bolesti mozga; Metode detekcije na~ina odumiranja ìv~anih stanica. Vje`be uklju~uju: histokemiju, imu-nocitokemiju i imunoflourescenciju beta-amiloida, alfa-sinukleina i drugih proteina va`nih u patogenezi bolesti mozga povezanih sa starenjem; elektroforezu i Western blot tau proteina; ISEL i TUNEL metode detekcije oligonukleosomalnih fragmenata DNA, te elektronsko-mikroskopsku analizu odumiranja ìv~anih stanica.Vrijeme odràvanja


5

183. NEUROOFTALMOLOGIJA



Sadràj predmetaAnatomija i fiziologija vidnog ìvca. Zastojna papila, edem papile i abnormalnosti papile. Neurolo{ke bolesti i stanja

s o{te}enjem vidne funkcije. Opti~ki neuritis. Ishemi~ke opti~ke neuropatije. Toksi~ke i/ili metaboli~ke opti~ke neuropatije. Hereditarne opti~ke neuropatije. Traumatska opti~ka neuropatija. Kompresivna opti~ka neuropatija. O{te}enja vidnog ìvca u podru~ju hijazme. Anizokorija i zjeni~ne abnormalnosti. Prolazno zamagljenje vida. Zna~aj neuroradiologije u neurooftalmologiji. Elektrofiziologija u oftalmologiji.Vrijeme odràvanja


3,5

184. FUNKCIONALNA ISPITIVANJA OKA

VoditeljProf. dr. sc. Vjekoslav Dorn, doc. dr. sc. Velimir I{gum


Sadràj predmetaFiziologija centralnog vida. Vid i vidna o{trina. Vidni kut. înitelji koji utje~u na vidnu o{trinu. Kontrast, razlikovanje

lika i podloge, receptivna polja, ON i OFF neuroni, M i P stanice. Fournierova optika. Spacijska i temporalna frekven-

69

cija. Ispitivanje osjetljivosti kontrasta. Ispitivanje vidne o{trine optotipima i uzorkom re{etke. Kortikalna i angularna vidna o{trina. Razvoj vidne o{trine. Akomodacija i njezini poreme}aji. Mehanizam akomodacije, polje akomodacije. Akomodometrija. Poreme}aji akomodacije. Fiziolo{ka optika i refrakcijske anomalije. Oftalmolo{ka optika. Kardinalni elementi opti~kog stvaranja slike u oku. Fizikalne opti~ke gre{ke. Shematizirano i reducirano oko. Punctum remotum i punctum proximum. Refrakcija oka. Emetropija. Ametropije. Anizometropija. Anizieikonija. Teorije nastanka i epide-miologija refrakcijskih anomalija. Objektivno i subjektivno ispitivanje refrakcije. Optotipi i vrste optotipa. Pokusne le}e za korekciju refrakcijskih anomalija.Nauk o nao~alama Nao~ale za daljinu i za blizinu. Decentriranje nao~ala. Vrste nao~ala. Klinika refrakcijski anomalija. Hipermetropija, miopija, astigmatizam, astenopia.ontaktne le}e i kontaktologija.Vrste kontaktnih le}a. Topografski zahtjevi za aplikaciju le}a. Terapijska upoterbna kontaktnih le}a. Vidno polje i njegovi poreme}aji. Normalno vidno polje, periferno vidno polje, centralno vidno polje. Ispadi vidnoga polja. Naprave za ispi-tivanje vidnoga polja. Kineti~ka i stati~ka perimetrija. Osjet svjetla i njegovo ispitivanje. Adaptacija na svjetlo i tamu. Metode i aparatura za ispitivanje adaptacije. Osjet boje i njegovo ispitivanje. Fiziologija osjeta boje. Priro|eni i ste~eni poreme}aji osjeta boje. Testovi s pigmentnim bojama. Anomaloskopija i anomalni kvocijent. Ultrazvu~na dijagnostika. Princip ultrazvu~ne dijagnostike. Ispitivanje A-slikom. Ispitivanje B-slikom. Ehooftalmografija. Ehoorbitografija. Klini~ka biometrija. Ultrazvu~na biomikroskopija. Kolor dupleks ultrasonografija. Biolo{ki u~inci ultrazvuka. Elektrofiziologija oka. Elektroretinografija. Elektrookulografija. Elektronistagmografija. Vidni evocirani potencijali. Elektromiografija u oftalmologiji. Fluoresceinska angiografija. Fenomen fluorescencije i princip primjene. Primjena fluresceinske angiografije na stra`njem i prednjem o~nom segmentu. Druge kontrastne tehnike. Ergoftalmologija - radna i socijalna oftalmologija. O{te}enja oka uzrokovana fizikalnim i kemijskim ~initeljima. Vje{ta~enje i od{teta. Slabovidnost i sljepo}a.Vrijeme odràvanja


5

185. EKSPERIMENTALNA NEUROPATOLOGIJA: OKSIDACIJSKI STRES SREDI[NJEG@IVÂNOG SUSTAVA

VoditeljDr. sc. Neven @arkovi}


Sadràj predmetaMehanizam nastanka medijatora oskidativnog stresa i njihov biolo{ki u~inak. Razlike u osjetljivosti raznorodnih tkiva

i stanica na oksidativni stres. Izrada aktivnog oblika biolo{kog posrednika oksidativnog stresa 4-hidroksi-nonenala (HNE) i njegov toksi~ni u~inak in vitro. Uzgoj stanica mozga u kulturi, stani~ni imunoesej i detekcija HNE-proteinskih konjugata imunoelektronskom mikroskopijom. Va`nost medijatora oskidativnog stresa u nastanku eksperimentalne septi~ke ence-falopatije u nehumanih primata usporedba sa septi~nom encefalopatijom u ljudi. Uloga medijatora oskidativnog stresa u eksperimentalnim ishemijsko-reperfuzijskim o{te}enjima mozga-imunokemijska i imunohistokemijska analiza. Korelativna neuromorfolo{ka analiza (neuroimaging/ neuropatologija) hipoksi~nih cerebrovaskularnih bolesti. Odre|ivanje ROS metodom EPR u uzorcima tkiva i tjelesnim teku}inama. Va`nost medijatora oksidativnog stresa u nastanku sekundarnih mo`danih lezija nakon eksperimentalnog hemoragi~kog (hipovolemijskog) {oka u nehumanih primata-imunokemijska i imunohistokemijska analiza. Mehanizam nastanka traumatskih lezija mozga kod zatvorene akceleracijsko-deceleracijske traume u ljudi i eksperimentalni modeli cerebralne traume u ìvotinja Uloga medijatora oksidativnog stresa u razvoju posttraumatske bolesti mozga-korelativna neuromorfolo{ka analiza (neuropatolo-gija/”neuroimaging”). Humoralni para-metri oksidativnog stresa S@Sa i njihova dijagnostika: Mogu}i u~inak oksidativnog stresa na razvoj hipertrofi~nih kalusa ili heterotopi~nih osifikacija u bolesnika s ozljedama S@Sa. Opioidne tvari i ROS. Oksidativni stres u degenerativnim bolestima S@Sa (Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, ALS, spongioformne encefalopatije).Vrijeme odràvanja

Svibanj 2010.

70

Broj ECTS bodova4

186. PSIHONEUROIMUNOLOGIJA

VoditeljProf. dr. sc. Milivoj Borani}


Sadràj predmetaSlu{atelji se upoznaju s regulacijom imunosti na razini organizma kao cjeline. Prikazuju se neuroendokrini meha-

nizmi koji mogu poja~ati ili oslabiti imunoreakciju, povratne veze izme|u sredi{njega ìv~anog sustava i imunosustava te zajedni~ke signalne molekule (medijatori) obaju sustava. Opisuju se promjene imunoreaktivnosti pod utjecajem psi-hogenih ~initelja. Op}a psihofizi~ka kondicija i otpornost prema bolestima. Autoimune bolesti. Osnovni pojmovi o psihosomatskim reakcijama i bolestima. Organizacija i hijerarhija imunosustava i neuroendokrinog sustava. Patofiziolo{ka osnova povezanosti neuroendokrinog i imunosustava. Prakti~ne implikacije. Osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubre`na `lijezda (regulacija i nadzor, utjecaj neurotransmitora na djelatnost osovine). Neuroendokrini aspekti stresa. Uloga neuro-transmitora u biokemijskoj podlozi psihijatrijskih poreme}aja. Op}enito o neurotransmitorima, vrste receptora, djelovanje neurotransmitora. Neurotransmitori u stresnim uvjetima. Promjene pona{anja i osovina HHN: neuroendokrine promjene (kortizol, ACTH); neurotransmitori kao patofiziolo{ka podloga promijenjenog pona{anja. Promjene imunoreaktivnosti u posttraumatskom stresnom poreme}aju i drugi oblici psihogenih utjecaja na djelatnost imunosustava.Vrijeme odràvanja

Sije~anj¸/velja~a 2010.Broj ECTS bodova

2

187. PRIJENOS PORUKA KROZ STANI^NU MEMBRANU PUTEM G-PROTEINSKIH RECEPTORA

VoditeljProf. dr. sc. Hrvoje Banfi}


Sadràj predmetaVrste metabotropnih receptora; Vrste G-bjelan~evina; Mehanizmi interakcije receptora s G-bjelan~evinama;

Mehanizmi aktivacije efektora putem G-bjelan~evina; Mehanizmi aktivacije adenilat ciklaze; cAMP kao drugi glasnik; Protein kinaza A i mehanizmi njene aktivacije; Fosforilacija bjelan~evina putem protein kinaze A i kod fosforilacije. Mehanizmi aktivacije gena putem protein kinaze A; G-receptor kinaza i regulacijsko sniènje broja receptora na stani~noj povr{ini; Mehanizmi unutarstani~ne obnove receptora: cGMP kao drugi glasnik te mehanizam aktivacije protein kinaze G; Vrste i mehanizmi aktivacije fosfolipaza, poglavito fosfolipaza C i A2; Mehanizmi regulacije koncentracije unutarstani~nog kalcija; Inozitol (1, 4, 5) trifosfat i inozitol (1, 3, 4, 5) tetrafosfat kao drugi glasnici koji mijenjaju razinu unutarstani~nog kalcija; Drugi mehanizmi porasta unutarstani~nog kalcija; Kalcij kao drugi glasnik; Mehanizmi aktivacije kalmodulina i kalmodulin ovisnih protein kinaza te fosforilacija bjelan~evina putem njih; Vrste protein kinaze C, mehanizmi njihove aktivacije i fosforilacije bjelan~evina putem njih: Endogene tirozinske kinaze i mehanizmi njihove aktivacije; Vrste i meha-nizmi aktivacije 3-kinaza; Fosfatidil inozitol (3, 4, 5) trifosfat i fosfatidil inozitol (3, 4) difosfat kao drugi glasnici; Vrste i mehanizmi aktivacije protein kinaze B, te na~ini fosforilacije bjelan~evina putem njih; Fosfatidil inozitol 3-fosfat, njegova interakcija s bjelan~evinama koje imaju FYVE-domenu te sortiranje bjelan~evina u stani~nim odjeljcima putem inozitol lipidno specifi~nih domena; Vrste i mehanizmi aktivacije sfingomijalinaza, ceramid kao drugi glasnik te njegovi nizvodni putovi stani~nog signaliziranja; Nizvodni signalni sustavi protein kinaze C i B; Interakcije izme|u pojedinih signalnih sustava; U~inak drugi glasnika na stani~ni ciklus, rast i diferencijaciju stanica i programiranu stani~nu smrt; Drugi glasnici u stani~noj jezgri.

71

Vrijeme odràvanjaTravanj/svibanj 2010.

Broj ECTS bodova2,5

188. FARMAKODINAMIKA: MOLEKULARNI MEHANIZAM DJELOVANJA LIJEKOVA

VoditeljProf. dr. sc. Zdravko Lackovi}


Sadràj predmetaOp}a farmakodinamika: Molekule i biokemijski putovi kao osnovno mjesto djelovanja lijekova. Enzimi. ionske pumpe

i transporteri. Volta`ni kanali. Ionotropni receptori. G-protein spregnuti receptori. Kataliti~ki receptori. Unutarstani~ni receptori-egzogeno regulirani ~imbenici genskog prijepisa. Nukleinske kiseline. Kvantitativni parametri farmakodinamike. Farmakodinamska istraìvanja u klinici. Odabrana poglavlja specijalne farmakologije: Farmakologija neurotransmitorskih sustava. Upala i mehanizam djelovanja protuupalnih lijekova. Farmakologija du{ik (2+) oksida (NO) i lijekova koji djeluju posredstvom NO. Molekularni mehanizam djelovanja antivirusnih lijekova. Molekularni mehanizam djelovanja citostatika. Genska terapija: osnovni principi i problemi.Vrijeme odràvanja


3,5

189. IMUNOKEMIJSKE METODE

VoditeljicaDr. sc. Biserka Pokri}


Sadràj predmetaImunizacija i priprava specifi~nih poliklonalnih protutijela: imunogeni (stanice, velike molekule, hapteni, priprava

haptenskih konjugata), imunizacija (ìvotinje, postupci imunizacije, adjuvansi), klase imunoglobulina, skupljanje i skladi{tenje antiseruma. Priprava monoklonskih i rekombinantnih protutijela. Izolacija, pro~i{}avanje i karakterizacija protutijela. Reakcije antigen-protutijelo (specifi~nost, afinitet, kri`na reaktivnost) i osnove na kojima se temelje imu-nokemijske tehnike. Obiljeàvanje protutijela. Imunotaloènje, aglutinacija, inhibicija aglutinacije. Metode taloènja u gelu u uvjetima difuzije (jednostruka i dvostruka, jedno-i dvodimenzionalna imunodifuzija). Elektroforeza i imunoelektro-foreza, buga~enje i njegova imunodetekcija. Radiokemijske metode (RIA). Imunoenzimatske (ELISA) i imunofluorescentne metode (FIA)Vrijeme odràvanja


2

190. IMUNOLO[KO PREPOZNAVANJE

VoditeljProf. dr. sc. Drago Batini}


72

Sadràj predmetaOp}i pregled imunolo{kog odgovora: na~ela uro|ene i ste~ene imunosti. Prepoznavanje antigena: B-stani~ni i

T-stani~ni receptori. Prerada i predo~avanje antigena: glavni kompleks tkivne podudarnosti, profesionalne antigen-predo~ne stanice. Razvoj i preìvljenje limfocita. Citokini. Aktivacija, sazrijevanje i diferencijacija limfocita. Efektorski mehanizmi imunosnog odgovora: humoralna i stani~na imunost. Imunolo{ka memorija. Regulacija imunosnog odgov-ora i tolerancija. Imunosni sustav u bolesti: imunodeficijencije, alergije i preosjetljivosti, autoimunost i transplantacija. Manipulacija imunosnim odgovorom: ekstrinzi~na regulacija, tumorska imunologija i cjepiva.Vrijeme odràvanja


3,5

191. TEMELJNI IMUNOPATOFIZIOLO[KI MEHANIZMI

VoditeljProf. dr. sc. Zdenko Kova~


Sadràj predmetaPoligenizam i polimorfizam HLA u patogenezi nozolo{kih entiteta. Molekulska i stani~na patogeneza tkivnopresad-

benih reakcija i aloreaktivnosti, te ksenotransplantacije. Izvr{ni citotoksi~ni mehanizmi. Patogenetski mehanizmi autoimu-nosti. Patogeneza imunonedostatnosti i tolerancije. Disfunkcije TH1 i TH2 u patogenezi. Imunonadzor promijenjenih vlastitih molekula (tumorski antigeni, senescencija molekula). Molekulski mehanizmi stani~ne smrti. Odnos upalotvornih procesa i imunosne reakcije. Homeostaza citokinske regulacije (negativna i pozitivna citokinska regulacija). Interakcije infektivnih klica s imunosnim sustavom. Imunopatogeneza fetomaternog odnosa. Patogenetska uloga imunoglobulina u bolestima imunih kompleksa i lije~enju imunonedostatnosti. Etiopatogenetski me|uodnos specifi~nog imunosnog odgovora i upalne reakcije.Vrijeme odràvanja


4,5

192. MOLEKULARNI ASPEKTI RAZVOJA LIMFOCITA

VoditeljicaDr. sc. Mariastefania Antica


Sadràj predmetaPredmet Molekularni aspekti razvoja limfocita (M. Antica) omogu}it }e polaznicima kriti~no pra}enje i interpretaciju

objavljenih znanstvenih radova iz podru~ja molekularne biologije razvoja limfocita. Takodjer, prakti~ne vje`be omogu}it }e polaznicima kori{tenje specifi~nih metoda kao {to su izolacija DNA i RNA iz limfonosnog tkiva, reverzna transkripcija i lan~ana reakcija polimerazom (engl PCR), elektroforetsko razdvajanje odsje~aka DNA, provjera mutacija u slijedu DNA za odredjeni gen (tzv. snp od engl. single nucleotide polymorphism), proto~na citometrija.Vrijeme odràvanja


3,5

73

193. MEHANIZMI NASTANKA ALERGIJSKIH REAKCIJA

VoditeljiDr. sc. Ante Sabioncello, dr. sc. Alenka Gagro


Sadràj predmetaPovijesni prikaz. Podjela alergijskih reakcija po Coombsu i Gellu. Obilje`ja imunolo{kih bolesti. Reakcije tipa I.: Aktivna

i pasivna, generalizirana i lokalna anafilaksija. Anafilaksija in vitro. Alergeni. Antitijela-reagini. IgE antitijela: fizikalno-kemijske i biolo{ke osobine, regulacija stvaranja, receptori za IgE RI, CD23),, razine ukupnih IgE u zdravih i bolesnih. Druga citotropna-(Fc antitijela: IgG4. Mastociti veziva i mukoze, svojstva subpopulacija mastocita. Bazofili i trombociti. Medijatori reakcija tipa I. Regulacija osloba|anja medijatora autonomnim ìv~anim sustavom. Eozinofili u reakcijama tipa I. Histolo{ka slika. Reakcije sli~ne anafilakti~nim. Mehanizam nastanka generalizirane anafilaksije u ~ovjeka. Atopija: mehanizmi nastanka, imunodijagnostika i imunoterapija. Reakcije tipa II.: Mehanizmi nastanka. Antigeni. Antitijela (IgG, IgM, IgA), biolo{ka svojstva. Fc-receptori. Komplement (aktivacija, regulacija, receptori). Efektorske stanice (neu-trofili, monociti/makrofagi, trombociti). Upalna reakcija. Aloimunoreakcije (posttransfuzijske, hemoliti~ka bolest fetusa, transplantacijske). Autoimunoreakcije (hemoliti~ke anemije, organospecifi~ne). Reakcije na heterologne antigene (preos-jetljivost na lijekove, krosreaktivnost s patogenima). Metode imunodetekcije. Mogu}nosti imunoterapije. Reakcije tipa III.: Antigeni. Svojstva imunokompleksa (IK), fiziolo{ka uloga IK, aktiviranje efektorskih mehanizama. Eksperimentalni modeli (Arthusova reakcija, serumska bolest). Bolesti uzrokovane imunokompleksima. Metode za detekciju IK. Mogu}nosti imu-noterapije i uklanjanja IK. Reakcije tipa IV.: Antigeni. Antigenprezentiraju}e stanice. Efektorske stanice (CD4, CD8, makrof-agi). Regulacija Th1/Th2 reakcija (citokinima, neuroendokrinim medijatorima). Oblici reakcija (kontaktne, tuberkulinske, granulomatozne preosjetljivosti). Imunoreakcije u granulomu. Detekcije reakcija tipa IV in vivo i in vitro. Mogu}nosti imunoterapije. Klini~ka detekcija celularnih imunoreakcija: imunolo{ki status, referalne vrijednosti, procjena vrijednosti dijagnosti~kih postupaka, me|unarodno usvojeni modeli organiziranja te djelatnosti.Vrijeme odràvanja


3,5

194. IMUNOGENETIKA

VoditeljAkademik prof. dr. sc. Andrija Ka{telan


Sadràj predmetaDefinicija, kratki povijesni razvoj. Glavni sustav histokompatibilnosti (MHC). Slabi sustavi histokompatibilnosti. HLA,

genetika i biokemizam (mapiranje, polimorfizam, segregacija, distribucija gena i antigena). Imunoregulacija, genska restrikcija, uloga MHC-HLA. HLA i bolesti, mehanizmi i prevalencija, dijagnosti~ko zna~enje HLA, prenatalna dijagnos-tika. Transplantacijska imunognetika, transplantacija organa (bubrega, srca, jetara, plu}a). Transplantacija ko{tane srì. Serolo{ki testovi tipizacije tkiva (odre|ivanje antigena HLA-A, B, C, DR, DQ) Molekularne metode tipizacije tkiva (tipizacija DNA). Celularne metode tipizacije tkiva (testovi MLC, CML, CTLp i HTLp). Transplantacijski testovi (citotoksi~na aloantiti-jela, facilitantna aloantitijela, cross-match).Vrijeme odràvanja


3,5

74

195. IMUNOPATOLOGIJA I TRANSPLANTACIJE

VoditeljicaProf. dr. sc. Jasminka Jaki}-Razumovi}


Sadràj predmetaKlini~ko-imunolo{ki aspekti transplantacije solidnih organa (bubreg, jetra, srce, plu}a, ro`nica, gu{tera~a, koà)

te transplantacija ko{tane srì. Metodologija transplantacije ko{tane srì. Komplikacije transplantacije (infekcije). Patohistolo{ki i klini~ki aspekti reakcije odbacivanja transplantata kod transplantacije solidnih organa. Patohistolo{ki i klini~ki aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. graft-versus-host disease-GVHD) kod transplantacije ko{tanesrì.Stupnjevanje teìne GVHD reakcije, klini~ka primjena i o~ekivana uspje{nost terapije. Autoimune bolesti-sli~nost s nekim oblicima reakcije transplantata protiv primatelja. Uloga imunopatologije u istraìvanjklini~kih i histolo{kih aspekata odbacivanja transplantata, GVHD i autoimunih bolesti. Eksperimentalni modeli autoimunih bolesti, reakcije odbacivanja transplantata i GVHD- klini~ko zna~enje.Vrijeme odràvanja

Velja~a/oùjak 2010.Broj ECTS bodova

3

196. IMUNOCITOKINI

VoditeljiProf. dr. sc. Filip ûlo, dr. sc. Alenka Gagro


Sadràj predmetaDefinicija, op}a svojstva i mehanizam djelovanja citokina i kemokina. Podjela i biolo{ki u~inci pojedinih imunoci-

tokina. Receptori za citokine i unutarstani~ni prijenos signala. Kontrola izlu~ivanja citokina transkripcijskim ~imbenicima. Metode odre|ivanja koncentracije citokina u stanici i tjelesnim teku}inama. Osnovna gra|a i funkcija kemokina. Sinteza, lu~enje i biolo{ko djelovanje proupalnih citokina (IL-1, TNF-α, IL-6) i kemokina. Sinteza, lu~enje i biolo{ko djelovanje imunopoticajnih citokina (IL-2, IL-4, IL-12, IFN-γ); polarizacija imunolo{ke reakcije. Sinteza, lu~enje i biolo{ko djelovanje imunoregulacijskih (supresivnih) citokina (TGF, IL-10). Inhibitori djelovanja imunocitokina (antiimunocitokini). Uloga imunocitokina u patolo{kim procesima, te primjena imunocitokina i njihovih antagonista u lije~enju sepse, autoimunih i drugih bolesti.Vrijeme odràvanja


3

197. URO\ENA IMUNOST

VoditeljiceProf. dr. sc. Renata Maùran, prof. dr. sc. Sabina Rabati}


Sadràj predmetaAkutna upala u odrànju homeostaze. Stani~ni receptori i njihovi ligandi; transdukcija signala. Defekti transdukcije

signala i terapijske mogu}nosti. Stani~ni receptori u nespecifi~noj imunosti. Veza izme|u uro|ene i ste~ene imunosti. Upalni medijatori (lipidni medijatori, vazoaktivni amini, aktivacijski sustavi u plazmi, reaktanti akutne faze, komplement,

75

citokini). Kontrolni mehanizmi upale. Mehanizmi obrane na tjelesnim povr{inama; stanice u upalnim reakcijama (endo-telne stanice, mononuklearni i polimorfonuklearni fagociti, uro|enoubila~ke stanice, T i B limfociti). Funkcije upalnih sta-nica; pokretljivost/ kemotaksija, antigenski receptori/ prepoznavanje antigena, adherencija, fagocitoza/ ingestija/ digestija/ ekstracelularna citotoksi~nost. Solubilni faktori (lizozim, kemokini, reaktivni metaboliti du{ika i kisika). Posebnosti tih mehanizama u obrani od virusa, bakterija ili parazita; mogu}nosti testiranja in vitro, te bolesti povezane s poreme}ajima uro|ene imunosti.Vrijeme odràvanja


2,5

198. TRANSPLATACIJA ALOGENIH MATI^NIH HEMATOPOETSKIH STANICA

VoditeljiProf. dr. sc. Boris Labar, prof. dr. sc. @ivko Pavleti}


Sadràj predmetaEksperimentalni pristupi transplantacije krvotvornih mati~nih stanica. Izvori{te mati~nih stanica: ko{tana sr`,

periferna krv, umbilikalna krv. Postupci mobilizacije, ekspanzije, sakupljanja i separacije mati~nih stanica periferne krvi, Krioprezervacija i ~uvanje uskladi{tenih mati~nih stanica, Primjena hematopoetskih ~initelja rasta. Priprema u lije~enju alogenom transplantacijom. Osobitosti pripreme nemijeloablativnim pristupom. Deplecija T-limfocita u alogenom trans-plantatu. Hematolo{ki i imunolo{ki oporavak nakon alogene transplantacije. Komplikacije lije~enja alogenom transplant-acijom: rane komplikacije, bakterijske, virusne i gljivi~ne infekcije, intersticijski pneumonitis, reakcija transplantata protiv primatelja (GvHD), kasne komplikacije. Kimerizam i alogena transplantacija. Laboratorijska evaluacija minimalne ostatne bolesti. Transfuzija davao~evih limfocita u lije~enju tumora i virusnih infekcija. Graft-versus-tumor reakcija. Transplantacija od nesrodnih podudarnih davatelja. Transplantacija alogenih krvotvornih mati~nih stanica u lije~enju akutnih leukemija, kroni~ne mijeloi~ne i kroni~ne limfocitne leukemije, ne-Hodgkinovih limfoma, Hodgkinove bolesti, multiplog mijeloma, solidnih tumora, te{ke aplasti~ne anemije, nasljednih hematolo{kih bolesti, Nove indikacije za primjenu transplantacije alogenih krvotvornih mati~nih stanica.Vrijeme odràvanja


5

199. TRANSPLATACIJA AUTOLOGNIH MATI^NIH HEMATOPOETSKIH STANICA

VoditeljProf. dr. sc. Damir Nemet


Sadràj predmetaEksperimentalni temelji i razvoj transplantacije autolognih mati~nih stanica, Humana hematopoeza, karakteriza-

cija, mobilizacija, udomljenje i obnavljanje hematopoetskih mati~nih stanica, Farmakologija visokih doza kemoterapije, Sheme intenzivne kemoterapije za hematolo{ke maligne bolesti i solidne tumore, djelotvornost i toksi~nost, novi pristupi eradikaciji ostatne bolesti, Mati~ne stanice ko{tane srì i mati~ne stanice periferne krvi, Tehnike in vitro kultivacije hemato-poetskih mati~nih stanica, Postupci mobilizacije, sakupljanja i separacije mati~nih stanica periferne krvi, Krioprezervacija i ~uvanje uskladi{tenih mati~nih stanica, Primjena hematopoetskih ~initelja rasta, Laboratorijska evaluacija minimalne ostatne bolesti, Kvantitativna procjena minimalne ostatne bolesti primjenom RT-PCR, In vitro «~i{}enje» autolognog transplantata od rezidualnih tumorskih stanica, metode negativne selekcije i pozitivne selekcije CD34+ stanica, Ex vivo

76

ekspanzija mati~nih stanica, Analiza autolognog transplantata, kontrola kvalitete, Funkcionalno ispitivanje autolognih mati~nih stanica, kultura mati~nih stanica, Bakterijske, gljivi~ne i virusne infekcije i druge komplikacije nakon transplant-acije autolognih mati~nih stanica, Principi transfuzijskog lije~enja, Hematolo{ki i imunolo{ki oporavak nakon transplant-acije, Autologna graft-versus-host reakcija, Transplantacija autolognih mati~nih stanica u lije~enju akutnih leukemija, kroni~ne mijeloi~ne i kroni~ne limfocitne leukemije, ne-Hodgkinovih limfoma, Hodgkinove bolesti, multiplog mijeloma, solidnih tumora, Primjena monoklonskih protutijela uz transplantaciju autolognih mati~nih stanica i njihov in vivo u~inak “~i{}enja” od tumorskih stanica, Nove indikacije za primjenu transplantacije autolognih mati~nih stanica, autoimune bolesti, amiloidoza, HIV infekcija, Prevencija relapsa nakon transplantacije, imunoterapija, citokini i interleukini, stani~na terapija, Geneti~ka manipulacija i genska terapija upotrebom hematopoetskih mati~nih stanica, Mogu}nosti primjene fenomena plasti~nosti mati~nih hematopoetskih stanica za lije~enje bolesti srca, mozga, krvnih ìla i drugih.Vrijeme odràvanja


3,5

200. TRANSPLATACIJA BUBREGA

VoditeljProf. dr. sc. Josip Pasini


Sadràj predmetaUloga transplantacijske medicine u Hrvatskoj, Psiholo{ka priprema bolesnika za transplantaciju i imunosupresijsku

terapiju, Imunolo{ki aspekti transplantacije bubrega, Imunologija odbacivanja presatka, Dijagnosti~ka obrada za listu ~ekanja, Prosudba, odabir i priprema potencijalnog primatelja bubrega, Urolo{ki operativni zahvati u pripremi bolesnika za kadaveri~nu transplantaciju bubrega, Kirur{ki principi transplantacije, Odabir i preoperacijska priprema kadaveri~nog davatelja, Kirur{ke komplikacije transplantacije, Imunosupresijska terapija, Imunosupresijski protokoli – klini~ki i toksi~ni u~inci imunosupresijske terapije, Imunolo{ke reakcije i bubre`ne komplikacije, Zna~aj patohistolo{kog nalaza presatka, Prikazi PHD nalaza, Povrat osnovne bolesti u presadak i ‘’de novo’’ glomerulopatija, Infekcije u transplantaciji bubrega, Hepatitisi u transplantaciji bubrega, Kardiovaskularne bolesti i njihov zna~aj prije i tijekom pra}enja transplantiranog bolesnika, Poreme}aj metabolizma masti, Maligne bolesti nakon transplantacije bubrega, Faktori rizika od drugih organ-skih sustava, Akutno i kroni~no zatajenje bubrega u djece, Kontinuirano nadomje{tanje bubre`ne funkcije u kriti~no bolesne djece, Ko{tane promjene u djece s kroni~nom bubre`nom bolesti, Osobitosti transplantacije bubrega u djece, Virusne infekcije djece s transplantiranim bubregom, Uroinfekcije nakon transplantacije bubrega u djece, Dijete s trans-plantiranim bubregom i vru}icom – prakti~ni pristup.Vrijeme odràvanja


5

201. TRANSPLATACIJA SRCA

VoditeljProf. dr. sc. @eljko Sutli}


Sadràj predmetaMultiorganska eksplantacija i procjena davaoca za eksplantaciju srca. Patofiziologija smrti mozga. Logisti~ka priprema

za transplantaciju srca. Kardiolo{ka priprema bolesnika za transplantaciju. Scintigrafske metode u procjeni vijabilnosti i funkcije srca. Stres ehokardiografija u procjeni vijabiolnosti miokarda.Invazivna dijagnostika i mogu}nosti invazivne kar-

77

diologije kod kardiomiopatija. Anesteziolo{ka priprema i potpora bolesnika za transplantaciju srca. Tehnika eksplantacije srca u okviru multiorganske eksplantacije. Kirur{ke tehnike transplantacije srca. Rana imunosupresivna terapija nakon transplantacije srca. Akutno i kroni~no odbacivanje transplantata srca. Tehnika biopsije srca i algoritam provo|enja takvog nadzora odbacivanja. Bakterijske infekcije nakon transplantacije srca.Virusne infekcije kod imunosupresivnih bolesnika. CMV infekcije i kroni~no odbacivanje transplantata srca. Patohistolo{ka dijagnostika odbacivanja transplantata srca. Resinkronizacijska terapija kod kardiomiopatija. Alternativne kirur{ke metode u lije~enju kardiomiopatija.Vrijeme odràvanja


5

202. MIKROVASKULARNI PRIJENOS TKIVA

VoditeljProf. dr. sc. Zdenko Stanec


Sadràj predmetaEksperimentalna spoznaja o prijenosu tkiva. Anatomija poznatih re`njeva u klini~koj primjeni. Opravdanost primjene

pojedinih tkiva u rekonstrukciji. Sloène rekonstrukcije prijenosom kompozit re`nja. Hemodinamika mikrovaskularne anastomoze. Utjecaj antiagregacijske terapije u mikrovaskularnoj kirurgiji. Komplikacije davaju}ih regija i odnos na funkciju rekonstruiranog dijela tijela. Eksperimentalna primjena novih kirur{kih tehnika na mikrovaskularnoj anasto-mozi. Prefabriciranje slobodnih re`njeva. Perforatorski slobodni re`njevi. Na~ini pra}enja vitalnosti tkiva i rano otkrivanje poreme}aja vaskularizacije. Postupak replantacije i slobodnog prijenosa palca i no`nih prstiju u rekonstrukciji {ake.Vrijeme odràvanja


5

203. TRANSPLANTATI I RE@NJEVI

VoditeljicaProf.dr.sc. Zdenko Stanec


Sadràj predmetaTipovi defekta tkiva, transplantati koè. Patofiziologija cijeljenja transplantata. Nove podjele re`njeva u odnosu na

spoznaje vaskularizacije koè i na~ine prijenosa tkiva. Eksperimentalna istraìvanja na ìvotinjama i novi tipovi re`njeva bazirani na venskoj cirkulaciji “Z” – plastika. Procjena vitalnosti re`nja i odre|ivanje vremena za prijenos na mjesto rekon-strukcije. Perforatorski re`njevi. Mogu}nosti prefabriciranja re`nja.Vrijeme odràvanja


5

204. NEKI ASPEKTI ISTRA@IVANJA I KLINI^KE PRIMJENE MATI^NIH STANICA

VoditeljProf. dr. sc. Slobodan Vuki~evi}


78

Sadràj predmetaPredavanje: Kloniranje. Seminari: Embrijske i ostale mati~ne stanice u regeneraciji organa, Eti~ki i regulatorni aspekti

transplantacijske medicine, Biolo{ka regeneracija organa uporabom embrionalnih signalnih molekula, Uporaba mati~nih stanica u hematologiji, Uporaba mati~nih stanica u lije~enju zglobne hrskavice, dijabetesa, Parkinsonove bolesti i infarkta miokarda. Vje`be: Izolacija i diferencijacija mati~nih stanica umbilikalne krvi fetusa {takora.Vrijeme odràvanja


2

205. POSTAVLJANJE DIJAGNOZE SMRTI MOZGA I POTPORA DO EKSPLANTACIJE SOLIDNIH ORGANA

VoditeljiProf. dr. sc. Josip Pasini, doc. dr. sc. Vesna Vegar Brozovi}


Sadràj predmetaReanimacija unesre}enih u komatoznom stanju, Zlatni sat dijagnostike, Funkcija vitalnih organskih sustava, Potpora

respiraciji, Inotropni i vazoaktivni lijekovi, Prepoznavanje potencijalnih davatelja organa, Hemodinamika potencijalnih davatelja i specifi~nosti vezane za odumiranje mozga, Klini~ki testovi za dokazivanje smrti mozga, Paraklini~ka potpora u dokazivanju smrti mozga, Lagalisti~ka baza za eksplantaciju organa, Pristup obitelji i spoznaja potencijalnog davateljstva, Va`nost timskog rada u eksplantaciji organa, Mikrobiolo{ki screening davatelja organa, Sada{nje stanje u transplantaciji pra}eno sustavom “Medicine base evidence”, Potpora davatelju organa, Primjena otopina i potpore za pravilnost hemo-dinamskog statusa davatelja. Marginalni donori, Kadaveri~na eksplantacija, “Living donor” eksplantacija solidnog organa, Davatelj nekucaju}eg srca, Razlike vezane za pojedini solidni organ i postupci s davateljem, Multiorganska eksplantacija, Va`nost forenzi~ne medicine u eksplantaciji organa, Donorska mreà, Promid`ba u populaciji vezana za transplantacijsku medicinu, Koordinacijski sustav, Edukacija lije~nika vezana za transplantacijski proces, Regionalna povezanost i uklapanje u europske standarde (MELD,Eurotransplant, NITP)., Osnivanje krovne organizacije u RH-Crotransplant-uloga i zadaci, Problematika timskog rada u pronalaènju davatelja kao i va`nost pripreme primatelja organa- supranacionalna lista, Procjena i biolo{ka osnovica imunolo{ke baze u transplantaciji organa, Procjena i va`nost urgentnog statusa i podobnih primatelja.Vrijeme odràvanja


5

206. ODABRANA POGLAVLJA IZ TRANSPLATACIJSKE IMUNOLOGIJE

VoditeljicaDoc. dr. sc. Danka Gr~evi}


Sadràj predmetaPredmet }e uklju~iti ~etiri predavanja, dva seminara, dvije vje`be i «journal club» na kraju. Predavanja }e trajati

45 minuta s ciljem da se studentima prikaù osnovni koncepti pojedinih tema iz molekularne i stani~ne imunologije vezanih uz eksperimentalno i klini~ko presa|ivanje tkiva i organa; teme (ukupno 4): 1. Regulacija imunolo{ke reakcije, 2. Imunolo{ka tolerancija, 3. Reakcija odbacivanja presatka, 4. Reakcija presatka protiv primaoca. Seminari }e trajati 90 minuta (dva {kolska sata) u obliku studentskog prikaza relevantnih i suvremenih dostignu}a u znanstvenim radovima, vezano uz pojedina podru~ja transplantacijske imunologije, uz raspravu postupaka, rezultata i zaklju~aka istraìvanja;

79

teme (ukupno 2): 1. Presa|ivanje solidnih nelimfnih organa, 2. Presa|ivanje limfnih tkiva. Studentski prikazi radova ocjen-jivat }e se tako da ta ocjena predstavlja 15% ukupne ocjene predmeta. Vje`be }e trajati 315 minuta (7 {kolskih sati, podi-jeljenih u dva dijela) i uklju~ivat }e individulani rad svakog studenta s ciljem da se prakti~no upoznaju neke imunolo{ke tehnike va`ne u podru~ju transplantacijske imunologije; teme (ukupno 2): 1. Reakcija pomije{anih limfocita u alogeni~noj kombinaciji mi{jih sojeva: a) priprema stani~nih suspenzija i zasijavanje, b) mjerenje stani~ne proliferacije kolorimetrijskim postupkom; 2. Odstranjivanje mi{jih limfocitnih populacija postupkom aktivacije komplementa: a) obrada protutijelima i komplemetom, b) potvrda pro~i{}avanja ozna~avanjem fluorescentno-obiljeènim protutijelima i analizom na proto~nom razvrstava~u stanica. Na kraju prakti~nog rada zadatak studenata bit }e samostalno opisivanje primijenjenog postupka u obliku laboratorijskog protokola, a ocjena toga protokola predstavljat }e 15% ukupne ocjene predmeta. Predmet }e zavr{iti kriti~kom analizom suvremenog i relevantnog ~lanka vezanog uz sadràj predmeta («journal club», 90 minuta).Vrijeme odràvanja

Oùjak/travanj 2010.Broj ECTS bodova

4

207. TRANSPLATACIJA JETRE

VoditeljiDoc. dr. sc. Leonardo Patrlj, doc. dr. sc. Vesna ôli}-Cvrlje


Sadràj predmetaIndikacije i kontroverze za ortotopnu transplantaciju jetre. Transplatacija jetre kod kolestatskih oboljenja: primarna

bilijarna ciroza jetre, primarni sklerozantni kolangitis, sekundarna bilijarna ciroza jetre. Transplantacija jetre kod alkoholne bolesti jetre. Izbor termina za transplantaciju alkoholne bolesti jetre. Masna jetra i transplantacija: nealkoholni steato-hepatitis- NASH. Va`nost chemokinskih receptora kod odbacivanja grafta. Transplantacija jetre za kroni~ni C hepatitis. Transplantacija jetre za kroni~ni B hepatitis. Transplantacija jetre za HIV infekciju i HIV/B,C koinfekciju.Transplantacija kod hepatocelularnog karcinoma. Prognosti~ki faktori i odre|ivanje vremena za transplantaciju u bolesmika. Model za izra~unavanje bodova pri te{koj jetrenoj insuficijenciji-MELD bodovni sistem. Multiorganska eksplantacija jetre, gu{tera~e i bubrega.Split liver eksplantacija i aksplantacija sa ìvog donora. Piggyback, split transplantacija i transplantacija sa ìvog donora. Kirur{ke komplikacije i tratman.Anesteziolo{ki aspekti transplantacije jetre. Imunosupresivi i njihov utjecaj na preìvljavanje kod infekcija nakon transplantacije. Artificijalno nadomjesno lije~enje jetrene insuficijencije i transplantacija jetre. Je li imunosupresija uvijek potrebna? Neimunolo{ke komplikacije nakon OLT. Patohistolo{ki posttransplantacijski aspekti.Vrijeme odràvanja


3,5

208. TRANSPLATACIJA JETRE U DJECE

VoditeljiProf. dr. sc. Stipe Batinica, doc. dr. sc. Jurica Vukovi}


Sadràj predmetaPredavanja: Indikacije za transplantaciju jetre u djece, Kirur{ke osobitosti transplantacije jetre u djece, Eti~ki aspekti

i unutarobiteljski odnosi. Seminari: Kadaveri~na ili transplantacija dijela jetre ìvog srodnika, Infekcija/odbacivanje, Medikamentozna terapija-novi koncepti u pristupu imunosupresiji, Preìvljavanje-kvalitet ìvota. Vje`be: Ambulantno pra}enje bolesnika na listi ~ekanja i nakon transplantacije. Pogled s druge strane-razgovor s bolesnicima i roditeljima. Sestra koordinator- spona. Kriti~ka analiza odabranog ~lanka iz literature.

80

Vrijeme odràvanjaSvibanj 2010.

Broj ECTS bodova3

209. ULOGA MHC U TRANSPLATACIJI

VoditeljiceProf. dr.sc. Vesna Kerhin-Brklja~i}, dr. sc. Renata @unec


Sadràj predmetaPovijesno otkri}e MHC, evolucija i animalni model. Glavni sustav tkivne podudarnosti u ~ovjeka – HLA (povijesni

pregled otkri}a, istraìvanja i nazivlja; smje{taj; ustroj). Biolo{ka uloga sustava HLA (trimolekularni kompleks; prerada i predo~avanje peptida). Genetska organizacija i molekularno me|udjelovanje. Gra|a gena i molekula HLA razreda I i razreda II. Suvremeno nazivlje. Osnovne genetske osobitosti sustava HLA (polimorfizam, fenotip, haplotip, neravnoteà udruìvanja, crossing over, genotip). Laboratorijski testovi odre|ivanja gena, antigena i antitijela HLA (serolo{ki testovi; molekularne metode:PCR-SSP, PCR-SSO; odre|ivanje PRA; cross-match; testovi stani~ne imunosti: MLC, CML, CTLp; kultura tkiva). Primjena odre|ivanja gena i antigena HLA (transplantacijska imunogenetika, odabir primatelja i davatelja transplantata u obitelji, dedukcija genotipa obitelj iz fenotipa ispitanika). Odabir primatelja organa s liste ~ekanja za kadaveri~nu transplantaciju (bubreg, srce, jetra, gu{tera~a, plu}a). Odabir davatelja za transplantaciju hematopoetskih stanica iz svjetske banke dobrovoljnih davatelja ko{tane srì i umbilikalne krvi. Uloga podudarnosti gena HLA-A, -B, -DRB i izbora tipizacijskih metoda u transplantaciji organa (bubreg, srce, jetra, gu{tera~a, ro`nica, tanko crijevo). Uloga antitijela HLA u transplantaciji organa (pre- i post-transplantacijsko pra}enje: cross-match, postotak PRA, visokosenzi-bilizirani bolesnici; ADCML). Posttransplantacijsko pra}enje preìvljavanja transplantata (hiperakutno, akutno i kroni~no odbacivanje; pra}enje kimerizma odre|ivanjem mikrosatelitskih lokusa primatelja i davatelja; me|unarodni program «Collaborative Transplant Study»). Kriti~ka analiza ~lanka objavljenog u teku}oj godini u nekom od ~asopisa iz popisa literature.Vrijeme odràvanja


3,5

210. LABORATORIJSKI PRISTUP TRANSPLATACIJI

VoditeljProf. dr. sc. Drago Batini}


Sadràj predmetaI. Laboratorijski aspekti transplantacije krvotvornih mati~nih stanica. 1. Fenotipske i funkcijske karakteristike

krvotvornih mati~nih stanica i prastanica. 2. Laboratorijska procjena kvalitete presatka krvotvornih mati~nih stanica: a) mjerenje CD34+ stanica i limfocitnih subpopulacija u perifernoj krvi i produktu leukafereze s pomo}u proto~ne citometr-ije; b) klonogeni potencijala usmjerenih krvotvornih prastanica in vitro (kratkotrajna kultura); c) na~ela dugotrajne kulture krvotvornih stanica in vitro. 3. Prikupljanje perifernih mati~nih stanica i prastanica leukaferezom. 4. Krioprezervacija presatka krvotvornih stanica. 5. Postupci za izdvajanje krvotvornih stanica iz presatka: CD34+ selekcija i T-deplecija. 6. Organizacija banke tkiva i organa. 7. Laboratorijsko pra}enje bolesnika nakon transplantacije krvotvornih mati~nih stanica: a) hematolo{ki parametri i citomorfolo{ke analize; b) imunohematolo{ko pra}enje; c) imunolo{ki oporavak; d) imunolo{ki i patohistolo{ki aspketi reakcija presatka na primatelja (GVHR) i reakcije odbacivanja presatka; e) odre|ivanje ostatne bolesti nakon transplantacije. II. Biokemijski aspekti transplantacije solidnih organa i tkiva. 1. Procjena funkcije

81

organa davatelja. 2. Preoperativna procjena primatelja i davatelja. 3. Laboratorijsko pra}enje funkcije presatka i raz-voja komplikacija transplantacije: a) infekcije, b) reakcija odbacivanja presatka, c) reakcija presatka prema primatelju, d) malignost, i e) nefrotoksi~nost imunosupresivnih lijekova. 4. Pra}enje sermske koncentracije imunosupresijskih lijekova. III. Mikrobiolo{ki aspekti transplantacije organa i tkiva. 1. Infekcijski status i prihvatljivost davatelja. 2. Virusni status primatelja. 3. mikrobiolo{ko pra}enje primatelja u razli~itim fazama nakon transplantacije. 4. Prevencija infekcija koje se prenose krvlju. 5. Prevencija latentnih infekcija. 6. Prevencija egzogenih infekcija. 7. Cijepljenje nakon transplantacije. 8. Nove metode laboratorijske dijagnostike infekcija u bolesnika nakon transplantacije tkiva i organa.Vrijeme odràvanja


5

211. TRANSPLATACIJA KOSTI I HRSKAVICE

VoditeljProf. dr. sc. Miroslav Ha{pl, prof. dr. sc. Dubravko Orli}


Sadràj predmetaRast kosti. Kotano cijeljenje.Stani~na i molekularna zbivanja. Ko{tani presadci. Rekonstrukcija skeleta ko{tanim

presadcima. Ko{tana banka. Smjernice za kvalitetu i sigurnost u transplataciji organa, tkiva i stanica. Ljudska prava i dostojanstva ljudskog bi}a tijekom presa|ivanja organa i tkiva ljudskog porijekla. Karakteristike histolo{ke gra|e hija-line hrskavice. Spontano cijeljenje hijaline hrskavice. Konzervativno lije~enje o{te}ene hrskavice Glukozamin sulfatom i hijaluronskom kiselinom. Palijativno lije~enje hondralnog defekta (boranje, debridemente, hondrektomijam, abrazijska artroplastika, subhondralne frakture). Lije~enje hondralnog defekta osteohondralnim presadcima. Kultiviranje autolognih hondrocita in vitro. Lije~enje hondralnog defekta presakom autologne hrskavic. Genska terapija u lije~enju hondralnog defekta zglobne hrskavice.Vrijeme odràvanja


3,5

212. IMUNOBIOLOGIJA I IMUNOTERAPIJA (BIOTERAPIJA) TUMORA

VoditeljiProf. dr. sc. Branko Malenica, prof. dr. sc. Ivan Ba{i}


Sadràj predmetaTemeljne imunobiolo{ke spoznaje o nastanku zlo}udnih tumora i procesu njihova metastaziranja. Ekspresija, narav

i imunolo{ke osobitosti tumorskih antigena. Tumorskospecifi~ni transplantacijski antigeni vezani uz proces karcinogen-eze, tumorski antigeni kodirani s onkogenima i tumorskosupresorskim genima, tumorski antigeni kodirani genomom onkogenih virusa, tumorski antigeni in vitro mutageniziranih tumorskih stanica, onkofetalni antigeni, promijenjeni glikoproteinski i glikolipidni antigeni, te diferencijacijski antigeni. Ekspresija gena glavnog kompleksa histokompatibil-nosti (MHC), te ekspresija kostimulacijskih i adhezijskih molekula na tumorskim stanicama. Imunogeni~nost i mehanizmi aktivacije protutumorske imunoreakcije. Efektorski mehanizmi stani~ne i humoralne antitumorske imunosti: celularna citotoksi~nost (CTL, LAK, NK), komplementna citoliza, celularna citotoksi~nost ovisna o protutijelima (ADCC), te citokini (izravna citotoksi~nost, modulacija efektorskih mehanizama antitumorske imunoreakcije). Mehanizmi kontrole antitu-morske imunosti-imunoselekcija, imunolo{ka tolerancija, imunosupresija. Biologija procesa metastaziranja i njegova imunobiolo{ka kontrola. Temeljni principi i pristupi imunoterapiji (bioterapiji) tumora. Aktivna specifi~na imunoterapija

82

(vakcinacija)-vakcine i postupci. Pasivna specifi~na imunoterapija s monoklonskim protutijelima i njihovim konjugatima, te adoptivna imunoterapija s imunosnim stanicama. Nespecifi~na imunoterapija s citokinima. Mogu}nosti genske terapije.Vrijeme odràvanja


2,5

213. IMUNOLOGIJA OKA

VoditeljicaProf. dr.sc. Ljerka Hen~-Petrinovi}


Sadràj predmeta1. Osnovne zna~ajke imunoreaktivnosti oka: Imunolo{ki odjelci oka i specifi~nosti odvijanja imunolo{kih reak-

cija u njima (konjunktiva, ro`nica, prednja sobica, staklasto tijelo, mre`nica), antigeni oka (ro`nice, le}e, {arenice oka), specifi~na uloga stanica za prezentaciju antigena u podru~ju prednje sobice i {arenice, imunolo{ki privilegij oka (fenomen ACAID-a, engl. Anterior Chamber Associatied Immune Deviation), osobito imunizacije kroz oko, uloga imunokompleksa, Arthusove reakcije i efektorskih T-lifmocita u patogenezi pojedinih o~nih bolesti, ekspresija HLA-antigena u pojedinim o~nim tkivima, specifi~nost upalnih procesa u oku. 2. Imunolo{ke bolesti oka: Alergijske bolesti: kontaktni dermatitis, vernalni konjunktivitis, atopijski keratokonjunktivitis, fliktenularni keratokonjunktivitis. Multisistemske autoimune bolesti: juvenilni reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, reumatoidni artritis, Reiterova bolesti, sistemski lupus eritematosus, pemfigus vulgaris, cikatricijelni pemfigoid, fakogeni uveitis, sarkoidoza, simpati~ka oftalmija, sindrom Vogt-Koyanagi-Harada, arteritis orija{kih stanica, poliarteritis nodosa, Behcetova bolest, AIDS. Reakcija odbacivanja transplantata ro`nice; nove spoznaje o mehanizmu nastanka reakcije odbacivanja transplantata, novosti u terapiji.Vrijeme odràvanja


3

214. BOLESTI SLEZENE I TIMUSA

VoditeljicaProf. dr. sc. Marija Dominis


Sadràj predmetaUloga slezene i timusa u limfogenezi. Imunofenotipske karakteristike slezene i timusa. Bolesti bijele i crvene pulpe.

Imunofenotipske karakteristike, ekspresija onkogena i virusa u bolesti bijele pulpe s obzirom na WHO klasifikaciju. Timus i njegov mikrookoli{. Starenje. Tumori timusa i njihova klasifikacija.Vrijeme odràvanja


3,5

215. IMUNOREUMATOLOGIJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Nada îke{


83

Sadràj predmetaMehanizam nastanka upale u reumatskim bolestima. Autoimunost. Uloga nasljednih faktora. Mehanizam stvaranja

autoantitijela i njihova patogenetska uloga. Bolesti imunokompleksa. Novi koncepti o o{te}enju ìv~anog sustava i bubre-ga u multisistemskim autoimunim bolestima. Eksperimentalni modeli upalnih reumatskih bolesti. Problemi klasifikacije i klasifikacijskih kriterija reumatskih bolesti. Znanstvene dileme u istraìvanju multisistemskih autoimunih-reumatskih bolesti: sistemski eritemski lupus, reumatoidni artritis, sistemska skleroza, polimiozitis/dermatomiozitis, sindromi prekla-panja, seronegativne artropatije, sindromi vaskulitisa, antifosfolipidni sindrom. Infekcija i reumatske bolesti. Implikacije spoznaja o patogenezi bolesti na istraìvanje novih metoda lije~enja. Paraneoplasti~ki autoimuni sindromi.Vrijeme odràvanja


2,5

216. KRONI^NE IDIOPATSKE UPALNE BOLESTI CRIJEVA

VoditeljProf. dr. sc. Boris Vuceli}


Sadràj predmetaEpidemiologija. Genetika upalnih bolesti crijeva. Humoralna imunost. Uloga neutrofila, monocita, makrofaga,

mastocita i eozinofila. Citokini. Upalni medijatori. Infektivni agensi. Animalni modeli. Patofiziologija disfunkcije tankog i debelog crijeva. Histopatologija upalnih bolesti crijeva, displazija i karcinom. Klini~ki indeksi upalnih bolesti crijeva. Malnutricija, retardacija rasta. Dijagnosti~ki kriteriji. Klasifikacija upalnih bolesti crijeva. Ekstraintestinalne manifestacije. Upalne bolesti crijeva u djetinjstvu, trudno}i i starosti. Medikamentna terapija: aminosalicilati, kortikosteroidi, imunosu-presivi, modulatori upalnih medijatora, dijetalne mjere. Psiholo{ki i socijalni problemi, ocjena kvalitete ìvota.Vrijeme odràvanja


3,5

217. INFEKCIJE H. PYLORI - DIJAGNOSTI^KE I TERAPIJSKE MOGU]NOSTI

VoditeljicaProf. dr. sc. Miroslava Kati~i}


Sadràj predmetaEpidemiologija Helicobacter pylori infekcije u Hrvatskoj i u svijetu. Mikrobiolo{ka obilje`ja Helicobactcr pylori. îmbe-

nici virulencije. Dijagnosti~ke metode. Endo-skopski pregled. Histolo{ke promjene na sluznici uzrokovane Helicobacter pvlori infekcijom: Sydneyska klasifikacija. gastritisa, limfoepitelna lezija i njeno zna~enje, povezanost aberantne ekspresije onkogena i prekanceroznih lezija èluca s Helicobacler pylori infekcijom, T, gena i delta limfociti, MALT limfomi. Mole-kularno tipiziranje sojeva Helicobacter pylori (PCR). Terapija Helicobacter pylori infekcije. Budu}nost u istraìvanjima Helicobacter pylori infekcije, proizvodnja vakcine. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja


5

84

218. LIJEÊNJE KARCINOMA PROBAVNE CIJEVI

VoditeljProf. dr. sc. Anton Roth


Sadràj predmetaEpidemiologija, dijagnostika, klasifikacija, lije~enje, prognoza, rehabilitacija. Rast primarnog tumora, na~in

metastaziranja, ~imbenici koji pospje{uju metastaziranje, procjena potrebe primjene adjuvantnog lije~enja citostaticima, optimalno vrijeme po~etka adjuvantnog lije~enja; odabir citostatika; odre|ivanje doza zra~enja i tehnike zra~enja; bolesnici s tumorima probavnog sustava u kojih se moè o~ekivati povoljan u~inak adjuvantnog lije~enja; procjena rizika primjene dodatnog lije~enja; ìvotna dob bolesnika kao ograni~avaju}i faktor, op}eprihva}eni kriteriji za po~etak adjuvantnog lije~enja; rak debelog crijeva kao model adjuvantnog lije~enja; karcinom jednjaka – neophodnost multidisci-plinarnog lije~enja; karcinom èluca i mogu}nosti adjuvantog lije~enja. Aktivno sudjelovanje na radiolo{kom i kemotera-pijskom konziliju. Zaklju~ni razgovor sa sudionicima.Vrijeme odràvanja


4

219. EKSPERIMENTALNA ONKOLOGIJA: ZLO]UDNE BOLESTI KAO STANJE TRAJNOG OKSIDACIJSKOG STRESA

VoditeljiDr. sc. Neven @arkovi}


Sadràj predmetaTemeljna onkolo{ka istraìvanja, njihov zna~aj i mogu}a primjena. Eksperimentalna karcinogeneza-osnovni pojmovi

i principi in vitro i in vivo modela. Uloga èljeza u kontroli rasta i karcinogenezi. UV-zra~enje. Molekularne osnove maligne transformacije, uloga (proto)onkogena, supresorskih gena i regulatornih citokina-sli~nosti i razlike u “prijenosu signala” u normalnim i tumorskim stanicama. Oksidativni stres u karcinogenezi, dijagnotici i terapiji raka-modulacija rasta produktima lipidne peroksidacije tzv. “drugim glasnicima oksidivnog stresa”, s posebnim osvrtom na 4-hidroksinonenal (HNE). Zlo}udne bolesti kao sustavne bolesti organizma-promjene metabolizma izazvane rakom. Upala i tumori, mogu}e uloge granulocita u karcinogenezi i obrani od zlo}udnih tumora. Interkacije regeneracije tkiva i tumora, indukcija difer-encijacije tumorskih stanica, fenomeni reverzije i spontane regresije tumora. Kvasac kao model regulacije rasta animalnih stanica pod stresom. Alternativni i komplementrani pristupi terapiji raka. Nove dijagnosti~ke i terapijske mogu}nosti u onkologiji.Vrijeme odràvanja


4,5

220. MOLEKULARNA HEMATOLOGIJA

VoditeljDoc. dr. sc. Rajko Ku{ec


Sadràj predmetaMolekularno geneti~ka podloga o{te}enja mati~ne stanice hematopoeze te molekularna leukemo- i limfomageneza.

Osnove molekularnih metoda i tuma~enje racionalnog odabira i mjesta molekularnih testova u algoritmima dijagnosti~ke

85

obrade u hematologiji i hemostazeologiji. Minimalna ostatna bolest s molekularnog gledi{ta. Molekularna redefinicija leukemija i limfoma tehnologijom DNA mikroereja i odre|ivanje profila genske ekspresije. Principi i mjesto molekularne hematopatologije u dijagnostici limfoma (aktivirani onkogeni, definicije i interpretacije nalaza klonalnosti u limfati~nim procesima). Uzorkovanje i izolacija nukleinskih kiselina iz krvnih tumora te planiranje i izvo|enje molekularnog testa. Molekularni mehanizmi djelovanja novih lijekova u hematologiji («inteligentni», molekularno usmjereni lijekovi, genska terapija hereditarnih kogaulopatija). Molekularna citogenetika u hematologiji.Vrijeme odràvanja


5

221. ZNANSTVENI PRISTUP LIJEÊNJU AGRESIVNOM KEMORADIO-TERAPIJOM

VoditeljProf. dr. sc. Boris Labar


Sadràj predmetaNa~ela agresivne kemoterapije i radioterapije. Znanstveni pokazatelji i kontroverze pri procjeni uspjeha agresivne

kemoradioterapije u leukemija i solidnih zlo}udnih tumora. Znanstvena na~ela provo|enja prospektivnih klini~kih studija primjene agresivne kemo-radioterapije u onkologiji: Dana{nje dileme i budu}a stremljenja u primjeni agresivne kemot-erapije, faktori rasta i transplantacije autogenih krvotvornih mati~nih stanica.Vrijeme odràvanja


3

222. SINDROM KRONI^NE LIMFOCITNE LEUKEMIJE

VoditeljProf. dr. sc. Branimir Jak{i}


Sadràj predmetaNove spoznaje u patogenezi i terapiji, te aktualne biolo{ke i klini~ke kontroverze na modelu sindroma naj~e{}e vrste

leukemije: kroni~ne limfocitne leukemije. 1. Dijagnoza i klasifikacija (morfolo{ka, imunolo{ka, molekularna i klini~ka, MLUS, razlikovanije tipa i stadija bolesti); 2. Uloga imunofenotipa odre|enog proto~nom citometrijom; 3. Uloga adhezijskih molekula u klini~koj prezentaciji bolesti; 4. Morfolo{ke varijante sindroma kroni~ne limfocitne leukemije; 5. Mutacijski status IgVH gena (somatske hipermutacije), molekularne i citogenetske promjene. Uloga onkogena u patogenezi; 6. Regulacija i kinetika rasta, prijenos signala i uloga apoptoze; 7. Kontroverze terapijskog algoritma; 8. Novi terapijski pristupi (monoklonska protutijela, transplantacija mati~nih stanica, novi lijekovi, tumor specifi~na adoptivna imunoterapija, genska terapija).Vrijeme odràvanja


2,5

223. OSLIKAVAJU]A DIJAGNOSTI^KA METODA - MAGNETSKA REZONANCIJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Jasminka Brnjas-Kraljevi}

86


Sadràj predmetaMikroskopske osobine odgovorne za magnetsku rezonanciju (MR)? Interakcija jezgre sa stalnim i RF magnetskim

poljima. Magnetske jezgre u na{em organizmu. [to gledamo i koje parametre mjerimo u MRI i mr. spektroskopiji? Makroskopska magnetizacija, kemijski pomak, vremena relaksacije. Struktura i dinamika tkiva promatrana pomo}u MR. Gradijent magnetskog polja. Pulsne sekvence. Gradnja slike. Rezolucija metode. Izbor kontrasta na slici-izbor T1 ili T2 vrijeme relaksacije. Izbor kontrastnog sredstva za promatranje strukture i dinamike tkiva. MRI angiografija. Funkcionalno oslikavanje MR. Bazi~na razmatranja in vivo spektroskopije. Biolo{ki efekti jakih magnetskih polja.Vrijeme odràvanja


1,5

224. PSIHOFIZIOLOGIJA SPAVANJA

VoditeljPrim. dr. sc. Danilo Hodoba


Sadràj predmetaFilogeneza i ontogeneza spavanja, etolo{ki i poligrafski kriteriji procjene spavanja. Biolo{ki ritmovi i uloga SCH

(suprahijazmatskih jezgara) u sinhronizaciji dnevno-no}nih ritmova, strukture no}nog spavanja i profila dnevne budnosti; svjetlo i ostali «zeitgeberi» kao izvanjski sinhronizatori ciklusa budnost-spavanje. Fiziologija i neurofarmakologija spavanja i budnosti: «klasi~ni» neurotransmiteri u spavanju, zna~aj oreksina/hipokretina u zapo~injanju i odràvanju budnosti, uloga melatonina. Polisomnografska obilje`ja no}nog spavanja, polisomnografske tehnike u objektivizaciji fiziolo{ke pospanosti tijekom dana. Deprivacija spavanja, smjenski rad i Jet lag kod promjene vremenskih zona, kontramjere za pospanost. Fiziologija disanja u spavanju, no}ni apneji~ki sindrom, terapija CPAP-om (Continuous Positive Airway Pressure). Poreme}aji spavanja karakterizirani ekscesnom dnevnom pospano{}u (narkolepsija). Poreme}aji spavanja povezani s pojedinim stadijima spavanja (parasomnije: somnambulizam, pavor nocturnus, enuresis nocturna). Spavanje i epilepsija: utjecaj interiktalne epilepti~ke aktivnosti na strukturu spavanja. Fiziologija REM spavanja i sanjanja, mogu}a hemisferalna lateralizacija u spavanju. Spavanje i kognitivne sposobnosti, konsolidacija eksplicitne i implicitne memorije u relaciji s NREM i REM spavanjem. Kronofiziolo{ki, psihofarmakolo{ki i fenomenolo{ki aspekti psihi~kih poreme}aja, simptomatski poreme}aji spavanja uvjetovani psihijatrijskim bolestima. Polisomnografske tehnike, seminar i vje`be u Centru za poreme}aje spavanja Psihijatrijske bolnice Vrap~e.Vrijeme odràvanja

Studeni/prosinac 2009.Broj ECTS bodova

4

225. NEUROSONOLOGIJA



Sadràj predmetaNeurosonologija: znanstveni pristup i dileme. Fiziologija i patofiziologija mo`dane cirkulacije. Fizikalne osnove ultraz-

vuka. Spektralna frekvencijska analiza. Osnove analize slike. Karotidna bolest. Upala i ateroskleroza. Neuroradiolo{ke metode u procjeni mo`dane cirkulacije. Obojeni dopler u prikazu karotidnih, vertebralnih i potklju~nih arterija. Vaskulitisi

87

i neaterosklerotske vaskulopatije, Trankranijska dopler sonografija. Va`nost i mogu}nost dijagnostike mo`dane smrti. Transkranijska kolorom kodirana doplerska sonografija. karotidna stenoza-kirur{ki pristup.Vrijeme odràvanja


4

226. MO@DANI KRVOTOK: KLINI^KI PRISTUP



Sadràj predmetaVa`nost cerebrovaskularnih bolesti u modernom dru{tvu. Organizacija mo`danog krvotoka. Da li je ateroskleroza

reverzibilna bolest? Epidemiologija cerebrovaskularnih bolesti. Metaboli~ki sindrom. Va`nost kardiovaskularnog sustava u etiologiji cerebrovaskularnih bolesti. Novija terapija hipertenzije u prevenciji cerebrovaskularnih bolesti. Neuroimaging krvoìlnih poreme}aja. Rentgenolo{ke metode dijagnostike krvoìlnih poreme}aja. Biokemijski markeri ateroskleroze. Va`nost dijagnostike mo`dane smrti. Pu{enje kao reverzibilni ~imbenik rizika cerebrovaskularnih bolesti. Novije mogu}nosti lije~enja migrene. Neurorehabilitacija neurolo{kih bolesnika. Prevencija mo`danog udara: {to nam govore rezultati velikih studija. Preporuke za zbrinjavanje mo`danog udara.Vrijeme odràvanja


5

227. ODABRANA POGLAVLJA EPILEPTOLOGIJE RAZVOJNE DOBI

VoditeljicaProf. dr. sc. Nina Bari{i}


Sadràj predmeta1.Epileptogeneza: Poreme}ena migracija neurona u mo`danoj kori, cerebralna cirkulacija i uloga imunolo{kog

odgovora u epileptogenezi u ~ovjeka i eksperimentalnih ìvotinja. Mehanizam o{te}enja oligodendroglije i nastanka hipoksi~no-ishemi~ne encefalopatije. Uloga apoptoze, kalcija i ionskih kanala u neurogenezi i epileptogenezi. Razvitak i uloga medijalnog dijela slijepo~nog re`nja u epileptogenezi. Genetika u epileptogenezi. Kromosomopatije. Prenatalna dijagnoza (STR, mikrosateliti). Nasljedni enzimski defekti i epileptogeneza: neurodegenerativne i neurometaboli~ke bolesti i epilepsije. Neurokutani sindromi u epileptogenezi. Epilepti~ki sindromi: Epilepsije s mioklonizmima, podjela i terapija, molekularna genetika EEG: maturacija i tipovi abnormalnosti EEG-a i njihova klini~ka primjena 2. Upala CNS-a:eksperi-mentalni modeli, molekularna dijagnostika, citokini, upalni medijatori, uloga komplementa u intratekalnom prostoru 2.Morfolo{ka i funkcionalna dijagnostika epileptogeneze:Magnetska rezonancija--morfolo{ke promjene kod hipoksi~no ishemi~ne encefalopatije u prematurusa. Poreme}aji migracije neurona i tumori mozga. Dinamika infarkta, hemoragije i upale u funkcionalnim sekvencijama MR. H+ MRS..3. Terapija: Mehanizmi djelovanja antiepileptika. Farmakogenetika antiepileptika.Vrijeme odràvanja


4

88

228. NEUROLO[KI POREME]AJI POKRETA



Sadràj predmetaPatofiziologija poreme}aja pokreta. Funkcionalna anatomija bazalnih ganglija. Neurokemijska organizacija bazalnih

ganlija. Objektivizacija poreme}aja pokreta: ocjenske ljestvice. Molekularne osnove i klini~ka slika poreme}aja bazalnih ganlgija: Parkinsonova bolest i parkinsonizam, korea, distonija, tremor, tikovi, mioklonus. Wilsonova bolest. Poreme}aji pokreta u djece. Bolesti motoneurona i neuromuskularne spojnice.Vrijeme odràvanja


3,5

229. KLINI^KA PSIHOFARMAKOLOGIJA

VoditeljProf. dr. sc. Miro Jakovljevi}


Sadràj predmetaZnanstveni pristup klini~kim psihofarmakolo{kim istraìvanjima. Objektivizacija psihi~kih poreme}aja i evaluacija

u~inkovitosti psihofarmaka: ocjenske ljestvice, biokemijski markeri, funkcionalno-slikovne (“neuroimaging”) metode (SPECT, PET, funkcionalni MRI). Psihofarmakologija kao zna~ajan pristup u istraìvanjima etiopatogeneze psihi~kih poreme}aja. Najnovija saznanja o psihoti~nim, afektivnim, anksioznim poreme}ajima, poreme}ajima osobnosti, demenci-jama. Pregled najva`nijih skupina psihofarmaka: antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici: problemi klasifikacije, molekularni mehanizmi djelovanja i klini~ki u~inci klasi~nih i najnovijih psihofarmaka: Principi racionalne primjene, nuspojave i sura-dljivost (“compliance”) bolesnika. Eti~ki aspekti farmakolo{kih istraìvanja na psihijatrijskim bolestima.Vrijeme odràvanja


4

230. KLINI^KA NEUROFARMAKOLOGIJA



Sadràj predmetaOsnove neurofarmakologije I-Farmakokinetika i farmakodinamika. Osnove neurofarmakologije II – Neurotransmitori

i njihovi receptori. Faze klini~kog ispitivanja lijekova i ‘dobra klini~ka praksa’. Stupnjevanje neurolo{kih poreme}aja: ocjenske ljestvice. Neurofarmakolo{ke specifi~nosti u trudno}i. Lijekovi i neuromuskularna spojnica. Imunosupresivi i neuromuskularne bolesti. Lije~enje degnerativnih bolesti ìv~anog sustava: demecija. Bolesti motoneurona. Metaboli~ke bolesti i deficitarni sindromi. Wilsonova bolest i ste~ena hepatocerebralna degeneracija. Lije~enje ekstrapiramidnih bolesti. Primjena botulinum toksina u neurologiji. Kroni~ne demijelinizacijske bolesti ìv~anog sustava. Bolni sindromi i glavobolja. Epilepsija – primjena antikonvulziva. Prevencija cerebrovaskularnih poreme}aja. Farmakologija poreme}aja sna (sindrom nemirnih nogu).

89

Vrijeme odràvanjaOùjak 2010.

Broj ECTS bodova5

231. ETIOLOGIJA I KLASIFIKACIJA PSIHOZA

VoditeljicaProf. dr. sc. Vera Folnegovi}-[malc


Sadràj predmetaNozolo{ki entitet: etiologija, dileme: Psihoza kao jedinstveni nozolo{ki entitet ili skupina psihoza? Preklapanje

etiolo{kih i precipitiraju}ih faktora: Od fenomenologije preko poreme}aja neurotransmitora do psihodinamike. Klasifikacijski i dijagnosti~ki algoritmi. Terapijske mogu}nosti i ex juvantibus dijagnostika. Morfolo{ke promjene kod psihoze ili nakon nje. Promjena patomorfoze-utjecaj kulture ili posljedica psihofarmaka. Prijedlozi izmjene klasifikacije: DSM IV i ICD X.Vrijeme odràvanja


3,5

232. SURADNA I KONZULTATIVNA PSIHIJATRIJA

VoditeljProf. dr. sc. Rudolf Gregurek


Sadràj predmetaPovijesne odrednice. Uloga psihijatra na nepsihijatrijskim odjelima. Odnos tjelesnog i organskog u nastanku bolesti.

Posebnosti psihopatolo{kih fenomena na organskim odjelima. Kardiolo{ki bolesnik. Umiru}i bolesnik. Bolesnik s AIDS-om. Posebnosti transplantacijskog lije~enja. Doìvljaj tijela i plasti~na i rekonstruktivna kirurgija. Hospicij i skrb za terminalnog bolesnika. Bolesno dijete. Psihijatrijske i psihoterapijske intervencije u organskoj medicini.Vrijeme odràvanja


5

233. MOLEKULARNA ENDOKRINOFARMAKOLOGIJA

VoditeljicaProf. dr. sc. Melita [alkovi}-Petri{i}


Sadràj predmetaTemeljne spoznaje molekularne biologije hormonskih receptora i op}e naznake strukturnih i funkcionalnih osnova

oligomerizacije hormonskih receptora. Molekularna biologija tiroidnih i retinoidnih receptora., te molekularni i klini~ki aspekti strukturnih i funkcionalnih poreme}aja retinoidnih receptora. Protutumorski u~inak retinoida. melatoninski recep-tori. Seminar o molekularnoj biologija estrogenskih i progesteronskih receptora, te molekularnim i farmakoterapijskim aspektima ekspresije estrogenskih i progesteronskih receptora u tumorskom tkivu. Molekularni mehanizmi djelovanja

90

glukokortikoida i mineralokortikoida. Klini~ki aspekti strukturnih i funkcionalnih poreme}aja klasi~nih steroidnih receptora – prikaz bolesnika. Molekularni mehanizam djelovanja D vitamina i paratiroidnog hormona i njihova primjena u lije~enju osteoporoze. molekularna biologija inzulinskog receptora i tirozin-kinazne aktivnosti. molekularni i klini~ki aspekti poreme}aja unutarstani~ne stanica-inzulinske signalizacije. Molekularni mehanizam regulacije gu{tera~e i aktivnosti oralnih hipoglikemika. Seminar o sulfonilureja-receptor//KATP kanalu i PPAR receptorima. Molekularna biologija i farma-kologija leptina i njegovih receptora.Vrijeme odràvanja


2,5

234. ENDOKRINI POREME]AJI NADBUBRE@NE @LIJEZDE

VoditeljProf. dr. sc. Mirko Kor{i}


Sadràj predmetaBiokemija i fiziologija: nomenklatura steroida, biosinteza steroida kore nadbubre`ne `lijezde (KN@), transport stero-

ida, metabolizam i izlu~ivanje steroida. Fiziologija glukokortikoida, mineralokortikoida i androgena. Laboratorijska eval-uacija funkcije KN@. Hipofunkcija KN@ – primarna i sekundarna insuficijencija KN@, hipoaldosteronizam, poliglandularni autoimuni sindromi. Hiperfunkcija KN@ – Cushingov sindrom, aldosteronizam i drugi sindromi suvi{ka mineralokortikoida, sindromi suvi{ka androgena. Defekti sinteze steroida KN@: -hidroksilaze, manjak enzima 21-hidroksilaze, poreme}aj aktivnosti 11 -hidroksisteroid dehidrogenaze, bolesti P450c17, lipidna kongenitalna 3 hiperplazija. Sindromi glukokor-tikoidne neosjetljivosti i glukokortikoidne preosjetljivosti. Feokromocitom i sli~ni tumori. Neoplazme koje zahva}aju vi{e endokrinih `lijezda.Vrijeme odràvanja


5

235. BOLESTI HIPOTALAMO-HIPOFIZNE ZAJEDNICE

VoditeljicaProf. dr. sc. Branka Vizner


Sadràj predmetaStruktura i funkcija hipotalamo-hipofizne osi; neurosekcija hipofiziotropne regije; hormoni adenohipofize. Bolesti

hipotalamusa i adenohipofize: op}i principi dijagnostike i terapije. Neuroimaging (CT, MRI i dr.) metode u dijagnostici i pra}enju bolesti hipotalamusa i hipofize. Patologija i imunohistokemija tumora hipofize. Ultrastrukturna gra|a adenoma hipofize. Sekrecija hipofiznih hormona u kulturi stanica adenoma hipofize. Kraniofaringeomi, drugi hipotalami~ki tumori i bolesti hipotalamusa. Hipofizni adenomi s hipersekcijom hormona (akromegalia M. Cushing, prolaktinomi i hiper-prolaktinemije, adenomi koji lu~e glikoproteine i njihove frakcije). Nefunkcionalni adenomi hipofize. Hipopituitarizam. Kirur{ka i radiokirur{ka terapija hipotalamo-hipofiznih tumora. Medikamentna i radiolo{ka terapija adenoma hipofize. Laboratorijske metode mjerenja hormona u krvi i urinu. Izvo|enje i interpretacija funkcionalnih testova. Aktivno sud-jelovanje na konziliju (“grand round”) Centra za klini~ku neuroendokrinologiju i bolesti hipofize.Vrijeme odràvanja


5

91

236. ZNANSTVENI PRISTUP U DIJABETOLOGIJI

VoditeljProf. dr. sc. @eljko Metelko


Sadràj predmetaZnanstvene teme u dijabetologiji, pristup epidemiologiji {e}erne bolesti ikomplikacija, pristup definiciji, etiologiji i

patofiziologiji i patogenezi {e}erne bolesti, pristup analizi klini~ke slike {e}erne bolesti, pristup provjeri osnovnih principa lije~enja {e}erne bolesti, principi priuvo|enju lije~enja {e}erne bolesti oralnim hipoglikemizantnim lijekovima, principi pri uvo|enju lije~enja inzulinom, analiza podataka akutnih komplikacija {e}erne bolesti, pristup u dijagnostici i lije~enju dijabeti~kih komplikacija na ìvcima, pristup u dijagnostici i lije~enju nefrolo{kih komplikacija, pristup u dijagnostici i lije~enju oftalmolo{kih komplikacija, pristup u dijagnostici i lije~enju angiolo{kih komplikacija, principi u dijagnostici i lije~enju dijabeti~ke gastroenteropatije, principi pri uvo|enju novih principa lije~enja {e}erne bolesti.Vrijeme odràvanja


3,5

237. EVALUACIJA SPECIFI^NOSTI ZDRAVSTVENE ZA[TITE BOLESNIKA SA [E]ERNOM BOLE[]U

VoditeljProf. dr. sc. Zdenko [krabalo


Sadràj predmetaHrvatski model zdravstvene za{tite bolesnika sa {e}ernom bole{}u. Implementacija “Hrvatskog modela” u svijetu.

Specifi~nosti organizacije zdravstvene za{tite bolesnika sa {e}ernom bole{}u u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Dijabetolo{ki tim. Organizacijska struktura za zemlje s oteànom prometnom komunikacijom.Vrijeme odràvanja


2

238. ZNANSTVENI PRISTUP HIPOGLIKEMI^KIM STANJIMA

VoditeljiProf. dr. sc. Tomislav âbrijan, prof. dr. sc. Vanja Zja~i}-Rotkvi}


Sadràj predmetaDiferencijalna dijagnoza hipoglikemije. Organski hiperinsulinizam. Molekularna endokrinologija-hipoglikemije.

Patogeneza tumorskih hipoglikemija. UZV dijagnostika bolesti gu{tera~e. Dijagnosti~ke punkcije. Laboratorijske metode pra}enja hormona. Funkcionalni testovi. Reaktivne hipoglikemije.Vrijeme odràvanja


2

92

239. ISTRA@IVANJA NOVIH PRISTUPA U DIJAGNOSTICI I LIJEÊNJU [E]ERNE BOLESTI

VoditeljProf. dr. sc. @eljko Metelko


Sadràj predmetaNovosti u analizi ~imbenika koji utje~u na regulaciju glikemije. Nove metode provo|enja redovite tjelovje`be.

Specifi~ni omjeri ugljikohidrata, bjelan~evina i masti u redovitoj prehrani. Nove tvari (beta citotropne i nebeta citotropne) u lije~enju bolesnika sa {e}ernom bole{}u. Novi inzulin, primjena inzulina u lije~enju bolesnika sa {e}ernom bole{}u. Transplantacija gu{tera~e, transplantacija Langerhansovih oto~i}a, beta stanica i genetskih promjena stanica u terapiji bolesnika sa {e}ernom bole{}u. Lije~enje lipid aferezom “HELP”.Vrijeme odràvanja


2

240. NOVIJE SPOZNAJE O PATOFIZIOLOGIJI I FARMAKOLOGIJI [E]ERNE BOLESTI

VoditeljProf. dr. sc. Nikica Car


Sadràj predmeta1. Zna~aj postprandijalne hiperglikemije za razvoj kroni~nih komplikacija u {e}ernoj bolesti; 2. Patofiziolo{ke zna~ajke

dislipidemije u {e}ernoj bolesti; 3. Uloga akutnog i kroni~nog oksidativnog stresa u {e}ernoj bolesti; 4. Etiopatogeneza i lije~enje proksimalne dijabeti~ke neuropatije; 5. Autonomni ìv~ani sustav i procjena mikrocirkulacije laser pletizmografi-jom. [e}erna bolest je kroni~na bolest od koje boluje u Hrvatskoj preko 150 tisu}a osoba, a u svijetu pribli`no 150 mil-iona. [e}erna bolest je, zbog akutnih i kroni~nih komplikacija, ne samo medicinski, ve} znanstveni i socio-ekonomski problem. Kroni~ne komplikacije u dijabeti~ara pove}avaju morbiditet i mortalitet te je izu~avanje etiopatogeneze kroni~nih komplikacija znanstveni izazov. Postprandijalna hiperglikemija, kao i mogu}a postprandijalna dislipidemija, ner-azdvojni su poreme}aji na putu do nastanka razli~itih kroni~nih komplikacija. Utvr|eno je da je oksidativni stres posljedica nazo~nog poreme}aja metabolizma ugljikohidrata te da sudjeluje u patofiziolo{kim mehanizmima nastanka kroni~nih komplikacija. Sa znanstvenog stajali{ta, izuzetno je zna~ajno izu~avanje uloge oksidativnog stresa u osoba oboljelih od {e}erne bolesti te razmatranja teorijskih i prakti~nih zaklju~aka, u primjeni razli~itih antioksidativnih sredstava u lije~enju akutnih ili kroni~nih komplikacija. Razmatraju}i etiopatogenezu nastanka {e}erne bolesti, neizostavno se moè govoriti i o autoimunim poreme}ajima koji joj doprinose. U razvoju nekih kroni~nih komplikacija, posebice proksimalnoj dijabeti~koj neuropatiji, mogu}e je da je autoimuni poreme}aj vode}i uzro~nik. Znanstvena istraìvanja u navedenom podru~ju, sa ciljem pobolj{anja lije~enja ili uvo|enja novih na~ina u lije~enju proksimalne dijabeti~ke neuropatije, su u tijeku i kroz doprinos vlastitih istraìvanja. [e}erna bolest se manifestira razli~itim promjenama na brojnim organskim sustavima. Zamije}eno je da zna~ajno o{te}uje mikrocirkulaciju, {to moè biti, dijelom, povezano i s autonomnom dijabeti~kom neuropatijom. U tijeku su istraìvanja promjena mikrocirkulacije u osoba oboljelih od {e}erne bolesti pomo}u laser pletizmografije, uz procjenu stupnja o{te}enosti simpati~ko parasimpati~ke inervacije.Vrijeme odràvanja


2,5

93

241. POREME]AJI HOMEOSTAZE KALCIJA I METABOLI^KE BOLESTI KOSTIJU

VoditeljicaProf. dr. sc. Miljenko Solter, prof.dr.sc. Mira Misjak


Sadràj predmetaMetabolizam kalcija, fosfora i magnezija, Hormonska regulacija homeostaze kalcija (parathormon, PTHrP, vitamin D,

kalcitonin). Hiperkalcemija: patogeneza, klini~ka slika, diferencijalna dijagnoza, lije~enje. Primarni, sekundarni, tercijarni hiperparatiroidizam. Hipokalcemija: patogeneza, klini~ka slika, diferencijalna dijagnoza, lije~enje. Hipoparatiroidizam, pseudohipoparatiroidizam. Metaboli~ke bolesti kostiju: osteoporoza, osteomalacija i rahitis, Pagetova bolest. Biokemijski markeri ko{tanog metabolizma. Denzitometrija i scintigrafija, transilijakalna biopsija i histomorfometrija kosti. Klini~ka i laboratorijska evaluacija mineralnog i ko{tanog metabolizma. Pregled lijekova.Vrijeme odràvanja


2,5

242. KO[TANI MORFOGENETSKI PROTEINI U REGENERACIJI KOSTI I HRSKAVICA

VoditeljiAkademik prof. dr. sc. Marko Pe}ina, prof. dr. sc. Slobodan Vuki~evi}


Sadràj predmetaBiokemijski sastav kosti. Sinteza i razgradnja komponenata izvanstani~nog matriksa. Enzimi u regulaciji metabo-

lizma ko{tanog tkiva. Hormonska regulacija ko{tanog metabolizma. Homeostaza kalcija. îmbenici rasta i citokini. Utjecaj ko{tane mo`dine na metabolizam kosti. Klini~ki i analiti~ki aspekti mjerenja ko{tanih biljega. Prokolagen-peptidi, osteokalcin, telopeptidi, piridinolin, deoksipiridinolin. Utjecaj ko{tanog matriksa i demi-neraliziranog ko{tanog matriksa na osteogenezu. Ko{tani morfogenetski proteini i hrskavi~ni morfogenetski proteini-otkri}e i klasifikacija. Ko{tani mor-fogenetski proteini kao regulatori morfogenetskih zbivanja tijekom embriogeneze. Utjecaj ko{tanih morfogenetskih proteina na proces enhondralne osifikacije, regeneracije skeleta i mogu}nost regeneracije zglobne hrskavice. Ko{tani morfogenetski proteini i njihovo zna~enje u nas-tanku, dijagnostici i mogu}em lije~enju ko{tanih metaboli~kih bolesti. Eksperimentalna i klini~ka iskustva u primjeni ko{tanih morfogenetskih proteina u regeneraciji skeleta (kost, hrskavica) i u ko{tanih metaboli~kih bolesti. Dijagnosti~ki i prognosti~ki biokemijski pokazatelji osteoporoze te metaboli~kih bolesti ko{tanog sustava. Klini~ka primjena ko{tanih morfogenetskih proteina u ortopediji-sada{njost i budu}nost.Vrijeme odràvanja


3,5

243. ZNAÊNJE POREME]AJA STANICA, INTEGRITETA I FUNKCIJE ORGANA U HITNIM STANJIMA

VoditeljProf. dr. sc. Vladimir Ga{parovi}


Sadràj predmetaKlini~ki pregled te zna~enje laboratorijskih testova u procjeni funkcije organa. Mogu}nosti i ograni~enja u mjer-

enju funkcije organa i organskih sustava. Neurolo{ki status i pretrage u procjeni ostatne funkcije CNS-a, EKG, EKG u

94

optere}enju, kontinuirani EKG, kontinuirano mjerenje krvnog tlaka, ultrazvuk srca u procjeni sr~ane funkcije, analiza plinova u krvi, spirometrija, tjelesna pletizmografija u procjeni respiratorne funkcije; klirens kreatinina, kvantitativna i kvali-tativna proteinurija, elektrolitski poreme}aji, koagulogam, elektroforeza, enzimski poreme}aji, ostali biokemijski testovi u procjeni funkcije stanice i organa. Mjesto i uloga kalcija u o{te}enju stanice. Mogu}nosti protektivnih mehanizama u prevenciji celularnog o{te}enja-model transplantiranog bubrega. Reverzibilno i ireverzibilno stani~no o{te}enje, zna~enje za funkciju organa. Odnos patogeneze i prilagodbenih mehanizama u razvitku disfunkcije organa i organizma. Zna~enje ostatne stani~ne funkcije za funkciju organa. Poreme}aji cirkulacije kao uzrok stani~nog o{te}enja, Poreme}aji respiracije kao uzrok stani~nog o{te}enja, Poreme}aji koagulacije kao uzrok stani~nog o{te}enja.Vrijeme odràvanja


5

244. PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA

VoditeljProf. dr. sc. Ivan Mal~i}


Sadràj predmetaZnanstvene dileme o etiopatogenezi sr~anih bolesti u djece (ste~ene sr~ane bolesti, priro|ene sr~ane gre{ke,

kardiomiopatije, miokarditis, plu}na hipertenzija). Dismorfologija; uloga genetike u nastanku sr~anih bolesti (multi-ple malformacije, aneuploidija, genomopatije, monogenske bolesti, heterogenske bolesti, asocijacije). Embriologija, morfolo{ka anatomija i segmentalna analiza priro|enih sr~anih gre{aka. Prenatalna dijagnostika i neonatolo{ko zbrin-javanje novoro|en~eta sa sr~anom bolesti. Duktus Botalli i njegova uloga u lije~enju sloènih priro|enih sr~anih gre{aka; lije~enje prostaglandinima i antiprostaglandinskim lijekovima. Kardiomiopatije: suvremeno razvrstavanje i nozolo{ki problemi. Kardiomiopatije kao posljedica metaboli~kih bolesti (Mitohondriopatije, posljedice nagomilavanja ili taloènja). Neuromuskularne bolesti i kardiomiopatije; novosti u dijagnostici i lije~enju. Miokarditis: eksperimentalni modeli u nastanku miokarditisa (imunodeficijencija, autoagresivnost), dijagram dijagnosti~kog toka u dijagnostici miokarditisa, biopsija miokarda (Dallas kriteriji, imunohistologija, imunohistokemija, molekularna genetika – FISH, PCR), elektronska mikroskopija), nova strategija lije~enja. Uloga apoptoze u nastanku sr~anih bolesti u djece. Elektrofiziolo{ki pristup sr~anim aritmijama u djece. Molekularna osnova dijagnostike i lije~enja sr~anih aritmija. Plu}na hipertenzija.Vrijeme odràvanja


3,5

245. LABORATORIJSKA ISTRA@IVANJA BOLESTI JETRE

VoditeljicaProf. dr. sc. Elizabeta Topi}


Sadràj predmetaFibroza jetara. Patobiokemija fibrogeneze. Slobodni radikali, njihov utjecaj na fibrogenezu. Biokemijski biljezi

antioksidativnog statusa organizma. îmbenici rasta, proliferacija hepatocita. Specifi~ni ~imbenik rasta hepatocita (HGF) i njegov receptor. Proteinska razina odre|ivanja hepatocitnog ~imbenika rasta. Molekularna razina; gen za HGF, gen za HGF-receptor. Genetski polimorfizam HGF-a. Dijagnostika ure|enih i ste~enih bolesti jetara na molekularnoj razini. Laboratorijska dijagnostika primarnih i sekundarnih autoimunih bolesti jetre te toksi~nih bolesti jetre. Alkoholna bolest jetara, CD-transferin, endotelin. Proteini akutne faze. Dijagnosti~ko zna~enje indikatora upalnih promjena kao i

95

mogu}nosti njihovog mjerenja. Farmakogenetika-polimorfizam gena enzima odgovornih za metabolizam lijeka i kseno-biotika.Vrijeme odràvanja


2,5

246. BIOKEMIJSKI POKAZATELJI ALKOHOLIZMA I DRUGIH OVISNOSTI

VoditeljicaProf. dr. sc. Elizabeta Topi}


Sadràj predmetaNove spoznaje povezane s metabolizmom alkohola, patobiokemijskim u~incima alkohola. Novi biokemijski pokaza-

telji alkoholne ovisnosti i droga. Medicinsko laboratorijski dijagnosti~ki postupak; analiti~ka preciznost i to~nost, klini~ka korisnost. Polimorfizam alkohol dehidrogenaze. Metode odre|ivanja polimorfizma. Izoenzimi aldehid dehidrogenaze. Metode odre|ivanja izoenzima. Sustav citokrom P-450 i katalaze. Alkohol, oksidativni stres, fibrogeneza. Materijali za analizu i njihove osobine. Patobiokemijski u~inci droga. Odabir uzorka i vremena uzorkovanja u analizi droga. Kvalitativne i kvantitativne analiti~ke metode za dokazivanje droga. Testovi prosijavanja. Referentni intervali, predanaliti~ki u~inci, metodolo{ke i fiziolo{ke varijacije.Vrijeme odràvanja


3,5

247. FIZIOLOGIJA I BIOKEMIJA UTERUSA U TRUDNO]I I PORODU

VoditeljicaProf. dr. sc. Marina Ivani{evi}


Sadràj predmetaReceptori i gravidni uterus. Regulacija uterine cirkulacije. Stani~na regulacija miometralne kontraktilnosti i osnove

tokoliti~ke terapije. Biokemijska osnova sazrijevanja cerviksa. Endokrina regulacija cervikalnih funkcija tijekom trudno}e i poroda. Farmakolo{ki aspekti inhibicije i stimulacije kontrakcija uterusa. Prijevremeno prsnu}e plodovih ovoja.Vrijeme odràvanja


3

248. NUTRITIVNA I RESPIRACIJSKA FUNKCIJA POSTELJICE, RAST FETUSA I FETALNA ENDOKRINOLOGIJA

VoditeljProf. dr. sc. Josip \elmi{


Sadràj predmetaOp}e i specifi~ne kompetencije koje se stje~u po zavr{etku ovog kolegija na Doktorskom studiju Medicinskog

fakulteta u Zagrebu jest potpuno znanje iz kori{tenja metoda odre|ivanja slobodnih masnih kiselina u placenti,

96

endokrinolo{kih parametra u fetusu, procjeni metabolizma fetusa kao i klini~ke metode procjene stanja fetusa tijekom trudno}e primjenom moderne tehnologije doplerskih mjerenja protoka krvi kroz majku, placentu i fetus. Polaznik stje~e iscrpna znanja rasta, razvoja i funkcije placente koja lako primjenjuje u izradi vlastitih znanstvenih radova. Polaznik }e biti sposoban ocijenti sve radove iz navedenog podru~ja i odrediti se kriti~ki prema njima.Vrijeme odràvanja


2,5

249. VI[EPLODNA TRUDNO]A

VoditeljProf. dr. sc. Ivan Kuva~i}


Sadràj predmetaPosebnosri vi{eplodne trudno}e. Funkcija i patolo{ka anatomija posteljice u vi{eplodnoj trudno}i. Ultrazvuk u

vi{eplodnoj trudno}i. Vo|enje vi{eplodne trudno}e. Vi{eplodna Dugoro~ni ishod djece-trudno}a-problem metoda pot-pomognute oplodnje vi{eplodnih trudno}a.Vrijeme odràvanja


3

250. MAJÎNSKA I FETALNA CIRKULACIJA

VoditeljProf. dr. sc. Asim Kurjak


Sadràj predmetaRazvoj cirkulacije. Usporedba embriolo{kih nalaza s color Dopplerom u ranoj trudno}i. Klini~ki i ultrazvu~ni nalazi u

drugom i tre}em tromjese~ju. Cirkulatorne promjene i Dopplerski nalazi u poro|aju. Histolo{ki nalazi u posteljici.Vrijeme odràvanja


2,5

251. OTKRIVANJE FETALNE HIPOKSIJE

VoditeljicaProf. dr. sc. Vi{nja Milkovi} Latin


Sadràj predmetaRazvoj fetalnog mozga, Patofiziolo{ke promjene kod hipoksije fetusa, Metode otkrivanja fetalne hipoksije (CTG,

biofizi~ki profil, doplerska mjerenja, kordocenteza). Cirkulatorne promjene kod hipoksije vidljive na nalazima obojenog Dopplera. Fetalna pulsna oksimetrija i elektrokardiografija u poro|aju. Usporedba antenatalnih dijagnosti~kih nalaza i histolo{kih promjena posteljice. Temeljne postavke o uzrocima, otkrivanju i lije~enju hipoksije novoro|en~eta.Vrijeme odràvanja

Velja~a 2010.

97

Broj ECTS bodova3

252. ULTRAZVUK I GINEKOLO[KI TUMORI

VoditeljProf. dr. sc. Asim Kurjak


Sadràj predmetaEpidemiologija ginekolo{kih tumora u Hrvatskoj. Neovaskularizacija i angiogeneza-uvjeti tumorskog rasta. Benigne

i maligne promjene endometrija-uloga transvaginalnog color Dopplera. Benigni i maligni tumori jajnika. Mogu}nosti “screeninga” karcinoma endometrija i ovarija primjenom transvaginalnog color Dopplera. Bodovanje nalaza transvaginal-nog color Dopplera. Usporedba patohistolo{kih i ultrazvu~nih nalaza. Molekularna genetika kod ginekolo{kih tumora.Vrijeme odràvanja


3

253. DIJABETES I TRUDNO]A

VoditeljProf. dr. sc. Josip \elmi{


Sadràj predmetaKlasifikacija dijabetesa u trudno}i. Metaboli~ke promjene u normalnoj i dijabeti~koj trudno}i. Rast i razvoj fetusa.

Gestacijski dijabetes. Lije~enje i kontrola trudnica dijabeti~arki. Ultrazvuk u trudnica dijabeti~arki. Komplikacije dijabeti~ke trudno}e. Vo|enje poroda u dijabeti~kih trudnica. Novoro|en~e dijabeti~ke trudnice. Postpartalna skrb dijabeti~arki.Vrijeme odràvanja


3

254. PERINATALNO DOBA NEURORIZI^NOG DJETETA

VoditeljicaProf. dr. sc. Snjeàna [krablin-Ku~i}


Sadràj predmetaîmbenici poreme}aja razvoja i funkcije S@S. Antenatalna dijagnostika anomalija sredi{njeg ìv~anog sustava. Utjecaj

poreme}aja perinatalnog radoblja na neurolo{ki razvoj djeteta. Rana neonatalna skrb neurorizi~nog djeteta. Dugoro~ni neurorazvojni ishod neurorizi~nog djeteta. Neurokirur{ko lije~enje djece s poreme}ajima sredi{njeg ìv~anog sustava. Perinatalno o{te}enje i razvojne anomalije mozga u novoro|en~eta- prikaz UZ i MR-.Vrijeme odràvanja


3

98

255. PROCJENA KOGNITIVNIH, KOMUNIKACIJSKIH I JEZI^NIH SPOSOBNOSTI U DJECE

VoditeljicaProf. dr. sc. Marta Ljube{i}


Sadràj predmetaU ovom kolegiju dati }e se metodolo{ki i teoretski osvrt na longitudinalne studije kojima se prati razvoj komunikacije,

jezika i spoznaje u djece. Demonstrirati i diskutirati }e se slijede}i klini~ki postupci: (a) Video pra}enje i analiza (INTERACT) predjezi~ne i rane jezi~ne komunikacije, (b) Studija ranog kognitivnog razvoja: test A-B odgovora, Bayley ljestvica razvoja djeteta tijekom prve dvije godine ìvota, (c) Procjena fonolo{kih, leksi~kih i morfo-sintakti~kih, te pragmati~kih aspekata jezi~nog razvoja, (d) Analiza kognitivnog profila (WISC, ROCFT) kod adolescenata.Vrijeme odràvanja


1

256. OPSTRUKCIJE URINARNOG SUSTAVA U DJECE



Sadràj predmetaUvod. Patofiziologija akutne i kroni~ne opstrukcije urinarnog sustava u djece. Opstrukcije pijeloureteri~nog spoja

supravezikularne i infravezikularne opstrukcije. Radiolo{ka i ultrazvu~na dijagnostika. Radioizotopna dijagnostika. Algoritmi neonatalne dijagnostike i lije~enja. Funkcionalna dijagnostika opstrukcije donjeg mokra}nog sustava. Urolitijaza dje~je dobi. Endoskopski dijagnosti~ko-terapijski postupci. Laparoskopska kirurgija opstrukcije urinarnog sustava. Kirur{ko lije~enje. Anesteziolo{ki problemi i postupci.Vrijeme odràvanja


5

257. SUVREMENI PRISTUP MEHANI^KOJ RESPIRACIJSKOJ POTPORI

VoditeljicaProf. dr. sc. Vi{nja Majeri}-Kogler


Sadràj predmetaIzmjena plinova u akutnoj respiracijskoj insuficijenciji. Mogu}nosti mjerenja i tuma}enje poreme}aja plu}ne

mehanike u akutnoj respiracijskoj insuficijenciji.Patofiziolo{ki u~inci konvencionalnih i po{tednih modaliteta respiracijske potpore na kardiovaskularni sustav. Ozljeda plu}a uzrokovana mehani~kom respiracijskom potporom. Volu i baro trauma. U~inak mehani~kih sila - najvi{eg tlaka u di{nim putovima, srednjeg tlaka u di{nim putovima i pozitivnog tlaka na kraju izdisaja na integritet alveokapilarne membrane. Krivulja tlak/volumen u akutnoj plu}noj ozljedi. Suvremene mogu}nosti radiolo{ke dijagnostike u akutnoj plu}noj ozljedi.Zna~aj oksidansa, citokina i polimorfonuklearnih leukocita u patogenezi upalnog odgovora izazvanog mehani~kom respiracijskom potporom. Biolo{ki markeri u ARDSu. Toksi~ni u~inak kisika na plu}ni parenhim, za{titni mehanizmi, novi terapijski pristup. Protuupalna strategija lije~enja u akutnoj plu}noj ozljedi. « Open lung management» postupak otvaranja i propuhivanja alveola u atelektazi. Alternativni modaliteti ventilacije.

99

Farmakolo{ki pristup lije~enju hipoksije u akutnoj plu}noj ozljedi. Metaanaliza klini~kih studija o primjeni po{tednih strategija mehani~ke respiracijske potpore posljednjih pet godina. Preporuka suvremenog protokola mehani~ke respiraci-jske potpore u akutnoj plu}noj ozljedi.Vrijeme odràvanja


2,5

258. ANESTEZIJA KARDIJALNOG BOLESNIKA U OP]OJ KIRURGIJI

VoditeljProf. dr. sc. Ino Husedìnovi}


Sadràj predmetaNeurobiologija boli, Neurotransmiteri u subkortikalnim somatosenzori~kim putovima, Molekularni mehanizmi

lokalnih anestetika u blokadi impulsa, Molekularna biologija opioidnih receptora, Farmakologija opioidnih analgetika, Nociceptivni putovi i djelovanje intratekalnih analgetika u dorzalnim korjenovima spinalne mo`dine, Fiziologija spinalne anestezije, Hipotenzija u centralnom bloku, Regionalna anestezija u kardijalnog bolesnika da ili ne; Stres i funkcija imunosnog sustava: klini~ke implikacije, Opijati i imuni sustav, Integrirani pristup regionalne anestezije i lije~enja boli. Seminari: Indikacije za regionalnu anesteziju: 1.klini~ka anestezija u traumatologiji, ortopediji , urologiji, ginekologiji, te dugotrajnoj abdominalnoj kirurgiji sa kontinuiranom epiduralnom ili spinalnom anestezijom, 2. u obstetriciji, 3. za poslijeoperacijsku analgeziju, 4. za terapiju boli. Centralna i perineuralna kateter tehnika u lije~enju poslijeoperacijske akutne boli, Lije~enje kroni~ne boli metodama regionalne analgezije, Indikacija i kontraindikacije za individualnu uporabu PCA crpke u lije~enju akutne poslijeoperacijske i kroni~ne boli, Regionalna anestezija i analgezija u ambulantnih boles-nika i djece. Komplikacije i kontraidikacije regionalne anestezije i analgezije, Etika u anesteziji i lije~enju boli. Vje{tine:: Nervni blokovi u kirurgiji, dijagnostici, prognostici i terapiji boli. Epiduralni blok sa ili bez katetera, Subarahnoidalni blok, Kontinuirana spinalna anestezija, Kombinirana spinalna-epiduralna tehnika, Intratekalna injekcija opioida za poslijeop-eracijsku bol, Intravenska analgezija s lokalnim anestetikom, Blokada pleksusa i perifernih ìvaca na donjim i gornjim ekstremitetima, Cervikalni pleksus blok, Interpleuralna analgezija, Blok somatskih ganglija. Nervni blokovi i kroni~na bol. Multimodalni pristup u lije~enju kroni~ne boli : 1. analiza uzroka boli; 2.korektna dijagnoza i postavljena indikacija ; 3. ocjena stanja kroni~nosti boli; 4. odabir bolesnika.Vrijeme odràvanja


5

259. REGIONALNA ANESTEZIJA U LIJEÊNJU BOLI

VoditeljicaProf. dr. sc. Kata [aki}


Sadràj predmetaPredavanja: Neurobiologija boli, Neurotransmiteri u subkortikalnim somatosenzori~kim putovima, Molekularni

mehanizmi lokalnih anestetika u blokadi impulsa, Molekularna biologija opioidnih receptora, Farmakologija opioidnih analgetika, Nociceptivni putovi i djelovanje intratekalnih analgetika u dorzalnim korjenovima spinalne mo`dine, Fiziologija spinalne anestezije, Hipotenzija u centralnom bloku, Regionalna anestezija u kardijalnog bolesnika da ili ne; Stres i funk-cija imunosnog sustava: klini~ke implikacije, Opijati i imuni sustav, Integrirani pristup regionalne anestezije i lije~enja boli. Seminari: Klini~ka primjena lokalnih anestetika i analgetika, Centralna i perineuralna kateter tehnika u lije~enju

100

poslijeoperacijske akutne boli, Lije~enje kroni~ne boli metodama regionalne analgezije, Indikacija i kontraindikacije za individualnu uporabu PCA crpke u lije~enju akutne poslijeoperacijske i kroni~ne boli, Regionalna anestezija i analgezija u ambulantnih bolesnika i djece (kaudalni blok), Cervikalni pleksus blok, Interpleuralna analgezija, Pleksus celiakus blok, lumbalni simpati~ki blok, Komplikacije i kontraidikacije regionalne anestezije i analgezije, Etika u anesteziji i lije~enju boli. Vje`be: Epiduralni blok sa ili bez katetera, Subarahnoidalni blok, Kontinuirana spinalna anestezija, Kombinirana spinalna-epiduralna tehnika, Intratekalna injekcija opioida za poslijeoperacijsku bol, Intravenska analgezija s lokalnim anestetikom, Blokada pleksusa i perifernih ìvaca na donjim i gornjim ekstremitetima, interpleuralna analgezija, Blokada somatskih ganglija.Vrijeme odràvanja


3,5

260. KLINI^KI I BAZI^KI ASPEKTI HEMODINAMSKOG PRA]ENJA U ANESTEZIJI

VoditeljiProf. dr. sc. Zdenko Kova~, prof. dr. sc. Ino Husedìnovi}


Sadràj predmetaIntegralna stani~na reakcija na promjene hemodinamskih prilika u tkivu; •etiopatogenetska uloga energijskih

poreme}aja u hemodinamici; •patofiziologija krvoto~nog uru{aja; •patofiziologija vi{esustavnog zatajenja organa (SIRS, MOFS, MODS); •dekompenzacija hemodinamike; hemodinamsko pra}enje-arterijskog tlaka, plu}nog arterijskog tlaka, minutnog volumena srca, koronarnog protoka te hepatomezenterijalnog protoka; •analiza, interpretacija i pote{ko}e hemodinamskog pra}enja; •tuma~enje minutnog volumena srca-alternativne tehnike mjerenja minutnog volumena; •medijatori protoka; •u~inak anestetika na hemodinamiku; •u~inak anestetika na inotropno stanje miokarda; •regulacija krvnog tlaka-uloga endotelina, vazopresina i angiotenzina; •detekcija ishemije miokarda u perioperacijskom razdoblju primjenom EKG-a; •transezofagijski Doppler-pra}enje globalne funkcije miokarda u anesteziji; •hemodinamske promjene tijekom primjene medikamentne i mehani~ke potpore; •ishemijsko-reperfuzijsko o{te}enje miokarda i u~inak anestetika na reperfuzijsko o{te}enje; koncept prekondicioniranja; •anesteticima uvjetovano prekondicioniranje; •polaznicima }e se unaprijed dostaviti recentna literatura o kojoj }e biti rije~i na seminarima/journal club-u.Vrijeme odràvanja


4

261. DISMORFOLOGIJA I LIJEÊNJE PRIRO\ENIH MALFORMACIJA

VoditeljProf. dr. sc. Stipe Batinica


Sadràj predmetaRazvojna biologija i embriologija malformacija. Prirodni tijek bolesti i patofiziologija priro|enih malformacija

respiracijskog sustava, probavnog sustava, urogenitalnog sustava i embrionalnih tumora. Prenatalna dijagnostika mal-formacija i pra}enje razvoja ploda i trudno}e. Postnatalno kirur{ko lije~enje. Intenzivno lije~enje i njega malformirane novoro|en~adi. Invazivna fetalna terapija: sada{nje stanje i budu}nost. Rezultati lije~enja, prognoza i procjena kakvo}e postupaka. Pokusni fetalni modeli u istraìvanju priro|enih malformacija.Vrijeme odràvanja

Travanj 2010.

101

Broj ECTS bodova3

262. AKUTNA ISHEMIJA U VASKULARNOJ KIRURGIJI

VoditeljicaProf. dr. sc. Ivana Tonkovi}


Sadràj predmetaPatofiziologlja akutne ishemije i reperfuzije, anaerobni metabolizam stanice, biokemijske promjene, razvoj reper-

fuzijske ozljede, u~inci slobodnih radikala, postupci, kojima se poku{ava smanjiti obim reperfuzijske ozljede, problemi prena{anja rezultata studija in vitro i studija na animalnim modelima u klini~ku praksu. Reperfuzija u kirurgiji sindroma mi{i}nih odjeljaka (SMO): anatomska predispozicija, etiologija, patofiziologija, lokalne i sistemske promjene u bolesnika, dijagnoza, SMO: medikamentozno i kirur{ko lije~enje. Suvremeni pristup lije~enja akutne ishemije: osnove TransAtlantic Inter-Society Consensus, ozljeda arterije, ishemijsko-reperfuzijske ozljede udruène s politraumom, angiokirur{ki problemi ozljeda arterija. Problem kasnih posljedica ozljeda arterija, arterio-venske fistule, aneurizme, pseudoaneurizme, klini~ka slika, dijagnoza, angiokirur{ko lije~enje i specifi~ni problemi. Novi pristup kirur{kom lije~enju embolije, embolektomija kateterom po Fogarthy-u, modifikacije modernih endovaskularnih katetera, problem morbiditeta i mortaliteta bolesnika. Nova saznanja o akutnoj arterijskoj trombozi i konzervativno lije~enje-fibrinoliza: fiziologija endotela, patofiziologija ater-osklerotskog procesa, klini~ki stupnjevi i mehanizam okluzije arterije, fibrinolitiza. Akutna tromboza dubokih vena: uloga sustava koagulacije, teorije po~etka venske tromboze, fiziol{ki inhibitori koagulacije, pulmonalna embolija, konzervativno lije~enje. Suvremena indikacija za kirur{ko lije~enje duboke venske tromboze i plu}ne embolije, klini~ka slika i dijagnoza, indikacije i vrste angiokirur{kog i endovaskularnog lije~enja. Znanstveni pristup rje{avanju anesteziolo{kih problema u kirur{kih bolesnika s akutnom ishemijom: udruène bolesti i dob, upalni i vazoaktivni ~imbenici i njihov utjecaj na sis-temne promjene, priprema bolesnika i izbor anestezije, poslijeopreacijski tijek i komplikacije. Problem infekcije u akutnoj ishemiji: slabljenje mehanizma prirodnih barijera koè i sluznice prema mokroorganizmima, koji ~ine normalnu floru koè, odnosno koloniziranih sluznica, specifi~nost hitne angiokirur{ke tehnike smanjuje i ugroàva asepti~nu operacijsku tehniku, pove}ana mogu}nost postoperativnih infekcija.Vrijeme odràvanja

Oùjak/travanj 2010.Broj ECTS bodova

3

263. PRIMJENA DOPLERSKOG ULTRAZVUKA U ZNANSTVENIM ISTRA@IVANJIMA I DIJAGNOSTICI BOLESTI ABDOMINALNIH I PERIFERNIH KRVNIH @ILA

VoditeljProf. dr. sc. Boris Brklja~i}


Sadràj predmetaUpoznavanje s fizikalnim osnovama hemodinamike i doplerske ultrazvu~ne analize protoka u abdominalnim i perif-

ernim krvnim ìlama. Spektralna frekvencijska analiza, kvantifikacija doplerskih spektara. Primjena doplera u znanstvenim istraìvanjima; eksperimentalni modeli u procjeni utjecaja rastezljivosti ìle i perifernog otpora na morfologiju doplerskih spektara; klini~ke implikacije navedenih istraìvanja u dijagnostici na modelu stenoze renalne arterije. Karakteristike normalnih i patolo{kih doplerskih arterijskih i venskih spektara u razli~itim abdominalnim i perifernim krvnim ìlama. Eksperimentalni modeli na ìvotinjama u istraìvanjima primjene doplera u dijagnostici akutne opstrukcije kanalnog sus-tava bubrega; znanstveni pristup analizi doplerskih spektara kod unilateralne opstrukcije urotrakta, uz pregled razli~itih istraìvanja. Pregled znanstvenih istraìvanja na podru~ju primjene intravenskih uzv kontrastnih sredstava u dijagnostici

102

promjena na abdominalnim i perifernim krvnim ìlama, uz kori{tenje kontrast-specifi~nih software (harmoni~ko oslika-vanje, pulse-inversion recovery, itd). Znanstveni pristup primjeni doplera u razlikovanju benignih i malignih tumora: Folkmannova teorija angioneogeneze i dopler – pregled znanstvenih istraìvanja i kontroverznih rezultata u literaturi o to~nosti doplera u dijagnostici tumora bubrega, jetre, ovarija i dojke. Znanstveno-istraìva~ki pristup u procjeni uloge doplera u dijagnosti promjena na perifernim arterijama i venama, te arterijama vrata i glave; analiza ~imbenika i izbor statisti~kih metoda koji utje~u na razli~ite klini~ke rezultate na primjeru stupnjevanja stenoze unutarnje karotidne arterije. Specifi~nosti doplerske dijagnostike u dje~joj dobi. îmbenici koji utje~u na dijagnostiku vezikouretralnog refluksa doplerom.Vrijeme odràvanja


3,5

264. KIRUR[KO LIJEÊNJE KARCINOMA @ELUCA



Sadràj predmetaKarcinom èluca drugi je po u~estalosti karcinm probavnog sustava i jedan od naj~e{}ih karcinoma uop}e. Kirur{ko

lije~enje predstavlja jedini oblik lije~enj koji potencijalno omogu}uje izlje~enje. Tijekom nastave iz ovog poslijediplom-skog predmeta, studenti }e sa znanstvenog i stru~nog aspekta, spoznajama iz predavanja, seminara i vje`bi uz pomo} nastavnika definirati probleme vezane uz dijagnostiku i kirur{ko lije~enje karcinoma èluca. Na predavanjima }e se prvenstveno produbiti znanja iz anatomije, patologije i patofiziologije probavnog sustava te epidemiologije karcinoma èluca, uz upoznavanje s najnovijim spoznajama o metodama rane dijagnostike i kirur{kog lije~enja. Seminarska nastava biti }e prvenstveno usmjerena na rje{avanje problema. Kori{tenjem znanja ste~enih tijekom predavanja te iz predloène literarture, studenti }e analizirati indikacije i metode kirur{kog lije~enja karcinoma èluca. Obzirom da je ve} skoro ~itavo stolje}e poznato da se kirur{ko lije~enje zlo}udnih bolesti prventsveno osniva na kirurgiji limfnih puteva, posebno }e se kroz problemske seminare i vje`be obraditi pitanje radikalnih resekcija i opsega adekvatne limfadenektomije. Studenti }e se upoznati s metodama prikaza puteva {irenja limfne drenaè karcinoma èluca i analizom sentinel limfnih ~vorova. Posebno }e se analizirati definiranje pojedinih epidemiolo{kih, klini~kih i patohistolo{kih karakteristika karcinoma èluca kao odrednica u izboru metode lije~enja, opsegu limfadenektomije te postoperacijskom pra}enju bolesnika s karcinomom èluca. Tijekom predavanja i vje`bi studenti }e se upoznati s metodama rekonstrukcije probavnog sustava nakon resek-cije èluca i patofiziolo{kim svojstvima pojedinih metoda rekonstrukcije vezanih uz sekrecijsku i apsorpcijsku funkciju preostalog dijela probavnog sustava te mehanizmime cijeljenja. U prakti~nom dijelu nastave, studenti }e se upoznati s najnovijim metodama dijagnostike i kirur{kog lije~enja karcinoma èluca. U ovom dijelu nastave, teì{te }e biti na prikazima kirur{kih tehnika resekcije èluca i pojedinim indikacijama, metodama rekonstrukcije probavnog sustava te na analizi metoda intraoperacijske analize puteva {irenja limfne drenaè ovisno o lokalizaciji primarnog tumora i detekciji sentinel limfnih ~vorova.Vrijeme odràvanja


5

265. KIRUR[KO LIJEÊNJE BOLESTI GU[TERAÊ



103

Sadràj predmetaTijekom nastave studenti }e sa znanstvenog i stru~nog aspekta, spoznajama iz predavanja, seminara i vje`bi uz

pomo} nastavnika definirati probleme vezane uz dijagnostiku i kirur{ko lije~enje bolesti gu{tera~e. Na predavanjima }e se prvenstveno produbiti znanja iz anatomije, patologije i patofiziologije probavnog sustava te epidemiologije akutnog i kroni~nog pankreatitisa i karcinoma gu{tera~e, uz upoznavanje s najnovijim spoznajama o metodama rane dijagnostike i kirur{kog lije~enja. Seminarska nastava biti }e prvenstveno usmjerena na rje{avanje problema, tipa “Journal club”. Analizirati }e se indikacije i metode kirur{kog lije~enja bolesti gu{tera~e. Posebno }e se kroz problemske seminare i vje`be obraditi pitanje radikalnih resekcija i opsega adekvatne limfadenektomije. Zna~ajan dio nastave posvetiti }e se modernim aspektima transplantacijske kirurgije gu{tera~e s naglaskom na imunolo{ke i tehni~ke probleme. Analizirati }e se definiranje pojedinih epidemiolo{kih, klini~kih i patohistolo{kih karakteristika karcinoma gu{tera~e kao odrednica u lije~enja, opsegu limfadenektomije te postoperacijskom pra}enju bolesnika s karcinomom gu{tera~e. Tako|er }e se dati poseban naglasak na dijagnostiku i kirur{ko lije~enje endokrinih tumora gu{tera~e. Tijekom predavanja i vje`bi studenti }e se upoznati s metodama rekonstrukcije probavnog sustava nakon operacija gu{tera~e i patofiziolo{kim svojstvima pojedinih metoda rekonstrukcije vezanih uz egzokrinu i endokrinu sekreciju preostalog dijela gu{tera~e te mehanizme cijeljenja. U prakti~nom dijelu nastave, studenti }e se upoznati s najnovijim metodama dijagnostike i kirur{kog lije~enja akutnih i kroni~nih pankreatitisa i karcinoma gu{tera~e. U ovom dijelu nastave, teì{te }e biti na prikazima kirur{kih tehnika resekcije pankreasa i pojedinim indikacijama i metodama rekonstrukcije probavnog sustava. Zavr{ni seminar bit }e organiziran u obliku “journal club-a” iz transplantacijske i onkolo{ke kirurgije gu{tera~e.Vrijeme odràvanja

Travanj/svibanj 2010. Broj ECTS bodova

5

266. KIRURGIJA DOJKE

VoditeljiDoc. dr. sc. Sanda Stanec, prof. dr. sc. Zdenko Stanec


Sadràj predmetaPredavanja: 1. Anatomija i fiziologija dojke; 2. Povijest kirurgije dojke i kirur{ko lije~enje anomalija, upalnih bolesti i

benignih promjena dojke; 3. Karcinom dojke-epidemiologija i slikovne metode dijagnostike; 4. Karcinom dojke-citodijag-nostika; 5. Karcinom dojke – patohistolo{ki tipovi prekanceroza, karcinoma in situ i invazivnog karcinoma, prognosti~ki faktori i novosti u TNM klasifikaciji 2003. god.; 6. Radikalni kirur{ki zahvati u lije~enju karcinoma dojke; 7. Po{tedni kirur{ki zahvati kod bolesnica sa karcinomom dojke; 8. Postupci rekonstrukcije dojke; 9. Va`nost biopsije sentinel ~vora u kirur{kom lije~enju karcinoma dojke; 10. Karcinom dojke –novosti u adjuvantnom lije~enju; 11. Estetska kirurgija dojke-silasti~ni implantati i postupak augmentacijske mamoplastike; 12. Estetska kirurgija dojki-mastopeksija i redukcijska mamoplastika (*/u okviru svih kirur{kih predavanja biti }e video prezentacije razli~itih kirur{kih tehnika/). Seminari: 1. Usporedba razli~itih kirur{kih postupaka korekcije asimetrije dojki; 2. Fibroadenomi – novi stavovi u lije~enju i pra}enju; 3. Fibrocisti~ne promjene-indikacije za kirur{ko lije~enje; 4. Pagetova bolest; 5. Elektivna disekcija limfnih ~vorova kod karcinoma dojke danas – da ili ne ?; 6. Pojava lokalnih recidiva nakon po{tednih operacija karcinoma dojke; 7. Usporedba rekonstrukcije dojke DIEP re`njem i TRAM-om; 8. Usporedba razli~itih kirur{kih pristupa kod augmentacijske mamoplas-tike; 9. Vertikalna mamoplastika-prednosti i nedostaci; 10. Zavr{ni seminar: rasprava i kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”). Vje`be: asistencije na 8 operacijkih zahvata: MRM, kvadrantektomija i lim-fadenektomija aksile, biopsija sentinel ~vora, rekonstrukcija dojke silasti~kim implantatom, rekonstrukcija dojke lokalnim re`njom, rekonstrukcija dojke mikrovaskularnim re`njom, dvije estetske operacije (augmentacijska, redukcijska mamo-plastika ili mastopeksija).Vrijeme odràvanja


104

Broj ECTS bodova5

267. NOVI TRENDOVI U PLASTI^NOJ I REKONSTRUKTIVNOJ KIRURGIJI GLAVE I VRATA

VoditeljProf. dr. sc. Vedran Ugle{i}


Sadràj predmetaKirur{ka anatomija glave i vrata. Patofiziologija koè lica i vrata. Definicija re`njeva. Podjela re`njeva po cirkulaciji.

Principi i specifi~nosti rekonstrukcije glave i vrata. Rekonstrukcija defekta koè na glavi i vratu lokalnim re`njevima. Anatomija, tehnika odizanja naj~e{}ih miokutanih re`njeva i indikacije za njihovu upotreba u rekonstrukciji glave i vrata. Anatomija, tehnika odizanja i indikacije naj~e{}e kori{tenih mikrovaskularnih re`njeva u rekonstrukciji glave i vrata. Specifi~nosti i naj~e{}e metode rekonstrukcije estetskih podjedinica lica. Principi rekonstrukcije intraoralnih defekata. Indikacije sa kori{tenje lokalnih, miokutanih i mikrovaskularnih re`njeva u intraoralnoj rekonstrukciji. Ko{tana rekonstruk-cija kostiju lubanje, srednjeg lica i donje ~eljusti. Principi lije~enja rascjepa usnice i nepca. Osnove estetske kirurgije glave i vrata.Vrijeme odràvanja


5

268. KIRURGIJA [AKE

VoditeljDr. sc. Rado @ic


Sadràj predmetaPovjesni razvoj kirurgije {ake. Osnovni principi kirurgije {ake.. Primjenjena anatomija i biomehanika {ake.. Dijagnostika

ozljeda i bolesti {ake. Regionalna anestezija kod operacija na {aci. Kongenitalne anomalije {ake. Tumori i infekcije u podru~ju {ake. Ozljede {ake. Ozljede tetiva, prijelomi karpalnih kostiju, prijelomi metakarpalnih kostiju i falangi, Distorzije zglobova {ake. Sloène ozljede {ake, rekonstrukcija i replantacije. Kompresivne neuropatije, Dupuytrenova kontraktura, osteoartritis, reumatoidni arthritis, cirkulacijske promjene, sistemska oboljenja, bolni sindromi i refleksna simpati~ka distrofija (RDS). Rehabilitacija ozljeda i bolesti {ake. Vje`be: Klini~ko testiranje ozljeda i bolesti {ake Upoznavanje s instrumentima, materijalom i medicinskom opremom koja se koristi u kirurgiji {ake. Vje`be na na modelu i prisustvovanje operacijama na {aci.Vrijeme odràvanja

Svibanj/lipanj 2010.Broj ECTS bodova

5

269. KIRUR[KO LIJEÊNJE TUMORA HIPOFIZE

VoditeljDoc. dr. sc. @ivko Gnjidi}


105

Sadràj predmetaKirur{ka anatomija selarne regije. Patogeneza adenoma hipofize i drugih tumora selarne regije. Klasifikacija (WHO)

tumora hipofize. Neurolo{ka i endokrinolo{ka evaluacija bolesnika s tumorima selarne regije. Neuroradiolo{ka (CT i MR) evaluacija tumora i okolnih anatomskih struktura. Pregled suvremenih terapijskih mogu}nosti i trendova: kirur{ki minimalni invazivni koncept, iradijacija (“gamma knife”), medikamentozno lije~enje i mogu}nosti genska terapija. Pravci razvoja kirur{kih metoda lije~enja. Specifi~nosti anestezije i ranog postoperacijskog lije~enja u jedinici intenzivne njege. Transsfenoidalni mikrokirur{ki pristup tumorima hipofize kao metoda izbora. Mjesto i uloga endoskopa u kirurgiji tumora selarne regije. Intraoperacijski vizuelni, radiolo{ki, biokemijski i patohistolo{ki monitoring. Klini~ki i molekularni pokazatelji invazivnosti adenoma hipofize. Suvremeni tretman semimalignih invazivnih adenoma. Apopleksija adenoma hipofize. Postoperacijsko klini~ko, biokemijsko i neuroradiolo{ko pra}enje bolesnika operiranih zbog tumora hipofize. Izbor terapije u slu~aju dokaza rezidue ili recidiva tumora hipofize. Zavr{ni seminar za koji studenti i sami moraju prona}i me|unarodnu literaturu: “Suvremeni me|unarodni konsenzusi o izboru metode lije~enja i standardizacija rezultata terapije s posebnim osvrtom na tro{kove lije~enja”. Predvi|ene vje`be odràvat }e se u kirur{koj sali, a seminari }e biti pra}eni video prezentacijama sl.Vrijeme odràvanja


5

270. ANALIZA MEDICINSKIH SLIKA

VoditeljiDoc. dr. sc. Sre}ko Lon~ari}, prof. dr. sc. Slavko Popovi}


Sadràj predmetaTehni~ki i klini~ki aspekti primjene kompjutera u medicinskoj dijagnostici. Podru~ja u kojima su kompjutori doprini-

jeli ekstrakciji kvalitativnih i kvantitativnih podataka iz snimljene studije ispitanika i omogu}ili da se dobiju informacije o fiziolo{kim i metaboli~kim procesima. Patofiziolo{kce i farmakolo{ke podloge, instrumentacija, odnosno sustavi za dobivanje slika i drugih relevantnih podataka te kontrola kvali-tete. Prikaz postupaka akvizicije i analize podataka i slilsa. Algoritmi za rekonstruk-ciju, obradu i pobolj{anje kvalitete podataka, odnosno slika kao i klini~ki rezultati koji se tim postupkom dobivaju. Kriteriji za razlikovanje normalnih od patolo{kih nalaza, senzitivnost i osjetljivost pojedinih mjerenja ili snimanja, mogu}i problemi i gre{ke kod interpretacije slika i podataka. Podru~ja primjene: Dvo-dimenzionalna stati~ka i dinami~ka scintigrafija raznih organa u ~ovjeka. EKG-om sinkronizirane kardijalne studije. Metode digitalne filtracije slika. Funkcionaalne i parametarske slike. Kompjuterizirana transmisijska (CT) i emisijska tomografija (SPECT). Principi rada i metode nuklearne magnetske rezonancije. Mjerenje radioaktivnosti cijelog tijela i obrada tih podataka za potrebe interne dozimetrije i za{tite od zra~enja. Ra~unarske tehnike u medicinskoj i akcidentalnoj dozimetriji. Kompjuterska analiza kompleksnih energetskih spektara-gama spektroskopija. Ostedenzitometrija. Metode mjerenja protoka krvi pomo}u radioizotopa. Obrada rezultata radiolo{kih ispitivanja. Kompjuter u radioterapiji. Kompjuterska analiza citolo{kih slika s mikroskopa. Digitalna obrada ehograma. Kontrola kvalitete instrumentacije, dijagnosti~kih postupaka i programske podr{ke. Me|ulaboratorijska kontrola kvalitete.Vrijeme odràvanja


5

271. ANALIZA BIOMEDICINSKIH SIGNALA

VoditeljDoc. dr. sc. Velimir I{gum

106


Sadràj predmetaIzvori biolo{kih signala. Bioelektri~ki model neurona. Tehnike registracije biolo{kih neelektri~kih veli~ina i bioelektri~kih

signala. Pretvornici i elektrode. Medicinske instrumentacije za snimanje i analizu signala. Instrumentacijska poja~ala, A/D pretvornici. Fiziolo{ke registracijske i aktivacijske tehnike. Statisti~ke karakteristike signala, stacionarnost i ergodi~nost signala. Osnovne metode obrade signala. Primjena ra~unala u obradi signala. Analiza signala u amplitudnoj, vremenskoj i frekvencijskoj domeni. Usrednjavanje, auto-i kroskorelacijska funkcija. Fourierova transformacija i spektralna analiza signala. Vremensko-frekvencijska analiza. Metode nelinearne analize signala u medicinskim aplikacijama. Programski paketi za obradu signala. Na~ini prikaza rezultata obrade, komprimirani prikazi, ekvipotencijalni i ekvifrekvencijski 2D i 3D prikazi. Modeli cerebralnih generatora i inverzni problem. Primjena metoda analize signala u neurofiziolo{koj I kardiolo{koj dijagnostici te sportskoj medicini.Vrijeme odràvanja


5

272. STATISTI^KA ANALIZA SLOBODNOG TEKSTA

VoditeljiProf. dr. sc. Josipa Kern, prof. dr. sc. Silvije Vuleti}


Sadràj predmetaSlobodni tekstovi, otvoreni intervju. Klasi~ni na~in analize teksta (klasifikacija, {ifriranje). Statisti~ka jedinica u slobod-

nom tekstu. Segmentacija teksta: grafi~ke forme, pojavljivanja, segmenti. Leksikometrija: hijerarhijski i alfabetski indeksi, sinonimi i oktuènje izabrane grafi~ke forme, leksi~ke tablice. Numeralizacija teksta. Bogatstvo vokabulara. Karakteristi~ne i specifi~ne forme. Analiza korespondencije. Klasifikacija i ‘prepoznavanje’ teksta. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja


5

273. SIMULACIJSKO MODELIRANJE U BIOMEDICINI I JAVNOM ZDRAVSTVU

VoditeljicaProf. dr. sc. Jadranka Boìkov


Sadràj predmetaUloga modela u razumijevanju problema i komunikaciji. Vrste modela. Metode i tehnike simulacijskog modeliranja:

a) simulacija diskretnih doga|aja; b) sistemska dinamika. Osnovne ideje i pojmovi ovih dviju metoda, grafi~ke metode modeliranja i suvremena programska podr{ka za automatsko generiranje programa, neposredno izvo|enje i animaciju: a) pojmovi diskretne simulacije (entiteti, stanja, doga|aji, aktivnosti, procesi, resursi), grafi~ki prikazi (dijagrami ciklusa aktivnosti, Petrijeve mreè, grafovi doga|aja), programski proizvodi (MedModel, Arena); b) pojmovi sistemske dinamike (odjeljci, brzine prijelaza, eksponencijalna ka{njenja), grafi~ki prikazi (dijagrami uzro~nih petlji, dijagrami toka), program-ski proizvodi (Stella, Vensim, Powersim). Validacija modela. Mogu}nosti primjene, potencijal i ograni~enja simulacijskog modeliranja. Modeliranje i simulacija u podru~ju biomedicine i zdravstva te njihovo kori{tenje u istraìvanju, operacijskim istraìvanjima i edukaciji. Primjeri modela sustava i procesa u ljudskom organizmu (fiziolo{kih, endokrinih, metaboli~kih,

107

farmakokinetskih, farmakodinamiskih i dr.); modela dinamike zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti u populaciji; modeli karcinogeneze i drugih histogenetskih procesa. Modeli odlu~ivanja u oblikovanju i organizaciji rada u zdravstvu: modeli lije~ni~ke ordinacije, hitne slu`be, apoteke, logistike bolnice (transport, skladi{tenje, opskrba), evakuacije. Modeli strate{kog odlu~ivanja (politika kori{tenja resursa, zapo{ljavanja, edukacije, prijema pacijenata, izgradnje zdravstvenih kapaciteta). Vje`be se sastoje od prakti~nog rada s ra~unalnim programima za simulacijsko modeliranje (Stella, MedModel i dr.) s ciljem usvajanja znanja i vje{tina potrebnih za samostalan razvoj simulacijskih modela. Svaki polaznik mora napraviti vlastiti model iz podru~ja svojeg znanstvenog interesa i prezentirati ga na zavr{nom seminaru a poèljno i objaviti nakon toga.Vrijeme odràvanja


5

274. OTKRIVANJE ZNANJA U MEDICINSKIM DOMENAMA

VoditeljiDr.sc. Dragan Gamberger, prof. dr. sc. Josipa Kern


Sadràj predmetaBaze podataka i potreba za metodama njihove analize. Otkrivanje znanja s ciljem predikcije i klasifikacije neklasi-

ficranih primjera. Otkrivanje znanja u znanstveno-istrazivackom radu s primjenom u formiranju novog medicnskog znanja i usmjeravanju istraìvanja. Proces analize podataka metodama umjetne inteligencije. Algoritmi induktivnog ucenja, asocjiacijskog ucenja, otkrivanja podgrupa, otkrivanja izuzetaka i gresaka. Vizualizacija otkrivenog znanja. Sustavi za otkrivanje znanja temeljeni na fuzzy logici. Otkrivanje znanja iz podataka tipa “potro{a~ke ko{arice”. Usporedba znanja ekstrahiranog pomo}u raznih sustava te statistickih metoda i primjena statistickih metoda na rezultatima dobivenih otkrivanjem znanja. Prakticni rad na stvarnim medicinskim problemima s naglaskom na odabiru podataka, predproce-siranju i transformaciji podataka, generiranju znanja u obliku pravila te njihovoj medicinskoj interpretaciji.Vrijeme odràvanja


5

275. EPIDEMIOLOGIJA RAKA DOJKE

VoditeljicaProf. dr. sc. Marija Strnad


Sadràj predmetaDeskriptivna epidemiologija raka dojke. Izvori informacija i kori{tenje indikatora, veli~ina problema u svijetu i

Hrvatskoj. Analiti~ka epidemiologija raka dojke. Genetska epidemiologija. Interpretacija rezultata istraìvanja. îmbenici rizika: spol, dob, prija{nje bolesti dojke, reproduktivni hormoni, okoli{, ostalo. Protektivni ~imbenici. Prevencija. Detekcija. Probir. Efektivnost samopregleda i mamografije, benefiti i limiti. Implikacije genskog testiranja. Preìvljavanje. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja


2,5

108

276. REPRODUKCIJA I RADNO MJESTO

VoditeljicaProf. dr. sc. Jadranka Mustajbegovi}


Sadràj predmetaProcijeniti rizike fizikalnih, kemijskih, biolo{kih, psihosocijalnih i organizacijskih ~imbenika na radnom mjestu i u

okoli{u po reproduktivno zdravlje mu{karaca i èna, trudno}u, razvoj ploda i novoro|en~eta; savjetovati zaposlenike o nadzoru i kontroli rizika radnog mjesta po reproduktivno zdravlje; savjetovati poslodavce i upravu o za{titi zdravlja trudni-ca i dojilja sukladno zakonskim odredbama u kontekstu specifi~nih poznatih {tetnosti po ishod trudno}e; pratiti dostupne izvore najsuvremenijih znanstvenih podataka i spoznaja i kriti~ki prosu|ivati podatke o reproduktivnim {tetnostima.Vrijeme odràvanja


3

277. REHABILITACIJA U ZAJEDNICI

VoditeljicaProf. dr. sc. Ana Bobinac-Georgievski


Sadràj predmetaSuvremena filozofija i dileme oko rehabilitacije, utjecaj medicinske i humanisti~ke znanosti te ratnih stradanja na

aktualni razvoj misli o rehabilitaciji. Rehabilitacija u zajednici kao nedovoljno poznata strategija u skrbi za ljude s one-sposobljenjima. Razvitak i strategija rehabilitacije u zajednici – nova perspektiva za unapre|enje suradnje zdravstvenog sustava i drugih sustava dru{tvene zajednice, filozofija “sudjelovanje svih”, koja povezuje ljudska prava i zdravlje. Istraìvanje modela programa rehabilitacije u zajednici u razvijenim zdravstvenim sustavima i zemljama u razvoju. Znanstveno istraìvanje i motivi za uvo|enje programa rehabilitacije u zajednici pod utjecajem stavova i vjerovanja zajed-nice. Unapre|enje rehabilitacije na primarnoj razini skrbi kroz programe rehabilitacije u zajednici i kvaliteta ìvota ljudi s onesposobljenjem. Mjerenje ishoda rehabilitacije, kvalitete ìvota i djelotvornosti programa rehabilitacije kao znanstveni zadatak u razvoju programa rehabilitacije u zajednici u Republici Hrvatskoj i u svijetu.Vrijeme odràvanja


3

278. EKONOMIKA I FINANCIRANJE ZDRAVSTVENE ZA[TITE

VoditeljProf. dr. sc. Elias Mossialos


Sadràj predmetaAnaliza va`nih pitanja zdravstvene politike s osnovama ekonomike. Zdravstveno osiguranje, va`nost procjene i regu-

lative u promicanju javnog zdravstva, bolni~kih integracija, cost-effectiveness analiza, implikacija rasta na opskrbljiva~e u zdravstvenoj skrbi i reformu zdravstvenog sustava. Principi upravljanja, Razvitak financiranja zdravstvene skrbi, Organizacija financijskog funkcioniranja, Razmatranja kvalitete: Budu}nost financijskog planiranja i upravljanja. Svrha je financijskog planiranja i managementa da prati i izvje{tava o financijskim u~incima organizacije i projicira i planira

109

te u~inke u budu}im operativnim periodima. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja

Odredit }e se naknadnoBroj ECTS bodova

3,5

279. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE PROMJENAMA

VoditeljProf. dr. sc. Velimir Sri}a


Sadràj predmetaRazvoj dinami~kog sustava kroz analize razli~itih razina managementa promjena individualna/osobna razina,

razina jedinice, razina korporacije i razina cjelovitoga sustava). Metodologija/pristup primjenjen analizi potreba za sustavnim promjenama u Hrvatskoj, uklju~uju}i razine nacionalne ekonomije, ekonomije zdravstva i bolni~kog sektora. Program reforme zdravstva te analizirane i raspravljene promjene, dinamika i scenarij za nacionalnu, regionalnu i glo-balnu ekonomsku dinamiku. Stru~njaci s podru~ja strate{kog planiranja iz raznih zemalja Europske unije. Preduvjeti za promjene, uklju~uju}i nove ekonomske i institucionalne okolnosti, globalizaciju i tehnologije poput vode}ih snaga za promjene, efektivnosti scenarija i planiranja i uloge ra~unalne znanosti, tehnologije komunikacija, biotehnologije i nanotehnologije.Vrijeme odràvanja


4

280. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENIM OSIGURANJEM

VoditeljProf. dr. sc. Reinhard Busse


Sadràj predmetaTrì{te zdravstvenog osiguranja. Cijene osiguranja. Upravljanje rizikom, Preventivne mjere,, Kvalitetno upravljanje

rizikom, Utjecaj upravljanja rizikom na procjenu bolni~kih kartona, Uloga upravlja~a rizikom na uspostavu ugovornih odnosa, Uloga CEO pri uspostavljanju programa upravljanja rizikom, Budu}nost upravljanja rizikom i osiguranjem.Vrijeme odràvanja


2,5

281. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVOM I SUSTAVOM KLINI^KIH PODATAKA

VoditeljicaProf. dr. sc. Josipa Kern


110

Sadràj predmetaUpravljanje informacijskim sustavom osigurava temelje na kojima bolnice i druge zdravstvene institucije mogu

razvijati i voditi vlastite informacijske oblike. Kompjuteririzirani informacijski sustav osigurava pravovremene, provjerene i to~ne informacije za bolni~ke uprave i osoblje kako bi se unaprijedio proces dono{enja odluka, kvaliteta skrbi za pacijente, u~inkovitost postupaka, kontrola uporabe institucijskih mogu}nosti i potpora drugih slu`bi unutar organizacije. Kako uspostaviti IT(Information Technologies) veze prema poslovnom sektoru, planiranju i upravljanju. Upravljanje tehnologi-jama kroz analize funkcioniranja IT, IT arhitekture, sustava povezivanja, standarda. Klju~ne implikacije zdravstvene skrbi i utjecaja IT kroz kvalitetu, tro{kove, operativnost. Svrha sustava klini~kih podataka u stjecanju, analizi, o~uvanju i povratu podataka nu`nih za osiguranje, nadzor i procjenu usluga skrbi pacijenata. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znan-stvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja


5

282. STATISTI^KE I EPIDEMIOLO[KE OSNOVE UPRAVLJANJA KVALITETOM ZDRAVSTVENE SKRBI

VoditeljProf. dr. sc. Davor Ivankovi}


Sadràj predmetaOsnove biostatistike i epidemiologije te primjena u upravljanju kvalitetom zdravstvene skrbi. Osnovni biostati~ki

i epidemiolo{ki koncepti, uporaba IT pomo}nih tehnika u~enja, interaktivne rasprave koje zahtijevaju sudjelovanje polaznika, izno{enje iskustava o uporabi biostatistike i epidemiologije u u~inkovitijem upravljanju procesima i rezultatima zdravstvenih djelatnosti sa stanovi{ta kvalitete.Vrijeme odràvanja

Lipanj/srpanj 2010.Broj ECTS bodova

2,5

283. ZDRAVSTVENO PONA[ANJE POJEDINCA I ZAJEDNICE

VoditeljicaProf. dr. sc. Gordana Pavlekovi}


Sadràj predmetaZdravstveno pona{anje pojedinca. Pona{anje i zdravlje: Modeli zdravstvenog pona{anja. Percepcija zdravlja i

bolesti. Stilovi ìvota i zdravi na~in ìvljenja. Utjecaj psihosocijalnih ~imbenika. U~enje, pou~avanje i promjena pona{anja. Individualizam i paternalizam u odgoju. Prava i odgovornost za vlastito zdravlje. Komunikacija i savjetovanje. Samopomo} i samoza{tita, istraìvanja u organiziranoj samoza{titi. Zdravstveno pona{anje u obitelji, na poslu i u {koli (“settings” u promicanju zdravlja). îmbenici koji utje~u na zdrav. pona{anje u obitelji, poslu, {koli. Socijalna podr{ka i socijalna mreà. Uspje{nost i djelotvornost tradicionalnih iskustava i novih metoda zdravstveno odgojnog rada i promicanja zdravlja u obitelji, na poslu, u {koli. Zdravstveno pona{anje i zdravlje zajednice. îmbenici koji utje~u na zdravlje zajednice. Aktivno sudjelovanje stanovni{tva u promicanju zdravlja u zajednici. Pristupanje zajednici: Metodologija rada. Zdarvstvena komu-nikacija, koordinacija i intersektorska suradnja. Istraìva~ke metode za evaluaciju rada u zajednici. Eti~ki aspekti rada.Vrijeme odràvanja

Oùjak 2010.

111

Broj ECTS bodova5,5

284. EUROPSKO JAVNO ZDRAVSTVO

VoditeljProf. dr. sc. Martin McKee


Sadràj predmetaUzajamno razumijevanje javnoga zdravstva i zdravstvene slu`be, Zdravstvene reforme u Isto~noj Europi, Primjer

Poljske, Procjene zdravstvenih potreba, Pove}anje efikasnosti zdravstva, Razvoj me|usektorskih strategija za unapre|enje zdravstva, Stavljanje klju~nih javnozdravstvenih pitanja na dnevni red, U~inkovitost tro{kova za javnozdravstvene intervencije, Postizanje utjecaja zdravstva na “vanzdravstveno orijentiranu politiku”, Objedinjavanje javnozdravstvenih strategija, Metode za spoznaju i izvje{tavanje o zdravstvenim potrebama odre|ene populacije; Razvijanje zdravstvene strategije koja objedinjuje preventivne i kurativne sadràje; Rastu}a uloga javnozdravstvenih i drugih zdravstvenih pro-fesionalaca u evidence-based podru~jima; Reforma javnozdravstvenog sustava kako bi odgovorio navedenim izazovima. Planiranje strate{kog managementa zdravstvene slu`be, javnozdravstvenih potreba, unapre|enja zdravlja i za{tite okoli{a. Dono{enje strate{kih odluka koje se ti~u budètskih odgovornosti i daju sustavne odgovore na potrebe zdravstva. Budu}nost: javnozdravstveni izazov genoma. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja


6,5

285. UPRAVLJANJE USTANOVAMA ZA MENTALNO ZDRAVLJE

VoditeljiProf. dr. sc. Rudolf Gregurek, prof. dr. sc. Norman Sartorius


Sadràj predmetaOsobitosti upravljanja ustanovama za mentalno zdravlje; Psihijatrija u dru{tvu; Organizacija ambulante slu`be,

dnevne bolnice i parcijalne hospitalizacije; Organiziranje skrbi za du{evne bolesnike u op}im bolnicama; Osobitosti upravljanja velikim ustanovama za du{evno zdravlje; Reorganizacija sustava za mentalno zdravlje; Aktualna pitanja pravne za{tite ljudskih prava i sloboda du{evnih bolesnika; Prisilna hospitalizacija; Organizacija za{tite mentalnog zdravlja djece i mladeì, Epidemiologija i u~estalost mentalnih poreme}aja.Vrijeme odràvanja

Lipanj/srpanj 2010.Broj ECTS bodova

2,5

286. MEDICINSKA ANTROPOLOGIJA

VoditeljAkademik, prof. dr. sc. Pavao Rudan


112

Sadràj predmetaU okviru globalnih napora za eradikacijom bolesti i za promocijom principa zdravlja te s druge strane diferencijacijom

uìh stru~nih podru~ja antropologije, medicinska antropologija bit }e prikazana s obzirom na nove spoznaje i predmet-nost, vezane uz ~ovjeka kao “host” faktor. Kolegij obuhva}a slijede}e teme: Povijesni razvoj medicinske antropologije i karakteristike najva`nijih teorijskih pravaca. Biomedicina kao sustav kulture. Temeljne informacije o znanstvenom radu u okvirima medicinske antropologije. Interakcijski procesi geneti~kog i/ili ekolo{kog u formiranju kompleksnih svojstava, s primjerima iz razli~itih populacija te analiti~kih razina. Mogu}nost holisti~kog analiti~kog pristupa u analizi bolesti, sustava zdravstvene skrbi, teorija bolesti i lije~enja. Mogu}nosti suvremenog antropolo{kog znanstveno-istraìva~kog rada na populacijskoj razini temeljene na dana{njim spoznajama populacijske genetike, demografije, epidemiologije i ekologije ~ovjeka, kao i individualnih analiza. Procjene me|upopulacijskih distanci te prikaz analiza (u manifestnom i latentnom prostoru) poli i monogeno determiniranih (kontinuiranih i diskontinuiranih) svojstava. Trendovi kvantitativnih promjena tijekom razdoblja rasta i razvoja, u odrasloj ìvotnoj dobi i starenju. Prikaz povijesno-demografskih analiza i mogu}nost utvr|ivanja povratne sprege izme|u uzro~nika s jedne i ljudske populacije s druge strane. Va`nost kriti~ko interpretativnog pristupa u medicinskoj antropologiji te posljednja dekada sinergije medicinske antropologije i ljudskih prava. Primjena interpretativnog pristupa u rje{avanju suvremenih (bio)medicinskih problema individualne/populacijske razine.Vrijeme odràvanja


3,5

287. EFIKASNOST BOLNI^KOG ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

VoditeljProf. dr. sc. Stjepan Ore{kovi}


Sadràj predmetaPrakti~ni primjeri analize rada klini~kih odjela, problemi u sakupljanju podataka u ve} postoje}im uvjetima,

mogu}nosti primjene ste~enog akademskog znanja na prakti~nim primjerima. Osnovni bolni~ki indikatori, faktori utjecaja na efikasnost bolni~kog sustava: vanjski (dru{tveni, povijesni, ekonomski, kulturolo{ki) i unutarnji (politika uprave, motivi-ranost djelatnika, medicinske indikacije, zadovoljstvo pacijenta, opremljenost). Prikaz slu~aja. Komparativna analiza rada oftalmolo{ke klinike u Zagrebu i Parizu. Upotreba ste~enog znanja za analizu faktora utjecaja na prezentirano istraìvanje. Iskustva u Hrvatskoj i svijetu u sli~nim istraìvanjima. Metode i instrumenti intervencije. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja


1

288. UPRAVLJANJE RIZICIMA

VoditeljDoc. dr. sc. Bojan Bio~ina


Sadràj predmetaKroz nastavu ovog predmeta studenti }e ste}i osnovna i napredna znanja o koncepciji rizika u zdravstvu, odnosno

o zrcalnoj slici rizika-kvaliteti zdravstvene usluge. Biti }e razja{njeni temeljni pojmovi kao {to su kvaliteta sa svojim osnovnim sastavnicama (rezultat, zadovoljstvo, tro{ak), sigurnost takodjer sa temeljnim sastavnicama (dogadjaj, trend)

113

sa metodama mjerenja rizika prisutnih u procesu lije~enja, te mjerama kontrole faktora rizika. Studenti }e ste}i uvid u tri osnovna tipa rizika (medicinski, pravni, te tro{kovni rizik), te }e biti u prilici primijeniti ste~ena znanja u kontroli rizika na modelima raznih zdravstvenih podsustava (situacija). Definicija rizika (matemati~ka i statisti~ka), Rizik u medicini. Pojam i definicija sigurnosti, Kvaliteta – definicija, metode mjerenja i evaluacije kvalitete, Osnovni alati u mjerenju kvalitete – signal i trend analiza, sentinel event, root cause analisys, Mjerenja medicinskog rezultata kao osnov procjene rizika, Medicinski rizik – podjela i na~ini kontrole, Pravni rizik –zdravstveni sustavi u pravnom okruènju, Tro{kovni rizik – metode kontrole tro{kova. Medjunarodni sustavi kvalitete u kontroli rizika, Informatika u managementu rizika u zdravstvu. Me|unarodne udruge i on-line obrazovanje, Iskustva i standardi EU.Vrijeme odràvanja


1,5

289. STRABIZAM I NISTAGMUS

VoditeljProf. dr. sc. Vjekoslav Dorn, prof. dr. sc. Milo{ Juda{


Sadràj predmetaTemelji, etiologija i vrste poreme}aja okulomotorike. Anatomija okulomotornog aparata.Ekstraokularni mi{i}i. Orbitalne strukture. Fiziologija pokretljivosti oka. O~ni pokreti i poloàji. Dukcije, verzije i

vergencije. Inervacija ekstraokualrnih mi{i}a.Karakteristike o~nih pokreta. Supranuklearni centri, putovi za o~ne pokrete, Koordinacija o~nih pokreta, vestibulookularni refleks. Fiziologija binokularnog vida i percepcije prostora. Fuzija, retinalna korespondencija, horopteri, fiziolo{ka diplopija, fiziolo{ka osnova stereopsije.

Monokularna percepcija prostora. Psihofiziolo{ki aspekti vidne percepcije. Entopti~ki fenomeni.Konkomitantni strabizam. Esencijalna infantilna ezotropija. Ste~ene konkomitantne ezotropije rane i kasne pojave. Akomodativna ezo-tropija. Mikrostrabizam. Bazi~na egzodevijacija. Intermitentne egzodevijacije. Sekundarna i konzekutivna egzodevijacija. Vertikalni strabizmi. Latentni strabizam, anomalije akomodacije i konvergencije,

pseudostrabizam. Dijagnostika strabizma. Dijagnostika okulomotorike. Dijagnostika senzornih funkcija. Elektrodijagnostika motiliteta oka. Senzorni poreme}aji i prilagodbe na strabizam. Konfuzija i diplopija. Supresija, anom-alna retinalna korespondencija, ambliopija. Ambliopija. Vrste ambliopija. Dijagnostika ambliopije. Pleoptika i metode lije~enja ambliopije. Neoperativno lije~enje strabizma i korekcija poreme}aja binokularnog vida, ortoptika.Paraliti~ki strabizam i pseudoparaliti~ki strabizam. Rje|i, atipi~ni oblici strabizma.

Nistagmus i njemu sli~ne o~ne oscilacije. Supranuklearne i internuklearne kljenuti, pareze i paralize pogleda.Kirur{ko lije~enje strabizma. Indikacije, mjere i izbor zahvata. Operacije slabljenja mi{i}ne akcije. Operacija ja~anja mi{i}ne akcije. Operacije transpozicije mi{i}a i zahvati kod kljenuti ekstraokularnih mi{i}a. Komplikacije kod operacija strabizma. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta («journal club»).Vrijeme odràvanja


5

290. KLINI^KO-LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA MALIGNOG MELANOMA S POSEBNIM OSVRTOM NA MOLEKULARNO-BIOLO[KE DIJAGNOSTI^KE MOGU]NOSTI

VoditeljProf. dr. sc. Mirna [itum


114

Sadràj predmetaOsnovne zna~ajke malignog melanoma (MM): faktori rizika za razvoj MM (izlaganje suncu i reakcija koè, fenotip,

obiteljski melanom, melanocitni nevusi, zanimanje i socijalni status, spol i hormonalni faktori) i mjere prevencije. Nastajanje MM, tumorski rast, genetika. Prekursorne lezije i tipovi MM (superficial spreading melanoma, akralni melanom, lentigo maligna melanom, nodularni melanom). Klini~ka detekcija melanoma (ABCDE pravilo). Pra}enje i evaluacija bolesnika s MM. Osvrt na aktualna saznanja. Zavr{ni seminar: kriti~ka

analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta («journal club»).Vrijeme odràvanja


2

291. ZNANSTVENI PRISTUP TRANSFUZIJSKOM LIJEÊNJU

VoditeljDoc. dr. sc. Jasna Mesari}, prof. dr. sc. Vi{nja Majeri}-Kogler


Sadràj predmetaFiziolo{ka i biolo{ka na~ela transfuzijske terapije. Proces klini~ke odluke u transfuzijskom lije~enju: laboratorijsko-

dijagnosti~ki i klini~ki pokazatelji u izboru pravog krvnog pripravka u pravo vrijeme za odre|enog bolesnika. Istraìvanja koja su promijenila terapijske stavove: primjer transfusion triggera i matemati~ki model hemodilucije. Metodologija procjene u~inkovitosti i opravdanosti transfuzijske terapije kao znanstveni zadatak u procesu pobolj{anja kvalitete. Indikatori kvalitete transfuzijskog lije~enja. Klini~ke smjernice kao poticaj kvalitete transfuzijskog lije~enja. Meta analize: alat evidence based transfuzijske prakse. Racionalni pristup razvoju novih terapijskih i tehnolo{kih postupaka: model leukofiltracije. Imunomodulacijski u~inci transfuzije krvi: ~injenica i interpretacija. Biolo{ki u~inci i klini~ka zna~ajnost leukocita, citokina i metaboli~kih promjena u krvnom pripravku. Perioperacijsko transfuzijsko lije~enje. Predikatori i rizi~ni ~imbenici transfuzijskog lije~enja. Transfuzija krvi: rizi~ni ~imbenik postoperacijske bakterijske infekcije. Upravljanje rizicima transfuzijskog lije~enja. Patofiziolo{ki mehanizmi reakcija na transfuziju krvi: dijagnosti~ki

i terapijski pristup. Cost-benefit analize transfuzijskog lije~enja (tro{kovi lo{e prakse) Hemovigilace – sustav nadzora i pra}enja od vene davatelja do vene bolesnika. Strategija {tednje krvi i alternativni modaliteti transfuzijskom lije~enju: kirur{ki , anesteziolo{ki, farmakolo{ki i transfuziolo{ki pristupi. Klini~ke perspektive zamjenika krvi. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta („journal club“).Vrijeme odràvanja


2,5

292. RAZUMIJEVANJE KO[TANOG METABOLIZMA – TEMELJNA SAZNANJAU KLINI^KOJ PRAKSI

VoditeljDoc. dr. sc. Vesna Ku{ec


Sadràj predmetaSuvremena saznanja gra|e i funkcije ko{tanog tkiva (stanice ko{tanog tkiva i njihovo podrijetlo, me|ustani~na tvar,

temeljna zbivanja ko{tanog tkiva); homeostaza pregradnje kosti (sustavni hormoni, ~imbenici rasta i ostali); regulacija ko{tane mase; dometi i ograni~enja nekih dijagnosti~kih metoda u procjeni statusa ko{tanog sustava u svjetlu spoznaja temeljnih ko{tanih zbivanja (denzitometrija, histologija, histomorfometrija, biokemijske pretrage, biokemijski pokazatelji

115

pregradnje kosti, metode molekularne biologije, rtg, ct, scintigrafija); tuma~enje etiopatogeneze nekih naj~e{}ih bolesti ko{tanog sustava (primjerice osteoporoza,

renalna osteodistrofija, posljedice malignih stanja na ko{tani sustav, osteogenesis imperfecta, Mb. Paget), tuma~enje rezultata metoda dijagnostike i pra}enja, te razumijevanje u~inka lije~enja; zna~enje istraìvanja za poznavanje ko{tanog metabolizma, patofiziolo{kih mehanizama i otkrivanja novih oblika lije~enja (stani~ne kulture, eksperimentalne ìvotinje, izba~aj ili poja~ana ekspresija gena i usporedba fenotipa u eksperimentalnih ìvotinja sa bolestima u ljudi). Seminari i vje`be - problemski orijentirana nastava, rasprava o klini~kom i

laboratorijskom nalazu na karakteristi~nim primjerima bolesti ko{tanog sustava, medicina utemeljena na dokazima iz podru~ja ko{tanog metabolizma i bolesti ko{tanog sustava (klini~ki relevantna literatura, preporuke, sustavni pregledi, meta-analize).Vrijeme odràvanja


5

293. IMUNODERMATOLOGIJA

VoditeljProf. dr. sc. Jasna Lipozen~i}


Sadràj predmeta[to je autoimunost?. Laboratorijska dijagnostika autoimunih dermatoza. Novosti u klasifikaciji buloznih dermatoza.

Dermatomyositis. Vaskulitisi. Lupus erythematosus. Sklerodermija. Atopijski dermatitis: imunolo{ka podloga tipa I i IV; klini~ke zna~ajke u djece, odraslih; dijagnostika in vivo i in vitro; specifi~na terapija Imunolo{ka podloga reakcija na lije-kove. Autoimune bolesti koè – manifestacije na licu. Kroni~na urtikarija kao imunolo{ka bolest. Imunomodulatori i novi lijekovi za autoimune bolesti koè. Psorijaza kao autoimuna bolest. Funkcionalna genomika u onkologiji: transkriptomika i proteomika. Molekularna onkologija Ko`ni tumori u postgenomskoj eri. Imunopatologija autoimunih buloznih der-matoza. Pristup bolesniku s ko`nim limfomom. Imunologija tumora koè. Suvremene spoznaje iz fotobiologije. Zavr{ni seminar: tijekom zavr{nog seminara polaznici doktorskog studija }e analizirati nekoliko odabranih stru~nih i znanstvenih ~lanaka objavljenih u posljednje 3 godine koji obra|uju teme iz sadràja doktorskog studija („Journal Club“).Vrijeme odràvanja


3,5

294. ARTERIJSKA HIPERTENZIJA I [E]ERNA BOLEST

VoditeljProf.dr.sc. Lea Smir~i} Duvnjak

Broj satiUkupno sati: 10(predavanja:5 seminara: 5 vje`bi: 0)

Sadràj predmetaPredavanja: arterijska hipertenzija i {e}erna bolest kao dva najva`nija rizi~na ~imbenika bolesti krvnih ìla -

epidemiolo{ki, genetski i patogenetski aspekti; utjecaj arterijske hipertenzije na razvoj mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija {e}erne bolesti; dijagnosti~ki pristup bolesniku s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u: definicija hipertenzije u tipu 1 i 2 {e}erne bolesti, algoritam pretraga; metode mjerenja krvnog tlaka, uporaba neinvazivnog 24h monitoringa krvnog tlaka u klini~koj praksi; terapijski pristup bolesniku s arterijskom hipertenzijom i {e}ernom bole{}u tip 1 i tip 2. Seminari: endotelna stanica u {e}ernoj bolesti; inzulinska rezistencija i arterijska hipertenzija, dijabeti~ka autonomna neuropatija i arterijska hipertenzija, analiza podataka dobivenih standardnom metodom mjerenja krvnog

116

tlaka ìvinim manometrom i 24h mjera~em krvnog tlaka oscilometrijskom metodom, primjena ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora u dijabeti~kih bolesnika s hipertenzijom.Vrijeme odràvanja

studeni 2009.Broj ECTS bodova

2

295. BOLESTI GU[TERAÊ

VoditeljProf.dr.sc. Marko Duvnjak


Sadràj predmetaAnatomija i histologija pankreasa. Fiziologija pankreasa i testovi sekrecije. Genske mutacije kao predispozicija za

razvoj akutnog i kroni~nog pankreatitisa. Priro|eni poreme}aji metabolizma koji uzrokuju pankreatitis. Epidemiologija i etiologija akutnog pankreatitisa. Patofiziologija i patologija akutnog pankreatitisa. Klini~ka slika akutnog pank-reatitisa. Dijagnostika akutnog pankreatitisa: laboratorijske i slikovne pretrage. Pokazatelji i procjena teìne akutnog pankreatitisa. Komplikacije akutnog pankreatitisa. Konzervativno lije~enje akutnog pankreatitisa. Nedoumice vezane uz prehranu kod akutnog pankreatitisa. Urgentni ERCP u lije~enju akutnog pankreatitisa. Lije~enje nekrotiziraju}eg pankreatitisa (perkutano, endoskopsko, kirur{ko). Epidemiologija i etiologija kroni~nog pankreatitisa. Patofiziologija i patologija kroni~nog pankreatitisa. Klini~ka slika kroni~nog pankreatitisa. Dijagnostika kroni~nog pankreatitisa: labora-torijske i slikovne pretrage. EUS u dijagnostici i terapiji kroni~nog pankreatitisa. ERCP u dijagnostici i terapiji kroni~nog pankreatitisa. Medikamentozno lije~enje kroni~nog pankreatitisa. Perkutano, endoskopsko i kirur{ko lije~enje kroni~nog pankreatitisa. Komplikacije kroni~nog pankreatitisa. Dijagnosti~ka evaluacija i terapijski pristup pseudocistama pankreasa. Epidemiologija i biologija tumora pankreasa. Dijagnostika i lije~enje karcinoma pankreasa: kemoterapija, radioterapija, kirur{ko i suportivno lije~anje. Dijagnostika i lije~enje neuroendokrinih tumora pankreasa. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta (“journal club”).Vrijeme odràvanja

velja~a 2010.Broj ECTS bodova

3,5

296. DIJAGNOSTIKA I LIJEÊNJE INKONTAMINACIJE MOKRA]OVODA KOD @ENA

VoditeljProf.dr.sc. Slavko Ore{kovi}


Sadràj predmetaPredavanja: Funkcionalna anatomija dna male zdjelice; Fiziologija mikcije; Inkontinencija mokra}e; Spoznaje o

nastanku stati~ke inkontinencije; Osnovna dijagnosti~ka obrada inkontinencije mokra}e; Konzervativno lije~enje inkonti-nencije; Kirur{ko lije~enje stati~ke inkontinencije; Urogenitalno starenje.Vrijeme odràvanja

studeni 2009.Broj ECTS bodova

3

117

297. EVIDENCE BASED MEDICINE (DOKAZIMA UTEMELJENA MEDICINA) U DIJABETOLOGIJI I ENDOKRINOLOGIJI

VoditeljDoc.dr.sc. Ivana Pavlini}-Renar

Broj satiUkupno sati: 10 (predavanja:4 seminara: 0 vje`bi: 6)

Sadràj predmetaPredavanja: Zna~enje i va`nost evidence based medicine (EBM), temeljni principi i izvori, Vrste klini~kih ispitivanja

i rangiranje dokaza dobivenih klini~kim ispitivanjima, EBM – pomo} ili dodatna komplikacija pri terapijskih odlukama, Razine dokaza za postupke u dijabetologiji i endokrinologiji. U dvije seanse rada u maloj skupini obradit }e se po jedno podru~je s aktualnim dijagnosti~kim ili terapijskim kontroverzama iz podru~ja dijabetologije i endokrinologije. Predloène teme }e se vremenom mijenjati, a mogu}e je sa skupinom dogovoriti temu po izboru. Polaznicima }e se za odabranu temu predo~iti relevantna literatura temeljem koje }e oni izraditi EBM analizu i donijeti zaklju~ke s procjenom snage preporuka. Mogu}e je promijeniti temu prema interesu skupine. U tom slu~aju }e im se pruìti pomo} pri traènju literature. Za prve skupine su slijede}e teme rada u maloj skupini: Tiazolindindioni – koristan dodatak lije~enju dijabetesa ili nepotrebni rizik?, Utje~u li razli~iti bisfosfonati razli~ito na rizik vertebralnih i nevertebralnih prijeloma?Vrijeme odràvanja

oùjak 2010.Broj ECTS bodova

2

298. IZOTRANSPLANTACIJA EMBRIONALNIH OSNOVA ORGANA U SISAVACA

VoditeljProf.dr.sc. Gordana Juri}-Leki}


Sadràj predmetaUpoznavanje studenata s posebnostima eksperimentalnih modela izotransplantacije u razvojnoj biologiji sisavaca.

Stjecanje temeljnih znanja i vje{tina za eksperimentalni rad s embrionalnim osnovama organa i tkiva. Izotransplantacija osnove epiglotisa i osnove ~eljusti {takorskih zametaka na ektopi~no mjesto – novi eksperimentalni modeli i njihovo zna~enje za medicinske znanosti, posebno za dugoro~nu strategiju razvoja banki humanih organa pogodnih za trans-plantaciju. Izotransplantati oka {takorskih i mi{jih zametaka te izolirane embrionalne mre`nice na ektopi~no mjesto – poznati modeli u svjetlu novih spoznaja. Analiza stabilnosti diferencijacije u navedenim modelima na razini svjetlosne mikroskopije, elektronske mikroskopije te imunohistokemije. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta («journal club»).Vrijeme odràvanja


3,5

299. JAVNOZDRAVSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAVI

VoditeljDr.sc. Silvije Vuleti} prof.emeritus


Sadràj predmetaZdravstveno stanje u zajednici, javno zdravstvo I infrastruktura zdravstvene za{tite. Potreba za javnozdravstvenim

informacijskim sustavom. Vrijednosni sud informacija za potrebe javnog zdravstva. Procjena valjanosti javno?dravstvenog

118

informacijskog sustava. Norme, etika i informacijska tehnologija. Novi na~ini prikupljanja podataka i pove}avanje dohvatljivosti podataka. Geografski informacijski sustavi. Potpora odlu~ivanju i ekspertni sustavi u javnom zdravstvu. Primjeri. Vrijeme odràvanja


3

300. NEUROFIZIOLOGIJA FETUSA I NOVORO\ENÊTA, FETALNO PONA[ANJE

VoditeljProf.dr.sc. Aida Salihagi} Kadi}


Sadràj predmetaFiziologija fetusa i novoro|en~eta. Strukturni i funkcionalni razvoj sredi{njeg ìv~anog sustava. Novije spoznaje o

neurofiziologiji fetusa i fetalnom pona{anju. Adaptacija fetusa na stres. Ultrazvu~ni obrasci fetalnog pona{anja u prvom i drugom tromjese~ju trudno}e. Nova metoda, ~etverodimenzionalni (4D) ultrazvuk u procjeni fetalnog pona{anja i novi sustav bodovanja o optimalnom neurorazvoju fetusa. Klini~ka primjena 4D ultrazvuka. Hemodinamski parametri, pra}eni cerebro-umbilikalnim omjerom i motori~ki parametri, pra}eni 4D ultrazvukom u prevenciji perinatalnog o{te}enja mozga hipoksi~nih fetusa. Fetalno podrijetlo kasnijih psihi~kih poreme}aja. Kontinuitet od fetalnog prema neonatalnim obrascima pona{anja. Spontana motorika novoro|en~eta i dojen~eta te primitivni refleksi i poloàjne reakcije. Spontani pokreti u «fidgety» dobi. Vizualni evocirani potencijali i intrakranijski ultrazvuk u novoro|ena~koj dobi. Genetski ~imbenici novoro|ena~kog o{te}enja sluha. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza odabranog ~lanka iz znanstvene literature povezane sa sadràjem predmeta («journal club»).Vrijeme odràvanja

Velja~a/oùjak 2010.Broj ECTS bodova

4

301. VIRUSNI HEPATITISI

VoditeljProf.dr.sc. Adriana Vince


Sadràj predmetaEpidemiologija virusnih hepatitisa. Prirodni tijek bolesti. Hepatitis B i C; Imunopatogeneza bolesti (latentna infekcija,

reaktivacija, infekcija u imunokompromitiranih bolesnika). Klini~ka i histolo{ka ocjena bolesti. Biopsija jetre - «zlatni standard» u evaluaciji jetrenih bolesti? Prognosti~ki faktori vezani uz progresiju bolesti. Laboratorijska (molekularna) dijagnostika. Monitoriranje bolesnika. Najnovije spoznaje o patogenezi hepatalne encefalopatije u akutnom jetrenom zatajenju. Ekstrahepatalne manifestacije virusnih hepatitisa. Koga lije~iti? Lije~enje HBeAg-pozitivnih bolesnika s analozima nukleozida/nukleotoida i konvencionalnim ili pegiliranim interferonom. Pristup lije~enju HBeAg-negativnih bolesnika. Lije~enje bolesnika s dekompenziranom cirozom jetre uzrokovanom kroni~nim hepatitisom B. Novi analozi nukleozida za lije~enje kroni~nog hepatitisa B. Prevencija i terapija hepatitisa B nakon transplantacije jetre. Prirodni tijek dekompenzirane ciroze jetre uzrokovane hepatitisom C. Lije~enje hepatitisa C: Terapijski pristup nelije~enim (naivnim) bolesnicima. Terapija nonrespondera. Utjecaj debljine i jetrene steatoze na progresiju i terapijski odgovor kod kroni~nog hepatitisa C. Mehanizmi HCV reinfekcije i o{te}enja alografta nakon transplantacije jetre. Prevencija i terapija hepatitisa C nakon transplantacije jetre. Lije~enje nuspojava antivirusne terapije (flu-like sindrom, dermatitis, depresija, anemija inducirana ribavirinom...). Alkohol i hepatitis C. Patogeneza i lije~enje HCV- ili HBV- HIV koinfekcije. Klini~ki i terapijski

119

aspekti virusnih hepatitisa u hematolo{kih, psihijatrijskih i renalnih bolesnika. alternativni lijekovi u lije~enju kroni~nog hepatitisa C. Genska terapija. Lije~enje hepatocelularnog karcinoma. Zavr{ni seminar: kriti~ka analiza jednog znanstvenog ~lanka iz podru~ja predmeta («journal club»).Vrijeme odràvanja


4

120

Documents

PROGRAM STALNOG MEDICINSKOG USAVR[AVANJAstariweb.mef.hr/meddb/slike/pisac1/file2091p1.pdf · Krvarenje, anemija i tkivna oksigenacija, Strategija kontrole perioperacijskog krvarenja