Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politiki i
kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljea, razvio na
podruju Hrvatske. Trajao je od 1813. do 1850., kad je nastupio
Bachov apsolutizam
Taj preporod je u prvom planu htio izmijeniti hrvatski jezik,
jer je do tada u Hrvatskoj bio maarski i njemaki te neshvatljivi
hrvatski jezik kojim se nitko nije sluio. Hrvatski preporod, djelo
Vlahe Bukovca
Za vrijeme narodnog preporoda nastaje Ilirski pokret, na elu sa
Ljudevitom Gajom i drugim ilircima (preporoditeljima)
Nagovjetaj nacionalnog buenja je poziv zagrebakog biskupa
Maksimilijana Vrhovca (Poziv na sve duhovne pastire svoje
biskupije, 1813.) za skupljanje narodnog blaga - poetak je buenja
nacionalne svijesti. Spomen ploa na Narodnom domu
Mihanovi eli da hrvatski jezik dobije isti status kakav imaju i
drugi nacionalni jezici. Najvee usluge u afirmaciji hrvatskog
jezika pripadaju Ljudevitu Gaju i Kratkoj osnovi
horvatsko-slavenskog pravopisanja. Tiskana je u Budimu 1830. na
hrvatskom i njemakom jeziku. Gaj se zalae za "istou" hrvatskog
jezika: "dajte da krasni na materinski jezik od smetja i izvarkov
izistimo". Konana pobjeda je doputenje za izdavanje novina na
hrvatskom jeziku 1834. g. Godine 1835. izlaze prvi brojevi
horvatskih Novina. To je bio znak afirmacije kulturnog programa,
afirmacije jedinstvenog knjievnog jezika sa tokavskom
osnovicom.Ljudevit Gaj
Preporodno razdoblje hrvatske knjievnosti ponajprije afirmira
lirsko pjesnitvo, i to domoljubno. budnice i davorije zauzimaju
sredinje mjesto u preporodnom lirici (Gaj, Vukotinovi, Demeter). Iz
budniko-davorijake poezije izdvaja se Mihanovieva Hrvatska domovina
kao najznaajnija lirska pjesma preporodne lirike.Osim domoljubne
lirike nastaje i ljubavna (Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinovi, Petar
Preradovi) i satirina lirika (Vraz). Epsku knjievnost obiljeili su
Demeter (Grobniko polje) i Ivan Maurani (Smrt Smail-age engia).
Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu
pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom Danicom Horvatzkom, Slavonzkom y
Dalmatinzkom. 1836. sa kajkavskog narjeja prelaze u tokavsko, a ime
im se mijenja u Ilirske narodne novine s prilogom Danicom
Ilirskom.U desetom broju knjievnog priloga objavljena je pjesma
Antuna Mihanovia Hrvatska domovina. Kasnije pod nazivom Lijepa naa
domovina postaje hrvatskom himnom. Uglazbio ju je Josip
Runjanin.Jedan od priloga Novina Horvatzkih je i Danica ilirska
Zanimljivosti i pojedinosti iz preporodaIvan Kukuljevi Sakcinski
prvi je progovorio hrvatskim jezikom u saboru 2. svibnja
1843.gPotkraj 1832. godine grof Janko Drakovi je u Karlovcu izdao
politiki spis pisan tokavskim narjejem, naslovljen "Dizertacija
iliti razgovor darovan gospodi poklisarom", koji zapravo
predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj
kulturnoj i politikoj povijesti.
Antun Mihanovi napisao je tekst nae dananje himne Lijepa naa,a
uglazbio je Josip Runjanin; pjesma je izala u 10. broju Gajeve
Danice pod nazivom Horvatska domovina
Vatroslav Lisinski napisao je prvu hrvatsku operu Ljubav i
zloba
