HRVATSKI NARODNI

PREPOROD

Početkom 19. stoljeća šire se prosvjetiteljske

ideje o kulturnom, znanstvenom i prosvjetnom razvoju, te o pravima i slobodama svih ljudi u Hrvatskoj

Za to zaslužan Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac

Crkva u to vrijeme predvodi borbu za kulturni,

politički i gospodarski razvoj Hrvatske Crkva-glavni pokretač mnogih društvenih

promjena

Hrvatski narod nema razvijene društvene snage

Feudalci su zaokupljeni brigama za posjede Građanski stalež nedovoljno razvijen Seljaci su siromašni i neuki

Jedino su svećenici zahvaljujući svojem

položaji i naobrazbi mogli pokrenuti sveopći razvoj tadašnjeg društva

Bore se za: -političko jedinstvo -zajednički jezik -književnost -za slobodu od tuđinskih gospodara

Maksimilijan Vrhovac:-Zagrebački biskup-zalagao se za ukidanje kmetstva, vjersku toleranciju, razvoj gospodarstva i prosvjećivanje naroda Radi na političkom sjedinjenju Dalmacije i

Hrvatske, osnovao je tiskaru i knjižnicu, potaknuo je gradnju cesta, otvaranje gradske bolnice, sirotište i uredio park Maksimir (koji je po njemu dobio i ime)

ZAČETNIK NARODNOG PREPORODA

Hrvatski narodni preporod je težio stvaranju jezičnog, nacionalnog i političkog jedinstva Hrvata Glavni nositelji preporodnih gibanja bili su

članovi građanskog staleža i svećenici Vođa preporoda ja bio Ljudevit Gaj Sprječavanje uvođenja mađarskog jezika u škole

i razvoj vlastitog jezika - „ Zbor duhovne mladeži zagrebačke”

-„ Novine Horvatske”

AKTIVNI SUDIONICI ILIRSKOG POKRETA

Osnivanje i djelovanje važnih ustanova - Gospodarsko društvo - Matica ilirska - Narodni muzej - Prva hrvatska štedionica

Najistaknutiji preporoditelji: - svećenici: Pavao Štoos, Mihovil Pavlinović - biskupi: Josip Juraj Strossmayer, Juraj Dobrila - hercegovački franjevci: Grgo Martić, Didak Buntić

Pavao Štoos Mihovil Pavlinović Josip Juraj Strossmayer Juraj Dobrila Grgo Martić Didak Buntić

Težnje hrvatskog naroda da se ujedini i

osamostali nisu se ostvarile -nepovoljne političke okolnosti

Crkva postiže samostalnost zahvaljujući: - ban Josip Jelačić - Hrvatski sabor - zagrebački nadbiskup Haulik

CRKVENA SAMOSTALNOST

1852.g. - Zagrebačka biskupija se odvaja od

mađarske Crkve i podiže se na razinu biskupije

Zagreb postaje središte nove crkvene pokrajine (metropolije)

1881. - nakon propasti turske vlasti Sveta Stolica ponovno uspostavlja: -redovitu crkvenu upravu

- presudni događaj za obnovu Katoličke Crkve

Vrhbosanska crkvena pokrajina: - Vrhbosanska (Sarajevska) biskupija - Banjolučka biskupija - Mostarsko-duvanjska biskupija

1890. - priključena Trebinjsko-mrkanska biskupija

prvi vrhbosanski nadbiskup - dr. Josip Stadler

dr. Josip Stadler: - osnovao gimnaziju i sjemenište u Travniku - osnovao bogoslaviju u Sarajevu - pokrenuo nekoliko katoličkih listova - otvorio tiskaru - dao sagraditi sarajevsku katedralu - utemeljio žensku redovničku zajednicu služavki Maloga Isusa

By: Luka Vučko 8.a

KRAJ