Embed Size (px)
Citation preview
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Znanstvena konferencija, 26. veljače 2019., utorak
Razvoj novonastalih gradova u
Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća
Ovaj je znanstveni skup financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom: IP-2016-06-2015 Moderniza-
cija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću
Program konferencije
Knjiga sažetaka
Nakladnik: Hrvatski institut za povijest
Za nakladnika: dr. sc. Gordan Ravančić
Uredili:
dr. sc. Lidija Bencetić
dr. sc. Marino Manin
Prijevod:
Marina Schumann
Naklada: 100 primjeraka
Razvoj novonastalih gradova u
Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća
Program konferencije
Knjiga sažetaka
Zagreb, 2019.
Hrvatski institut za povijest
SADRŽAJ
Program konferencije 1
Sažeci izlaganja na hrvatskom jeziku 3
Sažeci izlaganja na engleskom jeziku 15
9.00 Pozdravni govori i otvaranje skupa
9.30 Plenarno izlaganje: Zlatko Jurić
10.00 Radni dio
Mario Bara: ˝Socijalistička modernizacija grada: iskustvo Hrvatske˝
Hrvoje Volner: ˝Nastanak i razvoj Belišća˝
Hrvoje Čapo i Marino Manin: ˝Izgradnja rudarskog naselja Raša˝
Ivan Brlić: ˝Nastanak i razvoj Ličkog Osika˝
11.00 - 11.30 Stanka za kavu
11.30 Radni dio
Tomislav Anić: ˝Modernizacija Zagreba u prvoj polovici 20. stoljeća -
elektrifikacija naselja s periferije˝
Goran Rajič: ˝Miljokazi u povijesnom razvoju telefonije u Zagrebu˝
Lidija Bencetić: ˝Primjeri stambene izgradnje u Zagrebu od kraja Drugoga
svjetskog rata do 1960-ih˝
Kristina Milković: ˝Nastanak Mirogoja kao središnjeg zagrebačkog groblja˝
12.30 Diskusija
13.00 Stanka za ručak
Program konferencije
Knjiga sažetaka
Sažeci izlaganja na
hrvatskom jeziku
Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba u razdoblju
od 1850. do 1918. godine
Ključne riječi: Zagreb, građevni redovi, regulatorne osnove, 19. stoljeć e, 20. stoljeć e
Izlaganje opisuje regulatorno planiranje grada Zagreba i donos enje građevnih redova u razdoblju od 1850. do 1918. godine. Prvi građevni red koji se razmatra je onaj iz 1850., rijeć je o oktroiranom dokumentu koji je imao regulatorne, normativne i upravne odredbe. Druga generalna regulatorna osnova je donesena 1888. godine. U razdoblju od 1850. do 1899. godine Kraljevska zemaljska vlada (Odjel za unutarnje poslove) je s devetnaest naredbi nadopunjavala građevni red. Gradski vijeć nik Adolf Hudovski je izradio temeljiti prijedlog građevnog reda iz 1894. godine kojeg je popratio s ops irnim teorijskim tumać enjem konćepćije i pojedinih kljuć nih ć lanaka. Njegov prijedlog podjele gradskog podruć ja na osam okruga je poć etak osmis ljene primjene teorije zoniranja u regulatornom planiranju. U regulatornom planiranju gradova Hudovski se nedvosmisleno zalagao za dva prinćipa. Prvi prinćip, ustanovljavanje i zadovoljavanje visokih zdravstvenih uvjeta stanovanja jer je inzistirao na maksimalno moguć em prodoru prirodnog svjetla i provjetravanja javnog prostora uliće, polujavnog – poluprivatnog prostora blokovskog dvoris ta i privatnih prostora u stanovima. Drugi prinćip, vlasnići nekretnina trebali su sudjelovati u tros kovima izgradnje ulića i komunalne infrastrukture. Ideja o besplatnom ustupanju kulturno – tehnić kog zemljis ta u privatnom vlasnis tvu je najvjerojatniji razlog zas to njegov prijedlog građevnog reda nije bio odobren u gradskom zastupstvu. U drugom pokus aju konać ni prijedlog osnove građevnog reda iz 1909. je kolektivno djelo Vladoja Eisenbarta i brojnih autora koji su sudjelovali brojnim primjedbama u dugotrajnoj raspravi. Zajednić ka poveznića svih sudionika je dobro i pravovremeno poznavanje suvremenih zbivanja u regulatornom planiranju i građevnim redovima u Njemać koj. Svi sudionići rasprave iz 1894. (Hudovski, Bedeković , Stanisavljević , S varć) i 1908.-1909. (Eisenbart) bavili su se regulatornim planiranjem.
Dr. sc. Zlatko Jurić
Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu
Odsjek za povijest umjetnosti
Email: [email protected]
YOUR LOGO HERE
Socijalistička modernizacija grada: iskustvo Hrvatske
Ključne riječi: Soćijalistić ka modernizaćija, gradovi, urbanizaćija, Hrvatska
U izlaganju se obrađuje razdoblje soćijalistić ke modernizaćije urbanih sredina
Hrvatske koja je vođena ideolos ki oblikovanim administrativnim mjerama, izostankom
pluralnosti drus tva i privatne ekonomske inićijative. Soćijalistić ka politika je
modernizaćiju najbrz e promovirala u urbanim prostorima gdje je uz tehnić ke, provodila
kulturne i simbolić ke zahvate. Soćijalistić ki grad trebao je postati idealan grad koji
zadovoljava sve potrebe “radnih ljudi”. Industrijalizaćiju i urbanizaćiju pratile su migraćije
radne snage iz ruralnih u urbana podruć ja. Zbog velikog broja novih stanovnika gradova
vlasti su poklanjale veliku pozornost stambenim politikama. Ubrzana izgradnja rezultirala
je neskladom s postojeć om urbanom i komunalnom infrastrukturom. Posljediće
polustoljetne soćijalistić ke modernizaćije gradova bile su najvidljivije u promijenjenim
strukturama stanovnis tva. Na poć etku promatranog razdoblja samo je ¼ stanovnis tva
z ivjela u gradovima, da bi pri zavrs etku soćijalistić ke vlasti taj udio bio natpolović an.
Negativne posljediće soćijalistić ke modernizaćije gradova se ogledaju u polariziranom
razvoju najveć ih urbanih sredis ta, neravnomjerno razvijenoj mrez i srednjih i manjih
gradova i depopulaćiji znatnog dijela ruralnog prostora drz ave.
Dr. sc. Mario Bara
Hrvatsko katoličko sveučilište
Odjel za sociologiju
Email:
YOUR LOGO HERE
Nastanak i razvoj Belišća
Ključne riječi: Gutmann, Belis ć e, industrija, urbanizaćija, z eljeznića, radnis tvo
Samuel Heinrićh Gutmann osnivać je istoimene obiteljske tvrtke koja nastaje u
Velikoj Kaniz i od prve ć etvrtine 19. stoljeć a. Industrijskom preradom drveta poć inju se
baviti sredinom 19. stoljeć a, razlog tomu bila je potraz nja za pragovima u svrhu izgradnje
z eljeznić ke mrez e u postrevolućionarnoj Habsburs koj Monarhiji. U poslu drvne prerade
tvrtka, tvorći i nasljednići, imat ć e vaz nu rijeć narednih gotovo pa stoljeć e. O prekidu ove
tradićije presudio je ustas ki rez im i potom komunistić ka vlast, toć nije Okruz ni narodni sud
u Zagrebu, 1946. godine.
Belis ć e je osnovano 1884. i već nakon nekoliko godina poprima konture
industrijskog naselja s tvornić kim postrojenjima, skladis tima, administrativnim zgradama,
drus tvenim domovima i zgradama tipić no stambenog karaktera. Do kraja međuratnog
razdoblja Belis ć e ć e imati populaćiju jednog manjeg gradskog naselja, sa stanićom pos te za
niz okolnih sela, s tvornićama, lukom na Dravi, z eljeznić kom mrez om kao ishodis nom
toć kom u povezivanju slavonske Podravine s podnoz jem Papuka u Voć inu, itd.
Industrijska postrojenja, infrastruktura i radnis tvo tvrtke Gutmann podloga su
uspjes nog obiteljskog poslovanja, koji je posljedić no tome izgradio gradsko naselje Belis ć e.
Dr. sc. Hrvoje Volner
Fakultet za odgojne i
obrazovne znanosti
Odsjek za cjeloživotno
obrazovanje Email:
YOUR LOGO HERE
Izgradnja rudarskog naselja Raša
Ključne riječi: Ras a, ugljenokopi, radnići, kameni ugljen, Gustavo Pulitzer Finali
Iako su se historiografska literatura (u sklopu lokalne povijesti Labins tine i tamos njih
ugljenokopa), kao i druga struć na literatura (prvenstveno iz povijesti arhitekture) dotićali
razlić itih aspekata izgradnje radnić koga, rudarskoga naselja u Ras i, u ovome su izlaganju
razmotreni razlozi, okolnosti i tijek izgradnje infrastrukture naselja Arsia / Ras a, i to kako na
temelju kritić koga vrednovanja literature, tako i na osnovi prouć avanja arhivskih izvora.
Uoć eno je da Ras a – izgrađena u 547 dana od mjeseća travnja 1936. do studenog 1937. – ne
nastaje prvenstveno kao projekt fas istić kog rez ima i to radi velić anja istoga, nego je to naselje
podigla uprava ugljenokopa zbog potrebe za novim radnićima, i to u kontekstu potreba za
poveć anjem proizvodnje kamenog ugljena za potrebe industrije i prometa (z eljezniće, te ratne
i ćivilne mornariće), kada se iz Ras kog bazena ćrpilo otprilike 1.000.000 tona godis nje ili 10%
talijanskih potreba za tim energentom. Samoj izgradnji naselja prethodili su opsez ni
melioraćijski radovi u tome podruć ju.
Dr. sc. Marino Manin
Dr. sc. Hrvoje Čapo
Hrvatski institut za povijest
Email: [email protected];
YOUR LOGO HERE
Nastanak i razvoj Ličkog Osika
Ključne riječi: vojno poduzeć e, Lika, soćijalistić ko drus tvo, Marko Ores ković , Lić ki Osik,
planiranje.
U izlaganje se govori o nastanku, postojanju i sudbini jednog planskog sistemskog grada
u pasivnom kraju tadas nje Federativne Narodne Republike Jugoslavije, u razdoblju nakon
Drugog svjetskog rata. Izlagać kritić ki objas njava razloge nastanka, odnosno izgradnje
suvremenog naselja na podruć ju Lić kog Osika u Srednjoj Lići; prati se paralelni razvoj grada
koji je u ćijelosti ovisio i dijelio istu sudbinu s tamos njim vojnim industrijskim pogonom Marko
Ores ković , radi ć ije proizvodnje je grad i sagrađen. Gospodarski, drus tveni i kulturni usponi i
padovi obiljez ili su polustoljetno postojanje ovog naselja, kojemu je time osigurana neizvjesna
sadas njost i perspektivna buduć nost. U radu su, zahvaljujuć i neobjavljenim arhivskim
dokumentima iz tog razdoblja, zabiljez eni razlozi, nać ini i postojanje ovakvog planskog vojnog
poduzeć a kao i pripadajuć eg naselja koje je i danas simbol nerealnog i neshvać enog projekta
gospodarskog razvoja u ovom dijelu Hrvatske.
Dr. sc. Ivan Brlić
Institut društvenih
znanosti Ivo Pilar
Područni centar Gospić
Email:
YOUR LOGO HERE
Modernizacija Zagreba u prvoj polovici 20. stoljeća - elektrifikacija
naselja s periferije
Ključne riječi: Zagreb, prva polovića 20. stoljeć a, elektrifikaćija, modernizaćija, periferija
Autor u najveć oj mjeri na temelju literature te periodike i objavljenih arhivskih vrela
nastoji sagledati proćes modernizaćije Zagreba kroz prizmu elektrifikaćije. Elektrić na je
energija od ć uđenja kojega je izazvala nakon javnih prezentaćija gdje god su se one zbile
postala nezaobilazan energent koji se koristi u svakodnevnoj uporabi. U konać nići, kolić ina
njenog utros ka u industriji ili po stanovniku jedan je od indikatora razvijenosti nekog
prostora.
Dr. sc. Tomislav Anić
Hrvatsko katoličko sveučilište
Odjel za povijest
Email: [email protected]
YOUR LOGO HERE
Miljokazi u povijesnom razvoju telefonije u Zagrebu
Ključne riječi: telefon, telefonija, telefonistiće, Zagreb, manualna telefonska ćentrala, auto-
matska telefonska ćentrala, elektronić ka telefonska ćentrala
U simbolić nih stotinu godina od pojave prvog telefona u Zagrebu 1881. godine, pa
do pojave prve elektronić ke telefonske ćentrale 1981. godine, telefonija u Zagrebu je pros la
kroz nekoliko formativnih razdoblja unutar kojih je dos lo do njene afirmaćije. Zagreb se iz
uloge provinćijskog gradić a u Austro-Ugarskoj prometnuo u ekonomsko i kulturno sredis te
Hrvatske. U tom razdoblju, u skladu s razvojem tehnologije, izvrs ene su mnoge promjene
koje su utjećale na dostupnost i ćijenu najpopularnije telekomunikaćijske tehnike u 20.
stoljeć u. Telefon se od statusnog simbola rezerviranog za najimuć nije građane uspio
djelomić no pribliz iti svim stanovnićima grada. U desetljeć ima nakon Drugog svjetskog rata
uslijedilo je razdoblje izgradnje nove telefonske infrastrukture u nezavidnim uvjetima
tehnolos ke nerazvijenosti, struć ne potkapaćitiranosti i nedostatka finanćijskih sredstava.
Ipak, usprkos svim otegotnim okolnostima, telefonija je uspjela postati neizostavan dio
gradske svakodnevniće. Nas e suvremene telekomunikaćije poć ivaju upravo na iskoraćima
s to ih je u svom razvoju uć inila nepokretna telefonija, stoga ona predstavlja miljokaz u
tehnolos kom ali i ćivilizaćijskom razvoju Zagreba.
Goran Rajič, prof.
Hrvatski Telekom
Email: [email protected]
YOUR LOGO HERE
Primjeri stambene izgradnje u Zagrebu od kraja Drugoga
svjetskog rata do 1960-ih
Ključne riječi: Zagreb, Jugoslavija, razdoblje komunizma, stambena izgradnja, urbanizam, ar-
hitektura
Grad Zagreb je uzet kao studija sluć aja razvoja jednoga komunistić kog grada i
stambene problematike koje taj razvoj donosi. Zagreb nakon Drugoga svjetskog rata
doz ivljava veliki demografski rast doseljavanjem velikog broja seoskog stanovnis tva, te
manjim dijelom prirodnim priras tajem. Zbog ubrzanog industrijskog razvoja gradu trebala
nova radna snaga, ali je za istu nedostajalo stambenog prostora, a gradska infrastruktura nije
bila dovoljno razvijena za udovoljavanje potrebama svih stanovnika. Stambena se izgradnja
bazirala na drus tvenoj i privatnoj izgradnji, gdje su drus tveno finanćirani objekti bile zgrade
vis ekatniće, a privatno finanćirani kuć e prizemniće. Upravo je privatna izgradnja, odnosno
kuć e prizemniće, davala gradu Zagrebu vis e izgled sela negoli grada.
Pri oćjeni stambene izgradnje Zagreba i opć enito njegova urbanog razvoja u razdoblju
nakon Drugoga svjetskog rata, valja se sloz iti s konstataćijom Davora Stipetić a kako je Zagreb
nastajao kao arhitektonski pothvat i razvijao se stihijski.
Dr. sc. Lidija Bencetić
Hrvatski institut za povijest
Email:
YOUR LOGO HERE
Nastanak Mirogoja kao središnjeg zagrebačkog groblja
Ključne riječi: Mirogoj, Zagreb, modernizaćija, kulturna povijest smrti, groblje
U radu se prikazuje utemeljenje Mirogoja 1876. godine kao sredis njega zagrebać koga
groblja. Od 50-ih godina 19. stoljeć a Zagreb se razvijao kao glavni grad Hrvatske u
modernome smislu rijeć i, kao „utemeljiteljski“ grad. Već tijekom 60-ih godina u javnosti se
javlja mis ljenje o potrebi utemeljenja sredis njega groblja koje bi se nalazilo izvan gradskoga
prostora. Do ostvarenja te zamisli dolazi sredinom sedamdesetih godina u kontekstu
urbanizaćije i modernizaćije grada. Utemeljenje Mirogoja bilo je izraz modernosti i
ekonomske snage Zagreba, ali i nove osjeć ajnosti i estetike svojstvene 19. stoljeć u.
Dr. sc. Kristina Milković
Hrvatski studiji Sveučilišta u
Zagrebu
Odjel za povijest
Email: [email protected]
YOUR LOGO HERE
Sažeci izlaganja na
engleskom jeziku
Construction Regulations and the Master Plan of Zagreb (1850-1918)
Keywords: Zagreb, urban regulations, master plans, 19th ćentury, 20th ćentury
The paper focuses on the master plan of Zagreb and the construction regulations in the peri-
od from 1850 to 1918. The first construction regulations considered are the ones from 1850, a doc-
ument enforced from above that included regulatory, normative, and administrative provisions. The
second general master plan was promulgated in 1888. In the period from 1850 to 1899, the Royal
Provincial Government (Department of Internal Affairs) issued nineteen orders to supplement these
construction regulations.
City councillor Adolf Hudovski made a detailed proposal for the construction regulations in
1894, with a comprehensive theoretical explanation of the concept and some key suggestions. His
proposal for the division of the city area into eight counties was the beginning of a planned applica-
tion of the zoning theory in master planning. In his urban planning, Hudovski quite clearly imple-
mented two principles. The first was to establish and maintain advanced health conditions in hous-
ing, as he insisted on the maximum of natural light and ventilation in the public space of streets, the
semi-public or semi-private space of apartment block yards, and the private space of apartments.
The second principle was that the owners of properties were to participate in the cost of building
the streets and the communal infrastructure. The idea of free disposal of the privately owned cultur-
al-technical land was most probably the reason why his regulation proposal was not approved by
the city administration.
In the second attempt, the final proposal of the regulation project in 1909 was the joint work
of Vladoje Eisenbart and various other authors who participated with their suggestions in this pro-
longed debate. The common trait of all the participants was a good and timely knowledge of the
contemporary developments in master planning and urban regulations in Germany. All the partici-
pants in the discussion of 1894 (Hudovski, Bedeković, Stanisavljević, Švarc) and in 1908-1909
(Eisenbart) were experts in urban planning.
Dr. sc. Zlatko Jurić
Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu
Odsjek za povijest umjetnosti
Email: [email protected]
Aspects of the Socialist Modernization of Croatian Cities
Keywords: soćialist modernization, ćities, urbanization, Croatia
The paper deals with the period of soćialist modernization in Croatian urban areas,
guided by the ideologićally determined administrative measures, the absenće of pluralist
soćiety, and private ećonomić initiatives. Soćialist polićy espećially promoted modernization
in urban areas, where tećhnićal interventions were aććompanied by ćultural and symbolić ać-
tivities. The soćialist ćity was to bećome an ideal ćity that met all the needs of the “working
ćlasses”. Industrialization and urbanization ćaused the migration of labour forće from rural to
urban areas. Due to the large number of new residents in towns, the authorities paid mućh
attention to the housing polićy. Aććelerated ćonstrućtion resulted in a disćrepanćy with the
existing urban and ćommunal infrastrućture. The ćonsequenćes of half a ćentury of soćialist
modernization are espećially visible in the altered strućture of urban population. At the be-
ginning of the observed period, only one quarter of the population lived in ćities, but at the
end of the soćialist regime this ratio was more than a half. The negative ćonsequenćes of soći-
alist modernization in the ćities are evident in the polarized development of the major urban
ćentres, the unevenly developed network of medium-sized and small towns, and the depopu-
lation of a signifićant part of rural areas.
Dr. sc. Mario Bara
Hrvatsko katoličko sveučilište
Odjel za sociologiju
Email: [email protected]
YOUR LOGO HERE
The Industrial Colony of Belišće: Facilities, Infrastructure, and Transporta-
tion on Gutmann’s Estate
Keywords: Gutmann, Belis ć e, industry, urbanization, railway, labour
The Gutmann ćompany was involved in industrial wood proćessing from the mid-19th
ćentury, due to the demand for railroad ties while building up the railroad network in the post
-revolutionary Habsburg Monarćhy. In wood proćessing, the Gutmann ćompany remained do-
minant for almost a ćentury, and its dećline was due to the Ustasha and then the Communist
regime, more prećisely the Distrićt People’s Court in Zagreb, whićh ćlosed it down in 1946.
Belis ć e was founded in 1884 and within only a few years turned into an industrial settlement
with faćtory faćilities, warehouses, administrative buildings, soćial ćentres, and typićal apar-
tment buildings. By the end of the interwar period, it had the population of a smaller urban
settlement, with a post offiće serving a number of surrounding villages, faćtories, a port on the
river Drava, a railway network as the starting point in ćonnećting Slavonian Podravina with
the foot of Mount Papuk in Voć in, and so on.
Gutmann’s industrial plants, infrastrućture, and workers were the baćkbone of a suć-
ćessful family business, ćredited with the ćonstrućtion of the Belis ć e settlement.
Dr. sc. Hrvoje Volner
Fakultet za odgojne i
obrazovne znanosti
Odsjek za cjeloživotno
obrazovanje Email:
YOUR LOGO HERE
Construction of the Miners’ Settlement of Raša (1936/37)
Keywords: Ras a, ćoal mines, labour, stone ćoal, Gustavo Pulitzer Finali
Although historiography (as part of the loćal history of the Labin region and the loćal
ćoal mines) and sćholarly literature from other disćiplines (primarily the history of arćhiteć-
ture) have addressed different aspećts of the ćonstrućtion of the workers’ mining settlement
in Ras a, this paper foćuses on the reasons, ćirćumstanćes, and proćess of infrastrućture ćon-
strućtion in the settlement of Arsia / Ras a, based both on a ćritićal evaluation of the present
researćh and a study of arćhival sourćes. It has been observed that Ras a – built within 547
days from April 1936 to November 1937 – was not primarily a projećt of the fasćist regime,
intended to serve its glorifićation, but was ćonstrućted by the administration of the ćoal mine
due to the need for new workers, in the ćontext of inćreasing the produćtion of ćoal for indus-
trial and transportation purposes (railways, as well as military and ćivilian navy) at the time
when approximately 1,000,000 tons or 10% of the Italian needs for this sourće of energy
were pumped from the Ras ka Basin. The ćonstrućtion of the settlement was prećeded by
extensive land rećlamation works in the area.
Dr. sc. Marino Manin
Dr. sc. Hrvoje Čapo
Hrvatski institut za povijest
Email: [email protected];
YOUR LOGO HERE
Life and Decline of a (Non-)Planned Industrial City: The Case of Lički Osik
Keywords: military industry, Lika, soćialist regime, “Marko Ores ković ”, Lić ki Osik, urban plan-
ning
The paper disćusses the emergenće, existenće, and fate of a systematićally planned
town in the passive region of the Federal People’s Republić of Yugoslavia after World War II.
The author ćritićally presents the reasons for the ćonstrućtion of a modern settlement in the
area of Lić ki Osik in the region of Central Lika, following the parallel development of a town
that ćompletely depended on and shared its destiny with the loćal military industrial plant
“Marko Ores ković ”, for whose purposes it was built. Ećonomić, soćial, and ćultural ups and
downs marked the fifty years of the settlement’s existenće, with its unćertain present and a
promising future. As the paper is based on previously unpublished arćhival doćuments, it
brings new insights ćonćerning the reasons, modes of operation, and life of both the military
plant and its attaćhed settlement, whićh remains a symbol of the unrealistić and misundersto-
od projećt of ećonomić development in this part of Croatia.
Dr. sc. Ivan Brlić
Institut društvenih znanosti
Ivo Pilar
Područni centar Gospić
Email: [email protected]
Modernization of Zagreb in the First Half of the 20th Century, Viewed
through the Prism of Electrification
Keywords: Zagreb, first half of the 20th ćentury, elećtrifićation, modernization, periphery
Based on sćholarly literature as well as periodićals and published arćhival sourćes, the
author foćuses on elećtrifićation in Zagreb as an aspećt of the ćity’s modernization. Elećtrićity
not only ćaused amazement in publić presentations, but also bećame an indispensable sourće
of energy for everyday use. After all, the amount of its ćonsumption in industry or per ćapita
remains one of the indićators for the development level in any given area.
Dr. sc. Tomislav Anić
Hrvatsko katoličko sveučilište
Odjel za povijest
Email:
YOUR LOGO HERE
An Overview of the Development of Zagreb’s Telephony (1881-1981)
Keywords: telephony, Zagreb, telećommunićations
In the symbolić hundred years between the appearanće of the first telephone in Zagreb
in 1881 and the first elećtronić telephone exćhange in 1981, Zagreb’s telephony went through
several formative periods to aćhieve its affirmation. From a provinćial town in Austria-
Hungary, Zagreb transformed into the ećonomić and ćultural ćentre of Croatia. During this pe-
riod, with the development of tećhnology, there were many proćesses that influenćed the
availability and priće of the most popular telećommunićations deviće in the 20th ćentury.
From a status symbol reserved for the wealthiest ćitizens, the telephone turned into a
tećhnology that was aććessible to all ćitizens of Zagreb. In the dećades after World War II, the
new telephone infrastrućture was built in the unfavourable ćonditions of tećhnologićal under-
development, professional inadequaćy, and insuffićient finanćial resourćes. Nevertheless, des-
pite all these hindranćes, telephony bećame an inevitable part of the ćity’s everyday life. Mo-
dern telećommunićations are based on these very prećursors of statić telephony, and therefo-
re remain an indićator of the tećhnologićal and ćultural development of Zagreb.
Goran Rajič, prof.
Hrvatski Telekom
Email:
YOUR LOGO HERE
Apartment Buildings in Zagreb from World War II until the 1960s
Keywords: Zagreb, Yugoslavia, ćommunist regime, housing ćonstrućtion, urban planning,
arćhitećture
The paper foćuses on the ćity of Zagreb as a ćase study for the development of ćommu-
nist ćities and the housing issues that this development brought. After World War II, Zagreb
experienćed a ćonsiderable demographić growth with the influx of rural population and a
somewhat less dramatić birth rate. Due to its aććelerated industrial development, the ćity ne-
eded new labour forće, but at the same time laćked apartments. Moreover, the ćity’s infras-
trućture was not suffićiently developed to meet the needs of all its residents. The ćonstrućtion
of housing bloćks was based on soćial and private ćonstrućtion, whereby the soćially funded
buildings were multi-storey buildings, and the privately funded houses those with a single
storey. These private ćonstrućtions, namely the single-storey buildings, gave Zagreb the appe-
aranće of a small town rather than a ćity.
In assessing the housing ćonstrućtion in Zagreb and generally its urban development
in the period after World War II, we are inćlined to agree with the ćlaim of Davor Stipetić that
Zagreb evolved as an arćhitećtural undertaking and developed without a definite plan.
Dr. sc. Lidija Bencetić
Hrvatski institut za povijest
Email:
YOUR LOGO HERE
Foundation of Mirogoj in the Context of Social History (19th Century)
Keywords: Mirogoj, Zagreb, modernization, ćultural history of death, ćemetery
The paper presents the foundation of Mirogoj in 1876 as the ćentral ćemetery of Zag-
reb. From the 1950s, Zagreb was developing as the ćapital of Croatia in the modern sense of
the word, as the “founding” ćity. As early as the 1960s, there was a publić opinion about the
need of establishing a ćentral graveyard outside the ćity area. This idea was realized in the
mid-1970s, in the ćontext of Zagreb’s urbanization and modernization. The founding of Miro-
goj was an expression of the ćity’s modernity and ećonomić power, but also reflećted the new
sensibilities and aesthetićs ćharaćteristić of the 19th ćentury.
Dr. sc. Kristina Milković
Hrvatski studiji Sveučilišta u
Zagrebu
Odjel za povijest
Email: [email protected]
YOUR LOGO HERE
Zagreb, 2019.
Hrvatski institut za povijest
