n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Foto: tomislavnews.com

Godina XXIV, broj 26 3. srpnja 2014. cijena 200 Ft

Darinka Orčik, najljepšaHrvatica u narodnoj nošnji

izvan Hrvatske

Oproštajna svečanost u Santovu 4. stranica Duhovi u Salanti 7. stranica Tjedan knjiga 9. stranica

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

16. stranica

Darinka Orčik, najljepšaHrvatica u narodnoj nošnji

izvan Hrvatske

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Komentar

Geni, odgoj ili moždanešto drugo?

Mi, pripadnici nacionalnih manjina mnogo-put se pozivamo na svoje podrijetlo, smat -rajući kako smo od svojih predaka na slijediliono što nas čini pri padnikom određene na-rodnosti , jezična, kulturna obilježja, čimesmo nešto drukčiji od većinskog naroda ivećina od nas želimo i očuvati ta obilježja.Koliko je važno podrijetlo u osjećaju samo-bitnosti, odnosno koliko su „krivi” u tomegeni koji su nositelji nasljednih svojstavapotaklo me na razmišljanje naslov knjige„Geni na more zovu”. Ostanimo malo kodgena, koliko nas oni određuju u razvojunaše samobitnosti. Što određuje našuosobnost? Određuje li nas naša biologija ilipak okolina u kojoj odrastemo? Znanstve-nici tvrde da za utvrđivanje genetičkogustroja neke nacije, potrebno je zbrojiti po-stotak nekog gena (haplotipa). Ivan Jurić,hrvatski genetičar istraživač, istražio je po-drijetlo Hrvata, te ustvrdio da su Hrvati uro-đen (autohton) narod, ali postotak hap -logrupe koju prigodno naziva „hrvatskom”u Hrvata je 50 posto. Hrvatima su najsličnijiBošnjaci (83%), pa Slovenci (78 %), a zatimSrbi i Makedonci (71%), a više sličnostiimaju s Nijemcima (63%) nego s Poljacima(58,8%). Prema tome, tek polovica Hrvata uHrvat skoj mogla bi za sebe tvrditi da je„pravi” Hrvat, no čovjekov individuum neodređuju samo geni (premda prema novimistraživanjima postoji i spontano stvaranjenovih gena), pedagogija i psihologija ras -polaže mnogim istraživanjima i dokazimakoji upućuju na donekle jednak utjecajgena i odgoja. Različitost oblika ponašanjamože se pripisati utjecajima okoline kolikoi genetskim utjecajima. Iako naša osobnostnije fiksirana samim našim rođenjem, sviimamo urođene osobine, ali veliku važnostima i odgoj i okolina. Naprimjer LjudevitGaj, jedan od likova hrvatskoga preporoda,potječe iz Burgundije u Francuskoj. Njegovotac Ivan (Johann Gay) doselio se kao lje-karnik iz mađarskog Šoprona u Krapinu.Majka Ljudevita Gaja zvala se Julijana rođ.Schmidt i bila je njemačkog podrijetla, kojaje njegovala hrvatsku kajkavštinu. Pozna -jem osobu koja je podrijetlom Mađarica (imajka i otac), ali odrasla u hrvatskomokružju, cijeli svoj život živi kao Hrvatica,čak se i školovala u tome smjeru, to osjećasvojim i mnogo je pridonijela hrvatskoj za-jednici. Srela sam i takvu osobu kojoj jenetko drugi trebao otvoriti oči kako bi shva-tila da pripada hrvatskoj zajednici. Moglobi se navesti još mnogo primjera i rasprav-ljati o tome jesu li geni ili odgoj odgovorniza naš osjećaj pripadnosti.

Bernadeta Blažetin

Glasnikov tjedanU Sarajevu su se prošle su-bote pod pokroviteljstvomEuropske Unije priređivalesvečanosti kojima se obi-lježavao i spominjao po -vod izbijanja Prvoga svjet -skog rata. Prije sto godinana praznik srpskoga na-roda Vidovdan, koji se slavikao sjećanje na poraz odTuraka na Kosovskompolju 1389. godine, dvade-setogodišnji mladić Gav -rilo Princip. član organiza-cije Mlada Bosna, hicima izpištolja usmrtio je austro-ugarskog prije-stolonasljednika Franju Ferdinanda i nje-govu suprugu Sofiju, dok je istoga danacar Franjo Josip II. iz Beča krenuo u toplice.Mjesec dana poslije (28. srpnja 1914)Aust ro-Ugarska uputila je ultimatum Srbijii započeo je svjetski rat (trajao je do 11. lis -

topada 1918. godine) koji je europski kon-tinent zavio u crno i odnio po nekimprocjenama preko deset milijuna žrtava,prouzročio dvadeset milijuna ranjenih, trimilijuna ratnih udovica i šest milijuna si-ročadi, milijune ranjenih i osakaćenih,gladnih, a nakon svega španjolska gripa,učetverostručivši broj mrtvih, harala jestarim kontinentom te dovršila krvavuratnu priču. Mirovnim ugovorima i novim

granicama, raspadomAust ro-Ugar ske Monar -hije, Njemač kog, Ruskogi Os man skog Carstva, teteškim gospodarskimstanjem dane su plodnemladice izbijanja joškrva vijega svjetskog su-koba svega dvadesetakgodina poslije. Razlikepovijesno-političke i gle-dišta krivca i žrtve nidanas nisu prevladane,pokazale su to i svečano-sti, otkrivanja spomenika

i reljefa na bosanskim prostorima prošlesubote.«Europa je bila golema grobnica. Nasli-jeđe Velikog rata bilo je pogubnije zamoral ljudi nego za gospodarstvo», kažefrancuski povjesničar Jean-Yves Le Naour.Brojni povjesničari i publicisti iz Europe i

svijeta na sarajevskim konfe-rencijama u lipnju iznosili suviđenje zbivanja od 28. lipnja1914. godine. Različita tuma-čenja, piše Frankfurter Allge-meine, iz kojih su se gro -teskno izlegle dvije us po -redne svečanosti kao simbolidviju usporednih povijesti. U subotu su manifestacije uSarajevu protekle bez važnihgostiju, ali i bez sus jeda iz Srbije – oni su se sjećali u

And rićgradu, pred spomenikom Principu. A sto godina poslije «Velikog rata», staraje dama Europa, «Europa bez granica», utežnji postizanja političkog, geografskogi monetarnog jedinstva pod imenom Eu-ropska Unija koja okuplja 28 europskih ze-malja. Granica je ostala i nadalje negdjena središtu Balkana... Preko granice teže ioni koji su zasada s druge strane.

Branka Pavić Blažetin

A sto godina poslije „Velikog rata”, stara jedama Europa, „Europa bez granica”, u tež -nji postizanja političkog, geografskog i mon-etarnog jedinstva pod imenom EuropskaUnija koja okuplja 28 europskih zemalja.Granica je ostala i nadalje neg dje na sre -dištu Balkana... Preko granice teže i oni kojisu zasada s druge strane.

TEMA n 3 n

KALAČA – U tome podunavskom gradićuod 2. do 6. srpnja održat će se jubilarna, XX.podunavska smotra folklora u glavnoj orga-nizaciji gradskog poglavarstva te Turističkogneprofitnog d. o. o. grada Kalače i uže regije.Smotra počinje 2. srpnja, s početkom u 18sati otvorenjem prigodne izložbe „PovijestXX. podunavske smotre folklora u slikama ipredstavljanje kalačkih hungarikuma». Pro-gram se 3. srpnja nastavlja u auli Katoličkeustanove Naše Gospe (Astrikov trg 1)znanstvenim skupom na temu „Gradić načvorištu europskih kulturnih putova”, čimese otvara XX. podunavska smotra folklora.Slijedi svečani mimohod kojem sudjelujufolklorne skupine podunavskih država –Njemačke, Slovačke, Srbije, Hrvatske, Ru-munjske i Bugarske, te domaće skupine –suorganizatora i domaćina, grada Kalače,Dušnoka i Hajoša te skupine kalačkogSárköza. Od 20 sati priređuje se gala pro-gram sudionika na otvorenom u nadbis -kupijskom vrtu s naslovom „Kalača iMa đarska pozdravljaju sudionike XX. po-dunavske smotre folklora”, koju će otvoritigradonačelnik Ferenc Török. U programu ćebiti prikazan Kalački svatovac i predstavljenekalačke narodne nošnje. S početkom u 22sata u Festivalskom vrtu na Astrikovu trgupriredit će se festivalska veselica. Trećegadana, 4. srpnja, program počinje u Festival-skom vrtu sa sajmom, predstavljanjem obrt-ništva i programima za djecu. Na otvorenojpozornici predstavljaju se kalačka mađarskadruštva i skupine okolnih naselja. IstodobnoFestival se predstavlja u obližnjem Hajošugdje će nastupiti folklorne skupine iz Slo -vačke, Rumunjske i domaća društva, slijedizajednička plesačnica i veselica s gostima.Na otvorenoj pozornici u nadbiskupijskomvrtu predstavljaju se društva iz Bugarske,Srbi je i Hrvatske, te počasni gost Azerbajd -žan i Narodno plesno društvo „Piros Rózsa”.Dana 5. srpnja Festival se predstavlja uDušnoku, s početkom u 17 sati. Posljednjegadana, 6. srpnja u 11 sati, predstavnici druš-tava položit če vijence na Dunavu, na rijecipo kojoj je nazvana priredba, ujedno segosti opraštaju od domaćina, grada Kalače.Popodne se priređuje Susret podunavskihHrvata Raca koji počinje u 16 sati misnimslavljem na hrvatskom jeziku u crkvi SvetogJosipa, nastavlja se gala programom doma -ćih i gostujućih društava, s početkom u18.30, a završava plesačnicom u 20 sati uzdušnočki Orkestar „Zabavna industrija”.

BAJA – U okviru niza glazbeno-plesnih pro-grama pod nazivom „III. ples naroda” koji sepriređuju dvotjedno na otvorenom u Eötvö-sevoj ulici, s početkom u 19 sati, 27. lipnjapriređena je plesačnica uza sudjelovanjeKUD-a «Bunjevačka zlatna grana». Sljedećuplesačnicu, 4. srpnja, održat će bajski Plesnikrug «Šugavica» i sastav «Braća Barić».

Aktualno

Počele predizborne pripreme za jesenske izbore

za zastupnike narodnosnih samouprava

1. dio

Upis na popis narodnosnih birača Oni koji se nisu upisali na popis narodno-snih birača prije parlamentarnih izbora,moraju se sada upisati kako bi mogli su-djelovati na jesenskim izborima za mje-sne, županijske i državne narodnosnesamouprave. To mogu uraditi popunjava-njem i predajom molbenice za uzimanjena popis narodnosnih birača označava-njem narodnosti pod točkom A, što je pre-duvjet za sudjelovanje na izborima zanarodnosne samouprave. Nije posrijedinikakva novina jer je tako bilo i prije četirigodine. Obrazac je dostupan na www.va-lasztas.hu, a može se i kopirati. Molbenicaza uzimanje na popis narodnosnih biračamože se predati osobno ili poštanskimputem nadležnom izbornom uredu ilielektronskim putem na www.valasztas.huili na www.magyarorszag.hu.

Raspisivanje izboraOvih su dana počele predizborne pri-preme za jesenske narodnosne samou-pravne izbore. Prema zakonskim odred -bama, izbori se najranije mogu održati 5.listopada, a izbore će raspisati Nacionalnoizborno povjerenstvo (NVB) najkasnije do23. srpnja u onim naseljima gdje se premapodacima popisa pučanstva iz 2011. go-dine pripadnikom narodnosti (odgovara-jući na dva pitanja o narodnosti) izjasnilonajmanje 25 osoba. Istodobno će odreditikoliko je preporuka potrebno za postav-ljanje kandidata na mjesnim, odnosnokandidacijskih lista na županijskoj i držav-noj razini. Izbore za zastupnike područnih(županijskih i glavnogradskih) samou-prava raspisat će ako je u danoj županiji iglavnome gradu raspisano najmanje de -set izbora za mjesne odnosno glavno-gradske okružne samouprave. Izbori zazastupnike državnih samouprava raspisatće se bez obzira na broj mjesnih i glavno-gradskih okružnih narodnosnih samou-prava.

Održavanje izbora, broj zastupnikaNa mjesnoj razini izbori se mogu održatiako je najmanje toliko kandidata koliko sebira zastupnika. Područni se izbori moguodržati i onda ako na listi nema toliko kan-didata koliko se bira zastupnika.

Broj zastupnika u mjesnim samoupra-vama je tri ako je na dan raspisivanja iz-bora na popisu narodnosnih birača manjeod sto osoba, a četiri ako ih je najmanjesto. U zastupnička vijeća područnih sa-mouprava bira se sedam osoba. U Skup-štinu državne samouprave bira se 15za stupnika ako na dan raspisivanja izborana narodnosnom popisu birača nema višeod 5 000 registriranih, 23 ako je registri-rano više od 5 000, 31 zastupnik ako jeviše od 10 000 registriranih, 39 ako ih jeviše od 25 000, i 47 ako ih je više od 50 000.

Izborno pravo (aktivno, pasivno)Na izborima može glasovati onaj tko jeupisan na popis narodnosnih birača. Napopis mora se uzeti onaj tko ima pravo su-djelovati na izborima za zastupnike mjes -nih samouprava i načelnika (uključujući ipunoljetne državljane drugih članica Eu-ropske Unije s prebivalištem u Mađarskoj),onaj tko je pripadnik narodnosti i izjasnise o narodnosnoj pripadnosti. Birač možebiti na popisu narodnosnih birača u nase-lju gdje mu je prebivalište, prije raspisiva-nja izbora u prijavljenom mjestu boravkado 24. lipnja 2014. godine. Za zastupnikamože biti biran birač uzet na popis narod-nosnih birača ako se može birati na izbo-rima za zastupnika mjesne samouprave inačelnika, ako na prethodnim dvamaopćim izborima, nadalje na privremenimizborima nije bio kandidat druge narod-nosti, te dade izjavu o tome da se primazastupanja dane narodnosti, govori njezinjezik, poznaje njezinu kulturu i tradicijenarodnosti.Jedna osoba istovremeno može biti samona biračkom popisu jedne narodnosti.

Pripremio S. B.

n 4 n ŠKOLST VO

U okviru oproštajne svečanosti santo vač ke Hrvat-ske škole, održane 14. lipnja u mjesnoj športskojdvorani, od škole i mlađih uče nika, na pose uče nikased mog razreda, te svojih nastavnika i roditeljaoprostilo se 19 osmaša razred nice Ibolje Valkai Ko-vačev. Školu je napus tio 68. naraštaj učenika, akako saznajemo, troje od njih svoje ško lo vanje odjeseni na stavit će u pe čuškoj Hrvatskoj gim nazijiMi roslava Krle že, os tali pak većinom u bajskimstrukovnim ško lama.

Nakon zanosnog opraštanja osmaša od razred-nice i svojih roditelja u učionici osmog razreda, većpo običaju, u pratnji učenika sedmog raz reda i raz-rednice Ildi kó Varga Kránicz, zajednička povorkapredvođena ravnateljem Josom Šibali nom i raz-rednicima dvaju razreda uz posljednje školsko zvono krenula jeu još jedan, sada već posljednji obilazak škol skih prostorija, zaovu prigodu okićenih cvijećem, ružinim laticama i zelenim gran-čicama, u kojima je većina učenika provela osam najljepših go-dina svoga djetinjstva, koje će im zasigurno ostati u trajnomsjećanju.

Pošto je zajednički otpjevana mađar ska i hrvatska himna,oproštajna sve čanost uljepšana je prigodnim progra mom, op -roštajnim riječima učenika sedmog i osmog razreda, pjesmamai kazivanjem stihova na hrvatskom i mađarskom jeziku. Uimesedmog razreda, učenice Mirela Galić i Eszter Nagy prigodnim ri-ječima oprostile su se od učenika osmog razreda. Uime osmašaod učenika škole, svojih nastavnika i roditelja oprostili su se uče-nici Slaven Sabo i Roberta Rezak. Već po običaju, učenici osmograzreda sim bolično su privezali vrpcu svoga naraštaja na školskuzastavu, te predali ključeve ustanove učenicima sedmog razreda.Svečanost je uljep šana i prigodnom pjesmom „Učitelju, hvala”koje su izvele učenice sedmog raz reda, te hrvat skom uspješni-com u iz ved bi školskoga tam buraškog orkestra.

Na kraju se u svoje i u ime nastavnika osmašima obratio i rav -natelj škole Joso Šibalin. – Teška srca se opraštam od vas jer smoosam godina zajednički radili na tome kako biste stekli što više zna-nja, dobili što bolji odgoj, i tako pripremljeni krenuli dalje u život, usvladavanje još težih prepreka na putu stjecanja znanja i čovječ -nosti, te se kao odrasli što uspješnije uklopili u društvo i ostvarili

svoje snove. Mislim da smo u svojimnastojanjima uspjeli i danas s pono-som možemo reći da našu ustanovunapušta naraštaj koji je dovoljno zreoda udovolji izazovima života. Svaki jerastanak težak, tako i ovaj, jer proteklegodine zajedničkog rada, uspjesi i ne-uspjesi, zajedno provedeno vrijeme uučenju, igri, izletima ostavit će i uvama i u nama nastavnicima neizbri-sivi trag, sjećajući se samo lijepihstvari. Nemojte zaboraviti da će ovaškola uvijek ostati vaš drugi dom, tevas uvijek rado čekamo kako bismopodijelili s vama brige i uspjehe. Želim

vam, puno sreće, uspjeha i ljubavi. Neka vas na životnom putu pratiBožji blagoslov – reče uz ostalo ravnatelj Šibalin.

Oproštajna svečanost bila je ujedno i završna svečanost, te jezavršena dodjelom priznanja najboljim učenicima za uspjeh pos -tignut u učenju, predmet nim natjecanjima, na polju kul ture išporta. Tom se prigodom ravnatelj Šibalin ukratko osv rnuo nagodišnji rad i postig nute rezultate, naglašujući kako je 30 učenikaškolsku godinu završilo s odličnim ocjenama. Njima su do di -jeljene diplome i poklon-knjige, a drugim istak nutim učenicimapoklon-knji ge. Nagrade im je uručio ravnatelj Joso Šibalin, iz-među ostalog posebno ističući najveće uspjehe, među njima triprva i jedno treće mjesto na držav nome hrvatskom na tjecanju ukazivanju stihova i proze koje su osvojili Annamária Vöő, Ilija Sti-panov, Mi rela Galić, odnosno Nikodem Nagy. Zapa žene rezul tatena županijskom natje ca nju iz mađarskog jezika, 3. mjesto MilleHlavati, 4. Tamása Bognára, 5. Slavena Saboa, 6. Roberte Rezák i7. Valérie Simon. Na državnom natjecanju iz nje mačkog jezikaHedviga Gorjanac u kategoriji 5–6. razreda osvojila je 8. mjesto.Nadalje istaknuo je i zlatnu me dalju za izvrsnost koju je dobiotam buraški orkestar ško le na glazbenom susretu u Madarošu.

Kako je na kraju najavio ravnatelj, ot vorenje nove škol ske go-dine bit će 31. kolovoza, a prvi dan nastave 1. rujna. Na kon zajed-ničke sve ča nosti slijedila je podjela svje dod ža ba po razre dima.

S. B.

Ravnatelj Joso Šibalin i učenica 8. razredaMilla Hlavati

Osmaši 68. naraštaja škole

Dio nastavnika, roditelja i rodbine

Oproštajna svečanost u Santovu

„Ova će škola uvijek ostati vaš drugi dom!”

ŠKOLST VO n 5 n

Oproštajna svečanost u pečuškoj Hrvat-skoj osnovnoj školi bila je 13. lipnja. Odškolskih klupa oprostilo se dvadeset uče-nika, razrednik im je bio Gergő Kovács. Tri-naest učenika svoje daljnje školovanjenastavit će u Hrvatskoj gimnaziji Miro-slava Krleže, a ostali su odabrali drugegimnazije.

Dan koji su već osam godina nestrp -ljivo čekali i mislili da nikada neće doći,začas je bio pred njima. Prije osam godina,3. rujna 2006., tada još mala djeca koja suse plašila školske klupe i novih osoba po-stala su ponosni školarci, a 13. lipnja 2014.godine već zreliji i ozbiljniji mladi, posljed -nji put u ovom sastavu se opraštaju odsvoje voljene škole.

Opraštanje je bilo vrlo otmjeno, kakvisu bili i sami učenici d. o. o. 8. razreda. Nanekim licima neočekivano se pojavilatuga i neka suza jer je počelo opraštanje sljudima i stvarima koje su odjednom po-

stale važne. Nema više prepisivanja do-maćih zadaća u zadnji čas, zajedničkih ru-čaka, izleta i šala na račun dragihna stav nika. Od škole, suučenika, nastav -nika, sedmog razreda i prijatelja oprostilisu se s programom na hrvatskom i mađar-skom jeziku, lijepim oproštajnim riječima,recitacijama i pjesmama.

Učenik Marko Mandić u svojem oproš -tajnom govoru rekao je kako su im na po-četku svi govorili: škola nije zatvor, a onini krivi ni dužni ipak dobili osam godina.Roditelji i nastavnici nasmiješili su se ovojistini jer im je poznat taj osjećaj. Bilo je tre-nutaka kada su učenici kadšto poželjeliistrčati iz ovog zatvora kako bi bar na tre-nutak zaboravili na razlomke, padeže, for-mule i godine nekog događanja, a onastavnicima su mislili da ih bespotrebnomuče (kao zatvorski čuvari) sa svojim pi-tanjima, ali sada već i Markov razred znada su im samo htjeli predati znanje i pri-

premiti ih na ono što ih sada čeka. Životće ih odvesti na razne strane, ali vrijemekoje su proveli skupa nikada neće moći iz-brisati.

Nastavnicima i roditeljima za njihovostrpljenje, trud, razumijevanje i korisne sa-vjete zahvalili su poklonom i cvijećem.

Od učenika se s prigodnim riječimaoprostio i ravnatelj škole Gabor Győrvári.Rekao je da su svi osmaši odreda izabralipravac za sebe i da od sada počinje izgrad -nja odgovorne zrele osobe, što će moći iosobno pratiti jer mnogi ostaju u pečuš -koj Hrvatskoj gimnaziji. Čestitao je na us-pješno završenoj osnovnoj školi te za hva-lio roditeljima na suradnji s profesorima.Nakon govora slijedila je dodjela dip loma.Diplomu za dobre uspjehe u učenju preu-zeo je Bence Jekl, diplomu na polju kul-ture i športskih aktivnosti preuzeo jeMarko Mandić, a diplomu za uzorno vla-danje dobila je učenica Réka Zita Dömse.

Nakon službenog dijela opraštanja svisu izašli na dvorište gdje su učenici sed-moga razreda za svakog osmaša pripre-mili balon na koji su oni privezali svoježelje, pa su ih zajedno pustili u nadi da ćese sve te želje ostvariti.

Jadranka GergićFoto: Ákos Kollár

„Al’ je najteže, svatko to zna, kad se prijatelji rastaju…”d. o. o. 8. razred (dobrovoljno se oprašta)

Šaljite napise za Hrvatski kalendar 2015

Hrvatskim narodnosnim samoupra-vama u Mađarskoj, školskim i drugimustanovama, kulturnim društvima ša-ljemo javni poziv na slanje napisa oprošlosti, sadašnjosti i budućnosti, omladima, djeci, vjeri, svakodnevnom ži-votu pisane bilo na standardnome hrvatskom jeziku ili na zavičajnom go-voru uz priložene vrsne fotografije kakobi oni našli mjesto u Hrvatskom kalen-daru 2015, godišnjaku Hrvata u Mađar-skoj. Napise očekujemo najkasnije do15. kolovoza. Napise i prateće fotogra-fije šaljite e-mailom ili na CD-u naadresu: Uredništvo Hrvatskog kalen-dara 2015, 1065 Budapest, Nagymezőu. 68 ili e-mail: branka @croatica.hu.Očekujemo fotografije maksimalno 2-3MB, 72 dpi s minimalnom širinom od500 mm, s potpisom.Unaprijed zahvaljujemo na suradnji.

Uredništvo Hrvatskog kalendara 2015

n 6 n BAČKA

Antunovo u Baji

Susret hrvatskih crkvenihzborova

Povodom blagdana Svetog Antuna Padovanskog, u istoimenojbajskoj župi 15. lipnja proslavljeno je župno proštenje. Tom jeprigodom održano svečano nedjeljno misno slavlje na hrvat-skome jeziku koje je u nekadašnjoj franjevačkoj crkvi, već po tra-diciji, u glavnom terminu, s početkom u pola 11, služio fra IvanHoletić iz Subotice. Slavlju je nazočilo mnoštvo vjernika iz Baje iokolnih naselja. Na kraju mise predsjednica Hrvatske samou-prave grada Baje Angela Šokac Marković zahvalila je fra IvanuHoletiću na lijepoj misi i redovitoj službi u Baji, ujedno pozdravilasudionike Susreta crkvenih zborova iz Dušnoka, Kozara i Baje.Misa je završena zajedničkom pjesmom Zdravo, Djevo, u častKraljici Hrvata.

Nakon mise, u organizaciji KUD-a «Bunjevačka zlatna grana»,a u suorganizaciji te supotporom Hrvatske samouprave gradaBaje, održan je već tradicionalni Susret hrvatskih crkvenih zbo-rova. Kako nam uz ostalo reče predsjednica KUD-a «Bunje vačkazlatna grana» Ildika Kubatov, ujedno i glavna organiza torica, tra-dicija Susreta zborova obnovljena je kada su se oni ponovno or-ganizirali, i održava se već šestu godinu zaredom. Njihovu pozivukoji su uputili četirima zborovima, ove su se godine odazvali zbo-rovi iz Dušnoka i baranjskog Kozara, a nastup su otkazali zboroviiz Aljmaša i Kaćmara.

Naš pjevački zbor djeluje od vremena utemeljenja KUD-a «Bu-njevačka zlatna grana», članovi zbora većinom su članovi društva,koji i plešu i pjevaju u zboru, a za ovu prigodu odabrali smo antu-novske i marijanske pjesme. Sljedeći nastup KUD će imati na Bajskojfišijadi, 10. srpnja, na narodnosnom gala programu Gornje Bačke– reče nam uz ostalo Ildika Kubatov, predsjednica KUD-a «Bunje-vačka zlatna grana».

Fra Ivan Alilović iz Subotice, koji mjesečnom redovitošću služihrvatske mise u Baji, izrazio je zadovoljstvo što opet može zaje-dno slaviti s bajskim Hrvatima: – Danas je posebno bilo lijepo i sve-čano, dostojanstveno i puno ljudi, a kada je tako, onda se može ilijepo govoriti. A Sveti Antun svetac je čitavoga svijeta, nema zvije-zde ljepše od njega, nema većega sveca. On nam uvijek poručuje dapazimo na svoje poticaje i poteze, i da se u svakoj neprilici može naćijedna mala točka od koje možemo graditi pozitivno u svemu što

nam se događa u svakodnevnom životu. On nas gleda i promatraiz neba i posreduje kod Boga kada smo u nekakvoj neprilici.

Dušnočki Izvorni hrvatski pjevački zbor redovito nastupa nasličnim susretima, osim toga pjeva i izvorne narodne pjesme nahrvatskom i mađarskom jeziku. Matija Mandić Goher, njegovavoditeljica: – Svake godine nastupamo u Baji, a bajski zbor nanašem Božićnom koncertu, s kojim smo više puta zajedno nastupali,dobro se poznajemo i drago nam je kada se susretnemo. Sveti Antunje štovan kod svih bačkih Hrvata, tako i u rackih Hrvata. Pjevali smouglavnom marijanske pjesme, jednu za Svetog Antuna, a budući daje i mjesec Presvetog Srca Isusova, i za to smo otpjevali jednu pje-smu. Zbor je utemeljen još 2000. godine s 28 članova, nakon razlazataj je broj opao, sada broji osam članova. Sljedeće nastupe imatćemo u Dušnoku, a zatim u Vršendi gdje ćemo pjevati nove pjesme.

Kozarski pjevački zbor, koji pjeva i izvorne narodne pjesme,prvi put je gostovao u Baji povodom blagdana Svetog AntunaPadovanskog. Članica zbora Ana Katić: – Za ovaj put odabrali smopjesme Zdravo, Sveti Antune, Čuj nas, Majko, Zdravo, Djevo i Ružicemajska. Imamo 12 članova, pet godina pjevamo zajedno, pjevamoi narodne i crkvene pjesme, kad kako treba. Nedavno smo bili u Sa-lanti, u Nijemetu, svake godine pjevamo u Vršendi, a nastupali smoi u pečuškoj crkvi Svete Elizabete. Bili smo i u Budimpešti na jednomnarodnosnom festivalu, jer češće pjevamo narodne pjesme. Vrlo jebilo lijepo, drago nam je da su i nas pozvali u Baju.

Susret na Antunovo završen je druženjem i zajedničkim ruč -kom. Stipan Balatinac

Živko Gorjanac i fra Ivan Holetić

Bajski crkveni zbor i kantor József Werner

Sudionici Susreta hrvatskih crkvenih zborova iz Baje, Dušnoka i Kozara ispred župne crkve Svetog Antuna Padovanskog

(Foto: József Werner)

BARANJA n 7 n

Kaže mi osamdesetogodišnja Salanćankakako ona nije bila “kraljica”, ali joj je njezinamama kazivala da je ona bila. Govori midok gledamo mališane obučene u narod -nu nošnju koji su u skupinama obilazili sa-lantske I nijemetske kuće, 8. lipnja, naDuhove, i poželjeli domaćinima zdravlja iblagostanja te bili nagrađivani za dobreželje. Sveta misa u tamošnjoj crkvi nahrvat skom jeziku, uza službu župnika La-dislava Ronte bila je posebice svečana. Tri-desetak djece obučenih u narodnu nošnjubili su ukras velikog oltara, jednako kao imladi ministranti koji su služili, čitali i mo-lili. Prepuna crkva odzvanjala je od gla-sova članova salantskoga Crkvenog pje -vačkog zbora. Pridružili su im se i gosti

obučeni u nošnje svogakraja: harkanjski Mješovitipjevački zbor, kukinjskiKUD Ladislava Matušeka,forkuševački KUD Slavo-nac. Nakon svete miseispred nijemetske crkvečlanovi dječje skupineKUD-a Marica, koje podu-čava Vesna Velin uz prat-nju Orkestra KUD-a Mari -ca što ga vodi Zoltán Víz-vári, odigrali su običaj„kraljice”, a potom se raz-vilo kolo u koje su seuključili svi nazočni. Slije-dio je mimohod od nijemetske crkve dosalantskog doma kulture, uz malo osvje-ženje kod Restorana Marica. Nakon kultur-nog programa druženje se odvijalo i uprepunoj dvorani, i na dvorištu, i poslijeprograma do kasnih noćnih sati uz „Pod -ravkinu” svirku, ali i svirača pristiglih saspomenutim društvima toga dana na sa-lantske Duhove.

KUD Marica vodi Judita Sajko Šokac,na čelu peteročlanog predsjedništva, ačlanovi su još djeca od 5-6 godine kadapočinju sudjelovati u radu KUD-a, kojidanas ima šezdesetak stalnih članova.KUD Marica ima dječju i omladinsku ples -nu skupinu i orkestar, kaže za Hrvatskiglasnik Judita Sajko Šokac u društvu do-predsjednice Društva Brigite Sándor. „Kra-

ljice” su bile običaj nijemetskih bošnjačkihHrvata, a obnovljen je zahvaljujući Kultur-noj udruzi Marica utemeljenoj 1999. go-dine. U listopadu ove godine udruga slavipetnaestu obljetnicu utemeljenja. Odonih koji su nekada išli u „kraljice”, većnema živih, ali priče i skupno sjećanje po-stoji. Kažu mi kako su se „kraljice” darivaleorasima, jajima. I danas starije žene uz čo-koladu i novac daju orahe i jaja. Šezdese-tak članova KUD-a tek je tvrda jezgra uzkoju su roditelji, bake i djedovi, prijatelji,pomagači i simpatizeri, Hrvatska samo -uprava, na čelu s Mijom Štandovarom,Seoska samouprava, na čelu s načelnikomZoltánom Dunaiem, vrtić, škola... „Marica”ima brojnu obitelj. Svatko od članova imavlastitu nošnju, a ako je slučajno nema,onda oni koji imaju više nošnji, posuđujuonima koji je nemaju. S malom skupinomradi Vesna Velin, sa srednjom skupinomJozo Savai, a za orkestar se brine ZoltánVízvari.

Branka Pavić Blažetin

Salantski blagdan Duhova i KUD Marica

Prepuna crkva vjernika Svetu misu predvodio je velečasni Ladislav Ronta

Mnoštvo ispred crkve nakon svete mise

Mimohod su predvodili najmlađi, članovi ples -ne skupine salantskog vrtića „Maleni", sa svojimtetama

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuAnton Slavić

Lipota duše

Ljubav je lipota dušeI nju stalno obogaća.Ako se množi i raste,To j' prava životna srića!

Drugog bogatstva ne išćiAr to j' zaista najveće.Ufaj se, vjeruj i ljubi,To j' pravi ključ žitka sriće!

„Citius, altius fortius“ zlatnim slovima ukle-sane riječi olimpij skoga mota iznad vrataDvorane Ferenca Heppa budimpeštan-skoga Sveučilišta «Semmelweis» za tje-lesni odgoj i športsku znanost 14. lipnjadobile su patinast sjaj. Naime toga sudana uručene zlatne, dijamantne i že -ljezne diplome onim osobama koji suprije pedeset (zlatna), šezdeset (dija-

mantna) i šezdeset i pet (željezna) godinadiplomirali na narečenome Sveučilištu tetijekom svoga životnoga puta, rada pri-donijeli slavi i priznanju te ustanove.Dekan Sveučilišta dr. Zsolt Radák, opći za-mjenik dekana dr. Pál Hamar i znanstvenizamjenik dekana dr. István Berkes uručilisu dvadeset željeznih, trideset i tri dija-mantne i pedeset i sedam zlatnih diplo -

ma, među inima našemu koreografu An-tunu Kričkoviću dijamantnu diplomu.

Kričković je između 1950. i 1954. go-dine bio polaznik tada još Visoke škole zatjelesni odgoj, i stekao zvanje nastavnikatjelesnog odgoja. Potom je nastavnik tje-lesnog odgoja budimpeštanske Hrvatsko -srpske osnovne škole i gimnazije, ali gaprivlači svijet plesa, scenskoga pokreta,umjetnosti, i odlučio je iskusiti se na tomepolju. Na tome su mu putu upočetku po-mogli koreograf Miklós Rábai i plesni um-jetnik István Molnár. Poznanstvo s Tiho- mirom Vujičićem u njego vome životnomputu donosi istraživački rad folklornogablaga Hrvata i drugih narod nosnih sku -pina, potom slijede godine u Zagrebu uAnsamblu Lado, Južnoslavenskome cent -ralnom ansamblu, Ansamblu Budapest,Luč i mnoštvo plesnih koreografija. Kore-ograf Kričković ove je godine proslavio 85.rođendan u sklopu kulturne i plesnevečeri.

Njegovo ime, stvaralaštvo nije bilonepoznato ni publici koja se okupila togadana na Sveučilištu, jer kada su izgovorilinjegovo ime, čuo se žamor i kako govore„On je narodni plesač i koreograf”.

Čestitamo koreografu Antunu Kričko -viću za visoko priznanje te mu želimomnogo zdravlja, snage i ustrajnosti u ži -votu.

Kristina Goher

„Plesači su glasnici bogova“

Dijamantna diploma Antunu Kričkoviću

Rodjeni Plajgorac, dugoljetnifarnik Fileža i Mjenova, duhov -ni savjetnik u Austriji, AntonSlavić, 10. junija je navršio 80.ljeto svojega žitka. Po školo-vanju u Budimpešti, 1956.ljeta isto tako kot i drugimladi iz Ugarske, daje se ubig iz ovoga orsaga u Aust -riju, potom pak u Nimšku,kade uspješno završi svoj stu-dij slavistike i teologije. 15. ju-lija 1965. ljeta je bio zaredjen za du -hov nika u Kölnu. Od 1971. ljeta postao jei dušobrižnik hrvatskih gastarbajterov i izdalekih krajev s dibokom ljubavlju mislina svoje malo rodno selo u Ugarskoj. Otom svidoču brojne strofe u pjesničkojzbirki Plajgorski zvoni, ka je izdana u Bu-dimpešti 2007. ljeta u Croatici s pomoćuHrvatskoga štamparskoga društva. Uovom jačkaru ga naziva njegov prijatelj iškolski tovaruš ter dilnik u sudbini bigun-

stva, dr. Nikola Benčić, „putni-kom med sviti”, komu nigdarnije išlo lako. Otkinut od rod-noga kraja, zdvajajuć nad vlašćimi problemi u tudjini, aliuprav med poteškoćami svi -ta, u političkimi ter bojnimiranami Ugarske i Hrvatske, le-tila je pjesnička duša u sanja,a negda-negda i u stvarnostivratila se je domom na hižniprag. U obnovljeni stan, ko-

jega je predlani darovao u hasnovanje sta-novnikom Plajgora i koji je otvoren kotgalerija, mjesto za spravišća umjetnikov itaborašev. Nadalje je dao posvetiti naglavnoj ulici sela štatuu Blažene DiviceMarije Medjugorske ter u crikvi Sv. Mar-tina spomen-ploču na spominak duhov -noga žitka u Plajgoru. Domaćini s velikimpoštovanjem i sa zahvalnošću spominjajuga kot dobročinitelja iako, nažalost, dobroznamo i to da fizički oslabljeno i u bolesti

u staračkom domu u Nimškoj je pred krat-kim napunio 80. ljeto svojega žitka. Slav-ljeniku od srca čestitamo i željimo mu zasve svoje trude, žrtve i brige Božji blago-s lov!

Timea Horvat

Plajgorski sin i dobročinitelj, dušobrižnik i pjesnik Anton Slavić

„Putnik med sviti” svečuje svoj 80. rodjendan

Čaba Horvath, ravnatelj Nonprofitnoga podu-zeća za informativnu i izdavačku djelatnostCroatica Kft., je pozdravio zainteresirane lju-bitelje knjig i buduće štitelje, a ujedno i časnegoste: dr. Gordana Grlića Radmana, velepos -lanika Republike Hrvatske u Budimpešti, Ber-talana Harangozoa, bivšega povjerenikaVlade, dr. Karla Gadanjija, umirovljenoga pro-rektora Zapadnougarskoga sveučilišća, LasloaŠkrapića, predsjednika Hrvatske samoupraveu gradu Sambotelu ter glavne peršone pro-mocije, autore knjig, sambotelskoga profe-sora i pjesnika Lászlóa Devecserya, prevo -ditelja Gabora Győrvárija, ravnatelja pečuškeHrvatske gimnazije, i Josipa Mihovića, umi-rovljenoga odgovornoga urednika i novinaradnevnih novin Zalai Hírlap. Čaba Horvath jeuz ostalo rekao da Croaticin glavni profil je iz-davanje udžbenikov, trenutačno imaju 96 nas -lovov ter i ugovor još za 67 školskih knjig.Polag toga se bavu još objelodanjenjem dičjihdvojezičnih knjig, a imaju brojna dvojezičnaizdanja i za odrašćene. U ovu kategoriju pri-padaju i sad promovirane knjige Egér-Eldo-rádó / Mišji El Dorado, nadalje Devecseryevasveska za djelaonice ručne šikanosti, pod nas -lovom Ügyeskedő ter putopisi i izabrani novi-narski teksti iz pera Josipa Mihovića podnaslovom Odalenn délen / Geni na morezovu. Dr. Gordan Grlić Radman, predstavnikRepublike Hrvatske u našoj državi, je dvojezič -no uputio svoje pozdravne riči nazočnim, isti-čući svoju radost zavolj toga da je ponovopozvan u Gradišće i da more stati uz ovakovozbiljni projekt kot pokrovitelj, jer kako jerekao, ove knjige nisu samo prekrasne, negoi poučne i običavajuće da će poslužiti ne samodici u Ugarskoj nego i Ugrom u Hrvatskoj. Mi-hovićev turistički vodič je nazvao vrlo važnimuratkom i s povijesnoga i sociopolitičkogaaspekta i izrazio je zaufanje da će se oveknjige najti i na promociji u Hrvatskoj, npr. naInterliberu u Zagrebu. Na kraju svojega sve-čanoga govora, bistvao je Hrvate kot i Ugreda putuju na morje. Kako je veleposlanik Re-publike Hrvatske spomenuo, dvojni identitetovde živećih Hrvatov, Bertalan Harangozo jenastavio govor na toj liniji, pozivajući se na toda i on ima hrvatske korene u Petrovom Selu.Misli da stoljetne povijesne veze sa susjedi

trebaju Ugri pojačati na slijedi Ivana Česmič -koga (Janusa Pannoniusa) i Zrinskih. Naglasioje da svakoj narodnoj grupi, tako i Hrvatomovde u Ugarskoj, dužnost je sačuvati materin-ski jezik i vlašći identitet. Autorom i prevodi-teljem ki svojim djelom vršu misionarskoposlanstvo na mostu med dvimi narodi idvimi književnosti je čestitao, a Izdavačkojkući Croatica je zahvalio za dosadašnju vrluvažnu službu i molio je da slijedi nastavak jošintenzivnijega djelovanja. Potom je rič dobioLászló Devecsery ki je svoju svesku na ugar-skom jeziku preporučio svim kreativnim lju-dem, ki obožavaju papirnu tehniku, dekora -cije, farbanje stakla, djelovanje sa slamom,pokidob izdanje Ügyeskedők sadrži niz idejovs fotografijami i opisi načina za domaću dje-laonicu ručne šikanosti. Za povidajku u pjesmiMišji El Dorado je rekao da ju je bilo lako na-pisati, jer ilustrator Zoltan Őszi genijalno jenamoljao glavne like, miše. Prevoditelj te dičje knjige Gabor Győrvári pakje za posebni doživljaj spomenuo, kako je bilozapravo veliki izazov neke riči i imena presa-diti iz ugarskoga u hrvatski jezik. Mišji El Do-rado je knjiga ka sjajno more pomoći i upodučavanju jezikov, a i naminjena je za tupriliku, smo doznali. Josip Mihović i po hrvat-

ski je pozdravio sve nazočne, med njimi po-sebno i dvi lektorice hrvatskih tekstov u knjigi,dr. Žužanu Meršić, profesoricu, i Petru Glavor-Petrović, lektoricu na sambotelskom Odsjekukroatistike. Kako smo čuli od autora, u ovomizdanju objavljeni napisi su jur prlje objeloda-njeni u razni novina (Zalai Hírlap, Vas Népe,Napló Vesprimske županije i Fejér Megyei Hír-lap), ali po izboru Čabe Horvatha i u novomobliku je putopisom i novinarskim tekstom ži-votni rok podužen. Dvi trećine člankov i pri-logov napišeno je na ugarskom, ostalo nahrvatskom jeziku i dobar savjetnik more bitiprvenstveno ugarskim turistom pri putovanjuna Jadransko morje. Josip Mihović gizdav jena svoj dvojni identitet jer paralelno more na-vijati za dvi rep rezentacije, a u izvornomobliku more štati Pétera Esterházya, PéteraNádasa, a zahvaljujući svojem hrvatskom je-zičnom znanju, more i neke primjedbe napi-sati uz brojna iskustva iz stare domovine, keobični turisti morebit neće upametzeti. Još ito smo doznali da mu je u pripravi nova knjigater da svako ljeto se rado vraća na Jadran, jerkako i u nas lovu ove aktualne publikacijeopravdano spominja, „Geni na more zovu”.

Tiho

KNJIGA n 9 n

Bogatstvo...Bogatstvo...

Izdavačka kuća Croatica sa svojimi autori u Sambotelu

Hrvatska knjiga i mužika na 85. Svečanom tajednu knjig

U susjedstvu sambotelske knjižare Líra, 13. junija, u petak otpodne, na daleko se je odzvanjalatamburaška glazba. Smanjeni broj petroviskoga sastava Koprive stavio je osnove za štimungpod otvorenim nebom. Izdavačka kuća Croatica iz Budimpešte u okviru 85. Svečanoga tajednaknjig se je predstavila sa svojimi dvojezičnimi izdanji pred publikom, ke su poslije promocijepotpisivali autori.

Vesela duga, šareni leptirići i baloni temiris cvijeća dočarali su ugođaj opro-štajne svečanosti 13. lipnja, u predvorjubudimpeštanske Hrvatske škole. Još jedannaraštaj oprašta se od osnovne škole, raz-rednice Biserke Brindze i Eve Kolar. Iza njihsu brojni nastupi, natjecanja, nezaboravniizleti u Veliku, druženja i novostečena poz-nanstva. Prije osam godina još su i oni stid -ljivo, pomalo preplašeno sjedili u auli naklupi, prigodom otvorenja nove školskegodine. Za ručicu su ih uhvatile te u car-stvo brojaka i slova povele učiteljice ZlataGergič i Marija Božić. Toga su dana kaoosmaši posljednji put koračali po hodnikui učionicama Réka Aranyi, Szonja Cservenyi,Attila Nándor Füri, Olivija Garda, Anna Heu-schmidt, Alex Kazi, Dominic Krpan, ArlindMuhadri, Cintia Parádi, Dorottya Parádi, Le-vente Tibor Pentek i Alexandra Udrea jer suod rujna oni HOŠIG-ovi srednjoškolci, aGréta Klaudia Kühne, Ela Srebro i KataSzajkó drugim ustanovama nastavljaju

daljnju naobrazbu. U okviruškolske svečanosti s prigod-nim pjesmama opraštali suse sedmaši, govor uime na-raštaja čitali su DenisaDancs na mađarskome iBence Szabó na hrvat-skome jeziku. „Dok smo pi-sali taj govor, prisjetili smo selijepih uspomena koje smodoživjeli na otoku Pagu, u Ve-likoj ili u Pečuhu. Sklopili smolijepa prijateljstva i s nastav -nicima škole. (…) Stojimopred vama i opraštamo se odosnovne škole, kao mnogiprije nas. Zatvaraju se vrataučionice 109, ali se otvarajudruga” – reče u svom op -roštajnom govoru na hrvat-skome Arlind Muhadri uimeosmaša, a govor na mađar-skome jeziku čitala je Dorottya Parádi. Ge-neracijsku vrpcu na školsku zastavu vezalisu Kata Szajkó i Attila Füri. Uručujući svimnastavnicima karamfil i srcolik balon, bivšiučenici zahvalili su im na trudu i odanosti,a učiteljica Zlata Gergič svečarima je da-rovala po jedan „ključ sreće“, Marija Božićih je u učionici dočekala s voćnom tortom.

Čestitka za svečani program svim sudioni-cima, za kreativnu dekoraciju Riti Grbavaci Zoltánu Csomósu.Svim osmašima želimo mnogo uspjeha ineka darovani ključ sreće otvara im svavrata radosti i životnih veselja.

Kristina Goher

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Svečari u društvu razrednice Biserke Brindze i Eve Kolar

„Bez obzira koliko bila teška prošlost, uvijek možeš početi iznova“

(Nepoznati autor)

Oproštajna svečanost

Kita cvijeća učiteljici Zlati Gergič

Uime osmaša opraštaju se Dorottya Parádi i Arlind Muhadri

GRADIŠĆE n 11 n

Devetu godinu traje druženje Šenkovljana i Gradišćanskih Hrvata iz BizonjeDva su dana malo, dođite nam na tjedan dana!

Dani Hrvata u Bizonji 7. i 8. lipnja okupili su domaćine i njihove goste iz Šenkovca te goste iz Čunova u Slovačkoj. Dvo-dnevni boravak članova KUD-a Mihovil Krušlin iz Šenkovca u Bizonji ponovno je bio nabijen emocijama. Malo je vremenabilo da se izreknu sve riječi koje se kroz godinu pripremaju za ove susrete. A ove godine susreti u Bizonji bili su, teško jeto riječima opisati, ali nekako drugačiji, uzvišeniji, a opet bliskiji… Zato je i rastanak ponovno bio teži! No krenimo redom…

Prije desetak godina kad su ova druženja započela, gosti bi sesmjestili u hotel, ali danas je to nezamislivo. Bila bi to uvreda zadomaćine kad se ne bi došlo u kuću gdje se svi imaju osjećatikao doma. Uz nekoliko riječi o zdravlju, životu u Domovini i oonima koji ovog puta nisu doputovali u Bizonju, brzo je došlo vri-jeme športskog druženja. Ovog puta domaćini su organizirali no-gometnu utakmicu koja je bila i uvod u skoro otvaranjeSvjetskoga nogometnog prvenstva u Brazilu. Velika vrućina nijesmetala da se prikaže „vrhunski“ nogomet, a nakon velikih uzbu-đenja sve je završilo bez pobjednika. Ipak, izvođenjem kaznenihudaraca pobjeda je pripala gostima iz Šenkovca koji su to pro-slavili kupanjem u bazenu. Nakon športa slijedila je kultura, pasu vrlo brzo svi bili spremni za novo događanje. Mimohodomkroz Bizonju stiglo se doKulturnog centra gdje su segostima i domaćinima pri-ključili i učenici bizonjskeosnovne škole te su svi za-jedno prikazali sat i pol lije-pog programa. Razmijenilisu se pokloni, a onda jedošlo vrijeme za nefor-malno druženje. Uz odličnusvirku Pinkice i ples doranih jutarnjih sati još jed-nom se pokazalo da je za-jedništvo Bizonjaca i Šenkovljana nemjerljivo, a zadovoljstvo jebilo vidljivo na licima mladih i onih nešto starijih.

Idući dan bio je rezerviran za posjet Bratislavi, razgledalo sesredište grada te su se obišle osnovne znamenitosti glavnogagrada Slovačke koji je svega pola sata vožnje udaljen od Bizonje.Po povratku u Bizonju uslijedio je zajednički ručak, a s približa-

vanjem vremena za povratak u Hrvatsku svima su se počele sa-kupljati suze u očima.

– Ovi susreti više nisu samo formalna druženja, zadovoljava-nje protokola, ovi susreti prerasli su u iskreno prijateljstvo, a i višeod toga. Veselje je kad vidim mlade kako se zajednički vesele idruže, kako je svaki susret sve opušteniji i bezbrižniji. Žalosni smojer susreti kratko traju, pa za idući posjet želimo da dođete na ne-koliko dana – rekao je načelnik mjesne i manjinske samoupraveRobert Kammerhofer i Šenkovljanima uručio mozaik sastavljenod fotografija s druženja proteklih godina. Predsjednica KUD-aMihovila Krušlina iz Šenkovca Karmen Luketić zahvalila je naovome prekrasnom daru te izrazila zahvalnost na divnom dru-ženju i dva dana koja će svima ostati u nezaboravnom sjećanju.

– Iako ova naša druženja nisu natjecanjeu tome tko će koga bolje ugostiti, vi stesvojim trudom i organizacijom postavilivisoke standarde koje ćemo mi teškonad mašiti. Čekamo vas u našem i vašemŠenkovcu – rekla je Karmen.

Dirljiv trenutak koji je sve ostavio bezriječi, a osnovnom školom u Bizonji pro-lomio se spontani pljesak. Suze su po -nov no zasjale u očima, a svi zajednokrenuli su prema autobusu. Još je polasata trajala pjesma i zagrljaji, želje za sre-tan put i skoro viđenje te neizostavno

pjevanje „Kad budu cvale djurdjice, ćemo se opet mi viditi”.Moglo bi se reći da je to postala i himna rastanka na susretimaŠenkovca i Bizonje, Bizonje i Šenkovca… Dragi naši Bizonjci,dragi naši Gradišćanski Hrvati, dragi naši prijatelji, čekamo vas uŠenkovcu! Dražen Mufić

Foto: Marina i Tihana Mufić

n 12 n n 12 n PODRAVINA

Martinci„Čovjek se upisuje u sva životna svitanja i sutone,A dobrim djelima ostavlja svoj trag.Najvrjedniji tragovi su oni koji ostaju u srcu.”

Opraštanje osmaša

Oproštajna svečanost osmaša, zatvaranje školske godine i podjela svje-dodžaba u martinačkoj dvojezičnoj školi upriličena je 14. lipnja. Usvom govoru prigodom oproštajne svečanosti školske godine 2013/14.ravnateljica martinačke dvojezične hrvatske škole Ruža Hideg posebnoje pozdravila učenike koji su završili osmogodišnje školovanje, njih de-vetero: Lucu Balázs, Natasu Gyurgyovics, Zsuzsannu Jankovics, MartinuKovácsevics, Tibora Pála, Ádáma Szabóa, Zoltána Szigecsána, TimeuTakács i Leventea Várnaia. Njihova je razrednica Ljubica Kollár Vuković.

Između ostaloga ravnateljica Hideg reče: Školsko se opraštanje na-lazi na kraju jedne uspješne i lijepe dionice životnoga puta. Opraštanjeje mogućnost za pamćenje, i svi imamo u sebi uspomene kojih se sje-ćamo. Sjećamo se svega što se dogodilo prošlih osam godina. Neki suod vas sudjelovali u kulturnom životu naše škole, recitirali, plesali nanastupima, a drugi su u nogometu, rukometu ili na raznim natjeca-njima postigli lijepe rezultate. Sudjelovali ste u raznim aktivnostima,uvijek ste bili spremni za školske programe. Mnogi od vas promicalisu ime naše škole na raznim natjecanjima i priredbama. Zajedno smose radovali vašim postignutim uspjesima.

Nadam se da ste vi koji ste bili uvijek spremni za školske prog ramesvojim karakterom pozitivno utjecali na naše učenike. Vi ste pohađalinašu dvojezičnu školu i, nadam se, nikada nećete zaboraviti naš ma-terinski jezik, imat ćete spoznaje o hrvatskoj kulturi, književnosti, gra-matici. Na kraju svečanosti ravnateljica Ruža Hideg uručila je dip lomei poklon-knjige odličnim učenicima koji su se školske godine2013/2014. istakli dobrim učenjem, kulturnim radom, postigli lijeperezultate na polju predmetnoga znanja i školskih aktivnosti, športa ipromicali ime martinačke škole.Ravnateljica je na kraju svečanosti nagradila diplomama istaknuteučenike martinačke škole od 1. do 8. razreda, čija su imena: RómeóPisasics, Emese Ivánácz, Henrietta Rajna, Liliána Várnai, Kornélia Ma-tota, Dorina Zsurkai, Klaudia Répa, Katalin Zsurkai, Marietta Kustra,Regina Várnai, Réka Varga, Olivér Várnai, Ferenc Szücs, Kata Horváth,Bettina Perjás, Éva Brezovics, Luca Balázs, Martina Kovácsevics, ZoltánSzigecsán. Zahvalila je onim ljudima koji su na bilo koji način potpo-magali martinačku školu, među njima posebice načelniku LeventeuVárnaiu i bilježnici Emi Solga Cserdi koji su u trenucima prelaska školeiz uzdržavanja mjesne samouprave u Centar «Klebelsberg» pružili sve-stranu potporu.

-hg-

Podravsko hodočašće

Kako svaka zajednica, tako i Hrvati u Mađarskoj imaju svoja omi-ljena regionalna hodočastilišta koja redovito posjećuju. Tradicio-nalnom hodočašću podravskih Hrvata, i ove je godine održanopovodom blagdana Presvetog srca Isusova u Drvljancima, 27. lip-nja. Krenula se u ranim jutarnjim satima od crkve Svetog Martinaiz Martinaca, a hodočasnike je predvodio bivši, martinački žup-nik, danas župnik Sásda, velečasni Ágoston Darnai. Ostali hodo-časnici i braća svečenici priključili su im se poslije, na svetoj misitracicionalno održanoj na prostoru pored kapelice i zvonika naotvorenoem spočetkom u 11 sati.

Drvljanci su danas prekrasno iz-letište, na dv akilometar od Starina,mjestu bez stalnih žitelja, ali omi-ljeno odmorište, s vikendicama i snekoliko sačuvanih starih kuća.

Hrvatska referatura Pečuške bi-skupije, kojoj je na čelu harkanjskižupnik Ladislav Ronta, pripremila jehodočašće u Drvljan ce, prigodomblagdana Srca Isusova, te organizi-rala i autobus za hodočasnike iz Pe-čuha.

Foto: Ákos Kollár

BARČA – Ni u ovim vrelim ljetnim danima KUD Podravina nemiruje. Nakon nastupa u Potonji, 28. lipnja, spremaju se u To-mašin gdje će nastupati 5. srpnja. Sutradan nastupaju u Cso-konyavisonti, a 20. srpnja u Brlobašu, kaže voditeljica KUD-aAnica Popović Biczak.

MALA STRANICA n 13 n

Razglednica iz Hrvatske

Hrvatska KostajnicaTaj grad u Sisačko-moslavačkoj županiji smjestio se napadinama i dolini uz rijeku Unu. Svoje ime dobio je pokostanju, kestenu, stoga je jedna od najvećih priredabagrada Kestenijada. Grad krasi Zrinski grad, stara utvrdas kraja 13. stoljeća koja se nalazi na otočiću omeđenomUnom i Unčicom, a stotinjak metara dalje nalazi se gra-nica Bosne i Hercegovine. Bistrozelena rijeka Unaugodna je za kupanje i vožnju čamcima i pravi je raj zaribiče, a okolne šume bogate su divljači

MORSKA PJESMASunčana Škrinjarić

U morima miruju morski mudraci:jastozi, zvijezde, školjke, prstaci,uhati, klobuci, morske lepeze!(one su lijepe kao princeze)

alge i meduze, rakovi pusti-njaci,koralji, ježinci, lignje i žar-njaci,hobotnice, rebraši, puževi

svih boja,

vodenbuhe, pauci, ribe čudnogkroja,kitovi, kornjače, konjici i krave,divno morsko bilje, razne mor-ske trave...Silan je to narod kome nemakraja,po izboru ljepote, raskoši isjaja.

Književni kutak

S HRVATSKE GLAZBENE SCENE

Porin je najuglednija diskografska nagrada u Hrvatskoj.

Utemeljili su je 1993. godine Hrvatsko društvo skladatelja,

Hrvatska glazbena unija, Hrvatska radio-televizija i

Hrvatska diskografska udruga. Nagrade se dodjeljuju od

1994. godine, već deset godina. Svečana je dodjela bila

27. lipnja u Zagrebu, a među nagrađenima su i nama dragi

i poznati pjevači koji su već nastupali i na našim prired-

bama.Oliver Dragojević nagrađen sa čak četiri nag-

rade. Album „Tišina mora” postao je albumom go-

dine, najbolji pop-album, najbolja produkcija i

najbolja snimka.

Massimo je sa singlom „Suze nam

stale na put” nagrađen u kategoriji

za pjesmu godine i najbolju mušku vokalnu iz-

vedbu.Marku Perkoviću Thompsonu i

sklad bi „Samo je ljubav tajna dvaju svjetova” pri-

pala je nagrada Hit godine, za koji se moglo gla-

sovati

Najbolji hrvatski tam-

buraši nagrađeni su

nagradom najbolji album

tamburaške glazbe.

PismoSjedi mali Ivica i pišepismo. Naiđe mama i pita ga:– Ivice, što to radiš?

– Pišem pismo Perici.– Ali, sine, pa ti ne znaš pisati.– Ali, mama, ni Perica ne zna či-tati.

Vic tjedna

n 14 n POMURJE

Europska grupacija teritorijalne suradnje

Donjomeđimurske općine Donji Vido vec,Donja Dubrava i Goričan s udrugom po-murskih općina Muramente iz Mađarskesudionici su projekta Europske Unije EGTCMura Region (Europska grupacija teritori-jalne suradnje). To je oblik udruživanja jedinica mjesnesamouprave sa zajedničkim sustavomplaniranja i razvoja. Ciljevi su EGTC-a ja -čanje gospodarske, socijalne i druge su -rad nje, pa će formiranjem EGTC-a spo -me nute samouprave biti u većoj moguć -nosti iskoristiti puni njegov potencijal natemelju prekogranične suradnje. Radi seponajprije o provedbi projekata i pro-grama suradnje koji se sufinanciraju iz Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj,Europskog socijalnog fonda i Kohezijskogfonda. U sklopu projekta, 30-ak studenatas kestheljskog fakulteta Georgikon Sveu -čilišta Pannon u društvu svojih profesoraposjetilo je Međimurje. Gosti iz Mađarske razgledali su prek rasnozdanje donjovidovske župne crkve i et-nozbirku u župnom stanu koja raspolažesa šeststotinjak izložaka. U sklopu spomenutog projekta izra đu je seTuristička razvojna strategija zato da bistanovnici općina imali zajednič ku pre-dodžbu stanja i razvoja turizma za pred -stojeće financijsko razdoblje 2014–2020.g. Dr. Lorant Bali reče kako je u planuizradba stručne studije na 450 stranicakoja će se tiskati u 100 primjeraka nahrvatskom i isti broj na mađarskom jeziku.

M. Grubić

Roditelji su Dorotee Kani-žai Hrvati, kaže da u svojojobitelji često je rabljenokajkavsko narječje hrvat-skoga jezika, jer su svi za-ljubljenici hrvatske kulture,hrvatskoga športa i Hrvat-ske. Osnove znanja hrvat-skoga jezika dobila je uobitelji, zatim je učila u ser-dahelskoj osnovnoj školi.U gimnaziji nije učila hr-vatski jezik, ali usput jemnogo čitala hrvatski,učila, pa je položila državnijezični ispit srednjega stup-nja. Na sveučilištu u Sambotelu završila jepreddiplomski studij komunikacije na en-gleskom jeziku, te nakon diplome 2012. g.upisala se na slavistiku i hrvatski jezik, lanije upisala i talijanski jezik. Na prijedlogsvoje profesorice, javila se na stipendiju,na program Croaticum u Split i od poče-tka ožujka do sredine lipnja 2014. imala jemogućnost učenja jezika i boravka u jed-nom od najljepših gradova na Jad ranu.Dorotei je uvijek bilo važno da njeguje hr-vatsku kulturu i običaje, da se upozna s di-jalektima, a da i usavrši jezik svojihpredaka, stoga se radovala ovoj stipendiji.Svima koji bi voljeli naučiti hrvat ski jezik,koji bi željeli upoznati Hrvat sku, hrvatskupovijest, kulturu, mentalitet ljudi u tojzemlji, savjetuje da se kandidiraju za sti-pendiju jer je to nezaboravan doživljaj.

– Kada samdošla u Split, upoče-tku mi je bilo čudnonjihovo narječje, alisam se pri vik la nato i bila sam sretnada sam se moglaupoznati i s time.Mislim da će mi ovajsemestar ostati ujako dugom sjeća-nju. Upoznala samveoma dobro dru-štvo, dalmatinskimentalitet sam os -jećala svojim, moreje predivno i kada

čovjek može svaki dan prošetatina rivi, piti kavu tako da gledaprekrasno plavetnilo, to je odistanešto posebno. Bila sam na mno-gim koncertima, kazališ nim pred -stava ma, na utakmici, na izletu uŠibeniku, u NP Krka, no, naravno,i na predavanjima. ProgramCroaticuma namijenjen je onimakoji slabo govore hrvatski jezik,no ja s njim nisam imala teškoća,stoga sam pohađala i neka drugapredavanja iz književnosti, leksi-kografije, dječje književnostikako bi malo usporedila studij snašim u Sambotelu. Na kraju

prog rama smo trebali položiti ispit iz hrvat-skoga jezika u Splitu. Naravno, sada me če-kaju ispiti i u Sambotelu. U Splitu smosmještaj dobili u studentskome domu, što jebio vrlo udoban, a to su dobro osmislili dasu naše cimerice bile Hrva tice kako bi uvijekmogli razgovarati na hrvatskome jeziku –pričala je Dorotea o svojim doživljajima.

Inače Dorotea razmišlja o tome da pos -tane profesorica hrvatskoga jezika i jošnekog stranog jezika, jer vidi da se malomladih odlučuje za pedagoški smjer i mislida će za nekoliko godina to biti traženastruka. Rado bi se uključila i u hrvatskeprograme za mlade, ali sada je okupira no-gomet, igra u jednom kaniškom klubu, au Splitu se također uključila u taj šport.

beta

Splite moj…Zavod „Balassi”, mađarski odbor za stipendije (MOB) nudi razne programe uče-nja jezika studentima u inozemstvu, tako i našim studentima hrvatskoga pod -rijetla u matičnoj domovini, u Hrvatskoj. Zahvaljujući toj mogućnosti, dospjelaje na Filozofski fakultet u Split, na jedan semestar Serdahelkinja Dorotea Ka-nižai, studentica Zapadnomađarskoga sveučilišta u Sambotelu. Ona je iz Splitadošla s nezaboravnim uspomenama i preporučuje svim studentima da poku-šaju dobiti takvu ili sličnu stipendiju.

Dorotea Kanižai

KALAČA – U okviru XX. podunavske smot -re folklora, u organizaciji Hrvatske samoup -rave grada, 6. srpnja u Kalači će se prireditiSusret podunavskih Hrvata Raca. Programpočinje u crkvi Svetog Josipa u 16 sati mis -nim slavljem na hrvatskom jeziku. Slijedi pri-godni kulturni program u nadbiskupijskomvrtu na otvorenome, s početkom u 18.30.Bude li kiše, program će se prirediti u festi-valskom šatoru u dvorištu Visoke škole „PálTomori”. Prema najavi, u programu će nastu-piti Ženski pjevački zbor „Ružice” i baćinskaIzvorna narodnosna udruga „Ružmarin”,Dječ ja grupa „Dušenici mališani”, Estera Papi Silvija Varga, Orkestar «Zabavna industrija»,dušnočki Pjevački zbor «Biser», tukuljski Pje-vački zbor «Komšije» te erčinski Pjevačkizbor «Jorgovani» i KUD «Zorica». Od 20 do24 sata okupljene će na plesačnici zabavljatidušnočka „Zabavna industrija”. Ulaz je napriredbu slobodan. Dorotea (zdesna) u Splitu s prijateljicom

MOZAIK n 15 n

KUD „Bunjevačka zlatna grana“ 9. lipnja tekuće godine priredioje narodni običaj „kraljice“. Članice KUD-ove dječje sekcije obi-lazile su bunjevačke obiteljske kuće na Fancagi . U obilasku po-mogle su im i odrasle članice KUD-a. Kraljice su rado dočekane is pomoću svih domaćina uspješno je obnovljen taj starodrevniobičaj. Uime svih članova „Bunjevačke zlatne grane“ i ovim re -cima želim zahvaliti bunjevačkim Hrvatima koji su nam bilidomaćini i koji su potpomogli očuvanje ovog divnog običaja.Posebna zahvala Kulturnom, omladinskom i nastavnom odboruSkupštine grada Baje, velečasnom Mátyásu Schindleru, a ne uzadnjem redu Sarolti Mohai koja je cijelim putem slikama doku-mentirala kraljički obilazak. Ildika Filaković

predsjednica

Istaknuti učenici u Pomurju

Prilikom svečanosti zatvaranja školske godine u pomurskim hrvat -skim školama dodjeljuju se priznanja za najistaknutije učenike poučenju ili uspjesima na natjecanjima. Prema odluci keresturskeSeoske samouprave, priznanje „Najbolji đak godine” dobile su triučenice: Johana Kornelija Nikli, Ana Ve ronika Kos i Kiti Ševelik.Prema odluci učiteljskog vijeća keresturske Osnovne škole „NikolaZrinski”, priznanje „Najbolji učenik školske godine” uručeno je FaniSabo. U serdahelskoj Osnovnoj školi „Katarina Zrinski”, prema odluciučiteljskoga zbora, priznanje „Najbolji učenik školske godine”uručeno je Bernadeti Turul.

MLINARCI – Seoska samouprava 12. srpnja priređuje Dan naselja.Po običaju, priredba počinje u ranojutarnjim satima s natjecanjemu ribolovu, a u prijepodnevnim satima će se održati nogometneutakmice. Od 13 sati bit će organizirani programi za djecu: lončar-stvo, streličarstvo, jahanje, ispiranje zlata i drugo. Od 17 sati će seprirediti kulturni program na kojem će nastupiti pustarski Pjevačkizbor i mlinaračka Plesna skupina, a gost Dana bit će Mirko ŠvendaŽiga, omiljeni pjevač iz Međimurja.

Načelnica i donačelnik sela Starina Barbara Šajić i Nandor Dudašte predsjednik Hrvatske narodnosne samouprave Jozo Perjaš pre-dali su starinskoj omladini na uporabu prostorije bivše bankovnepodružnice. Samouprava je prethodno kupila i putem natječajaobnovila zgradu. Dozvola za uporabu stigla je 12. lipnja 2014., anakon tjedan dana zgradu su predali mladeži, koja će se njomekoristiti kao omladinskim klubom. Starinska omladina tako će naj-zad imati prostorije gdje će se moći sastajati i družiti. Hrvatska na-rodnosna samouprava upravo je za te prigode darivala mladimaglazbeno središte.

Izlet u Osijek

Katoljska Hrvatska manjinska samouprava 24. svibnja, povo-dom Dana djece, organizirala je izlet u osječki zoološki vrt.Ujutro oko 8 sati krenuo je autobus s 48 osoba. Djeca su pu-tovala s roditeljima ili s bakom, djedom. U zoološkom vrtuvidjeli smo jelene, srne, medu i lavove koji žive na velikomprostoru da ih podsjeća na slobodu. Poslije podne otišli smou središte grada Osijeka gdje su djeca dobila sladoled. Pog -ledali smo katedralu Sv. Petra i Pavla, te se šetali na obali ri-jeke Drave. Djeca su uživala u cjelodnevnim programu. Predvečer smo sti-gli kući umorni odputa. Bilo je i takvedjece koja su spa-vala na cijelomputu, zajedno sbakom ili djedom.Tako smo mi, Ka-toljci, proveli Dandjece u Osijeku.

Guganka

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplatena žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

MOHAČ – Na poticaj mohačke Šokačke čitaonice, prije nekolikogodina pokrenuta je jedinstvena manifestacija pod nazivom Pranjena Dunavu, sa željom prikaza dijela života nekadašnjih šokačkihHrva ta uz Dunav i drugih stanovnika toga višenacionalnoga grada.Žene su stoljećima, tek uz manju pomoć muškaraca, nosile rubljena Dunav i u vodi velike rijeke, nakon namakanja kod kuća pomoćuluga sa svojih ognjišta, prale i sušile rublje u ljetnim mjesecima.Ovogodišnji organizatori priredbe, koja se održava 5. srpnja, popri-mivši svekoliki mohački značaj, jesu mohačka Šokačka čitaonica,Savez Hrvata u Mađarskoj, Udruga baranjskih Hrvata i RavnateljstvoNacionalnog parka Dunav–Drava.

Izabrana najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji

izvan HrvatskeDarinka Orčik u santo -vačkoj šokačkoj nošnjiHrvata iz Mađarske naj -ljepša je Hrvatica u narod-noj nošnji izvan Re pub -like Hrvatske. Njezina jeprva pratilja Ivana Kljajićiz Bosne i Hercegovine, unošnji iz okolice Der-vente, a druga pratilja:Lidija Sarić u bunjevačkojnošnji iz Vojvodine. Prema

internetskome glasovanju, za Miss fotogeničnosti s 1.068glasova odabrana je Ingrid Marija Reis Tot, Hrvatica iz Brazila.Na priredbi u prepunoj tomislavgradskoj športskoj dvorani u28. lipnja predstavilo se 26 djevojaka u narodnim nošnjama iz21 države, od Novog Zelanda i Aust ralije do Rumunjske i Ko-sova. Reviju tradicionalne odjeće i izbor najljepše Hrvatice unarodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske organizirali suUdruga za očuvanje i promociju hrvatske tradicijske kulture„Stećak“ iz Tomislavgrada i Hrvatska matica iseljenika iz Zag -reba, a pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvanRepublike Hrvatske i Općine Tomislavgrad. – Cilj je povezivanjeHrvata iz cijeloga svijeta i pružanje potpore Hrvatima u Bosnii Hercegovini u jačanju kulturnog i nacionalnog identiteta,kaže otac Zvonko Martić, etnolog iz Karmela Svetog Ilije na Zi-dinama koji je najzaslužniji za ovu kulturnu priredbu koju jevodio Frano Riđan. Sudionice izbora primio je i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.Iz Mađarske natjecanju je uz Santovkinju Darinku Orčik u noš -nji santovačkih šokačkih Hrvata sudjelovala Pečuškinja MiraBošnjak u nošnji aćanskih bošnjačkih Hrvata. S njima je bilaVesna Velin koja im je pomogla u oblačenju i pripremama zascenski anstup. Svečanosti je nazočio i Mišo Hepp, predsjednikHrvatske državne samouprave, hrvatski narodnosni glasnogo-vornik u mađarskom Parlamentu.

-hg-

Petrovo Selo–Donja Zelina

Prijateljski susret školarov

Zadnji tajedni, vjerujemo, da u svakoj školi su jako gusti, što na -liže programov, priredbov i izletov. Svako ljeto u ovu dob dojdei do prijateljskoga spravišća med petroviskimi školari i partneriu Donjoj Zelini. Naime, sa Osnovnom školom Ksavera ŠandoraĐalskoga već od trideset ljet dura prijateljstvo i ljeto na ljeto semedjusobno posjećuju, družu prijatelji, ki u staroj domovini, kiu Gradišću. Ovput su petroviski školari u pratnji učiteljev boraviliu Hrvatskoj dva dane dugo i jako sadržajni program su im sas-tavili domaćini. Posjetili su Gradski muzej u Svetom Ivanu Zelini,primio ih je i sam gradonačelnik Hrvoje Košćec, ki je gostomobećao da kljetu će i on dojti u Petrovo Selo. Bilo je športskogaotpodneva, kazališne predstave, izleta u Krapini, kade je najza -nimljiviji bio posjet Muzeju krapinskih neandertalcev, a pred ras-tankom tovarušev, bilo je neophodno prošetati i Zagrebom.

NARDA – Hrvatska samouprava i Seoska samouprava dotičnoganaselja srdačno Vas pozivaju na Dan Hrvatov 5. julija, u subotu, naj-prlje na svetu mašu u 15 uri, potom na kulturni program pod šato-rom na dvoru Kulturnoga doma. Nastupaju KUD Mladost iz Odre(Zagreb), KUD Voća iz Donje Voće, KUD Mura iz Murskoga Središća,Zbor Ljubav i mir iz Donje Voće, mišoviti zbor iz Narde i Tamburaškisastav iz Narde. U 18 uri je skupna večera za sve goste, potom pakHrvatski bal s petroviskimi tamburaši Koprive.

HRVATSKI ŽIDAN – Farska općina Hrvatskoga Židana i organizatoriiz policije, vojske, ognjogastva iz trih županij (Željezna, Jursko-mo-šonsko-šopronska i Zalska) srdačno Vas pozivaju na tradicionalnuhodočasnu mašu ka kapeli Peruške Marije 6. julija, u nedilju. Od8.15 uri goste čekaju na židanskom farofu, u 9.30 uri je skupni odla-zak na hodočasno mjesto u židansku lozu, a u 10 uri se začme tro-jezična (hrvatsko-ugarsko-nimška) maša ku služu Tibor Bali, farnikKülsőváta, prof. Rajmund Temmel iz Austrije i Štefan Dumović, du-hovnik Hrvatskoga Židana. U okviru mašnoga slavlja bit će blago-slovljen spomenik Sv. Orbana, patronuša grojza, vinogradarov ikrčmarov. Na kraju svete maše sve nazočne čeka kulturni programi agape s druženjem. U 14 uri je večernica i zbogomdavanje. Akobude čemerno vrime, sveta maša se služi u mjesnoj crikvi.