HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT CROATIAN GEOLOGICAL …Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao i magmatske, sedimentne i metamorfne stijene različitih

www.hgi-cgs.hr

CROATIAN GEOLOGICAL SURVEYHRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT

Studija inventarizacije podruStudija inventarizacije područčja ja eksploatacije mineralnih sirovina na eksploatacije mineralnih sirovina na podrupodruččju Zagrebaju Zagrebaččke ke žžupanijeupanije

22.Svibnja 2009. Regionalna razvojna agencija Zagreba22.Svibnja 2009. Regionalna razvojna agencija Zagrebaččke ke žžupanijeupanije

Osnovni cilj Studije je inventarizacija leOsnovni cilj Studije je inventarizacija ležžiiššta i eksploatacijskih ta i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina te utvrditi potencijalnost mineralnih polja mineralnih sirovina te utvrditi potencijalnost mineralnih sirovina prema odredbama Akcijskog plana Zagrebasirovina prema odredbama Akcijskog plana Zagrebaččke ke žžupanije upanije za provedbu prioritetnih mjera vezanih za eksplaotaciju za provedbu prioritetnih mjera vezanih za eksplaotaciju mineralnih sirovina (Glasnik Zagrebamineralnih sirovina (Glasnik Zagrebaččke ke žžupanije 10/05) a na upanije 10/05) a na temelju prporuka i zakljutemelju prporuka i zaključčaka aka „„Studije druStudije drušštvenotveno--gospodarskog gospodarskog znaznaččaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih aja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebasirovina na prostoru Zagrebaččke ke žžupanijeupanije““ (Oikon, 2005).(Oikon, 2005).

Cilj StudijeCilj Studije


KONAKONAČČNI PRIJEDLOG RUDARSKOG ZAKONA (svibanj 2005) NI PRIJEDLOG RUDARSKOG ZAKONA (svibanj 2005)

ČČlanak 7.lanak 7.

((11) ) JediniceJedinice lokalnelokalne samoupravesamouprave i i jedinicejedinice podrupodruččnene ((regionalneregionalne) ) samoupravesamouprave dudužžnene susu u u svojimsvojim razvojnimrazvojnim dokumentimadokumentima osiguratiosiguratiprovedbuprovedbu StrategijeStrategije gospodarenjagospodarenja mineralnimmineralnim sirovinamasirovinama..

((22) Na ) Na temeljutemelju RudarskoRudarsko--geologeološškeke studijestudije iziz stavkastavka 1.1. ovogaovoga ččlankalankajedinicejedinice lokalnelokalne samoupravesamouprave i i jedinicejedinice podrupodruččnene ((regionalneregionalne))samoupravesamouprave dudužžnene susu u u svojimsvojim razvojnimrazvojnim dokumentimadokumentima planiratiplaniratipotrebepotrebe i i nanaččinin opskrbeopskrbe mineralnimmineralnim sirovinamasirovinama..


ŽŽupanije sa RG upanije sa RG studijamastudijama

1)M1)Međimurskaeđimurska(2007)(2007)2)Vara2)Varažždinska(2007)dinska(2007)3)Zagreba3)Zagrebaččka (2009)ka (2009)4)Splitsko4)Splitsko--dalmatinska(2006)dalmatinska(2006)5)5)ŠŠibenskoibensko--kninska kninska (2006)(2006)6)Dubrova6)Dubrovaččkoko--neretvanska(2008)neretvanska(2008)7)Viroviti7)Virovitiččkoko--podravska (2009)podravska (2009)8)Po8)Požžeešškoko--slavonska slavonska (2009)(2009)9)Istarska(RGNF)9)Istarska(RGNF)(2008)(2008)10)Zadarska(RGNF)10)Zadarska(RGNF)(2005)(2005)


U sluU sluččaju Zagrebaaju Zagrebaččke ke žžupanije moupanije možže se smatrati da e se smatrati da RudarskoRudarsko--geologeološšku studiju ku studiju ččine dva dokumenta:ine dva dokumenta:

1. Studija dru1. Studija drušštvenotveno--gospodarskog znagospodarskog značčaja, potreba i aja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru ZagrebaZagrebaččke ke žžupanije (2005, OIKON)upanije (2005, OIKON)

2. Projekt inventarizacije podru2. Projekt inventarizacije područčja eksploatacije mineralnih ja eksploatacije mineralnih sirovina na podrusirovina na područčju Zagrebaju Zagrebaččke ke žžupanije (ovaj projekt)upanije (ovaj projekt)


Za razliku od drugih tipova Za razliku od drugih tipova razvojnih djelatnosti razvojnih djelatnosti mineralne sirovine mineralne sirovine mogumogućće je proizvoditi e je proizvoditi samo na mjestima gdje samo na mjestima gdje one postoje.one postoje.Stoga lokacije za Stoga lokacije za eksploataciju ovise o eksploataciju ovise o geologeološškom sastavu kom sastavu podrupodruččja.ja.PrihvaPrihvaććanje određenog anje određenog prostora kao potencijalnog prostora kao potencijalnog za eksploataciju za eksploataciju mineralne sirovine ovisi mineralne sirovine ovisi od niz faktora od od niz faktora od ekonomskih do ekoloekonomskih do ekološškihkih

Mineralne sirovineMineralne sirovine


• Pojavljivanje mineralnih sirovina kao posljedice geološke građe Županije

• Katastar/registar mineralnih sirovina• Katastar/registar eksploatacijskih polja• Geološki potencijal• Ograničeni geološki potencijal• Rezerve i proizvodnja mineralnih sirovina• Društveno-ekonomski značaj eksploatacije • mineralnih sirovina• Problemi vezani za eksploataciju

Ilegalna/nelegalna eksploatacijaUtjecaj na okoliš/Ekološka mreža

• Baza podataka i GIS projekt mineralnih sirovina Zagrebačke županije

• Pojavljivanje mineralnih sirovina kao posljedice geološke građe Županije

• Katastar/registar mineralnih sirovina• Katastar/registar eksploatacijskih polja• Geološki potencijal• Ograničeni geološki potencijal• Rezerve i proizvodnja mineralnih sirovina• Društveno-ekonomski značaj eksploatacije • mineralnih sirovina• Problemi vezani za eksploataciju

Ilegalna/nelegalna eksploatacijaUtjecaj na okoliš/Ekološka mreža

• Baza podataka i GIS projekt mineralnih sirovina Zagrebačke županije

SadrSadržžaj Studijeaj Studije


Na podruNa područčju Zagrebaju Zagrebaččke ke žžupanije, koja je sloupanije, koja je složžene geoloene geološške ke građegrađe, nalaze se stijene koje se razlikuju po stratigrafskoj , nalaze se stijene koje se razlikuju po stratigrafskoj pripadnosti i po litolopripadnosti i po litološškom sastavu. To je podrukom sastavu. To je područčje na kojem se je na kojem se susuččeljava vieljava višše tektonskih jedinica razlie tektonskih jedinica različčite starosti i jaite starosti i jaččine ine djelovanja. Iz tog razloga su pojedini dijelovi djelovanja. Iz tog razloga su pojedini dijelovi žžupanije vrlo sloupanije vrlo složžene ene tektonske građetektonske građe, kao , kao ššto je to podruto je to područčje Medvednice, dok su druga je Medvednice, dok su druga podrupodruččja blago tektonski poremeja blago tektonski poremeććena, na primjer jugoistoena, na primjer jugoistoččni dio ni dio podrupodruččja koji pripada Panonskom bazenu.ja koji pripada Panonskom bazenu.

Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao i magmatske, sedimentne i metamorfne kenozojske starosti, kao i magmatske, sedimentne i metamorfne stijene razlistijene različčitih tipova.itih tipova.

Na temelju 9 listova OGK naNa temelju 9 listova OGK naččinjen je pregledni tumainjen je pregledni tumaččdigitalne geolodigitalne geološške karte koja je sastavni dio GIS projekta Katastra ke karte koja je sastavni dio GIS projekta Katastra mineralnih sirovina Zagrebamineralnih sirovina Zagrebaččke ke žžupanije.upanije.

Ukupno 30 tak stranica.Ukupno 30 tak stranica.

GeoloGeološške građa ke građa ŽŽupanijeupanije


Listovi Osnovne geoloListovi Osnovne geološške karte (OGK) M:100 000ke karte (OGK) M:100 000


VaraVaražždindin, , Novo MestoNovo Mesto, , ZagrebZagreb,,IvaniIvanićć GradGrad,,BjelovarBjelovar,,ČČrnomeljrnomelj,,KarlovacKarlovac,,SisakSisakKutinaKutina..


Pregledna digitalna geoloPregledna digitalna geološška karta Zagrebaka karta Zagrebaččke ke žžupanije mjerila 1: 100 000upanije mjerila 1: 100 000



Katastar mineralnih sirovina Katastar mineralnih sirovina ŽŽupanijeupanije

Ukupno je na prostoru ZagrebaUkupno je na prostoru Zagrebaččke ke žžupanije zabiljeupanije zabilježženo 15 vrsta eno 15 vrsta mineralnih sirovina za koje postoji dokumentacija istramineralnih sirovina za koje postoji dokumentacija istražživanja ili ivanja ili njihovi mineralonjihovi mineralošški opisi a smjeki opisi a smješšteni su na ukupno 180 lokacija. Dio teni su na ukupno 180 lokacija. Dio ovih lokacija su napuovih lokacija su napuššteni kopovi a dio lokacije gdje su pojave teni kopovi a dio lokacije gdje su pojave utvrđene ali nisu nikad eksploatiranautvrđene ali nisu nikad eksploatirana. . Danas se na podruDanas se na područčju ju ŽŽupanije eksploatiraju svega 5 vrsta upanije eksploatiraju svega 5 vrsta ččvrstih vrstih mineralnih sirovina te nafta i plin. mineralnih sirovina te nafta i plin. ČČvrste mineralne sirovine koje se eksploatiraju vrste mineralne sirovine koje se eksploatiraju ččine građevinski ine građevinski pijesak i pijesak i ššljunak, ciglarska glina, vatrostalna glina, tehniljunak, ciglarska glina, vatrostalna glina, tehniččkoko--građevni kamen i arhitektonskograđevni kamen i arhitektonsko--građevni kamengrađevni kamen..


Pregledna karta pojava mineralnih sirovina na podruPregledna karta pojava mineralnih sirovina na područčju Zagrebaju Zagrebaččke ke žžupanijeupanije

Katastar mineralnih sirovina Katastar mineralnih sirovina ŽŽupanijeupanije


EKSPLOATACIJSKO POLJEEKSPLOATACIJSKO POLJE POVRPOVRŠŠINA (ha)INA (ha) PROIZVOĐAPROIZVOĐAČČ

godina godina izdavanja izdavanja rjerješšenjaenja

ABESINIJAABESINIJA 65,9665,96 IGM IGM ŠŠLJUNLJUNČČARA TRSTENIK d.o.o., ARA TRSTENIK d.o.o., ČČista Mlakaista Mlaka 1992.1992.

DRENJEDRENJE 6,596,59 MIKOGRAD d.o.o. LukaMIKOGRAD d.o.o. Luka 1998.1998.

INZULA SIROMAJAINZULA SIROMAJA 49,5249,52 IGM IGM ŠŠLJUNLJUNČČARA TRSTENIK d.o.o., ARA TRSTENIK d.o.o., ČČista Mlakaista Mlaka 1999.1999.

LOMNICA DONJALOMNICA DONJA 27,727,7 INDUSTROGRADNJA d.d. ZagrebINDUSTROGRADNJA d.d. Zagreb 1988.1988.

JAGODNOJAGODNO 3,033,03 ŽŽIVA PRIRODA d.o.o. Novo IVA PRIRODA d.o.o. Novo ČČiiččee 2003.2003.

KOSNICAKOSNICA 9,279,27 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. ZagrebVODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb 2001.2001.

NOVO NOVO ČČIIČČE E 76,2576,25 HIDREL d.o.o. Velika GoricaHIDREL d.o.o. Velika Gorica 1998.1998.

NOVO NOVO ČČIIĆĆEE--VELKOMVELKOM 55,5855,58 VELKOM d.o.o. V. GoricaVELKOM d.o.o. V. Gorica 1994.1994.

PLUSKAPLUSKA 3,243,24 MIKOGRAD d.o.o. LukaMIKOGRAD d.o.o. Luka 1996.1996.

RAKITJERAKITJE 200200 TEMPO d.d. ZagrebTEMPO d.d. Zagreb 1988.1988.

SAVRSAVRŠŠČČAK AK -- 11 26,6726,67 BELAK d.o.o. SamoborBELAK d.o.o. Samobor 1998.1998.

SAVRSAVRŠŠČČAK AK -- 22 24,4924,49 Obrtnik Slavko Horvat, SamoborObrtnik Slavko Horvat, Samobor 1998.1998.

SAVRSAVRŠŠČČAK IIIAK III 19,6619,66 SAMOBORKA d.d. SamoborSAMOBORKA d.d. Samobor 2001.2001.

TLORADTLORAD--PLUSKAPLUSKA 2,772,77 TLORADTLORAD--COMMERCE d.o.o. BistraCOMMERCE d.o.o. Bistra 1998.1998.

TRSTENIKTRSTENIK 87,8387,83 IGM IGM ŠŠLJUNLJUNČČARA TRSTENIK d.o.o., ARA TRSTENIK d.o.o., ČČista Mlakaista Mlaka 1999.1999.

VUKOVINAVUKOVINA 17,1717,17 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA"KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA" 1999.1999.

ZAJARKIZAJARKI 30,730,7 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. ZagrebHIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 1998.1998.

Ukupno (17)Ukupno (17) 706,43706,43

Eksploatacijska polja Eksploatacijska polja ššljunaka i pijeskaljunaka i pijeska

EKSPLOATACIJSKO POLJE ABESINIJA





Ukupna povrUkupna površšina od 946 ha koju zauzimaju eksploatacijska polja na ina od 946 ha koju zauzimaju eksploatacijska polja na prostoru Zagrebaprostoru Zagrebaččke ke žžupanije zauzimaju 4,5 % od ukupnih povrupanije zauzimaju 4,5 % od ukupnih površšina pod ina pod eksploatacijskim poljima u RH. Od navedenih 946 ha 706 ha otpadaeksploatacijskim poljima u RH. Od navedenih 946 ha 706 ha otpada na na eksploatacijska polja eksploatacijska polja ššljunka i pijeska (75%) a koje predstavljaju 27% ljunka i pijeska (75%) a koje predstavljaju 27% ukupne povrukupne površšine u RH pod eksploatacijom građevnog ine u RH pod eksploatacijom građevnog ššljunka i pijeska.ljunka i pijeska.

udio površine ep šljunka i pijeska u odnosu na ukupnu površinu ep šlunka i pijeska (%)

0

5

10

15

20

25

30

Grad Zag

reb

Varažd

inska

Požeš

ko-sl

avon

ska

Primors

ko-go

ransk

a

Šibens

ko-kn

inska

Bjelov

arska

-bilog

orska

Krapins

ko-za

gorsk

a



0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

2001. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

RH rezerveRH proizvedenoZGZ rezerveZGZ proizvedeno

Trend odnosa rezervi i proizvodnje šljunka i pijeska Zagrebačke županije u odnosu na RH (2000. g referentna vrijednost 100)



Nelegalna eksploatacija Nelegalna eksploatacija ššljunaka i pijeskaljunaka i pijeska

IIdentificirano 50 lokacija sa povrdentificirano 50 lokacija sa površšinom sa povrinom sa površšinom inom 303 ha sa koje se povremeno sada ili u pro303 ha sa koje se povremeno sada ili u proššlosti vadio losti vadio građevnigrađevni--ššljunak i pijesak.ljunak i pijesak.


EKSPLOATACIJSKO POLJEEKSPLOATACIJSKO POLJE POVRPOVRŠŠINA (ha)INA (ha) PROIZVOĐAPROIZVOĐAČČ godina izdavanja rjegodina izdavanja rješšenja enja

BELJAKBELJAK 3,573,57 Obrt BELJAK, vl. Stjepan Beljak, SamoborObrt BELJAK, vl. Stjepan Beljak, Samobor 1997.1997.

DRAGA DRAGA 5,335,33 KAMENOLOMI KRAKAMENOLOMI KRAŠŠIIĆĆ d.o.o. Krad.o.o. Kraššiićć 1997.1997.

GRADNAGRADNA 18,4118,41 SAMOBORKA d.d. SamoborSAMOBORKA d.d. Samobor 1992.1992.

IVANEC IVANEC -- ZAPREZAPREŠŠIIĆĆ 21,8621,86 VIADUKT d.d. ZagrebVIADUKT d.d. Zagreb 1996.1996.

JELENJE VODEJELENJE VODE 2,832,83 HIDREL d.o.o. Velika GoricaHIDREL d.o.o. Velika Gorica 1979.1979.

LANILANIŠŠTETE 4,24,2 Obrtnik Slavko Horvat, SamoborObrtnik Slavko Horvat, Samobor 1994.1994.

MALA RAKOVICAMALA RAKOVICA 5,015,01 SAMOBORKA d.d. SamoborSAMOBORKA d.d. Samobor 1999.1999.

MALA RAKOVICAMALA RAKOVICA--LANILANIŠŠTETE 11,111,1 CESTOGRADCESTOGRAD--ING d.o.o. ZagrebING d.o.o. Zagreb 2000.2000.

OREOREŠŠJE DONJEJE DONJE 15,915,9 KAMENIK d.d. Sv. I. ZelinaKAMENIK d.d. Sv. I. Zelina 1996.1996.

POD PECAPOD PECA 5,425,42 PREMUPREMUŽŽIIĆĆTRANS d.o.o. Sv. I. ZelinaTRANS d.o.o. Sv. I. Zelina 1998.1998.

SLAPNICA SLAPNICA 12,0212,02 KAMENOLOMI KRAKAMENOLOMI KRAŠŠIIĆĆ d.o.o. Krad.o.o. Kraššiićć 2000.2000.

ŠŠKROBOTNIKKROBOTNIK 25,8525,85 SAMOBORKA d.d. SamoborSAMOBORKA d.d. Samobor 1999.1999.

TRSTENICATRSTENICA 12,4212,42 GRADITELJSTVO ROGRADITELJSTVO ROŽŽIIĆĆ d.o.o. Jastrebarskod.o.o. Jastrebarsko 1999.1999.

Ukupno (Ukupno (1313)) 143,92143,92

Eksploatacijska polja tehniEksploatacijska polja tehniččkog građevnog kamenakog građevnog kamena


Eksploatacijska polja tehniEksploatacijska polja tehniččkog građevnog kamenakog građevnog kamena


MINERALNA SIROVINAMINERALNA SIROVINA EKSPLOATACIJSKO POLJEEKSPLOATACIJSKO POLJE POVRPOVRŠŠINA (ha)INA (ha) PROIZVOĐAPROIZVOĐAČČ godina izdavanja rjegodina izdavanja rješšenja enja

OP. GLINAOP. GLINA ĐURĐIĐURĐIŠŠĆĆEE 8,28,2 IGM GRADIP d.d. VrbovecIGM GRADIP d.d. Vrbovec 1996. 1996.

OP. GLINAOP. GLINA MRACLINMRACLIN 48,5548,55 CIGLANA MRACLIN d.o.o. MraclinCIGLANA MRACLIN d.o.o. Mraclin 1997.1997.

OP. GLINAOP. GLINA NOVO GLININOVO GLINIŠŠTETE 6,986,98 GRADIP d.d. VrbovecGRADIP d.d. Vrbovec 2003.2003.

OP. GLINAOP. GLINA ZAPADNO GLINIZAPADNO GLINIŠŠTETE 10,3510,35 TEMPO d.d. ZagrebTEMPO d.d. Zagreb 1980.1980.

UKUPNOUKUPNO 44 74,0874,08

MINERALNA SIROVINAMINERALNA SIROVINA EKSPLOATACIJSKO POLJEEKSPLOATACIJSKO POLJE POVRPOVRŠŠINA (ha)INA (ha) PROIZVOĐAPROIZVOĐAČČ godina izdavanja rjegodina izdavanja rješšenja enja

KER. I VATR.GLINAKER. I VATR.GLINA KRIKRIŽŽNE GORICENE GORICE 2020 INKER d.d., ZapreINKER d.d., Zapreššiićć 1999.1999.

UKUPNOUKUPNO 11 2020

EKSPLOATACIJSKA POLJA OPEKARSKIH, KERAMIEKSPLOATACIJSKA POLJA OPEKARSKIH, KERAMIČČKIH I VATROSTALNIH GLINAKIH I VATROSTALNIH GLINA


registrirano je 26 registrirano je 26 lokacija na kojima lokacija na kojima su se eksploatirale su se eksploatirale gline od kojih su gline od kojih su danas 5 danas 5 eksploatacijska eksploatacijska polja na povrpolja na površšini od ini od 95 ha95 ha

-- leležžiiššta u lesnim i ta u lesnim i lesoidnim sedimentimalesoidnim sedimentima-- leležžiiššta u fluvijatilnota u fluvijatilno--jezerskojezersko--momoččvarnim varnim sedimentimasedimentima

EKSPLOATACIJSKA POLJA OPEKARSKIH, KERAMIEKSPLOATACIJSKA POLJA OPEKARSKIH, KERAMIČČKIH I VATROSTALNIH GLINAKIH I VATROSTALNIH GLINA


EKSPLOATACIJSKO EKSPLOATACIJSKO POLJEPOLJE POVRPOVRŠŠINA (ha)INA (ha) PROIZVOĐAPROIZVOĐAČČ

godina izdavanja godina izdavanja rjerješšenja enja

BUNJANIBUNJANI 15251525 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1997.1997.

DUGO SELODUGO SELO 200200 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961.1961.

IVANIIVANIĆĆ 19751975 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1981.1981.

JEJEŽŽEVOEVO 593,8593,8 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1980.1980.

KLOKLOŠŠTARTAR 31003100 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961.1961.

LUPOGLAVLUPOGLAV 27002700 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982.1982.

ŠŠUMEUMEĆĆANIANI 14001400 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961.1961.

VEZIVEZIŠŠĆĆEE 22502250 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982.1982.

ŽŽUTICAUTICA 56005600 INAINA--INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebINDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967.1967.

UKUPNOUKUPNO 99 19343,819343,8

% POVR% POVRŠŠINE INE ŽŽUPANIJEUPANIJE 6,286,28

Eksploatacijska polja ugljikovodikaEksploatacijska polja ugljikovodika


Eksploatacijska polja ugljikovodikaEksploatacijska polja ugljikovodika


Geotermalna energija manifestira se u dva osnovna oblika, kao Geotermalna energija manifestira se u dva osnovna oblika, kao mineralne i geotermalne vode te kao geotermalna energija mineralne i geotermalne vode te kao geotermalna energija ““suhesuhe””stijene. Mineralnom sirovinom, prema Zakonu o rudarstvu, smatrajstijene. Mineralnom sirovinom, prema Zakonu o rudarstvu, smatraju u se samo mineralne i geotermalne vode, pogodne za pridobivanje se samo mineralne i geotermalne vode, pogodne za pridobivanje energije ili nekih minerala, a energija suhe stijene ne.energije ili nekih minerala, a energija suhe stijene ne.

GEOTERMALNA ENERGIJAGEOTERMALNA ENERGIJA

OPISOPIS LEZISTELEZISTE JLSJLS

GEGE--701701 IVANIIVANIĆĆ IVANIIVANIĆĆ GRADGRAD

GEGE--004004 JAMNIJAMNIČČKA KISELICAKA KISELICA PISAROVINAPISAROVINA

GEGE--001001 ŠŠMIDHEN KOD SAMOBORAMIDHEN KOD SAMOBORA SAMOBORSAMOBOR

GEGE--002002 SLANA VODA (GORNJA BISTRA)SLANA VODA (GORNJA BISTRA) BISTRABISTRA

GEGE--003003 SV. HELENASV. HELENA SAMOBORSAMOBOR

GEGE--006006 ZELINAZELINA SV. IVAN ZELINASV. IVAN ZELINA

GEGE--005005 TOPLICA KOD SV. JANETOPLICA KOD SV. JANE JASTREBARSKOJASTREBARSKO


GEOTERMALNA ENERGIJAGEOTERMALNA ENERGIJA


POTENCIJALNOST MINERALNIH SIROVINA PO VRSTAMA SIROVINEPOTENCIJALNOST MINERALNIH SIROVINA PO VRSTAMA SIROVINE

Nakon inventarizacije mineralnih sirovina moguNakon inventarizacije mineralnih sirovina mogućće je izraditi potencijalnost zae je izraditi potencijalnost zaPostojanje mineralne sirovine koju je moguPostojanje mineralne sirovine koju je mogućće ekploatirati udatim e ekploatirati udatim

ekonomskim uvjetimaekonomskim uvjetima

GeoloGeološška potencijalnost izraka potencijalnost izražžena je kroz:ena je kroz:

1)1) GeoloGeološšku ili litoloku ili litološšku podlogu prostor (geoloku podlogu prostor (geološška karta)ka karta)2)2) Poznate pojave i lePoznate pojave i ležžiiššta mineralnih sirovina sa određenim stupnjem ta mineralnih sirovina sa određenim stupnjem

istraistražženostienosti


KARTA GEOLOKARTA GEOLOŠŠKE POTENCIJALNOSTI MINERALNIH SIROVINAKE POTENCIJALNOSTI MINERALNIH SIROVINA


JLS km2

Brdovec 18,11

Grad Velika Gorica 57,38

Grad Zaprešić 6,55

Orle 6,17

Rugvica 6,61

Samobor 15,14

Stupnik 4,72

Sveta Nedelja 13,89

Ukupno kmUkupno km22 128,57128,57

GEOLOGEOLOŠŠKA POTENCIJALNOST KA POTENCIJALNOST ŠŠLJUNKA I PIJESKALJUNKA I PIJESKA


OGRANIOGRANIČČENA GEOLOENA GEOLOŠŠKA POTENCIJALNOST KA POTENCIJALNOST ŠŠLJUNKA I PIJESKALJUNKA I PIJESKA

pojasevi uz prometnu infrastrukturu (postojepojasevi uz prometnu infrastrukturu (postojećće i planirane, 200m)e i planirane, 200m)zone oko naselja i planiranih građevinskih zona zone oko naselja i planiranih građevinskih zona (1 (1 km od stambenih km od stambenih građevina ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnostgrađevina ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnost, za , za eksplotaciju koja ukljueksplotaciju koja uključčuje miniranje i 200 m za aktivnost koja uje miniranje i 200 m za aktivnost koja ukljuuključčuje samo kopanje /uje samo kopanje /ššljunka i gline)ljunka i gline)zazašštitne zone Nacionalne ekolotitne zone Nacionalne ekološške mreke mrežže (Nacionalnih parkova i e (Nacionalnih parkova i Parkova prirode, rezervati strogi i posebni)Parkova prirode, rezervati strogi i posebni)--postjepostjećće i planiranee i planiraneizuetno vrijedno poljoprivredno zemljiizuetno vrijedno poljoprivredno zemljišštetezazašštitiććeni krajolici (park eni krajolici (park ššume, spomenici prirode, postojeume, spomenici prirode, postojećći i i i planirani)planirani)arheoloarheološške zoneke zonezone sanitarne zazone sanitarne zašštite izvoritite izvoriššnih voda (I, II, III)nih voda (I, II, III)


EkoloEkološška mreka mrežža a –– Natura 2000Natura 2000--Zavod za zaZavod za zašštitu prirodetitu prirode



Zone zabrana i ograniZone zabrana i ograniččenja primijenjenienja primijenjenina nultu geolona nultu geološšku potencijalnost mineralnih sirovinaku potencijalnost mineralnih sirovina





JLS km2

Brdovec 0,00

Grad Velika Gorica 2,08

Grad Zaprešić 0,00

Orle 0,43

Rugvica 1,01

Samobor 0,77

Stupnik 0,55

Sveta Nedelja 0,52

Ukupno km2: 5,35


U U sklopusklopu studijestudije izrađenizrađen je GIS je GIS projektprojekt kojikoji sadrsadržžii kartekarte potencijalnostipotencijalnostimineralnihmineralnih sirovinasirovina i i tete katastarkatastar eksploatacijskiheksploatacijskih poljapolja uuzz pomopomoććuu kojegkojeg se se mogumogu voditivoditi svisvi podacipodaci relevantnirelevantni zaza eksploatacijueksploataciju u u smislusmislu rezervirezervi, , kvalitetekvalitete, , otkopanihotkopanih kolikoliččinaina i i dokumentacijedokumentacije. . UjednoUjedno navedeninavedeni GIS GIS projektprojekt momožžee posluposlužžitiiti prostornimprostornim planerimaplanerima zazaodređivanjeodređivanje zonazona zaza eksploatacijueksploataciju mineralnihmineralnih sirovinasirovina prema preporukama iz prema preporukama iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovnama RH (2008).Strategije gospodarenja mineralnim sirovnama RH (2008).

Shortcut to ZG_RG_studija_2009.lnk

GIS mineralnih sirovina ZagrebaGIS mineralnih sirovina Zagrebaččke ke žžupanijeupanije


Documents

HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT CROATIAN GEOLOGICAL …Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao i magmatske, sedimentne i metamorfne stijene različitih