VIA RAZINA = NIA +

VIA RAZINA = NIA +1. KNJIEVNOSTHomer: Odiseja (grka)

Vergilije: Eneida (rimska)

Petar Hektorovi. Ribanje i ribarsko prigovaranje (hrvatska renesansa)

Marin Dri: Novela od Stanca (hrvatska renesansa)

Petar Zorani: Planine (hrvatska renesana) razumjeti tematiku rasute baine i turske opasnosti (Juraj igori, Marko Maruli, Petar Zorani)

razumjeti barokni odnos prema temi ivota, smrti, ljubavi

interpretirati: Jean Racine: Fedra, Voltaire: Candide (klasicizam)

Edgar Allan Poe: Crni maak (romantizam)

A. enoa: Prijan Lovro (enoino doba)

Gustave Flaubert: Gospoa Bovary (realizam)Nikolaj Vasiljevi Gogolj: Kabanica (realizam)

Josip Kozarac: Tena (hrvatski realizam)

Charles Baudelaire: Cvjetovi zla (modernizam)

Interpretirati liriku A. G. Matoa i V. Vidria (hrvatska moderna)

Interpretirati: Milan Begovi: Bez treega , A. G. Mato: Cvijet sa raskra, Camao; Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg

Interpretirati: Marcel Proust Combray; Franz Kafka Preobrazba (knjievnost 20. st.)

Interpretirati: Louigi Pirandello est lica trai autora, Samuel Beckett: U oekivanju Godota (moderna drama, drama apsurda) Miroslav Krlea: Baraka pet be (novela iz zbirke Hrvatski bog Mars, knjievnost od 1929. do 1952.)

J. D. Sallinger: Lovac u itu (moderan roman, svjetska knjievnost II. razdoblja )

Ranko Marinkovi: Ruke (zbirka novela; razdoblje druge moderne)

Poznavati stvaralaki opus i interpretirati poeziju Ivana Slamniga i Slavka Mihalia; suvremena knjievnost) Antun oljan: Kratki izlet, Ivan Aralica: Psi u trgovitu (postmodernizam)

2. JEZIK razumjeti leksiko-semantike pojmove: antroponimi, toponimi (4. razred) razumjeti tvorbene naine u hrvatskom jeziku (4. razred)

razumijeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga jezika (1.-4. razred)

( ( ( ( (1. Homer: OdisejaOdiseja je Homerov spjev nastao u 8. st. pr. Krista, ime je dobio po junaku Odiseju. Ep prikazuje mirnodopski ivot starih Grka.

Ispjevan je u heksametrima, sastoji se od 24 pjevanja.

Ep poinje in medias res (u sredite radnje).

Odiseja ima kompleksnu strukturu kompozicije:

1) mirnodopski ivot

2) pomorski ivot

Sredinji motiv, koji pokree radnju Odiseje su nastojanja gl. junaka da se nakon lutanja svijetom vrati kui.Odisej je glavni lik epa, prikazan kao junak velike snage i hrabrosti, pameti, snalaljivosti, dovitljivosti, opreznosti,... Hladnokrvno rasuivanje i prijevara spaavaju ga iz svih opasnosti.

Lik Odiseja je vjean simbol nemirnoga ljudskiog duha, radoznalosti i ei za novim spoznajama.

Odisejev lik pobudio je zanimanje novih knjievnika i mislilaca, te je prisutan u djelima svjetske knjievnosti (R. Marinkovi: Kiklop, James Joyce: Uliks,...).

U Odiseji su bogovi veinom zatitnici pravih i moralnih odnosa meu ljudima.

Odiseja je:

1. ep o mirnodopskom ivotu starih Grka (himna brane vjernosti)

2. ep povratka (takvi se epovi koriste u usmenoj predaji)

3. prva knjiga pomorskih pustolovina (prikazuje nemiran ovjekov duh)

4. prvo epsko djelo europske knjievnosti koje se bavi sudbinom junaka (privatan ivot)______________________________________________________________2. VERGILIJE: ENEIDABiljeke o piscu:Vergilije je bio najistaknutiji rimski pjesnik Augustova doba.Bio je poseban ljubitelj starogrkih pjesnika i filozofa.ivio je na Augustovu dvoru koji ga je i nagovorio da napie Eneidu,junaki ep u 12 pjevanja i ukupno 9 896 heksametara, u kojem jeproslavio rad Julijevaca kojima pripada i car August. Vergilije je snano utjecao na mnoge europske pisce.

Vrsta djela:Junaki ep

Kratki sadraj:Poslije propasti Troje Eneja se spaava i sa svojim sinom Askanijemotplovi u Italiju sa eljom da na uu Tibera osnuje novo carstvo.Eneja je prikazan kao praotac rimskog naroda, a neizravno i kao Augustovpraotac. U prvom pjevanju prikazan je Enejin put u Italiju i nezgode kojemu prireuje boica Junona. Bog vjetrova, po Junoninoj elji, unitavaEneji brodove i on dolazi u Kartagu na dvor kraljice Didone. U drugom itreem pjevanju Eneja pripovijeda svoje doivljaje. U etvrtom pjevanjuprikazana je ljubav izmeu Didone i Eneje, koja zavrava tragino.U petom i estom pjevanju prikazan je Enejin bijeg prema Siciliji i silazaku donji svijet, kroz koji ga vodi Sibila. Od sedmog do dvanaestog pjevanjarazvija se pria o Enejinom dolasku na obale Tibera, borbi s kraljemTurnom i njegovom smrti.

Jezik, stil i kompozicija djela:Vergilije je Homerovim stilom i tehnikom kompozicije obradio legenduo Trojancu Eneji kao osnivau Rima i tako stvorio rimski nacionalni ep.Vergilije je svoj epski spjev obogatio ljubavnom priom, utkavi u epskuradnju dramske zaplete i produbljene slike osjeaja. Ovaj ep je spjevanpo uzoru na Ilijadu i Odiseju. Spjevan je u dvanaest pjevanja u kojim seprvih est pjevanja odnosi na Enejina putovanja koja moemo usporeditii sa Homerovom Odisejom, dok drugi dio epa pjeva o ratovima te jenapisan po uzoru na Ilijadu. Ep se sastoji os 9 896 heksametra, a jezik jevrlo jednostavan i jasan.

Analiza likova:EnejaRazlikuje se od Homerovih junaka koji djeluju uglavnom spontano,on je u prvom redu orue sudbine koja mu je naredila da udari temeljebuduoj veliini Rima. Time se nekako mogu opravdati neki njegovipostupci koji bi inae bili za osudu. Kraljica Didona primila ga je kaobrodolomca u svoj grad, a on je, unato svim njenim dobroinstvima,neviteki naputa.

DidonaPametna i lijepa kraljica Kartage koja se zaljubljuje u Eneju nakonnjegova dolaska u Kartagu.

Dojam o djelu:Eneida kao ep je u biti zapravo Ilijada i Odiseja.Ipak, Vergilijeva je izvornost osebujna, osobito su izvorni njegovi opisi oluja, ljubav Eneje i Didone, te je Eneida pravi roman u stihovima kojeg krase razne usporedbe, stanovita jasnoa i posebni likovi s jedinstvenim osobinama. Zbog svih tih elemenata Eneida me se duboko dojmila te je smatram za jedan od najboljih epova.______________________________________________________________3. RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJEPETARHEKTOROVI( 1487. 1572. )Rodio se na otoku Hvaru u uglednoj vlasteoskoj obitelji. Cijeli svoj ivot proveo je u Starom Gradu, gdje je izgradio dvorac utvrdu Tvardalj, u kojem je ivio do smrti.Svoj rodni otok napustio je u dva navrata: 1539. god. kada je pobjegao pred Turcima u Italiju i 1557. god. kada je otputovao u Dubrovnikda upozna svoje prijatelje dubrovake pjesnike.U mladosti je pisao ljubavne pjesme, ali one se nisu sauvale. Od Hektorovieva knjievnog opusa ouvano je malo: nekoliko poslanica i pisama ( J. Bartueviu, M. Veteranoviu, N. Naljekoviu, M. Pelegrinoviu ), odlomak prepjeva Od lika ljuvenoga Ovidijeva spjeva ( Remedia amoris ) i glavno djelo, Ribanje i ribarsko prigovaranje ( dovreno 1556., tiskano 1568. ).Ribanje i ribarsko prigovaranje, pisanou obliku poslanice (pismo nekoj osobi, ali namijenjeno i javnom itanju)vlastelinu i piscu JerolimuBartueviu, predstavlja neku vrstu putopisa u stihovima, u kojem Hektorovi pripovijeda o trodnevnom putovanju na moru ( izmeu Hvara, Braa i olte ) s ribarima Paskojem i Nikolom. Djelo se odlikuje svjeinom, neposrednou i jednostavnou te ljubavi iskazanoj prema obinom puku i napaenoj domovini.Hektorovi je unio u svoje djelo i etiri narodne pjesme dvije bugarice ( Kraljevi Marko i brat mu Andrija i Radosav Siverinac ) i dvije lirske pjesme ( Na gospodin poljem jezdi i I klie divojka ).RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE poema Petra HektoroviaU Ribanju i ribarskom prigovaranju po prvi se puta u hrvatskoj knjievnosti pojavljuju likovi teaka.Starogradski ribari, Paskoje Debelja i Nikola Zet, prikazani su s puno simpatije i iskrenog divljenja zbog svoje bistrine, mudrosti i vitalnosti.Opis ribanja, pojedinosti putovanja, susreti na moru, posjet Neujmu Marka Marulia, reminiscencije na pjesnikov Tvardalj i zaviaj, odnos prema ribarima, narodnoj pjesmi i posebno naglaeni realistiki odnos prema knjievnom stvaranju uope znatno oteavaju kategorizaciju djela.U biti Ribanje je himna specifinoj ljepoti primorskog pejzaa i afirmacije ivota koji je uz taj pejza ovjek organizirao.______________________________________________________________5. PETAR ZORANI : PLANINE (1508.-1569.) pisac prvog hrvatskog romana (Planine)

pripada zadarskom renesansnom krugu, uz Brnu Karnarutia i Jurja Barakovia

Biografija: potomak stare plemike obitelji, kojoj je sjedite bilo ispod Velebita u Lici, ali se kasnije doselila u primorje Nin. Kad su Turci potkraj 15.st. doli u Nin, Zoranieva obitelj seli u Zadar. Tako se pjesnik rodio u Zadru, kasnije u Nin dolazi kao sudac, a radi i u vojnoj slubi. Humanistiku naobrazbu stekao je u Zadru i Padovi; bio je pravnik, biljenik i javni slubenik.

PLANINE

Jednini sauvan pjesnikov roman (za druga dva njegova djela Ljubveni lov i Vilenica znamo samo po naslovu); pastirski je roman s umetnutim stihovima, napisan u Ninu.

Najjai poticaj za stvaranje toga djela bilo je Zoranievo domoljublje; on ve u posveti govori kako razliiti pisci proslavljaju svoje zemlje, npr. u Grkoj nema gore, rijeke ni izvora za koje ne bi bila vezana neka pjesnika pria. Zar da samo hrvatski kraljevi, ljepi od tih, ostanu neopjevani?

S takvim mislima zapoeo je Zorani opisivati svoj fantastini put iz primorja u planine, k vili Dejaniri, po kojoj se, kako pisac izvodi, zove planina Dinara, koja e ga osloboditi od betega ljubavnoga (ljubavnog bola). Ali put do vilenice, pun udnih doivljaja, vodi najprije kroz cvjetni prah pastira i vila; pjesnik ostaje nekoliko dana s njima sluajui njihove pjesme i pripovjetke o nesretnimljubavnicima pretvorenim od bogova u stabla, cvijee, izvore i potoke.

Pohodivi zatim vilenicu, koja ga svojim arolijama oslobodi od ljubavne boli, vraa se u svoj primorski zaviaj, gdje ga u alegorijskoj viziji nebeske pojave upuuje da se okani isprazne svjetovne poezije i prione uz vjenu istinu.

(Tijek putovanja: Zoranovo putovanje zapoinje u Vodicama kod Nina, ide morskim putom do Starigrada podno Velebita, penje se velikom Paklenicom na vrh Velebita, ide prema istoku do Dinare, te rijekom Krkom dolazi do ibenika. Put ga dalje vodi pokraj Zadra do Zatona i Nina.

Utjecaji: Dante, Boccaccio, Petrarca, Sannazzaro (Arcadia), Ovidije Metamorfoze (Pripovjetke o nesretnim ljubavnicima kojima pisac objanjava postanak izvora, bilja i rijeka svoga zaviaja).

Najvei je utjecaj Sannazzarove Arcadie jer su i Zoranieve Planine neka fantastina arkadija, smjetena na hrvatskom tlu.

Znaaj: Najvanije u djelu je pjesnikovo domoljublje, koje se oituje u raznim prigodama. Tako pjesnik sree dvojicu pastira sa stadom prorijeenim napadajima istonih vukova, tj. Turaka, slua kako mu dvojica od njih pjevaju pjesme o raspadu domovine (od rasute batine). Kasnije vidi perivoj slave i u njem vilu Hrvaticu koja kori Hrvate, to piu tuim jezicima mjesto svojim.

Struktura djela: Roman se sastoji od 24 poglavlja, s uvodnom posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijeviu. Dogaaji su ispriani kronoloki.. Zamiljeno putovanje traje sedam dana, a od ljubanih jada glavni lik, Zoran, boluje ve sedam godina.

Znaenje: Roman moemo itati u doslovnom (putovanje zaljubljenog pastira Zorana po stvarnim hrvatskim krajevima) i alegorijskom smislu : ovjeka na putu do spoznaje (Istine) vodi Boja Milost.

________________________________________________________________

4. MARIN DRI: NOVELA OD STANCA

vrsta: farsa

sadraj: U karnevalskoj noi, u mranim uliicama renesansnog Dubrovnika susreu se Vlaho, Miho i Divo Peica neobuzdani mladii eljni zabave. Divo pripovijeda o sirotom seljaku koji je sa skromnom robom na prodaju, ne nalazei bolje prenoote, zanoio uz gradsku fontanu. Mladii odlue uiniti novelu (naaliti se). Divo se, maskiran, predstavlja Stancu kao bogati trgovac. Pria mu kako je uz pomo vila povratio mladost.Stanac mu povjeruje. U njemu se budi razumljiva ljudska enja za mladou i osjeaj gorke nepravednosti i prevarenosti prolaznou ivota.Uz to, Stanac ima u dalekom selu na Pivi (selo u Hercegovini) mladu domau ija bi ljubav planula novim arom kada bi joj se iz grada vratio ponovno mlad, kao nekada.

Ova posve obina ljudska srea takvom se snagom suprostavila zdravom razumu, da su dubrovake makarejadnom starcu sasvim uvjerljivo izgledale kao vile. Makare obriju Stancu bradu, odnesu, ali i plate, sir i kozle, i noene neobuzdanom radou nestanu meu drevnim dubrovakim palaama.

Shvativi da je prevaren, Stanac uvia da je ovjekova sudbina da nezaustavljivo koraa svom kraju, a sva je gorina ba u tome to je pri svakom koraku sve dublje svjestan injenice da se ne moe okrenuti i koraknuti nazad.

Stih: 316 dvostruko rimovanih dvanaesteraca

oko 40 puta se pojavljuju rijei STAROST i MLADOST (smisao/tema/ideja djela)

kontrasti: starost mladost, selo(Stanac, vlah, hercegovac, seljak) grad (mladii, graani, gospoda)

___________________________________________________________6.TEMATIKA RASUTE BAINE I TURSKE OPASNOSTI (JURAJ IGORI, M. Maruli, P. Zorani)Patriotizam kojim je proeto djelo od prve do posljednje stranice jest okosnica koja ga dri kao cjelinu. Baina, kao zaviaj u uem i domovina u irem smislu, a ne samo kao obiteljski posjed kojim je jedna generacija vezana za korijene prolosti, tema je cijeloga djela. Bainac je ovjek koji je svjestan sebe, svoje povijesne uloge, pa taj pojam oznauje jaku i poduzetnu linost u traginoj stvarnosti, na otrici vremena prolog, sadanjeg i budueg (Zorani: Planine)

Maruli: Judita; Maruli je starozavjetni motiv prenesao u nove okolnosti i prilike naime to je vrijeme opasnosti od Turaka posebno prijetnja Splitu; kao predstavnik novog vremena oito je da Maruli brine za sudbinu svog naroda to pokazuje njegova domoljubna osjeanja i predstavlja nam ga kao dobra poznavatelja prilika u Hrvatskoj (to se vidi i u epskoj pjesmi "Molitva suprotiv Turkom")igori: Elegija o pustoenju ibenskoga polja

Zorani: Planine: najznaajniji problem "rasute baine" koja se oituje u Turskoj i Mletakoj opasnosti, a posebno ga zabrinjava opasnost od talijanskog jezika koji ugroava hrvatski- problem ovoga romana moemo definirati kao:a) problem rasute baineb) pitanje od naroivanjac) problem hrvatskog jezika i stvaralatva na hrvatskom jeziku________________________________________________________________7. BAROKNI odnos prema temi ivota, smrti, ljubavibarokni svjetonazor ("memento mori" sjeti se da si smrtan)

tematika: prolaznost, ivot i smrt, odnos prema Bogubarokna obiljeja: - podvojenost baroknog ovjeka izmeu svjetovne prirode i straha od smrti - tematika: prolaznost, ivot i smrt, odnos prema Bogu________________________________________________________________8. JEAN RACINE: FEDRA (klasicizam)Izvori: Racinovi uzori su antiki: Euripidov Hipolit i Senekina Fedra

Tema: Tema tragedije je ljudska razapetost izmeu strasti i krivnje

Radnja: Fedra, ena kralja Tezeja, zaljubljena je u svog posinka Hipolita. Budui da joj je mu ve dugo odsutan i da joj dolaze glasine kako je mrtav, ona otkriva Hipolitu svoju ljubav. Otkriva se da Tezej nije mrtav, te Fedra oajna zbog straha od sramote i spoznaje da Hipolit voli mladu Ariciju, slae muu da ju je Hipolit obljubio. Tezej proklinje sina Hipolita, koji nakon nekog vremena pogiba. Fedra ispija otrov i, muena osjeajem krivnje priznaje Tezeju svoju ljubav spram Hipolita.

Stih: aleksandrinac (12 slogova s cezurom iza estog sloga)

U skladu s klasicistikim racionalizmom, moralinou i didaktinou, u djelu se osuuje:

- nerazumno , grijeno ponaanje odnosno nedoputena ljubav

- nemoral glavne junakinje (spremnost na preljub i la)

- didaktinost (pounost) je vidljiva u poruci gledatelju da treba shvatiti kako krenje drutvenih normi vodi u smrt

________________________________________________________________

9. PIERRE CORNEILLE: CID (klasicizam)

Tema: Ljudska razapetost izmeu ljubavi i dunosti.

Likovi: Don Rodrigo, Himena,...

Fabula: Don Rodrigo i Himena zaljubljeni su jedno u drugo, ali zbog svae njihovih oeva oni potiskuju svoju ljubav voeni osjeajem asti i dunosti ouvanjaobiteljskog ugleda. Oni se nisu samo spremni odrei ljubavi, nego su spremni poeljeti smrt voljene osobe. Na kraju se, po kraljevoj elji, ipak trebaju vjenati.

Stih: aleksandrinac

Stil: U djelu se naglaava potreba racionalnog poponaanja (prema razumu, a ne prema osjeajima), potreba potovanja morala i obiaja sredine u kojoj ovjek ivi (vanost asti i ugleda obitelji).Pisac pokazuje itatelju (gledatelju) to bi se moglo dogoditi u sluaju izbora jedne odnosno druge mogunosti.Izvor: Pria o Cidu do Corneillea je dola putem drame Cidova mladost Guillena de Castra.

_______________________________________________________________

10. EDGAR ALLAN POE (1809.-1849.) - Edgar Allan Poe je roen 1809. godine u Bostonu.Pohaao jeUniversiy of VirginiaiWest Point, ali je odustao od studija.- ameriki pjesnik, pripovjeda, esejist, kritiar

- dijete putujuih glumaca, koji su nastradali u prometnoj nesrei, posvaja ga obitelj imunog trgovca Johna Allana

- neslaganje s posvojiteljem (duhovno materijalno)

- bavi se novinarskim i knjievnim radom

umire slavan, ali siromaan od posljedica bohemskog ivota i tekog alkoholizma

u njegovim djelima prevladavaju motivi straha, uasa, naputenosti, usamljenosti, izgubljene ljubavi i propalih iluzija (Ovaj je svijet svijet boli i nesree)

utjee na pjesnike modernizma (Baudelaire)

DJELA:

Napisao je oko 70-ak pripovijesti u kojima se nastavlja na engleske gotske romane strave i uasa, te fantastine pripovijesti njemakih romantiara. Njegove novele pune su tajanstvenih i jezovitih zbivanja, smrti i stravine atmosfere, ili prepune fantastike.

Imao je razvijen dar zapaanja, natprosjenu sposobnost analize i loginog zakljuivanja utemeljitelj je KRIMINALISTIKOG ANRA U KNJIEVNOSTI(otac moderne detektivske prie Ubojstvo u ulici Morge)Neka od njegovih djela: Crni maak, Ubojstvo u ulici Morge, Krabulja crvene smrti, Groteskene pripovijesti i arabeske,...

groteska - likovno i verbalno prikazivanje ljudi ili ivotinja u neobinom, fantastinom, nakaznom ili kominom obliku

arabeska-ornament, ara u orijentalnom stilu; preneseno: crte, slikarija

bizarno-neobino, udno, iznenaujueCRNI MAAK

Ukratko o likovimaili moda o likukoji nije imenovan.On je ovjek pomalo nestalne psihe, vjerojatno utjecaj alkoholizma, ovjek koji je naglo postao siromaan i razdraljiv. Ne mogu rei da ga krivim, niti da ga opravdavam.Kratak sadraj:Pria se o ovjeku, koji je od rane mladosti privren ivotinjama, te ih je uvijek drao u kui, mazioKasnije se oenio slinom takvom osobom. Drali su mnogo ljubimaca, meu kojim i crnog maka Plutona. Jednog dana, ne mogavi vie gledati ivotinju, objesi je na drvo. ovjek dovodi kui crnog maka iz neke krme. Tako ive neko vrijeme, a onda ovjek zapazi mrlju na makovim prsima, koja ima oblik vjeala. Tako redom, ovjek digne sjekiru na maka, ena ga zaustavi, on digne sjekiru na enu, ubije ju i zazida ju u podrumu. Nakon toga maak nestaje, i on konanomirnospava. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga, ali ovjek lupi o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi cviljenje. Policajci srue zid, te nau enu i maka.Mjesto radnje:Radnja se odvija negdje u Americi.Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. stoljeu.Pripovjetka prikazuje ljudsku sklonost zlu, nanoenju zla bez pravog motiva. Nastranost i zlo su najiskonskiji poriv ljudskog srca, a ovdje se javlja u razliitim oblicima: kao mrzovoljnost, razdraljivost, bezobzirnost, okrutnost i na kraju hladnokrvno ubojstvo.Crni maak je materijalizacija pripovjedaeve zle udi i u njemu se javlja elja da je uniti. Vjeala na makovu trbuhu upozoravaju ga da je zloinac, ali i da e biti kanjen. Maak pobjeuje, ali i pravda zlo e biti kanjeno (policija zahvaljujui maku otkriva pripovjedaev zloin).

______________________________________________________________11. AUGUST ENOA: PRIJAN LOVRO Kratki sadraj

August enoa boravio je na seoskom imanju svog prijatelja, gdje se upoznao s mladom udovicom s kojom se uputa u razgovor o knjievnosti: mlada udovica mu govori da rado ita no preteito na njemakom i francuskom jeziku jer je hrvatska literatura monotona. enoa joj eli dokazati da se I na hrvatskom jeziku moe napisati zanimljiva pria , te joj ispria priu o svom prijatelju iz studentskih dana - prijanu Lovri. Lovro je roen u mnogobrojnoj siromanoj obitelji, ali se ve rano istaknuo svojom inteligencijom i puno obeavao. Siromanom je djeaku vrhunac ivotnog uspjeha, bez obzira na elje i darovitost, bilo sveenstvo. Duhovnost i uenost crne halje respektirali su Lovrini roditelji, gledajui u njoj prije svega mogunost da njihovo dijete proivi ivot manje tegoban od njih. Lovro je uio dobro, ali je njegova nemirna priroda teko podnosila stroge zakone sveenikog liceja. Lovro se osjeao zarobljen i sputavan, ali to je nestalo kad je susreo Malvinu. Na Lovrinu ljubav odgovorila je blagim prijekorom iako ga je voljela, ali to nije mogla priznati jer je on bio sveenik. Oaj koji je Lovro proivio dovodi ga do spoznaje da je bolje da bude dobar svjetovnjak nego lo sveenik. Tako se Lovro vraa kui, razoaravi svoje roditelje: otac ga tjera da se zaposli kao privatni uitelj grofova sina. Posao mu nalazi kanonik. Lovro se dobro slagao s grofom i intenzivno uio. Na jednoj zabavi susree Malvinu, sada udatu, ona mu priznaje ljubav no on ju odbija. Nakon zavretka s pouavanjem mladog grofa Lovro je elio nastaviti svoje kolovanje no nije dobio stipendiju, te slomljen brojnim porazima oboli. Lovrin je otac slomljen sinovljevom boli odluio zaloiti sve to su imali da bi platio sinu kolovanje. Tako se Lovro nalazi na studiju jezikoslovlja. Rado je uio jer je gorio od elje za znanjem. U to vrijeme je u stanu sa enoom i igecom, i kad mu se konano ivot sredio otac mu zapada u dugove. Jedino rjeenje za Lovru je enidba bogatom djevojkom. Tako upoznaje Minku, stariju djevojku ija je sumnjiva ljepota i jo sumnjivija materijalna situacija samo za trenutak zaslijepila Lovru. Na nagovor enoe u razgovoru s buduim tastom doznaje da ona nema novca. Tada prekida zaruke. Ipak, u jednom asu se inilo da se i Lovri osmjehnula srea - na studij je doao neuki sveenik iz Dalmacije koji doznavi za Lovrine probleme ispria priu o lijepoj i bogatoj nasljednici koja nema nikoga. Zajedno otputuju na more gdje je Lovro i upoznao Aneliju o kojoj mu je sveenik govorio. Lovro je konano upoznao enu svog ivota i zaljubio se u nju, kao i ona u njega. Njezin stric doznaje da je Lovro siromah i da se eli oeniti Anelijom zbog njezinog novca te zabranjuje vjenanje. Lovro je istinski volio Aneliju, no znao je da u to nikoga vie ne moe uvjeriti. Dolazi kod Anelije govorei joj da ne moe vie tako, te si oduzima ivot prerezavi si grkljan britvom. Tako se daroviti seoski mladi pretvara u oajnog, ogorenjem otrovanom ovjeka.Utjecaj sredine na pojedincaU svojoj pripovijest Prijan Lovro enoa nam daje portret traginog junaka Lovre ija je sudbina odreena sumornou sredine u kojoj se taj junak kree. U njoj enoa raspravlja o odnosu drutva i pojedinca odnosno utjecaju drutva na pojedinca. Lovro je osoba iznimnih intelektualnih sposobnosti ali zbog njegova podrijetla drutvo ga odbacuje uzrokujui time njegovu propast. Njegovim prvim dolaskom u grad otvaraju mu se novi vidici i on zaeli uzeti komadi slasti to ju je zamiljao u gradskome ivotu:

Kad je Lovro vidio velike kue, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su mu poprvi put zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce preko reda.

Ali tek to je vidio vanjskoga svijeta stadoe ga kidati od njega ( arkomu srcu mladia bijae svijet preuzan, prezalo ono proletjeti preko svijeta, vie svijeta, a ovamo ustadoe kidat ga od svijeta, zatvorit ga u sebe). Nemirna dua ne moe nai utjehu u zatvoru drutvene konvencije ve trai slobodan prostor u razvoju vlastitog intelekta. Zbog takvih tenji ovjek u tadanjem drutvu biva proganjan i njegova je sudbina samo niz sankcija uvjetovanih drutvenim okolnostima ( vaa rtva nije nita drugo nego obina posljedica naih drutvenih okolnosti). Drutvo uvjetuje razvoj ovjeka, ne pita za njegovo znanje i kvalitete ve gleda njegovo porijeklo (Svijet obino ne sudi mladia po duevnim vrlinama, ve po kolskim svjedodbama ili kasnije po veem ili manjem zvanju. esto se ljudi klanjaju plitkoj glavi jer je uvrtena u red javnog zvanja, esto rugaju se umniku jer je nita, jer ne spada u koju od drutvenih kasta).

Stvaranje italake publikeenoa u svojim djelima vodi dvije fabule, jednu ljubavnu a drugu temeljenu na povijesnoj grai. Dok je ljubavnu fabulu pisao romantiarski, drugu je vodio iznimno realistiki prenosei svoje poruke itaocu. Taj izbor dvostruke fabule upotrijebljen je zato da bi se stvorila italaka publika na hrvatskom jeziku. Do tada su itatelji bili zatrpani gomilom jeftinih romana jednakog zapleta, i sve se vie poeli okretati stranoj knjievnosti zaboravljajui svoju. Te je ideje enoa prikazao na samom poetku Prijana Lovre dobivi time izliku da prikae jo jedan drutveni problem.

_______________________________________________________________________________

12. GUSTAVE FLAUBERT: GOSPOA BOVARY

Gustave Flaubert (1821.-1880.) francuski je pripovjeda i romanopisac.Nastojao je apsolutnom objektivnou prikazivanja evocirati (prisjeati se) u svojim djelima likove i prizore iz svakidanjeg malograanskog ivota koji ga je okruivao i odbijao, kao i sjajne slike i likove daleke prolosti, koja ga je neodoljivo privlaila.Djela: ''Madame Bovary'', ''Sentimentalni odgoj'', ''Jednostavno srce'', ''Bouvard i Pecuchet'', ''Salammbo'', ''Iskuenje sv. Antuna'', itd.KNJIEVNI ROD:epikaVRSTA DJELA:roman

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:likovi: Emma Bovary, Charles Bovary, Leon, Rudolphe, Charlesovi roditelji, Emmin otac...EMMA BOVARY:Odrasla je u samostanu, a svijetu snova i mate, potaknuta mnogobrojnim jeftinim romanima prepunih ljubavnika i ljubavnica, progonjenih gospoa to se onesvijeuju u samotnim paviljonima i slinih romantinih sudbina, i ona je sanjala o jednoj takvoj. Izaavi iz samostana i vrativi se na selo gdje joj je bilo dosadno, s nestrpljenjem je ekala da ivot pone, da se matanja obistine.Kada je Charles zaprosi, ona pristaje mislei da ga voli, ali ona je nakon udaje sve prije nego sretna.

Kad je zahvati depresija oni se ak sele u Jonvil-l Abei. Ondje Emma raa, ali curica joj uope ne mijenja raspoloenje iako je voli.Budui da je dosta neuravnoteena, ona se zanosi svakakvima mislima;jednom se trudi da bude to bolja domaica i majka sve onako kako stoji u romanima, a ponekad je veseli i zaokuplja misao da pripada kolu ljubavnica kojima su dozvoljene zabranjene slasti, no sve to ipak joj ne donosi eljenu sreu jer ona misli da ljubav dolazi iznenada, s burom i munjama, kao nebeski uragan koji se sputa na ivot, otresa ga, upa volu kao lie i cijelo srce nosi u ponor... a ne zna da su prave ljubavi tune i da se vrlo rijetko dogaaju.''Ona je bila tu, i za nju je postojao samo ples sve je ostalo pokrivala neka tama.''''Njezino je srce bilo nalik na njih: bogatstvo ga je dodirnulo i ostavilo je na njemu svoj neizbrisiv trag.''CHARLES BOVARY:Vrlo dobar ovjek, prostoduan, ne prevelikih ambicija, slijepo oboava Emmu i kad na kraju sve saznaje o svojoj eni za koju je smatrao da je savrena to ga ubija i on umire nesretan jer je nije usreio i jer mu ona nije uzvratila ljubav, a nije ni pronala sreu.

O DJELU:''Gospoa Bovary'' je najpoznatiji Flaubertov roman, na kojem je radio pet godina.Fabula je romana vrlo jednostavna i ne obiluje uzbudljivim dogaajima, ve iznosi povijest ivota mlade Emme Bovary, djevojke koja je odrasla na bogatome seoskome imanju, odgojena u djevojakom internatu, udana za dobra i prostoduna seoskog lijenika Charlesa Bovaryja, s kojim provodi jednolian ivot u malograanskoj sredini provincijskih gradia. Nezadovoljna svojim ivotom, uputa se u dvije strastvene ljubavne avanture i, naputena od oba ljubavnika, konano se ubija.Sadraj djela ima podlogu u istinitom dogaaju.Roman je podijeljen na tri dijela, sva tri s raznih aspekata koncentrirana oko lika glavne junakinje.

BOVARIZAM ''svojstvo drati se drugim nego to ovjek jest'':Lik se Emme Bovary pretvorio u simbol nemone enje osrednjih duhova prema visinama, melankoline volje za junatvom i poezijom u zatvorenoj kuli ugaenih elja, neostvarivih ambicija, zavisti, svagdanje dosade...Emma Bovary rtva je svojih snova. Ona nije sebe mogla zamisliti kao gubitnicu, kao obinu domaicu koja pluta po dosadnoj svakodnevnici uz svog tako prosjenog mua. Njezin se svijet, kojeg je tako paljivo sloila od detalja svoje mate, sruio i nestao. I zato, ispijanje je otrova maestralan zavretak sasvim u stilu Emme Bovary.

KRATAK SADRAJ:

PRVI DIORadnja zapoinje s Charlesom Bovaryem kao djeakom, nespretnim i nesnalaljivim uenikom, koji unato svemu tome u svome ivotu uspije doi do titule lijenikog pomonika s pravom lijeenja. eni se postarijom udovicom koja brzo umire i ne ostavlja mu prevelik imetak, iako se upravo zbog toga njome i oenio.Dok mu je ena jo bila iva, Charles upoznaje Emmu Rouault jer je dolazio lijeiti njezinog oca na selo. Bila je drukija, zato se zaljubio u nju i uskoro ju i zaprosio i oenio. Emma se, meutim, udala iz krivih razloga selo joj je bilo dosadno, a Charles joj se uinio kao zgodna prilika za bijeg. Mislila je da e srea doi sama od sebe, ali to se nikada nije dogodilo. Postaje ogorena i brakom i ivotom u Tostesu. Charles, s druge strane, uvijek jednako voli Emmu i ne primjeuje koliko je ona nezadovoljna. Ona poinje mrziti njegovu sreu, ispod prividnog mira u njoj bujaju bijes i udnja za drukijim ivotom. Zaputa kuu i mua, naposlijetku se razboli i Charles se zbog njezinog zdravlja odlui na selidbu iz Tostesa. Kada su odlazili, Emma je bila trudna.DRUGI DIODolaze u Yonville, zaputen pokrajinski gradi.Odmah prvu veer upoznaju Lona koji svojom pojavom i interesima u Emminim oima postaje idealni mukarac, a s time Charles sve dublje tone. Emma poinje gajiti osjeaje prema njemu. U to je vrijeme i rodila djevojicu Berthe, koju daje dojilji.Rastrgana je - izvana i prema drugima je draga i pristojna, ali ne moe se rijeiti mrnje i nemira u dui. Htjela je potraiti pomo kod upnika, ali on je tome nedorastao i zato ona odlazi. Lone odlazi u Pariz jer vie ne eli ekati da mu Emma uzvrati ljubav.Ona ostaje nesretna, ali ne zadugo jer se u njihovom ivotu pojavljuje bogati posjednik Rudolphe Boulanger. On zamjeuje Emmu i shvati da e ju vrlo lako osvojiti, to se i dogodi. Postaju ljubavnici, ak planiraju zajedno pobjei, ali to se naravno ne dogodi jer je on Emmu zapravo samo htio iskoristiti i nikada zbog nje ne bi naruio vlastiti ugled, a niti bi se vezao za cijeli ivot.Nakon to je ostavljena i od njega, pomilja na samoubojstvo, ali ga ipak ne poini. Slomljena je, zapada u teke i duge psihike krize. Uz sve ovo, napravila je ogromne dugove koji sada dolaze na naplatu. Kada je ozdravila, odlazi s Charlesom u kazalite u Rouen gdje nakon tri godine sree Lona.TREI DIOOna ostaje u Rouenu s Lonom, a Charles putuje kui. Postaju ljubavnici.Tada Emmin ivot postaje mrea lai koje su vodile jednom cilju sastancima s Lonom.U to vrijeme nagovori Charlesa da joj omogui punomo nad njihovom imovinom, na to on pristaje. Tako se jo vie zaplitala u lihvarovu mreu, pravila sve vee dugove i sve ih vie odgaala. Zbog toga dolazi do pljenidbe i prodaje svih njihovih pokretnina. Emma ne eli da se to dogodi, moli za pomo sve koje poznaje, ali svi oni ju odbijaju.Lon se uplaio i pobjegao, ponovno ju ostavljajui. Jedini izlaz za Emmu bila je smrt. Proguta arsen i u sljedeih nekoliko sati umre.Charles pati, povlai se u sebe, kao da vie ne ivi. U kui pronalazi ljubavna pisma koja je Emma primala od svojih ljubavnika. Za sve krivi sudbinu. Umire.

_______________________________________________________________13. NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ

(1809.-1852.)

Biografija : prvi pisac velike plejade ruskih realista, potjee iz plemike obitelji. Odgojen je u plemenitakim kuama, predavao povijest na petrogradskom fakultetu, radio kao nii inovnik.

Poinje pisati u gimnaziji. Objavio je neke poeme i igrokaze. Ulazi u literarne krugove uz pomo Pukina. Jedan od najveih ruskih pisaca. Vjeto ispreplie realno i fantastino. Izvanredan slikar ljudske psihologije s profinjenim smislom za humor, takoer pjesnik koji voli otkrivati morbidne i mrane ljudske psihe. Takav kontrast ini ga jednom od najzanimljivijih pojava u ruskoj knjievnosti.

Djela : Veeri na imanju kraj Dikanjke (zbirka pripovjedaka)

Mirgorod (zbirka novela)

Arabeske (pripovjetke iz petrogradskog ivota

Revizor (komedija; satira na birokraciju ljudskog drutva)

Mrtve due (roman; negativnosti ruskog drutva)

Potkraj ivota Gogolj upada u vjerski misticizam, smatrajui da se zlo u Rusiji ne moe nadvladati progresivnim, liberalnim idejama i socijalnim reformamam, nego treba ii natrag k vjeri i u Bogu nai utoite.

K A B A N I C A

Najpoznatija pripovjetka iz zbirke Arabeske.

Sredinji je lik Akakije Akakijevi (apsurnost imena) koji iz prividno mirno i usporenog ivota zavrava u fantaziji. On je tragian mali ovjek i nositelj apsurnog besmisla.

Gogolj kroz svoje likove upozorava ruskog ovjeka da mu je najvea mana slinost s njima. U tom kontekstu je i smisao tvrdnje Dostojevskog : Svi smo mi izali ispod Gogoljeve kabanice.

Kratka fabula: Glavni junak Akakije Akakijevi, nii inovnik za prepisivanje slubenih spisa. Potpuno nevaan, plaljiv ovjek. Ti spisi su mu sav smisao ivota.

Potpuno je predan poslu, ali je nesposoban za neto vie (nikad ne napreduje u poslu, nematovit). Nema smisla za zabavu. Ne brine o svom oblaenju (hoda neuredan, sav u prnjama). Nosi uvijek istu, staru, istroenu kabanicu.

Kada mu kroja vie ne eli popravljati staru, nae se u nevoji nema novaca za novu. Ipak, nekako prikupi potrebnu svotu i sada mu je svaki dan ispunjen sanja o kabanici. Napokon je gotova. Akakije se ne moe nagledati, svi na poslu joj se dive. Odlazi kod jednog vieg inovnika na zabavu.

Na povratku kui kradu mu kabanicu. (pisac osuuje birokratski aparat: policija ne poduzima nita, govore mu da mora otii kod neke visoke linosti (ironija).

Na kraju dobiva vruicu i umire. Nakon njegove smrti pojavljuje se mrtvac koji svima na mostu krade kabanice, dok se na kraju ne pojavi ta visoka linost, te se vie ne pojavljuje.

Glavni motiv: Kabanica

Glavni lik: Akakije Akakijevi, tragian mali ovjek

Struktura djela: elementi realnog (opis njegov ivota), fantastinog (pojavljivanje nakon smrti), osuda birokracije (ironija)

Psiholoki prikaz Akakija (plaljiv, nemaran prema sebi, slabi, savjestan u poslu,...)__________________________________________________________

14. JOSIP KOZARAC: TENA

JOSIP KOZARAC

(1858.-1906.)

- slavonski pisac, roen u Vinkovcima

- u Beu diplomira poljodjelstvo i umarstvo (umarski ininjer)

- zbog svoga zanimanja u djelima obrauje ekonomske probleme (npr. u romanu Mrtvi kapitali)

- najvei dio vremena provodi u prirodi

Njegovo stvaralatvo moemo podijeliti na tri faze:

1) Pseudoromantizam - stihovi bez vee vrijednosti (pod utjecajem knjike romantike), te pokuaji drame (Turci u Karlovcu, Tartufov unuk)

2) Saivljenost s prirodom i selom

Prie djeda Nike (zbirka pounih crtica)

Biser-Kata, Na Pilip, Slavonska uma, Tena (novele)

Mrtvi kapitali, Meu svijetlom i tminom (romani)

3) Psiholoki prikaz unutranjeg ivota junaka- Dona Ines, Mira Kodolieva, Oprava (novele)

(Kozarac je bio pisac sa tezom. Po njegovom miljenju knjievnost mora vriti drutvenu ulogu, pa makar i na tetu umjetnike vrijednosti djela.

(Vrijednost Kozarca kao knjievnika

kritiar hrvatskog graanskog drutva

pie o ekonomskim, socijalnim, politikim i moralnim problemima Slavonije toga doba (aktualan)

roman Mrtvi kapitali pie vie kao ekonomsko djelo i u tom smislu ima vrijednost (uoio je problem: neiskoritenosti slavonske zemlje, te eksploatacije od strane stranaca; djelo je inae pisano crno-bijelom tehnikom: SELO pozitivno GRAD negativan)

uglavnom sva njegova djela imaju sretne zavretke (srea je u obraivanju zemlje: Tena)

TENA

(pripovijetka)

u ovoj pripovijetki Kozarac iznosi niz drutveno-ekonomskih problema svoga doba (propadanje zadruga, nesnalaenje slavonskog seljaka u novonastalim okolnostima (dotad je seljak bio specijaliziran za samo jednu gospodarsku granu, a sada se mora brinuti o cijelom imanju), visoki porezi, stranci koji unitavaju hrvatska prirodna bogatstva

subjektivni imbenici (lijenost, alkoholizam, nemar) onemoguavaju pojedinca da se barem pokua snai u novonastalim okolnostima

Kozarac opisuje moralno propadanje prelijepe seoske djevojke Tene koja troi svoju ljepotu i mladost u koristoljubljem potaknutim vezama s razliitim mukarcima, oenjenim ili neoenjenim

Tenina kazna su kozice koje joj naruavaju tjelesnu ljepotu, ali njezin grijeh je iskupljen ljubavlju i radom

___________________________________________________________CHARLES BAUDELAIRE CVJETOVI ZLA

15. CHARLES BAUDELAIRE (1821.-1867.)

francuski pjesnik i kritiar , zaetnik moderne europske poezije

proivio je buran i muan ivot ispunjen neprihvaanjem, nerazumijevanjem, sukobima, skandalima, psihikom preosjetljivou i mranom melankolijom koja ga je poela muiti ve u djetinjstvu

Baudelaire odrasta u hladnoj i nezainteresiranoj aristokratskoj sredini, vezan uz majku koja se nakon smrti Charlesova oca (60-godinji filozof, hobi: slikanje) brzo preudala za plemia (general, veleposlanik) iz viih aristokratskih krugova

Baudelairovo razoarenje majinim nerazumijevanjem i njegova sklonost melankoliji i depresivnom klonuu koju je oito naslijedio od svog ekstravagantnog i neobino senzibilnog oca, oblikovala ga je u buntovnika koji prezire vlastitu ivotnu sredinu

On trai prave ivotne poticaje u mranim kvartovima boemskoga Pariza, opija se i luta, ali se istovremeno zanosi Wagnerovom glazbom i romantiarskom lirikom, posebno pjesnitvom Edgara Allana Poea

Njegovo skandalozno ponaanje kulminira, u za tadanje prilike, skandaloznoj ljubavnoj vezi s mulatkinjom Jeane Duval koju proglaava svojom muzom i zajedno s njom tone u svijet mranih pogubnih uivanja alkohola i narkotika

Njegov boleivi i turobni duh, njegova elja da razotkrije lani malograanski moral i deklarativne moralne i estetske zakonitosti namjere toliko oigledne u njegovu buntovnikom nainu ivota, oituju se i u njegovu pjesnitvu

Baudelaire je bio genijalni utemeljitelj novih pogleda na znaenje i bit poezije koji su najoiglednije izraeni u zbirci lirike Cvjetovi zla ija je pojava oznaila prekretnicu u europskoj lirskoj tradiciji.

Uz to, Baudelaire je napisao i velik broj knjievnih, likovnih i glazbenih kritika, pjesama u prozi, a zapaeni su i njegovi prepjevi pjesama E. A. Poea Gotovo sva njegova poezija doivjela je afirmaciju nakon njegove smrti, a poklonici simbolizma i brojnih drugih pjesnikih pravaca rado su se pozivali na Baudelairea kao svog uitelja

Iako je za ivota bio neprihvaen, esto i otvoreno prezren i odbaen (zbirka Cvjetovi zla dospjela je na sud zbog povrede javnog morala), Baudelaire si je svojim pjesmama osigurao mjesto zaetnika modernoga pjesnitva, a svojim kontroverznim ivotom neformalnu titulu velikog BOHEMA I BUNTOVNIKA PROTIV ISPRAZNOSTI I LANIH VRIJEDNOSTI MALOGRAANSKOG DRUTVA Umro je i sam slomljen boleu i ivotnim tegobama, u 46. godini ivota

Djela: Cvjetovi zla (zbirka pjesama)

Spleen Pariza (pjesme u prozi)

Romantina umjetnost (esej),

CVJETOVI ZLA

zbirka objavljena 1875. i odmah je izazvala ogromno zanimanje i burnu reakciju neprihvaanja Baudelaira

Isto ono graanstvo koje je optuivalo Flaubertovu Madame Bovary za nemoral optuilo je, ali i osudilo Baudelairove pjesme

Baudelaire je postao karizmatski neshvaeni i ukleti pjesnik koji svoje pjesme naziva strastvenom nasladom nad otporom i proizvodom mrnje, a u svojoj odbaenosti uiva pozivajui se na aristokratsko zadovoljstvo ne svidjeti se elju da okira, mui i sablanjava izraava razaranjem ideala tradicionalnog sentimentalnog pjesnitva koje je imalo zadau da uljepava malograanske ivote i rasplakuje due naih itatelja

Izborom tema, motiva i leksika Baudelaire propagira KAOS i ESTETIKU RUNOE koju izrazito sugestivno materijalizira u svojim tekstovima prepunim naturalistikih pjesnikih slika izraenih sugestivnim rijeima, sinestezijama te tekim i mranim bojama i zvukovima stiha Danas zbirka sadri oko 200 pjesama, uglavnom soneta (70), a podijeljena je na 6 ciklusa:

1) SPLEEN I IDEAL (88) prua kontrast izmeu uzleta i pada

2) PARISKE SLIKE (18) - iskazuje pokuaj bijega u izvanjski svijet velegrada

3) Vino (5) umjetniki raj

4) Cvjetovi zla (12) predanost arima razornoga

5) Pobuna (3) pobuna protiv Boga

6) Smrt traenje mira u smrti

Cvjetove zla moemo u odreenoj mjeri smatrati simbolikom kronologijom pjesnikovih ivotnih uspona, klonua i zanosa Baudelaire odbacuje ideju ljepote, sentimentalnost, uvodi novu emotivnost: osjeanje oaja, nemoi, mrnje, prkosa, prezira i zanosa Njegove pjesme govore o ponoru ljudskog bia o nagonu, bludu, zavisti, animalnosti, praznini. Teme njegovih pjesama su detalji svakodnevnog, naturalistiki sagledanog ovjekova postojanja: SMRT, RASPADANJE, PRAZNINA, OAJ, SIVI IVOT VELEGRADA, MATERIJALNA I DUHOVNA BIJEDA, TAMNI BRUTALNI PORIVI NAGONSKE BORBE ZA OPSTANAK. Sruena je tradicionalna uloga pjesnika: on je OTPADNIK OD DRUTVA I POBUNJENIK koji grubo izgovara ogoljelu istinu u zaprepatena lica malograana

PJESNIK JE UKLET, ODBAEN I OAJAN, ali i jedini sposoban da protumai bit i smisao opeg drutvenog kaosa

Djelomino utemeljujui svoje pjesnitvo na idejama romantizma, posebno na pjesnitvu E. A. Poea, Baudelaire je izgradio posve novu poetiku i tako postavio polazita suvremenoj modernoj europskoj lirici A L B A T R O S (pjesma)

Albatrosi su velike morske ptice koje ive u visinama gdje dolazi do izraaja njihova ljepota i ravnodunost spram svijeta mornara (ije brodove albatrosi prate). Mornari love Albatrose radi zabave, mue ih na brodskoj palubi i ismijavaju njihovu runou.

Suprotnost izmeu albatrosa i mornara je suprotnost izmeu pjesnika i svijeta. I pjesnici ive u visinama (tee viim, duhovnim vrijednostima i idealu), u stvarnosti, meu ljudima, oni su drukiji, neshvaeni i runi.U katrenima, dvanaestercima povezanim unakrsnom rimom Baudelaire govori o odnosu pjesnika i svijeta.

B A U D E L A I R O V P J E S N I K I S V I J E T

Krajnje toke Baudelairovih pjesnikih preokupacija mogu se i shematski prikazati:

N E B O(pozitivne vrijednosti kojima ovjek tei: ideal, srea, ljepota, ljubav)

M O R E S T V A R N O S T U M J E T N I R A J

(more je odraz ovjekove - patnja (ovjekova opijenost

nutrine: Slobodni ovjee - tjeskoba vinom, poezijom ili

uvijek e voljeti more) - runoa krepou)

P O N O R (negativne vrijednosti: strah, zlo, pakao, blud, grijeh)

Od stvarnosti kao sredita kreu njegovi uzleti (u nebo) i padovi (u ponor). Lake podnoenje stvarnosti omoguavaju umjetni rajevi i more koje zrcali ovjekovu duu tajanstvenu i beskrajnu.

S T R A N A C

Koga najvoli, zagonetni ovjee, Oca ili majku, sestru ili brata?

Nemam ni oca ni majke, ni sestre ni brata. A prijatelji? Do dana dananjega nisam upoznao smisao ove rijei. A domaja? Ne znam pod kojom je irinom smjetena. Ljepota? Rado bih je volio, da je besmrtna boica. Zlato? Mrzim ga kao to vi mrzite Boga. Pa to onda voli, neobini strane? Volim oblakeoblake, to prolaze.ondjedivne oblake! (Iz zbirke Spleen Pariza

POANTA: Baudelaire je stranac na cijelom svijetu, jer se osjea neshvaen, neprilagoen. Ne moe uivati u vrijednostima ovoga svijeta, jer to nisu njegove vrijednosti. Osjea se mnogo blie OBLACIMA NEBU, svom dalekom idealu.

________________________________________________________________16. VLADIMIR VIDRI LIRIKA

VLADIMIR VIDRI

(1875.-1909.)

jedan od najizrazitijih predstavnika hrvatskih modernista zagrebakog kruga

napisao samo jednu zbirku pjesama (40-ak pjesama) koja je bila dovoljna da ga se uvrsti meu najbolje nae pjesnike moderne

Stvaralatvo:

pjesme je poeo rano pisati (6.raz. klasine gimnazije)

motivi : staroklasini, iz slavenske mitologije, pejzai ( najbolji u hrvatskoj knjievnosti, pjesnik vizualnog; svoja raspoloenja izraava bojom, a ne refleksijama), aktualni drutveno-socijalni problemi neobina jednostavnost njegove poezije kojom je iskazao najdublje misli

pie u strogo zatvorenoj formi, slui se elementima narodnog izrazaPEJZA I.

Pjesnike slike:

1) U travi se ute cvjetovi

I zuje zlaane pele (vizualni i auditivni motivi)

2) Boje (neba, krovova), zvukovi (podnevno zvono)

3) Zlatno se polje stere(...)/I s huma se k humu vere...

(irina ravnice, valovitost / val=hum/ irina horizonta/ beskonanost)

pjesma kao lirski ugoaj; ljepota jednostavnosti, spokojnost

pjesma poput slikarskog platna: ljepota boja pjesma poput simfonije: ljepota zvukaPEJZA II.

Pjesnike slike:

1) Mjesec nebeski putnik

Lako je odsakivo(...)

I opet u nebo plivo. (personifikacije)

2) Otvoren prozor blistav od kapi kie

(ljepota trenutka, sl. Cesarievoj Voki poslije kie)

3) Zamiljen glas

Iskrice nou lete... - ljepota krijesnica

- rosno grmlje

4) Grmlje i bata sniva

...mjesec(...) hiti i pliva: (personifikacije)

5) Radost prirode

(i smijeh se pronije

Il prosu se aka pjeska? (usporedba, retoriko pitanje)

(- usporedba pjesama

PEJZA I. PEJZA II.

- dan (podne) - no

- lirski ugoaj - noni ugoaj

- auditivni i vizualni motivi - tajanstvenost (mjesec, iskrice

- spokojnost = krijesnice, glasovi, smijeh)

- irina horizonta

(simbolino: irina ivota)

_____________________ __________________________

JEDNOSTAVNOST I TAJANSTVENOST I LJEPOTA

LJEPOTA PRIRODE PRIRODE NOU

DANJU

Mogua usporedba sa ovjekom: Ljepota u jednostavnosti djetinjstva i starosti; ljepota u tajansvenosti mladalatva i zrelosti; tajanstvenost smrti,...

Vidri dokazuje da se moe o svemu napisati pjesma. Bitan je doivljaj/sposobnost doivljavanja prirode.

ADIEU

- franc. adieu=zbogom

Pjesnike slike:

1) O moja je lea lagano

kucnula mandolina... (skitalaki/bohemski ivot tjera ga dalje)

Purpurna pomrina

Moje je vjee prekrila (personifikacija)

Od sunca, vjetra i vina. (poroci lutalakog ivota)

2) Moja se ruka ganula

koja pjesmice sklada (metonimija: dio predstavlja cjelinu: ruka = pjesnika)

POANTA: Opratanje od tajanstvene gospoe/ opratanje od ivota

________________________________________________________________ 17. MILAN BEGOVI: BEZ TREEGA (hrvatska moderna) MILAN BEGOVI (1876. 1948.)Roen je u Vrlici (Dalmacija). Pohaao gimnaziju u Splitu, te Filozofski fakultet u Zagrebu i Beu (romanistika, slavistika). Radio kao profesor u Zadru i Splitu, dramaturg, redatelj u Hamburgu i Beu, kasnije profesor glume u glumakoj koli, te ravnatelj drame zagrebakog HNK. Bio je pisac, kazalini kritiar, prevoditelj i urednik knjievnih asopisa (Kritika, Suvremenik).

Varirajui od romantinih i zabavnih komada do majstorskih i psiholokih analiza, Begovi uvodi u dramu teme i tehniku moderne europske knjievnosti (utjecaj Ibsena, D Annunzija).

Pie novele, drame, romane, feljtone, eseje, pjesme,

Njegova najpoznatija zbirka pjesama je Knjiga Boccadoro (1900.) provokativne tematike (erotika, hedonizam), koju je objavio pod pseudonimom Xeres de la Maraja.

Najvrjedniji dio njegova opusa su drame: Pustolov pred vratima, Bez treega, Amerikanska jahta u splitskoj luci.

BEZ TREEGAVrsta djela:drama u uem smislu Vrijeme radnje:krajem veljae 1926. godineVRIJEME I MJESTO RADNJE:Radnja se dogaa u Zagrebu, u jednoj jedinoj noi, u jednoj prostoriji male barokne jednokatnice s visokim parterom i mansardom, u Kuevievoj ulici u Gornjem gradu, krajem veljae 1926. godineTEMA:Sukob ene, koja odavno eka povratak mua, i mua, koji se vraa iz zarobljenitva u Sibiru nakon osam godina. Njihov se ponovni susret temelji na sukobu koji je prouzroen muevom ljubomorom bez nekog posebnog povoda.Psiholoka razmatranja ljubomore.LIKOVI:Marko Bari, Margita (Giga) Bari, Franciska (Gigina slukinja)

MARKO- izrazito ljubomoran iako ga ena nije varala, nego mu je svih osam godina bila potpuno vjerna, u dvojbi je treba li vjerujovati eni ili ne; u njemu se odvija unutarnji sukob te dolazi i do fizikog sukoba, nasilan je, snaan, grub. Nakon osam godina izbivanja iz doma u njemu se dogaa fizika i psihika preobrazba. Osim ljubomorom, ispunjen je i mrnjom.

GIGA- vjerna i odana supruga. Imala je tifus pa joj je dosta kose opalo, a Marko je mislio da se oiala, odnosno promijenila zato to ima ljubavnika pa je ljut zbog toga. Na kraju joj je mu povjerovao da ga nije varala jer je pronaao oevo pismo koje o tomu svjedoi, Ona u poetku eli Marka uvjeriti u svoju ljubav i vjernost, no na kraju se ipak okree samoj sebi i ubije Marka da se obrani od silovanja.Kratak sadrajMarko Bari, Gigin mu, vraa se kui nakon 8 godina koje je proveo u Sibiru. Dok je ekao, telefon je zvonio dva puta. Gigu su traili neki njemu nepoznati mukarci, po salonu je ugledao bukete cvijea, razna pisma i tu se poela raati njegova bolesna ljubomora i uvjerenje da ga ona vara.

Poinju stalne svae, a Marko nikako ne moe shvatiti da ga Giga ne vara. Ispoetka, Giga mu se pravda i objanjava zato ga je proglasila mrtvim i da nije imala nikoga osim njega, no Marko i dalje tvrdi da je siguran da ga vara.

Na kraju Marko odustaje i govori Gigi kako joj vjeruje i vie nije ljubomoran, no Giga mu vie ne dozvoljava da joj prie govorei da joj se gadi jer ju je optuivao za neto to nije napravila. Marko ne prihvaa odbijanje, zbog ega ga Giga ubije revolverom. Naziva doktora s priznanjem da je ubila svog mua.KARAKTERISTIKE DJELA:- Kvalitativan (unutarnji) i kvantitativan (vanjski, meu likovima) sukob- Razgovor izmeu mua i ene zasniva se na dubokom nesporazumu- esto dolazi do neoekivanih dramskih preokreta (npr. kad Marko pronalazi pismo Gigina umrlog oca kojim se uvjerio u njenu vjernost)- Drama ima tragian zavretak: Giga pitoljem ubija Marka da se obrani od silovanja- Naslov ''Bez treega'' - pritom se misli na ovjeka koji ni ne postoji jer Giga nije varala mua ni s kim; znai za ljubav, a tako i za ljubomoru, potrebno je dvoje, bez treega- Mnogi smatraju da se lik Gige moe poistovjetiti s likom Laure (Kovai), ali takoer ima dosta slinosti s Norom (Ibsen)18. ANTUN GUSTAV MATO : CVIJET SA RASKRATema: ljubav (razmiljanje gl. lika o ljubavi)

Jedan dogaaj: susret putnika Solusa i slijepe djevojke Izabele

Vrijeme: nedjelja, praznik; jedan ljetni dan

Prostor: francuski grad N., odmorite u aleji pokraj ljetnikovca

Glavni likovi: dva karaktera Solus i Izabela; karakterizacija (vanjski izgled, citati, postupci, povezanost s dogaajem, duevno stanje)

Izabela lirski portret: bijela, njena, naivna, susretljiva, neiskvarena, ista, netaknuta ISTA LJEPOTA sve to je lijepo jest u njoj, izolirana od vanjskog svijeta, simbol IDEALNE LJEPOTE

SIMBOLIKA BIJELE BOJE: bijele cipelice koje nikad blata ne vidjee - lijepo je ono to je netaknuto od ljudi;

asocijacije: citati(mjeseina, veernje cvijee, dua sjetnog noturna, djevianska bajka, vilinsko vreteno, akord Beethovenova uzdaha, kaplja sree,)

simbol idealne, netaknute, djevianske, apstraktne, ljubavi ljepote o kojoj Mato sanja kao o svom idealu

Solus simbolika imena : sam

ivotni izbor: putnik, lutalica, fotograf, bjei od drutva kojim je nezadovoljan, izabrao je slobodu i lutanje, ne moe ivjeti u drutvu koje mu ne odgovara (citati)

trai od ivota . SREU, LJEPOTU, idealnu ljepotu i ljubav; on je neiskvaren i buntovan, govori s gorinom o ljudima (citati).Kratak sadraj:Novela govori o ovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiu gdje nakon to se okrijepio, zaspi na jednom lovakom puteljku nedaleko od novog ljetnikovca.Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona je toga dana prvi puta otila sama s svojim psa od kue dok nitko nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga je da zajedno pou u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poeli sa Solusom lutati svijetom. I ba dok ju je uvjeravao da ni to nije dobro za nju, pojavi se djevojin otac i grubo prekine njihov razgovor, odvevi djevojku kui.Glavni junak je putnik koji pjeke putuje po svijetu, a ono to je lijepo biljei svojim fotoaparatom. Ime mu je Solus. Na jednom takvom putovanju on stie u mali francuski grad i zastaje da se odmori. Probudivi se zatie ondje prelijepu, ali slijepu djevojku Izabelu. I izmeu njih se raa ljubav na prvi pogled. Izabela ivi s ocem i paziteljicom, kako je Mato naziva, koja je uva i uvijek je s njom. No ovaj put, Izabela se uspjela oduljati iz dvora i tako je naila na Solusa. Ona se zaljubljuje u njega i eli da on poe s njom u dvor i da zajedno tamo ive, no on to ne prihvaa jer kae da onda ne bi bio slobodan, a drugaije ne moe ivjeti. Izabela onda pristaje i da krene s njim na putovanja, besciljna lutanja svijetom, ali on joj ne eli takvu sudbinu. U to dolazi Izabelin otac i odvodi je natrag u dvor, a Solus nastavlja sa svojim putovanjem.

Simbolika naslova (u kontekstu novele):

CVIJET simbol harmonije i idealne ljubavi; posrednik izmeu pjesnika i njegova nasluivanja misterija LJEPOTE.

RASKRE simbolizira njegovo traenje, njegov ivotni put, sudbinu

PRIPOVIJEDA svojim lirskim iskazajima (citatima) i uporabom simbola i alegorija proiruje sadraj novele.

Matoeva lirinost: ritam reenice, slikovitost, saetost izraza, sinestezija, subjektivni osjeaji (citati).

Poetak novele: lirski ugoaj opis prirode i dogaaj (dolazak u juni francuski gradi N)Zavretak novele: POANTA SUKOB STVARNOSTI I SNOVA (San, ljepota i savrenstvo su neuhvatljivi i nedostupni /kao Izabela/, rue ih realnost, buenje iz sna pr. dolazak ljudi i lave pasa).

Sporedni likovi: malobrojni (otac i sluge citati)

Proimanje sna i jave u noveli:

SAN . pjesnikova sjeanja i asocijacije, matanja

STVARNOST (JAVA): poetak (dolazak u francuski gradi N.) i zavretak (sve iluzije u tom se trenutku pretvaraju u stvarnost: dolazak ljudi i lave pasa).

________________________________________________________________19. MILUTIN CIHLAR NEHAJEV: BIJEG (hrvatska moderna)Naslov:Bijeg

Vrsta djela:roman

Kratak sadrajuro Andrijaevi toliko se naputovao u svom ivotu da je imao neku odvratnost protiv svakog putovanja. Hvatao ga strah da e u onom drugom svijetu nai neto nepoznato i novo na to se nee moi priviknuti. Prisjetio se da je u treoj godini sveuilita upoznao Veru u koju se jako zaljubio.

Smatrao je da bi bilo najbolje sve prepustiti vremenu. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo. U Vijencu je izaao njegov prvi vei rad i svi su se udili njegovoj savrenosti. Opinila ga je elja za slavom.

Praznike nakon poloene mature proveo je u Kraljevici, a tamo je upoznao gospoicu Zoru i njenog brata Marka. Mladii su ubrzo postali dobri prijatelji. Njihovim izletima se pridruila gospoica Zora i poslije par susreta urin se pojam o eni kretao izmeu dva kontrasta. Nije bila lijepa, ali je zaarala svoju okolinu.

Nakon par dana Zora i njen bratsu otili i uro je osjetio grinju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Be da se upie na sveuilite. Napisao joj je pismo proklinjui je i u isti mah strano i samilosno alei.

U velegradu se preobrazio u drugog ovjeka. ekao je nee li od Zore doi nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao zavriti. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima, da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao.

Otiao je kod prijatelja Toe. Povjerio mu se i rekao ga je muilo. On mu je rekao da je proivio normalno razoaranje u prvoj ljubavi i da je loe to je zapustio svoj knjievniki rad. uro je posluao savjet i treu godinu studija upisao u Zagrebu. Novi osjeaj ga je odveo dalje od oajanja zbog prijeloma sa Zorom.

Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevianstva i netaknutosti koju bijae zamislio. Sve snanije je primjeivao da mu se Verina dua pribliava. Nevidljiva veza izmeu njih dvoje sve se vie stezala i urino uspavano srce stalo se buditi, kucati sve jae i hrliti njoj u susret. Ipak je uro uvjeravao sebe da je odvie star i grean za tu novu, veliku ljubav i da se ne moe izbrisati prolost koja ga ini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima.

Otiao je u svoj stan da je vie ne vidi i napisao joj pismo, kako je ovo sve ludost i zloin to radi. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi, te da je njegov ivot sagraena na ogromnom razoaranju.

uro je otputovao prijatelju Toi i u prilikama odmora pisao dnevnik dogaanja. Sluajno je u novinama proitao o imenovanjima i premjetajima da je Zora Marak, uiteljica vie puke kole premjetena na viu djevojaku kolu u V. Tako je saznao gdje je zavrila Zora kao uiteljica, odgajajui djecu, s vremenom stara djevojka sa praznim domom.

Teko je pomislio, kako je proivjela te godine. Da li ga je zaboravila i smirila se. Da li je zadrala uspomenu na nau ljubav, a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to mui. Runo je misliti na to, ali se nita vie ne da popraviti.

Smislili su da razvrgnu zaruke i Veru udaju za nekoga drugoga. Bio je premjeten za suplanta u Senj. Nije htio javiti Veri, nego je htio da ona vijest proita iz novina, te se uputi u svoje novo boravite. Pomisao da e Vera biti njegova svakim danom se sve vie udaljavala od njega.

Jednoga dana je stigao brzojav od Vere, koja ga poziva da doe. Pomislio je da ga se poeljela vidjeti, ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoi. Slabost mu je zahvatila cijelu duu. Samo se prisjeao Vere i njihove ljubavi.

Napisao je oprotajno pismo Toi u kojem ga obavjetava da je sasvim propao, dobio otkaz i da mu u krmi iz milosti daju piti. Postao je propalica.

Vera se udala, a on od ivota ne moe pobjei. Nikad nisu pronali njegov le.

Vrijeme radnje:kraj sijenja 1909. godine

Autor:Milutin Cihlar Nehajev

Biljeka o piscuMilutin Cihlar Nehajev roen je 1880. godine u Senju, u doseljenikoj obitelji. Pohaao je gimnaziju u Kraljevici i Zagrebu, a studij kemije zavrio je u Beu.

Bio je gimnazijski profesor u Zadru, a u Zagrebu je radio i kao novinar, i kao knjievnik. Bio je svestrani stvaralac: novelist, romanopisac, dramatiar, knjievnik, prevoditelj i intelektualac. U trideset godina knjievnog rada stvorio je velik broj djela.

Bio je zainteresiran i za politiku. On pripada elnicima hrvatske moderne, posebno svojim romanom Bijeg. To je jedan od prvih romana u hrvatskoj knjievnosti. On se u pisanju tog romana posluio modernom tehnikom pisanja, pokuajem zatvaranja interesnog kruga na probleme ovjeka. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu i nita drugo nije vano.

Umro je 7. travnja 1931. godine u Zagrebu.20. MARCEL PROUST: COMBRAY

Marcel Proust: Combray

- Proustovo ivotno djelo ciklus U traenju izgubljena vremena od 7 romana (neki se sastoje od vie djelova) u kojima opisuje prvih 30 godina svog ivota: Put k Swannu (Combray, Jedna Swannova ljubav, Zaviajna imena ime), U sjeni procvalih djevojaka (Oko gospoe Swann, Zaviajna imena zaviaj), Vojvotkinja de Guermantes, Sodoma i Gomora, Zatoenica, Bjegunica, Pronaeno vrijeme pisao u posljednjih 15-ak godina, osamljen, zatvoren u svoju sobu zbog bolesti (astma, srani problemi, preosjetljivost) prvi veliki opus modernih romana europske knjievnosti- 1. dio Combray uvodi sve teme i gotovo sve likove ciklusa moe se itati kao zasebno djelo u njemu se prisjea ljetnih razdoblja svog djetinjstva koja je provodio u francuskom provincijskom gradiu koji se u djelu zove Combray, a u stvarnosti Illiers do vremena kad je napisavi svoj prvi ulomak (o 3 zvonika) i otkrio svoj umjetniki poziv (piui se osjea sretnim jer se "oslobaa" stvarnosti)- pseudoautobiografija mnogi autobiografski elementi (djetinjstvo boleljiva, osjetljiva djeaka iz dobrostojee graanske obitelji), ali s previe detalja i poetike da bi se moglo temeljiti samo na pouzdanom sjeanju- u 1. licu, subjektivni pripovjeda dvostruko ja (osoba koja se prisjea i osoba u sjeanju)- glavna tema: sjeanje tj. traganje za prolou (rekonstrukcija individualne prolosti) madeleine - najpoznatiji kolai u povijesti knjievnosti)(- sjeanja su potaknuta osjetilnim podraajima na pisanje ciklusa potakao ga je okus i miris lipova aja i kolaia madeleine koje mu je neko davala teta Leonie (reminiscencija ponovno oivljena prolost)- reducirana fabula s mnogim epizodama i digresijama retrospekcija fragmentarnost i simultanost vremena (dokinuta razlika izmeu prolosti i budunosti u ime sadanjosti)- vrlo duge, ali jasne reenice; tehnika unutarnjeg monologa- likovi: sam Marcel (ne saznajemo puno o njemu, a ostali likovi vieni su iskljuivo njegovim oima), otac (mali Marcel smatra ga gotovo svemoguim), majka (mali Marcel jako je vezan uz nju, ne moe zaspati bez njena poljupca), baka, djed (uvijek prigovara malom Marcelu zbog njegova izbora prijatelja), teta Leonie (ekscentrina, ne izlazi iz svog kreveta i bavi se samo promatranjem susjeda kroz prozor i saznavanjem pojedinosti o njima), slukinja Francoise, kuni prijatelji (Charles Swann koji je izgubio ugled u graanskom drutvu zbog enidbe za enu sumnjiva morala, a potajno se kree u mnogo viem drutvu, njegova ki Gilberte u koju se mali Marcel zaljubljuje)...- impresionizam impresije iz prirode- utjecaj filozofije Henryja Bergsona- smatra da se ivot moe osmisliti jedino naknadno u sjeanju, pokuava razumjeti vremenitost ovjeka i prevladati prolaznost, izai iz vremena kroz umjetnost; smatra da je stvarnost besmislena konvencija, a da je knjievnost pravi ivot ("izvre" potrebu da knjievnost obuhvati cjelinu ivota, koja je bila vana u tradicionalnim romanima realizma (npr. Balzacovim))- prikaz i kritika drutva________________________________________________________________21. FRANZ KAFKA PREOBRAAJ________________________________________________________________22. LOUIGI PIRANDELLO EST LICA TRAI AUTORA (moderna drama, 20.st.)IVOTOPIS:Luigi Pirandello (1867.-1936.) talijanski je pripovjeda i dramatiar, rodom sa Sicilije.U svojim djelima privlai sukob izmeu unutranjega, osjeajnog svijeta svojih junaka i stvarnosti koja ih okruuje i kojoj se pokuavaju prilagoditi.Najvei je uspjeh postigao romanom ''Pokojni Matija Pascal'' i zbirkom od preko 200 majstorskih novela pod naslovom ''Gole maske''. Ostala su mu djela ''est osoba trai autora'', ''Henrik IV.''Svojim je djelima utro put egzistencijalizmu, mijeanjem realnog i irealnog, nadrealizmu, a ruenje ograda izmeu glumaca i publike revolucionirao kazalinu tehniku i sruio okvir naturalistikog teatra.1934. mu je godine dodijeljena Nobelova nagrada.

VRSTA DJELA: drama u jednom inu

MJESTO RADNJE: danjuVRIJEME RADNJE: pozornica nekog kazalita

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:RAVNATELJ-REDATELJ:''A kroz vrata dvorane ue Ravnatelj-Redatelj, koji s tvrdim eirom na glavi, sa tapom ispod ruke i s velikom cigarom u ustima prijee prolaz izmeu sjedalica pa se uz pozdrave glumaca popne na pozornicu jednim od stepenica.''

OTAC:''Otac ima pedesetak godina, bez kose na sljepoonicama, ali nije elav, ri je, gustih bria gotovo skuenih oko jo svjeih usta koja se esto otvaraju nesiugrnu i ispraznu smijeku. Blijed je, osobito na iroku elu, ovalnih plavih oiju koje su vrlo sjajne i otroumne; odjeven je u svijetle hlae i tamnu jaknu, kadto je slatkorjeiv, kadto ima grube i otre izljeve.''

MAJKA:''Majku kao da je prestraio i unitio nepodnoljiv kret sramote i ponienja. Ogrnuta gustim udovikim florom, skromno je obuena u crninu, a kad podigne koprenu pokae lice koje nije slabunjavo nego kao od voska, a pogled joj je uvijek sputen.''

PASTORKA:''Osamnaestogodinja Pastorka je bezona, gotovo bestidna. Vrlo lijepa, i ona nosi crninu, ali udara u oi njezina elegancija. Odaje prijezir prema plaljivu, ojaenu, i gotovo izgubljenu dranju malog brata.''

DJEAK: 'Djeak od etrnaest godina koji je takoer u crnini...''

DJEVOJICA:''Djevojici, kojoj su oko etiri godine i koja je obuena u bijelo s crnom svilenom vrpcom oko struka.''

SIN:''Sin ima dvadeset i dvije godine, visok je, gotovo ukruen u suzdrivu prijeziru prema Ocu i namrgoenoj ravnodunosti prema Majci, nosi ljubiasti ogrta i dug zelen al oko vrata.''

PRVAKINJA:''Sva je odjevena u bijelo, s velikim izazovnim eirom na glavi i s draesnim psiem u rukama. Potri kroz red stolica i urno se popne jednim od stepenica.''

O DJELU:U drami se isprepliu dvije radnje i dvije stvarnosti.Kazalite: na pozornici se priprema nova Pirandellova komedija; u pripremi sudjeluju Direktor drame, Prvi glumac, Drugi glumac, apta;Stvarnost: na pozornicu dolaze lanovi jedne obitelji (Otac, Majka, Pastorka, Sin, Djeak i Djevojica) koji ele ispriati svoju priu. Bit je prie da Majka i Pastorka prostitucijom zarauju za ivot, da ih je Otac odavno napustio i Majku prepustio Tajniku s kojim je imala troje djece. Kulminacija je njihove obiteljske drame bila kad je Otac doao u javnu kuu i krenuo u krevet s Pastorkom.

Stvarnost u djelu postaje iluzija, a iluzija postaje stvarnost: ''obini'' ljudi postaju glumci, a glumci postaju ''obini'' ljudi. Slika se svijeta umnoava: vidimo samo slike svijeta i nema vrstoga uporita za razumijevanje i tumaenje drame.Pirandello kae da je nerazmijevanje bit ovoga svijeta, svatko posjeduje svoj svijet stvari i sve je puno apsurdnosti u kojima je nemogue pronai univerzalni smisao.KRATAK SADRAJ:Otac Majku daje svome Tajniku s kojim je ona rodila troje djece. Tajnik je umro, a Otac je ve prije toga napustio obitelj pa Majka poinje raditi u krojakom salonu kako bi uzdravala obitelj.To je zapravo bila javna kua, u kojoj Pastorka zarauje novac kao prostitutka, a iscrpljujui je posao Majke samo zastor koji prekriva obitelj. Otac dolazi u javnu kuu te odlazi u sobu i spava s Pastorkom.Tu priu priaju lanovi obitelji, a na pozornici se zbiva neto posve drugo. Glumci i Redatelj pripremaju probu nove Pirandellove komedije, ali tada dolaze navedeni lanovi obitelji i trae da se izvede jedna ''njihova drama'', na koju su glumci i Redatelj pristali, i svoju priu iznose na pokusu.Tada su se vidjele razlike izmeu pozornice i stvarnoga ivota jer su na pozornici stvarni samo glumci, a lanovi obitelji dolaze iz neke druge stvarnosti. lanovi obitelji tada postaju vlastiti glumci. Glume sebe na temelju onoga to se dogodilo u stvarnom ivotu.Kako se Otac vrati obitelji i prihvaa ih u kuu, to stvara neodriv poloaj. Sin se zatvara u neprijateljsku utnju, Djevojica se utapa u bazenu, a Djeak, koji nije interpretirao, ubija se revolverom.Zajedno s tom dramom proivljavaju jo jednu. Samo oni mogu prikazati svoju vlastitu tragediju, samo je oni mogu ivjeti. To je vjena drama.23. SAMUEL BECKETT U OEKIVANJU GODOTA

________________________________________________________________24. MIROSLAV KRLEA BARAKA PET BE

Napisana u razdobljuhrvatske knjievnosti od 1914. do 1929.> Baraka Pet Be je jedna odnovelau zbirci novelaHrvatski bog Mars.>Hrvatski bog Marsjedna je od nasnanijih aniratnih knjiga u eurospskoj knjievnosti. Samo sebi svojstvenom snagom zapaanja Krlea u tim novelama stavlja pod povealo svoga analitikog zahvata hrvatskoga seljaka i intelektualca u uniformi austrougarskoga vojnika. Prodire duboko u psihologiju svojih likova. Otkrivajui tragedije pojedinaca i cijelih skupina koje ginu, a da zapravo ne znaju zato, ni za koga, Krlea pokazuje i apsurdnost ljudskog i meuljudskog klanja uope.

> Krlea eli pokazati besmislenost rata, kako u njemu plaaju samo mali ljudi svoj danak u krvi, dok se oni glavni, koji su ga i prouzrokovali esto ostaju u foteljama.

SADRAJ:Opisuje se ivot u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidovi za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade meu ostalim stanovnicima barake hoe li ili nee doivjeti jutro.

Ipak doivljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike. Te noi Vidovi je i dalje iv Nijemci i Maari provode grupno pijanevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno.

Front je probijen (radi se o I. svjetskom ratu, logor - baraka je smjeten negdje gore, oko granice s Rusijom ), svi napeto iekivaju prekid pukaranja, tj. da se pukaranje od njih udalji. Kad je ipak fronta odbaena dalje od barake, grof prireuje mimohod u ast pobjede. Svi, ba svi, moraju obii oko barake jedan krug: ranjeni, napola mrtvi, bez udova, medicinsko osoblje.

Broj devet, koji je boravio do Vidovia, umire, a tada se Vidovi die iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.

PRIMJER ESEJA ZA BARAKU PET BE

smjernice su: -pisac i djelo u knj. razdoblje-kakav je pripovj? koje prip. tehnike koristi?-obj ironiju i grotesku u liku M. Axelrodea-na koji nain krlea nat. i eksp. slikama i opisima stvara dojam ratnog apsurda?-kako izgleda baraka?-najpotresnije scene u ulomku?-to saznajemo o Vidoviu u navedenom ulomku-usporedit nain karak. vidovia i ostalih ranjenika- ulomak je od poetka pa do reenice - i onda se baraka poela kladit koliko e Vidovi izdrat

Novela Baraka Pet Be Miroslava Krlee pripada zbirci novela Hrvatski bog Mars koja je nastala izmeu 1922. i 1933. godine. To je bilo razdoblje ekspresionizma kojeg karakterizira pobuna, nemir i tjeskoba. Na to razdoblje nas odmah asocira slika Edvarda Muncha Krik koja zorno prikazuje kakvo je razdoblje ekspresionizma. Krlea ovim naslovom svoje zbirke odmah na poetku uvodi ironiju te svoj antiratni stav. Bog Mars ( bog rata ) uope nije hrvatski bog ime pisac poruuje da se Hrvati cijeli ivot bore za druge i ukazuje na apsurdnost rata, to je i jedna od tema ovog ulomka s poetka novele. U onom ulomku pisac kroz unutarnji monolog Vidovia, studenta i domobrana kojeg je Austro-Ugarska unovaila, iznosi svoje antiratne stavove. Krlea Vidovia karakterizira socijalno i psiholoki ( to je jedna od odlika realizma) govorei da je student te da je >jadna nervozna figuraimao je za cijelog svog ivota samo jednu ideju (...) da sune u smrt, vedra i smiona ela. Ovaj lik je karikiran. Krlea koristi grotesku i ironiju kako bi ga poblie opisao komitur Suverenog maltekog reda, postao je johaniterski chevalier de justice (...) brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kacoga pod kojemu je ve kljuala modra krv. Takoer, ironija je vidljiva i u opisu njegova posla: putuje sa svojim maltekim cirkusom (...) situacija je napeta i ozbiljna. Upravo to je taj njegov pital, pravi cirkus. Axelrode predstavlja neprijatelja Hrvatske, zapravo sve imperijalistike sile koje se ne mogu obuzdati u svojim ratnim podhvatima ne marei za druge. Nadalje, pisac uvodi likove drugih ranjenika, predstavnika ostalih naroda koji se bore za drugu dravu kao i Hrvati. U baraci oni su samo brojevi , izgubili su svoju ljudskost, ime nam pisac donosi kritku drutva. Oni su drugaije okarakterizirani od Vidovia. Dok je Krlea studenta opisao ponajvie socijalno-psiholokom karakterizacijom kroz njegove monologe, pisac ostale ranjenike opisuje vie kroz dijaloge, masovnu scenu pijanevanja te opise (opisani su dijelovima tijela): lei Mongol, Sibirnjak, s tanetom u glavi, i ve trei dan vie u agoniji. Takoer, govornom karakterizacijom saznajemo koje su nacionalnosti koji ranjenici ( No hat, Istereni (...) Szerluz). Tako odreuje i Hrvate koji govore kajkavskim dijalektom ime se uvodi i autobiografski element jer je Miroslav Krlea iz Zagreba. Djelo je napisano iznimno bogatim i intelektualiziranim Krleinim leksikom. On koristi tuice, poredbe, ali i arhaizme. Kako je bio poliglot, upotrebljava brojne kratke reenice na stranim jezicima kao to su maarski i francuski. Pripovjeda je u ovoj noveli u treem licu. On uglavnom opisima prikazuje svu tu bijed i jad, no takoer koristi i unutarnji monolog kao jednu od tehnika. Krlea nie i ekspresionistike i naturalistike slike koje nam opisuju baraku. Naturalizam je najzornije vidljiv u opisu kupaonice: U betoniranom bazenu bukala je smrdljiva uta voda, pjenilo se sivozelena sapunica i plivali krvavi zavoji; dok je ekspresionizam vidljiv u opisu kaosa ( svi tre, svi su izgubljeni) te usporedbom barake sa >utrobom velikog lepa< te tijela ranjenika sa >vreama