HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Z A P I S N I K · savjetovati poslovodstvo HRT-a. Podsjetio na sugestije koje su članovi Vijeća davali poslovodstvu HRT-a pri donošenju Plana HRT-a za

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 69/09.

Zagreb, 20. srpnja 2009.

Z A P I S N I K

69. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane dana 9. srpnja 2009. godine, u sobi 107, objekt B30, I. kat

Započeto u 10.00 sati

PRISUTNI: Hašim Bahtijari, Siniša Grgić, Darinka Janjanin, Želimir Mesarić, Zvonko

Milas, Đuro Popijač, Ilija Rkman, Anja Šovagović-Despot ODSUTNI: Suzana Jašić (isprič.), Marina Škrabalo (isprič.) OSTALI PRISUTNI: Vanja Sutlić, Josip Guberina, Blago Markota, Davor Mezulić, Božidar

Domagoj Burić, Hloverka Novak-Srzić, Vladimir Kumbrija, Nevenka Šintić, Jadranka Šaško

Sjednicu je otvorio predsjednik Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Đuro Popijač, konstatirao da sjednici nazočuje 8 članova Vijeća i da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka, te predložio dnevni red kao u pozivu za sjednicu. Vezano za predloženi dnevni red, gosp. Bahtijari predložio je da se kao 2. točka dnevnoga reda uvrsti “Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom)“, jer ne vidi razloga za ponovnu iznimku od donesenoga zaključka Vijeća HRT-a, to tim više, što je ta točka, sukladno ovlastima Vijeća HRT-a, ipak najvažnija zadaća Vijeća HRT-a. S mišljenjem gosp. Bahtijarija suglasila se je i gđa. Janjanin, koja se je pridružila prijedlogu za izmjenu predloženog dnevnog reda. Gosp. Popijač obrazložio je zbog čega smatra da bi za današnju sjednicu ipak trebalo prihvatiti ovako predloženi dnevni red i izuzetak od dosadašnje prakse i provedbe zaključka Vijeća HRT-a, a što su poduprli i gg. Mesarić i Grgić, mada su se suglasili da se treba nastaviti raditi sukladno donesenom zaključku Vijeća da točka: „Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom)“, bude uvijek druga točka dnevnoga reda. Gđa. Šovagović-Despot predložila je da se točka: „Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom)“ uvrsti kao četvrta točka dnevnoga reda današnje sjednice. Nakon svega iznesenoga, gosp. Popijač stavio je na glasovanje prijedlog gosp. Bathijarija i gđe. Janjanin da se točka 6. predloženog dnevnog reda: „Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom)“ uvrsti na dnevni red današnje sjednice kao točka 2. „ZA“ ovaj prijedlog glasovala su 2 člana Vijeća HRT-a, 3 „PROTIV“ i 3 „SUDRŽANA“, pa je konstatirano da prijedlog nije usvojen. Nakon toga, gosp. Popijač stavio je na glasovanje prijedlog gđe. Šovagović- Despot da se točka 6. predloženog dnevnog reda: „Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom)“ uvrsti na dnevni red današnje sjednice kao točka 4. „ZA“ ovaj prijedlog glasovalo je 7 članova Vijeća HRT-a, 1 „PROTIV“, pa je konstatirano da je prijedlog usvojen većinom glasova. Nakon svega iznesenoga, gosp. Popijač predložio je sljedeći

2

DNEVNI RED: 1. a) Ovjera zapisnika 68. sjednice Programskoga vijeća HRT-a b) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 68. sjednice Programskoga vijeća HRT-a 2. Prijedlog Izvješća o napretku u područjima kulture govora, potpunog i objektivnog

informiranja i razvitku javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a

3. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a 4. Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe

programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) 5. Izvješće o poslovanju HRT-a u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2009. 6. Prijedlog rebalansa Financijskog plana HRT-a za 2009. 7. R a z n o

Predloženi dnevni red jednoglasno je prihvaćen. Ad. 1. a) Jednoglasno i bez primjedaba ovjeren je zapisnik 68. sjednice Programskoga vijeća

HRT-a. b) Jednoglasno je prihvaćeno Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 68. sjednice

Programskoga vijeća HRT-a i konstatirano da su isti provedeni. Ad. 2. Gg. Milas i Mesarić, članovi radne grupe za izradu prijedloga Izvješća ukratko su obrazložili što je radna grupa, sukladno zaključku Vijeća HRT-a sa 67. sjednice i prijedlozima koji su u međuvremenu dali članovi Vijeća HRT-a, doradila, odnosno izmijenila u prijedlogu Izvješća koji je dostavljen članovima Vijeća za današnju sjednicu, uz napomenu da je na 7. stranici Izvješća kao alternativa naveden zaključak koji je predložila gđa. Jašić i da bi se Vijeće trebalo o tome posebno izjasniti. Nakon kratke rasprave u kojoj su sudjelovali gg. Bahtijari i Sutlić s nekoliko prijedloga za izmjene, jednoglasno je prihvaćen prijedlog Izvješća o napretku u područjima kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja i razvitku javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a, u tekstu koji je predložila radna grupa, uz sljedeće izmjene: Na stranici 7 Izvješća prihvaća se alternativa, prijedlog gospođe Jašić, i sukladno tome treba tehnički uskladiti tekst; Na stranici 10. briše se rečenica koja glasi: „Treba istaknuti da je Ravnateljstvo HRT-a izmjene i dopune Etičkog kodeksa u ožujku dostavilo prije usvajanja na mišljenje Vijeću HRT-a i da je Vijeće HRT-a propustilo da se tim prijedlogom posebice pozabavi.“ Na stranici 13. briše se točka 5. iz preporuka, budući da su donošenjem nove Odluke o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa, 28. svibnja 2009. otklonjeni razlozi takve preporuke Tekst Izvješća o napretku u područjima kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja i razvitku javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a, koji u sebi uključuje navedene izmjene, upućuje se Hrvatskome saboru.

3

Ad. 3. Sukladno zaključku sa 68. sjednice Vijeća HRT-a, glavni ravnatelj HRT-a izvijestio je Vijeće HRT-a o svim poduzetim aktivnostima vezanim za donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a, a sukladno danim amandmanima na prijedlog Odluke koji je sa 68. sjednici Vijeća HRT-a, a što je sve sadržano u popratnoj dokumentaciji uz prijedlog Odluke koja je dostavljena za današnju sjednicu. Rasprava koja se je vodila vezano za predloženu Odluku o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a, a u kojoj su sudjelovali gg. Grgić, Popijač, Bahtijari, Mesarić, Rkman, Mezulić,Burić te gđe. Janjanin, Šovagović-Despot, Šintić, čini sastavni dio ovog zapisnika, u formi izvatka iz fonograma sjednice. Nakon svega iznesenoga, jednoglasno je zaključeno kako slijedi: Obvezuje se glavni ravnatelj HRT-a da za sljedeću sjednicu Vijeća HRT-a, sukladno iznesenim amandmanima na današnjoj sjednici, predloži dopunjeni prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a koja je dostavljena za današnju sjednicu Vijeća HRT-a, a radi uvida u sveukupnost predloženih izmjena i dopuna i predloženih amandmana, kao prateći dokument, prijedlog pročišćenog teksta Statuta HRT-a, u kojem će biti posebno istaknuti članci koji se mijenjaju temeljem predložene Odluke, te posebno amandmani koji su bili predloženi i prihvaćeni, kao i amandmani koji nisu prihvaćeni od predlagatelja, a o kojima bi se Vijeće HRT-a posebno trebalo izjasniti. Ad. 4. Direktori programa i glavni urednici informativnih programa HR-a i HTV-a, gg. V. Kumbrija, D. Burić i gđa. H. Novak-Srzić, ukratko su izvijestili Vijeće HRT-a o najvažnijim događajima kojima se je između dvije sjednice Vijeća HRT-a bavio program HR-a i HTV-a. U raspravi o emitiranom programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a, svoja mišljenja i komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli su gg. Bahtijari, Mesarić, Grgić, Rkman, Popijač, i gđa. Janjanin, a gg. Burić, Markota, Sutlić i gđa. Novak-Srzić odgovorili su na postavljena pitanja članova Vijeća. Uvodna izlaganja direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HR-a i HTV-a, i cjelovita rasprava koja je vođena vezano za emitirani program HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a sastavni je dio ovog zapisnika u obliku izvatka iz fonograma ove točke dnevnoga reda. Ad. 5. Gosp. Popijač je, vezano za Izvješće o poslovanju HRT-a za razdoblje od 1. siječnja do 30. ožujka 2009., istaknuo da ono sadrži podatke koji ukazuju na određene trendove koji usmjeravaju i prijedlog rebalansa Financijskog plana HRT-a za 2009. Međutim, relevantnije od ovog Izvješća bili bi podaci o poslovanju HRT-a u prvih šest mjeseci, a povezano i sa izvješćima direktora programa i glavnih urednika IP-a HR-a i HTV-a o ostvarenju programskih usmjerenja HR-a i HTV-a u prvih šest mjeseci 2009., pa je predložio da se rasprava o ovom Izvješću odgodi do dobivanja Izvješća o poslovanju HRT-a za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. te da se na sljedećoj sjednici Vijeća HRT-a zajednički razmotre oba navedena izvješća. Gg. Sutlić suglasio se je, a Vijeće je jednoglasno prihvatilo izneseni prijedlog. Ad. 6. Gosp. Sutlić je u uvodu ove točke istaknuo da je ovaj prijedlog rebalansa napravljen sukladno sugestijama koje su na sjednici dali članovi Vijeća, a što se tiče brojki, sukladno podacima koji govore o gotovo 30-postotnom padu marketinškog tržišta. To je i razlog što je ovaj

4

prijedlog rebalansa za 50 milijuna kn restriktivniji od prethodnog i prema njegovom mišljenju daje odgovor do kraja godine i na najcrnji mogući razvoj procjene prihoda iz sfere marketinga. U HRT-u se s primjenom rebalansa već započelo u praksi i donose se odluke koje vode računa o materijalnoj posljedici svake odluke, i u tom kontekstu bude li nužno predložit će se i daljnje mjere s kojima će biti upoznato i Vijeće HRT-a. Gosp. Škoro detaljno je obrazložio strukturu predloženog rebalansa Financijskog plana HRT-a za 2009., kao i razloge zbog kojih je na pojedinim stavkama došlo do smanjivanja planskih veličina. Istaknuo je da je procjena da se 180 milijuna smanjenja prihoda za ovu poslovnu godinu može kompenzirati smanjenjem troškova poslovanja do razine rebalansa. Tu zadaću neće biti lako ostvariti, jer se program ne smije ugroziti, a u smanjenju planiranih troškova struktura plaća zaposlenih nije dirana. Dakle, na ovoj razini spoznaja o mogućnosti poslovanja, ne predviđa se smanjenje plaća zaposlenika. Smanjenje se planira samo u onom dijelu koji će se ostvariti poticajnim mjerama prijevremenog umirovljenja određenog broja zaposlenih koji su već izrazili svoju želju i spremnost da to prihvate. Dosadašnje razdoblje za prvih 6 mjeseci ide u otežanim uvjetima, međutim, unatoč tome redovito se izvršavaju kreditne obveze, nešto otežano podmiruju se obveze prema dobavljačima, nešto su duži rokovi podmirenja tih obveza, ali stalni kontakti s dobavljačima i vjerovnicima olakšavaju situaciju. Gosp. Bahtijari istaknuo je da podatak o padu prihoda od marketinga, a to još dodatno otežava ljetno razdoblje koje nastupa i kada i inače dolazi do pada marketinga, ukazuje na potrebu krajnje ozbiljnosti i poduzimanja hitnih mjera, i u tom smislu Vijeće HRT-a treba savjetovati poslovodstvo HRT-a. Podsjetio na sugestije koje su članovi Vijeća davali poslovodstvu HRT-a pri donošenju Plana HRT-a za 2009., a vezano za planirani prihod od marketinga, te na potrebu imanja rezervnih, kriznih, planova za različite situacije do kojih do kraja godine može doći. U tom smislu, a vezano za realizaciju predloženog rebalansa Financijskog plana HRT-a za 2009., predložio je da Vijeće HRT-a predloži poslovnom vodstvu HRT-a da u rujnu, kada će Vijeće raspravljati o izvješćima o poslovanju HRT-a u prvih šest mjeseci 2009. i provedbi programskih usmjerenja HR-a i HTV-a u prvih šest mjeseci 2009., dobije na stol i materijal koji radno može glasiti „Plan racionalizacije poslovanja i utjecaj tog plana na program Hrvatskog radija i Hrvatske televizije“. Bilo bi dobro znati čega se HRT mora odreći od jeseni pa nadalje da bi ovaj financijski plan, odnosno ovaj rebalans držao vodu, ili će se ići u gubitke, ali onda odgovornost za posljedice ne može snositi ovo Programsko vijeće. Želio bi da ovakav konkretan plan pokaže gdje se zapravo namjerava štedjeti i uštedjeti i kako će se te uštede odraziti na kvalitetu programa u cjelini, od zabavnog, informativnog itd., jer i u samoj realizaciji i proizvodnji programa ima prostora za uštede. Mišljenja je da se s tim uštedama ne mora izgubiti i na kvaliteti programa. Gosp. Popijač je, tumačeći odredbe Statuta HRT-a napomenuo da Vijeće HRT-a o predloženom rebalansu Financijskog plana HRT-a za 2009. treba dati mišljenje, što ne znači da ono može biti samo pozitivno ili negativno. Iz mišljenja je razvidno je li ono pozitivno ili negativno i u tom smislu nije potrebno posebno izjašnjavanje. Naglasio je da je odgovornost za predloženi rebalans na Ravnateljstvu HRT-a, a kako Vijeće HRT-a do sada nije imalo prilike vidjeti različite scenarije za slučaj krize, ono se ograđuje od mogućih posljedica. Za Vijeće HRT-a dovoljno je jamstvo poslovnog i programskog vodstva HRT-a da ovakav proračun nema posljedice za program. Odgovornost je na poslovnom vodstvu HRT-a da upravlja HRT-om na način koji će osigurati da proizvod HRT-a neće biti ugrožen. Podsjetio je da je Plan HRT-a za 2009. bio milijardu 672 milijuna na prihodovnoj strani, a na rashodovnoj strani milijardu 644 milijuna, a da su u ovom rebalansu prihodi planirani na razini milijardu i 492 milijuna, a rashodi na razini milijardu 489 milijuna, što je značajna razlika od prvotnog Plana. Iz navedenih podataka razvidno je da postoji ozbiljan pad u planiranim prihodima, kao i u rashodima. Poslovno vodstvo HRT-a svojim uvjeravanjima prema Programskom vijeću tvrdi da neće biti posljedica za program, što je Vijeću HRT-a prihvatljivo. Vjeruje da poslovno vodstvo HRT-a ima scenarije za upravljanje u ovakvom okruženju i predlaže da bi morali imati isto tako i još dodatne scenarije za vrijeme ako bude slučajno i gore. HRT neće mimoići sudbina onoga što se događa na razini države, dakle i državnog proračuna i onoga što se događa na razini čitavog gospodarstva. Prema onome što je napisano u predloženom rebalansu proizlazi, kao sugestija i kao preporuka, i kao zahtjev Vijeća HRT-a da se potpuna pažnja, potpuni angažman onih koji su za to zaduženi, od glavnog ravnatelja, Ravnateljstva, stručnih službi mora usmjeriti u marketingu na onaj dio kolača koji je još uvijek velik na

5

tržištu. U tom smislu trebalo bi da svi skupa agresivno idu na to tržište i da se izbore za svoj dio kolača. Zakon o HRT-u kojim je definirano stjecanje prihoda HRT-a otvara čitavu paletu zakonskih mogućnosti Ravnateljstvu HRT-a za stjecanje prihoda i te mogućnosti Ravnateljstvo HRT-a mora maksimalno iskoristiti. Vijeće HRT-a kroz ovakvo mišljenje poziva Ravnateljstvo na poduzimanje mjera za popunu prihodovne strane sa svim onim za što do sada eventualno nije bilo potrebe. Što se tiče rashodovne strane, zadaća je Ravnateljstva HRT-a osigurati kvalitetu programa i sve ono za što je Vijeću dano jamstvo da neće trpjeti, kao i socijalni moment, u kontekstu održavanja stabilnosti sustava bez većih potresa. Tekstualno ovaj rebalans drži prihvatljivim. Suglasio se je s prijedlogom gosp. Bahtijarija da se o stanju na HRT-u ponovno razgovara u ranu jesen kada će Vijeće dobiti izvještaj o poslovanju i o programskim usmjerenjima i najsvježije financijsko izviješće. Gosp. Sutlić zahvalio je na konstruktivnoj raspravi, uz obećanje da će ona u cijelosti biti akceptirana u daljnjem poslovanju HRT-a. Poslovno vodstvo HRT-a će maksimalno aktivno pratiti realizaciju svakog od ovih podataka, a takav odnos je za sada rezultirao i činjenicom da se Plan provodi za 5% ispod rebalansiranih stavki potrošnje. Međutim, ne može jamčiti da će tako ostati, upravo obzirom na ovaj sezonski karakter. Nastojat će da financijska izvješća koja će se dostaviti Vijeću u rujnu budu što obuhvatnija. U tom smislu nastojat će poslovati maksimalno odgovorno. Ravnateljstvo HRT-a predložilo je tako restriktivni rebalans upravo iz razloga da se osigura apsolutna poslovna stabilnost, i za program i za ljude koji u ovom trenutku rade. Morat će se povući potezi u optimizaciji kadrova i nekih drugih rješenja. Suglasan je s preporukama da je neophodno naći prostora za dodatne prihode o kojima se govorilo, ali isto tako, HRT mora naći i način da uz pomoć nadležnih državnih službi zaustavi jednu nelojalnu konkurenciju koja se očituje, po onome što tvrde oglasne agencije, u besplatnom emitiranju reklama u konkurentskim televizijskim stanicama. To je s jedne strane uvjetuje snižavanje cijene, a s druge strane je zaobilaženje obaveza prema državi, pa ukoliko bude potrebno, HRT će se obratiti i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Na temelju svega iznesenoga, na prijedlog predsjednika Vijeća HRT-a jednoglasno je donijelo sljedeći zaključak: Vijeće HRT-a daje Ravnateljstvu HRT-a potporu u donošenju i provedbi predloženog rebalansa Financijskog plana HRT-a za 2009., uz preporuku da u vođenju poslovne politike HRT-a, pa time i provedbi predloženog rebalansa Financijskog plana HRT-a za 2009., uvaži prijedloge i mišljenja koja su s tim u svezi u raspravi iznijeli članovi Vijeća HRT-a. Ad. 7. Gosp. Mesarić izvijestio je Vijeće HRT-a da je u Dramskom programu HTV-a održan sastanak kojem su uz njega, bili nazočni i direktor programa HTV-a i gđa. Šovagović-Despot, te je slijedom iznesenih problema u tome programu zamolio da se odmah početkom jeseni organizira jedna tematska sjednica Vijeća HRT-a na kojoj bi se, u nazočnosti urednika iz Dramskog programa HTV-a, razmotrilo stanje u Dramskom programu HTV-a. Ovaj prijedlog poduprla je i gđa. Šovagović-Despot. Predsjednik Vijeća HRT-a prihvatio je izneseni prijedlog za održavanje tematske sjednice.

Dovršeno u 15.30 sati

Zapisnik sastavila:

Jadranka Šaško Tajnik Vijeća HRT-a

Predsjednik Programskoga vijeća HRT-a

Đuro Popijač

6

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 69/09 Izvadak iz fonograma 69. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (9. srpnja 2009.) točka ad. 3. (Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a) POPIJAČ: Sljedeća točka dnevnog reda je „Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a“. Pozivam članove Vijeća da u ovakvom tolerantnom radnom i konstruktivnom duhu nastavimo i dalje raditi, ako to tako bude bit ćemo gotovi do ručka. (ŽAMOR) Gospodine glavni ravnatelju držite li da netko od stručnih službi bi trebao prisustvovati na ovoj točci dnevnog reda? SUTLIĆ: Što se mene tiče za sada ne, ukoliko bude potrebe predlažem da onda dogovorno ih i pozovemo. POPIJAČ: Hvala Vam lijepa. Ja Vas molim i pozivam da Vi sada informirate Vijeće o Vašem zadnjem prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a. SUTLIĆ: Sukladno našoj prošloj sjednici i dogovoru koji smo tamo imali mi smo tijekom prošlog tjedna obavili razgovore i rad upravo onako kako smo utvrdili. Tako smo početkom tjedna sjeli u ime nas samih i odradili ono što je bilo dostavljeno i kazano na prošloj sjednici Vijeća pa smo zatim s gospodinom Grgićem kao čovjekom koji je ovdje predlagao, obrazlagao amandmane grupe članova Vijeća obavili određeni razgovor. Mi smo u okviru toga formulirali, ja mislim na zajedničkoj osnovi veliku većinu prijedloga, na određenim stvarima smo rekli da ćemo ih proučiti i izjasnili se naknadno, a kod nekih točaka smo donekle izmijenili predloženi amandman ili dijelom ga prihvatili, a kod nekih točaka koje su u međuvremenu pribavili i dodatne dokumente koji su prije svega odnose na obrazloženje Zakona prilikom donošenja Zakona u Saboru Republike Hrvatske upravo zato što su tamo neke odredbe bile direktno i izričito citirane da moraju biti provođenje temeljem zakonskih rješenja. Dakle, od proširivanja ili tumačenja tih odredbi odustali i povukli prijedloge. U međuvremenu smo imali obavezu da vam u ponedjeljak u elektronskom obliku dostavimo naše očitanje i to smo i učinili u kasnijim popodnevnim satima jer smo u ponedjeljak ujutro dobili i dodatne amandmane gospođe Škrabalo i na njih se tijekom prijepodneva također očitali, jedan dio prihvatili, za drugi dio smo objasnili zašto ne možemo prihvatiti. U tom smislu sve što smo radili sadržano je u dopisu uz prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a koju smo Vam, poštovani gospodine predsjedniče, uputili, u Odluci o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a, u obrazloženju Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a i naravno u očitanju na amandmane, odnosno tu su vam i amandmani koje je dostavila gospođa Škrabalo. Moram vas izvijestiti da smo tijekom jutra danas dobili dodatne amandmane gospodina Grgića od kojih su neki ponavljanje prethodnih, drugi donekle izmijenjeni prethodni članovi, a treći i potpuno novi i na to se, naravno, nismo mogli očitovati s obzirom da je to tek jutros dostavljeno. POPIJAČ: Hvala, gospodine ravnatelju. Ja samo imam jedno pitanje za Vas ako možete nam pojasniti. Naime, postoji li kakav terminski rok, kakva obaveza vezana bilo čime da smo limitirani, ograničeni ili da smo pred nekim kršenjem nekih naših obaveza vezano za donošenje izmjena i dopuna Statuta? SUTLIĆ: Reći ću samo ovako da takvog pritiska nema. Ima pritisak onaj koji proizlazi iz nekih pozitivnih propisa Europske unije, kako Zakon o elektroničkim medijima još nije donesen nego je u postupku donošenja, mi izravno nismo pod pritiskom tih odluka. Kao što vidite 2. srpnja, dakle prije dva-tri dana donesena je jedna nova europska Direktiva koja također ima veze s ovom problematikom ali ona još nije u postupku. Prema tome, što se mene tiče mi možemo ići najnormalnijom radnom procedurom dalje ako ona obuhvaća to da donesemo u nekoliko koraka promjene, dakle, da donesemo ono oko čega nema spora u prvom koraku, nastavimo dalje raspravu, ja nemam ništa protiv. POPIJAČ: Hvala na komentaru i na odgovoru. Mislim da je koristan. Zašto sam to pitao? Da mi Programsko vijeće ne budemo pod bilo kakvim pritiskom nekakvih rokova jer i sami smo vidjeli u dva zadnja navrata rada Programskog vijeća sigurno da će biti veliki interes. Evo, i ponovno danas vidimo da i na ovaj prijedlog Odluke i gospodina Grgića i vjerojatno još i drugih koji nisu dostavili u pismenom obliku ima potrebe za komentare i za dopune, amandmane, kako god hoćemo, pojedinih članaka i da u toj raspravi budemo slobodni i da

7

ponovno, zapravo ovaj put se i dogovorima na kraju krajeva kako ćemo i kojom metodom danas raspravljati oko Statuta. Predlažem da sada konačno i idemo od članka do članka, da ga prodiskutiramo na način da svatko od vas podnese vaše sugestije, amandmane, izmjene i dopune. Naravno, ukoliko bude određenih primjedbi ili određenih pitanja ili dilema od strane Ravnateljstva da ćemo onda vjerojatno morati ponoviti proceduru pa činiti još po koji krug razgovora oko Odluke o izmjeni i dopuni Statuta i da ćemo kada se u potpunosti razumijemo u jednom momentu, može to biti i danas ta odluka i donese. Ovo ne stavljam na glasanje nego molim vas da iskomentiram s vama da li ćemo moći raditi u ovakvoj atmosferi. Izvolite, gospodine Grgiću. GRGIĆ: Ja bih za početak prvo ispravio nekoliko netočnih navoda koje je glavni ravnatelj iznio. Znači, prvo i osnovno riječ je o amandmanima koji su sadržani i koji su istovjetni čak prethodnim amandmanima. No, međutim, imam ovdje jedan zanimljiv slučaj da Ravnateljstvo iznosi prvo prijedlog izmjena Statuta, nakon naših amandmana povlači određene vlastite prijedloge i sada nam iznosi novu verziju prijedloga. Ja mislim da je to neprihvatljiva manipulacija članovima Vijeća i odmah bih htio reći da sam ja osobno zgrožen uopće s takvim pristupom jer, mislim, ne bih htio da Vi, glavni ravnatelju, nas doživljavate do te mjere neozbiljno, da ste mene pozvali na sastanak k sebi, čitali mi tamo da… po mojim predloženim amandmanima čitali ste mi što se sve prihvaća, govorili ste prihvaća se, prihvaća se, prihvaća se, nakon toga ste donijeli Odluku kojom ste rekli prihvaća se na način da se povlači prijedlog. To nisam u životu čuo takvu vrstu prihvaćanja. Ja odlazim iz Vašeg ureda misleći kako smo mi prihvatili sve, nakon toga dobivam ovu Odluku, dali ste mi je već tamo, samo je idem doma čitati i vidim što unutra piše. Ne znam, čemu ta igra. Stvarno mi nije jasno. U ostalom što smo mi to tražili tim izmjenama? Zato bih molio da danas idemo amandman po amandman kako je prethodno bio iznesen i da Vi nama ako treba ponovite ono što ste napisali i date neko novo obrazloženje. Ali, stvarno bih volio čuti što Vas konkretno tu smete, recimo, kada tražimo da se smanji Vaša ovlast raspolaganja s 10 milijuna kuna koju nema ni jedno trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj, nitko nema toliku autonomiju samostalnog raspolaganja sredstvima da mi to smanjimo na samo milijun kuna, by the way, samo milijun kuna. Tih milijun kuna raspolaganja to vam je najveća ovlast, za one koji ne znaju, znači u trgovačkim društvima, ne znam ni jedno trgovačko društvo u Hrvatskoj gdje direktor raspolaže samostalno iznosom od preko milijun kuna. Znači, to je jedna od stvari koja me baš živo zanima, koje je obrazloženje iza toga. Druga stvar kad ste tražili razloge za razrješenje određenim drugim članovima Ravnateljstva i kada ste ih precizirali uputili smo Vam amandman koji je isto to tražio i za Vas. Vi sada odgovarate novim prijedlogom gdje svima to uklanjate. To mi je krajnje neobičan prijedlog i stvarno nemam što reći. Ono što bih htio reći da ostali članovi Vijeća znaju da ja povlačim odmah amandman broj 1, amandman broj 3 i amandman broj 16…. POPIJAČ: Ja ću Vas morati, gospodine Grgiću, isto prekinuti kao što sam bio nepristojan pa prekinuo gospodina Bahtijarija. Mi ćemo, naravno, raspravljati barem, evo, ja tako predlažem o predloženom prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Statuta po člancima, po točkama i tada će svatko od vas imati prilike da kaže svoj prijedlog i mi ćemo o tom prijedlogu dati svoje mišljenje i izjasniti se, naravno, prihvaćamo li ga ili ne prihvaćamo. Oprostite, glavni ravnatelju, imam… (ŽAMOR) …ali ja bih još želio jednu stvar. Premda nije vama svima i nije direktno vezana ta rasprava na dnevnom redu, međutim, glavni ravnatelj je spomenuo pismo koje je jučer uputio meni dostavom. Ja sam ga dobio jučer popodne pa nisam stigao pripremiti i odgovoriti, pismo čiji je predmet prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta gdje obrazlaže sve ovo što je i rekao usmeno s tim što me gospodin glavni ravnatelj upozorava da nismo poštovali proceduru. Neću čitati sve ovo, ja, naravno, duboko se ne slažem s konstatacijama kojima je glavni ravnatelj upozorio predsjednika Vijeća, o tome nećemo otvarati raspravu, ali samo želim reći da ja preko gospođe Šaško, upućujem i svoje pismo glavnom ravnatelju da dajem svoje mišljenje oko procedure i načina vođenja rasprave na prošloj sjednici. Ali da ne raspravljamo o tome evo samo toliko da se konstatira. Molim Vas, gospodine ravnatelju, da sada, evo, ako imate primjedbi na diskusiju gospodina Grgića da to kažete. SUTLIĆ: Ja, naravno, ne želim davati primjedbe na bilo čiju diskusiju ovdje, ali doista bi to trebalo shvatiti kao diskusiju a ne kao amandman ili ispravak bilo kakvog mog navoda jer ja nisam u svom izlaganju ovo što je govorio gospodin Grgić niti spominjao pa ne može biti ispravak onoga što sam ja ovdje naveo. Ali, ako želite reda radi samo da dvije kratke dopune.

8

Mi smo slijedom govora koji je ovdje bio pozvali prvo gospodina Grgića da se pridruži radnoj grupi koja je sve radila na što se on nije odazvao u taj ponedjeljak nego je tražio samo sastanak sa mnom na kojemu sam mu ja dao ono što je radna grupa napravila i na što se trebalo očitati, a to je prijedlog ove odluke kako bi ona u konačnici trebala glasiti. Dobar dio primjedbi koje su u međuvremenu bile upućene je u tom prijedlogu prihvaćen. Rekli smo odmah da jedan dio ne prihvaćamo, jedan ili dva stavka da ćemo se na jedan stavak očitati naknadno, on je ovdje spomenut i jedan dio smo povukli iz jednostavnog razloga zato što smo počeli u cijeli niz dopuna, a taj se članak ticao samo jedne jedine stvari kako regulirati eventualna prijevremena skraćivanja mandata i način reguliranja tog pitanja, kao što znate, ovo Vijeće se moralo obraćati Ministarstvu kulture za dodatno obrazloženje. Dakle, slijedili smo tu logiku da to onda u Statutu riješimo kako ne bi bilo drugačijih potreba. Međutim, kad smo se vratili nazad obrazloženju Zakona i mogu reći da prihvaćam propust Radne grupe što taj dokument nije koristila u pripremi prvog prijedloga, onda smo tamo dobili i izričita obrazloženja vezano uz Zakon i zato smo od toga odustali. Što se tiče teme za koju smo se rekli naknadno očitati a ticala se raspolaganja sredstvima, odakle ta odluka uopće postoji, izvukli smo raspravu koja je bila velika rasprava onda kad je postojalo Upravno vijeće koje je imenovala Vlada, odnosno Sabor Republike Hrvatske. Tragom te rasprave koja je tada donijela jednoglasnu odluku, ja mislim da je i jedan od članova Programskog vijeća tada bio član Upravnog vijeća, zaključeno je tada kako je zaključeno, to je stavljeno u prijedlog Statuta i taj prijedlog Statuta prihvatio je Sabor Republike Hrvatske. Prema tome, to nije ništa drugo nego nešto što je iz jednog starijeg akta, za koji bismo mogli reći da ima puno veću težinu od našeg vlastitog proučavanja preneseno bilo u ovaj Statut. Samo bih ovdje želio reći da u mojoj praksi odluke financijskog tipa donose se na Ravnateljstvu Hrvatske radiotelevizije i ja za sada ovlast toga tipa nisam nikada koristio. POPIJAČ: Hvala lijepa na pojašnjenju. Izvolite. MESARIĆ: Samo dvije rečenice. Ja bih stvar vratio u neki kolosijek koji si ti rekao na početku. Molim, da idemo od članka do članka pa onda svatko tko ima što reći neka komentira neka kaže. Jer, ovako ako počnemo apriori svatko svoje impresije iznositi zavrtjet ćemo se… POPIJAČ: Hvala lijepa. Bit ću slobodan pa ću tom proceduru i nastaviti raspravu oko prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama statuta HRT-a. Dakle, pred nama je zadnji prijedlog kojeg je podnio gospodin glavni ravnatelj i predlažem da se očitujemo, dakle, diskusijom, a onda i daljnjom procedurom oko članka 1. Ja ga neću čitati, svi ga imate. Da li netko od vas ima kakvu potrebu da komentira, doda ili predloži eventualno neke izmjene predloženog članka 1. Izvolite. BAHTIJARI : Moram priznati, ili sa mnom nije nešto u redu ili s ovim materijalima? Ja ne mogu pratiti raspravu na ovakav način… (UPADICA: Ni ja ne mogu pratiti…) I Vi isto? Dobro, mislio sam da jedino i sa mnom nije nešto u redu… (ŽAMOR) Operativno ja bih molio od silnih amandmana, prijedloga ja više ne znam koji je prijedlog u ovom trenutku na stolu. Molio bih nekoga tko to sve ima u glavu ili nekoga tko zna o čemu je tu riječ da nam kaže: u članku 1. postojeće Statuta briše se stavak 2 ili… U tom stilu. (ŽAMOR) POPIJAČ: Naravno, tako ćemo raditi. Nema drugog načina. (ŽAMOR) SUTLIĆ: Predsjedniče, ako bismo išli tim putem onda ipak molim da se stručna osoba koja može nam pomoći u tome u ovakvom izjašnjavanju pozove na sjednicu, to će reći gospođa Nevenka Šintić pošto jedino ona može na taj način ako idemo na tu proceduru… POPIJAČ: Dobro! Može! Nema problema. Moramo nekakav način dogovoriti da se konačno ljudi imaju prilike i izjasniti o pojedinim točkama i ovdje na Vijeću. Jednom to moramo proći… (ŽAMOR) Ali svatko neka, naravno, prihvati ovo od gospodina Bahtijarija da mora točno navesti da nam bude jasno na što se odnosi točno predložena promjena. (ŽAMOR) Ja mislim da mi možemo početi. Sigurno nam je puno važnije da mi čujemo u ovom momentu što misle članovi Programskog vijeća oko pojedinog članka a naravno da ukoliko bude potrebe za određenim pojašnjenjima da će to učiniti ili Ravnateljstvu, evo čekamo gospođu ako bude potrebno detaljnije oko toga. Dakle, idemo kako smo se dogovorili, članak po članak. Molim vas da li za Članak 1. ima bilo što netko od članova Vijeća komentirati, predložiti, izmijeniti? Ako nema, idemo dalje. Članak 2. Statuta… (NERAZUMLJIVA UPADICA) Ne. Ne treba glasati. Mi ćemo vidjeti kako ćemo doći do kraja Statuta, da li je prihvatljiv, da li ima promjena, ako se suglasimo oko promjena glasat ćemo ako se ne usuglasimo o promjenama, vidjet ćemo što ćemo. Dug je put pred nama ali

9

znamo kojem cilju želimo, donijeti Statut koji će svima značiti jednako poštivanje zakona i koji će urediti na obostrani interes, naravno, prvenstveno Hrvatske radiotelevizije odnose koje želimo ugraditi u Statut. Članak 2. Statuta mijenja se i glasi: „HRT djeluje u medijskom prostoru kao javni….“ da ne čitam to sve, imate to ispred sebe, ima li tko potrebe komentirati članak 2? Ako nema, molim vas, evo, idemo dalje. Govorimo o promjenama, to su članci koji se odnose na izmjene ne članci iz Statuta. Mi ćemo na kraju tražiti pročišćeni tekst. Dakle, ovo nije Statut ovo su članci kojima se traže promjene. Mi nažalost sada nismo dobili pročišćeni tekst Statuta u koji je ova odluka ugrađena kao što smo zadnji put dobili pa smo radili po njemu, onda mi je glavni ravnatelj prigovorio da nismo smjeli raditi po onome nego po ovome, pa sada moramo raditi po ovome. (ŽAMOR) Članak 3. Ima li netko potrebe ovaj članak komentirati, nešto dodati? Ništa. Članak 4. To je druga strana. Ima li netko od članova Vijeća komentirati ovaj članak, dopuniti, predložiti drugačije rješenje? Pažljivo gledam. Nema. Članak 5. Isto pitanje. Hvala. Nema. Članak 6. Nema. Članak 7. kojim se, evo, traži brisanje članka 16. Statuta. Hvala. Nema. Poglavlje V. Statuta odnosi se na tijela HRT-a… ŠAŠKO: Ja imam Statut ako je potrebno ja vam mogu pročitati što se…. POPIJAČ: Dobro. Kad dođemo na eventualno neku izmjenu i dopunu onda će biti vjerojatno potrebe i pročitati cijeli članak važeći i predloženi i ako bude ikakvih izmjena i dopuna onda s takvim izmjenama i dopunama. Članak 8 prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a. Ima li netko primjedbi? Nema. Članak 9. Ima li netko od članova Programskog vijeća potrebu da doda nešto? Dakle, članak 9 glasi: „U članku 19. Statuta ispred podstavka 12., dodaju se dva podstavka i glase:…“ Evo da budemo jasni na čemu smo. BAHTIJARI: Ja molim jedno malo detaljnije objašnjenje što znači „prethodno mišljenje“ i tko donosi, s obzirom da to ovdje ne piše, barem ja ne vidim… da, vidim da je to u novoj verziji napravljeno, Programsko usmjerenje je u nadležnosti Vijeća, dakle tih specijaliziranih kanala. Dakle, „prethodno mišljenje“, samo pojašnjenje. GRGIĆ: Imam ja također. Pridružujem se i ja, oko članka 9, „prethodno mišljenje“ i meni je isto nepoznat pravni institut, nisam pravnik, ali može biti prethodna suglasnost eventualno, „prethodno mišljenje“ mi uopće nije jasno što je. Drugo, nije mi pogotovo jasno zašto se, jer to su nadležnosti Vijeća, zašto se ograničava na one kanale kada se za ostvarivanje tih projekata koriste sredstva RTV pristojbe i proračunska sredstva. Drugim riječima ako se pokrene na primjer športski kanal koji će biti potpuno komercijalni kanal onda tu, recimo, ne bismo mogli dati nikakvo mišljenje po ovom prijedlogu. Ne vidim razloga zašto bi se Programsko vijeće ograničilo samo na one kanale gdje se koristi RTV pristojba, za to molim pojašnjenje. Moj prijedlog je da se, naravno, ako ostajemo na „mišljenju“ da se briše riječ „prethodno“ ili da se daje prethodna suglasnost, to je stvar Vijeća da se odluči, a ovo sve od zareza, „kada se za ostvarivanje tih projekata koriste sredstva RTV pristojbe i proračunska sredstva“ da se to briše. POPIJAČ: Hvala na prijedlozima. Vidimo članak 19. se odnosi na nadležnosti Vijeća HRT-a, dakle, to je prijedlog u određenim izmjenama. Ja molim glavnog ravnatelja da zaista pojasni svoje prijedloge i da komentira ove prijedloge naša dva člana Vijeća. SUTLIĆ: Dva su pitanja pa ću i na dva pitanja odgovoriti. Smisao članka je to da pokretanje jednog kanala kao što je na primjer news kanal, sportski kanal ili bilo koji kanal očito ima svoje dvije faze. Jedna je da se u projekt uopće uđe, što predstavlja jednu određenu operaciju pa reći ću čak i poslovnu i financijsku i druga je stvar ono što je u apsolutnoj nadležnosti da se verificira programsko usmjerenje takvog projekta kad on konačno kao projekt bude izrađen. Dakle, ovdje sugeriramo da se odredi da Programsko vijeće prije toga za nešto što je javni kanal bez obzira kojim putem se emitira da svoje prethodno mišljenje. A zašto? Zato što sredstva pristojbe i proračuna, zato je to tu navedeno iako to nije bitno, ne mora stajati, međutim, mora se automatski podrazumijevati mogu biti upotrijebljena samo isključivo za one programe koji su svima javno dostupni sukladno drugim zakonskim odredbama. Znači, ovo se ne odnosi na proizvode koji su na serverima, spotove glazbene, dokumentarce iz arhive koje ljudi mogu sami povlačiti itd. nego isključivo na javne sadržaje, a javni sadržaji moraju biti financirani u skladu s ovom odredbom. Dakle, to je jedno pojednostavljeno tumačenje. Dakle, jedno se odnosi na to da se posebni kanali… komercijalni kanali ili kanali dostupni užima ne mogu financirati iz javnih sredstava. Dakle, to nije naša odluka to je nešto što je dosta staro u Europi i što je sada izričito i u Zakonu o elektroničkim medijima navedeno, a druga je ova odluka o kojoj je pitao gospodin Bahtijari, a to je da prije nego što ulazimo u kompletnu razradu projekta za opravdanost takvog pitamo za mišljenje Programsko vijeće.

10

POPIJAČ: Dobro. Hvala. Izvolite. GRGIĆ: Ja bih samo bio precizan još jednom. Znači, temeljem članka 21. Poslovnika ja iznosim amandman koji glasi: „kada se za ostvarivanje tih projekata koriste sredstva RTV pristojbe…“ da se te riječi koje sam pročitao brišu iz članka 9. iz prve točke koja je nabrojana i predlažem također 2 amandman koji glasi da se „U članku 9. Odluke dodaje se treća točka koja glasi: 'bira i imenuje revizorsko društvo ili samostalnog revizora u skladu sa Zakonom o reviziji i Zakonom o računovodstvu“. Odmah kažem da je to bio amandman broj 5. na koji se Ravnateljstvo očitovalo. Imate u očitovanjima Ravnateljstva njihovo očitovanje pa možete vidjeti što kaže Ravnateljstvo o tome. Ja ću vam reći ono što znam pouzdano a to je da je Zakon o reviziji eksplicite propisuje da uprava ne može sama birati revizora nego da to mora raditi skupština društva. Ovdje je pitanje tko je ekvivalent skupštini, a po mom skromnom uvjerenju to ne može biti Ravnateljstvo. Mislim da je Vijeće jedino tijelo koje može neovisnu komercijalnu reviziju izabrati. Jer, temeljni smisao revizije je neovisnost. Ako mi narušimo pitanje neovisnosti revizora na način da ga izabire sama uprava onda je tu sve pobrkano, a trenutno nam je takva situacija i neprihvatljivo mi je očitovanje na prethodni amandman broj 5, a koji sada iznosim kao amandman broj 2. Hvala. POPIJAČ: Hvala na iznesenom. Izvolite. SUTLIĆ: Naravno, predlažem da ovo uđe u ono za što bismo rekli u drugu fazu, jer u pisanom obliku se nismo ovdje u potpunosti očitali ali je potpuno je jasno da bi ova nadležnost mijenjala kompletnu zakonom predviđenu nadležnost Programskog vijeća. Mi u osnovi nemamo ništa protiv i ja vjerujem da će naša inicijativa kada na red dođe promjena Zakona o HRT-u biti to da se stvori u Zakonu jedno nadzorno tijelo koje bi imalo ovu vrstu nadležnosti i onda ćemo vjerojatno moći to u cijelosti provesti. Obzirom da danas se izričito navodi u zakonu nadležnosti i da ovo nije samo nadzor revizija programskih ostvarenja nego je zapravo biti nadležnosti o poslovanju onda ovakav prijedlog dodatni ne možemo u ovom trenutku prihvatiti ali njegovu dobru namjeru shvaćamo i sami ćemo predložiti u tom smislu da se u Zakonu to razradi i dopuni, kada promjene zakona budu stavljene na dnevni red, ja vjerujem da će to biti odmah po donošenju Zakona o elektroničkim medijima. POPIJAČ: Izvolite, gospodine Grgiću. GRGIĆ: Članak 19. Zakona o HRT-u govori da Programsko vijeće provodi nadzor i unapređenje radijskog i televizijskog programa. Prema tome, molim vas da ne ograničavate ulogu Programskog vijeća. Programsko vijeće je apsolutno prvo tijelo upravljanja navedeno u Zakonu o HRT-u, drugo je Ravnateljstvo, treće je glavni ravnatelj. Tom hijerarhijom Zakon propisuje upravljanje HRT-om. Prema tome, još jednom ponavljam, meni je osobno neshvatljivo da uprava može sama birati revizora. Netko to mora učiniti. Možemo to, eventualno, prepustiti, ne znam, Hrvatskom saboru, ali što nije logično. Mislim da je logičnije da to radi Programsko vijeće i mislim da mi imamo ovlasti prema zakonu da tako nešto učinimo i konačno ovu rečenicu koju predlažem prepisao sam osobno iz Zakona o reviziji. Prema tome nema razloga da ona ne stoji ovdje kao nadležnost Vijeća. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala gospodinu Grgiću. Ima li potrebe još netko od vijećnika… Gospođo Janjanin, izvolite. JANJANIN: U stvari ja bih voljela da se ovaj dio s člankom 19. dovede do kraja i ispričavam se jer sam nekako čitala dalje pa nisam primijetila da smo prešli članak 18, a ja tu imam jednu primjedbu. POPIJAČ: Članak 18 na Statut. JANJANIN: Tako je. Članak 18. Statuta. ŠAŠKO: Članak 8. prijedloga Odluke a vezano za članak 18. Statuta. (ŽAMOR) POPIJAČ: Zato što smo dobili samo Odluku a ne pročišćeni tekst. (ŽAMOR) Dobro. Hajde da završimo onda diskusiju oko članka 8. prijedloga Odluke o izmjenama…. JANJANIN: Vrlo kratko. Znači, članak 8, u odnosu na članak 18, stavak 5 koji kaže Vijeće HRT-a imenuje vršitelja dužnosti većinom glasova od ukupnog broja članova Vijeća. (NERAZUMLJIVA UPADICA) Samo malo. To je stavak 5 članka 18 i članak 8 vezan za prijedlog Odluke o izmjenama… (ŽAMOR) Ne vratili smo se jedan prije. POPIJAČ: Članak 8 prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama, a koji se odnosi na članak 18. Statuta. ŠAŠKO: Članak 18., stavak 4. Statuta jer članak 18. ima četiri stavka. Znači samo zadnji stavak…

11

JANJANIN: Zadnji stavak koji se odnosi na način izbor vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja. Mislim da bi trebalo ovdje ostati dvotrećinska većina, odnosno biti dvotrećinska većina i za izbor vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja samom činjenicom da vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja ima ista prava, obaveze i odgovornosti, u istom onom obimu kao što je to navedeno za glavnog ravnatelja i mislim da obična većina što može biti u krajnjoj liniji u praksi samo 6 glasova je vrlo tanka za imenovanje vršitelja dužnosti i meni se čini da bi tu trebala biti dvotrećinska većina. Sada ne bismo to trebali preslikavati u jednu konkretnu situaciju kakva nas je zadesila prije dvije godine nego govoriti upravo u kontekstu prava i odgovornosti vršitelja dužnosti u odnosu na glavnog ravnatelja i da tu potrebna i kvalificirana većina ne bi se trebala mijenjati u odnosu na dvotrećinsku. Znači ne obična od ukupne… POPIJAČ: Predložite da nam pomognete. Znači, konkretno što biste predložili. JANJANIN: Vijeće HRT-a imenuje vršitelja dužnosti dvotrećinskom… to će Jadranka znati, uglavnom smisao je: dvotrećinskom većinom članova Vijeća. POPIJAČ: Molim Vas da konstatirate ovaj prijedlog pa ćemo se dalje dogovoriti o daljnjoj proceduri. Recite, glavni ravnatelju. SUTLIĆ: Pa mi ne možemo prihvatiti taj prijedlog jer je on u suprotnosti s dokumentom koji je upravo ovo Vijeće tražilo od Ministarstva kulture i dobilo tumačenje kakvo je sadržano u prijedlogu koji smo dali. Upravo je to bila velika dvojba i zato smo tražili dodatno mišljenje i samo slijedimo ono što nam je kao Vijeću u postupku bilo dostavljeno s nadležnog nadzornog tijela za poslovanje Hrvatske radiotelevizije. POPIJAČ: Da još malo pojasnimo tko prihvaća, a tko nešto ne prihvaća. Dakle, Statut Hrvatske radiotelevizije donosi Programsko vijeće. Programsko vijeće u konačnosti će prihvatiti članke Statute, izmjene i dopune i u konačnosti ako to bude potrebno i cijeli novi Statut jer je ono ovlašteno i odgovorno za donošenje Statuta Hrvatske radiotelevizije koja je eksplicitno njegova dužnost i odgovornost, piše u Zakonu o HRT-u. Dakle, ja shvaćam glavnog ravnatelja kada govori da ne može prihvatiti jer želi sudjelovati u fazi pripreme Statuta. Kada bi to drugačije pisalo u Zakonu onda bi Ravnateljstvo i glavni ravnatelj donosili Statut a Programsko ga Vijeće predlagalo. Dakle, to komuniciram i diskutiram i razmišljam naglas s Programskim vijećem, da mi razumijemo našu ulogu da Programsko vijeće donosi Statut. Ne donosi ga Ravnateljstvo i ne donosi ga ravnatelj. Ravnatelj će naravno u svakoj fazi i do konačnog donošenja imati priliku da se očituje kroz svoje stavove o prijedlozima članova Programskoga vijeća, ali Programsko vijeće donosi Statut. Evo, to možda i svima nama mora biti jasna ta naša odgovornost. Mi ne donosimo doneseni Statut kojega će donijeti ravnatelj nego donosimo onaj Statut kojega će prodiskutirati i usvojiti većinom glasova Programsko vijeće. Izvolite. SUTLIĆ: Samo mala napomena. Ja se slažem s Vama, mi smo svi u fazi priprema za donošenje ali citiram izravno članak 49. Zakona: „Statut HRT-a donosi Vijeće HRT-a na prijedlog glavnog ravnatelja HRT-a.“ Prema tome, ja se potpuno slažem s Vama, donošenje Statuta je u potpunoj nadležnosti Programskog vijeća kao što je u nadležnosti glavnog ravnatelja da pripremi prijedlog za to donošenje. POPIJAČ: Evidentno je da postoje tu kompetencije i Ravnateljstva i Programskog vijeća. Znači, da sve one prijedloge s kojima se ne složi Ravnateljstvo i glavni ravnatelj od strane članova Programskog vijeća ne bi mogle biti donesene. (UPADICA: Bi, ali pod uvjetom da su zakonite.) Naravno. Pod uvjetom da su zakonite, a naravno za zakonitost je nadležan Sabor. To smo u ozbiljnom procesu, proceduri a isto tako Programsko vijeće ima prava ne donijeti Statut ukoliko se s određenim odredbama koje predlaže ravnatelj ne slaže. Dakle, mi moramo… (ŽAMOR) Mi zato i diskutiramo, možda je ovo naporno, ali obzirom da smo uletjeli u raspravu o Statutu mi ćemo to morati tako raditi. Naravno da će u određenom momentu Programsko vijeće donijeti članke one koje Programsko vijeće to smatra pa ćemo onda ako vi smatrate da je nešto nezakonito vi to istaknite, to je sasvim prirodno. Ali, Programsko vijeće donosi Statut. Dakle, možda stalno komentiramo tu proceduru da nam bude jasno koji je naš zadatak, naša odgovornost. Programsko vijeće će glasati o onome, najbolje bi bilo da se usuglasimo oko svih članaka ali ćemo na kraju očito morati i glasati o nečemu oko čega se vi nećete složiti što nije nikakva drama na kraju krajeva. Moram reći da, evo, i primjer revizije, dakle ovdje je u koliziji apsolutno činjenica da se Zakonom o komercijalnoj reviziji eksplicitno kaže tko odlučuje o komercijalnoj reviziji. Ja ne znam da li vi morate imati komercijalnu reviziju ili ne morate, ako je ne morate imati to je druga stvar. Ako je naručujete onda komercijalna revizija mora doći u ovu kuću u skladu sa Zakonom o

12

reviziji. Naravno, do sada to nije bilo važno jer vi vjerojatno ne morate potvrđivati svoje revizorsko izviješće kao što, evo, ovdje se navodi ni na jednom tijelu, što trgovačka društva i sva druga tijela moraju. Ali, ako se naručuje komercijalna revizija po Zakonu o reviziji to ne može naručiti i to ne može odobriti u toj funkciji uprava. Vi vjerojatno tu komercijalnu reviziju naručujete, ne znam iz kojeg razloga, da vam provjeri… (UPADICA: To je statutarna obaveza.) Statutarna obaveza, ali ja vam govorim da smo onda u koliziji očigledno sa Zakonom o reviziji. Ja se slažem da to onda treba protumačiti i tražiti onda mišljenje tko je nadležan u ovom slučaju za ovu kuću za odabir revizije. Naravno, da se ona bira javnim natječajem i naravno da će to predložiti stručne službe i Ravnateljstvo. Nema tu nikakvog spora, nikakvo tijelo ni nadzorni odbor, ni programska vijeća ni upravna vijeća nemaju stručna tijela pa to uvijek rade kuće sa svojim stručnim tijelima kao što se radi svaka druga nabava. To nije namjera Vijeća da uopće ulazi u kompetencije Ravnateljstva. Ali, ja isto molim Programsko vijeće koje je izabrano kao tijelo nadzora i kao tijelo koje ima zadatak unapređenja rada programa Hrvatske radiotelevizije. Mi kao odgovorni ljudi koji smo imenovani od Sabora moramo razumjeti da se ne možemo izmaknuti i iz odgovornosti materijalnog-financijskog poslovanja bez obzira što ne donosimo ni proračun niti ne donosimo završni račun. Ali, oni koji su nas poslali ovamo to očekuju, naravno da u određenoj mjeri uvijek imamo i tu dimenziju poslovanja HRT-a uvijek na umu. Ali da ne širim, tu smo na Statutu. Dakle, mi ovdje imamo konkretan prijedlog za kojeg molim da se točno i notira i dogovorit ćemo se na koji način ćemo tražiti onda sljedeću verziju ovog prijedloga. Znači, amandman na članak 8 koji je predložila gospođa Janjanin i imamo amandman na članak 9, koji je predložio gospodin Grgić i, gospodine Bahtijari, da li ste Vi predložili neki amandman, nisam slijedio. BAHTIJARI: (BEZ MIKROFONA) POPIJAČ: Da. Ali što ćemo sada s mišljenjem? (ŽAMOR) Dobro. Ali, možemo li ga formulirati u nekakav prijedlog promjena… BAHTIJARI: S obzirom da tu imamo i alternativu, je li tako, koju nitko nije spomenuo, ali ja ću reći… ŠAŠKO: Spomenuo je gospodin Grgić, predložio je da se briše alternativa. BAHTIJARI: …ali dobro, taj odbor za nadzor nad sredstvima RTV pristojbe se ako ne bude u alternativi on će se pojaviti u sljedećem članku. Prema tome možemo i u ovom trenutku o njemu. Dakle, ja pretpostavljam da je uvođenje nove nadležnosti, nove obveze Vijeću, a ta je obveza je po ovoj alternativi imenovanje 3 člana tog odbora nova jedna obveza i ja dovodim u pitanje samu tu obvezu Programskog vijeća kao što dovodim u pitanje potrebu postojanja jednog tijela koje se zove Odbor za nadzor nad sredstvima RTV pristojbe. Ne mogu tvrditi da je taj prijedlog odnosno namjera da se ustroji jedno takvo tijelo da je u suprotnosti sa zakonom. To ne mogu tvrditi jer će mi netko tko misli drugačije reći gdje to piše u zakonu. Ne piše nigdje da odbor ovakvog tipa ne bi trebao postojati kao što ne piše i da bi trebao postojati bilo kakav odbor za nadzor ovoga ili onoga. Sve ono što ja znam nešto o dokumentima po kojima mi radimo, meni se čini, nisam sto posto u pravu ali da jedino u našem Poslovniku o radu Programskog vijeća piše da Programsko vijeće radi uspješnijeg obavljanja svoje funkcije može osnivati stručna tijela koja će po zahtjevu Programskog vijeća raditi analize, procjene itd. a te analize, ti materijali bi trebali biti temelj za bolju, kvalitetniju raspravu i u konačnici za donošenje kvalitetnijih odluka. Ovim prijedlogom ili prijedlogom nekoliko članaka iza ovog ako se ova alternativa prihvati zapravo se na neki način u Statutu definiraju vrlo važne ovlasti kojih nema u zakonu i koje zakon načelno nije predvidio. Jer da je zakonodavac htio da postoji nadzorno tijelo onda bi se vratio na zakonska rješenja koja su bila na snazi do 2003. godine kada je postojalo Upravno vijeće, kada je postojalo vijeće koje se nije zvalo Programsko vijeće a koje se bavilo de facto programom i imenovalo je samo glavne urednike i direktore programa, a dok je glavnog ravnatelja imenovalo Upravno vijeće koje je imalo neusporedivo veće ovlasti i odgovornosti i u ostalom ono se sastajalo jedanput tjedno, petkom je to obično bilo i te sjednice su trajale po nekoliko sati i na tim sjednicama su se donosile i neke od odluka čiju realizaciju sad procjenjujemo, pratimo itd. Digitalizacija, odluka o tome je odluka Upravnog vijeća, ali da se ne vraćamo previše daleko ja ne mogu prihvatiti, žao mi je, ali ne mogu prihvatiti i branit ću i drugim argumentima osim ovih načelnih argumenata koje sada iznosim jer pretpostavljam da ćemo mi o ovome još raspravljati, zapravo protivim se namjeri da se uvede tijelo nadzora jer na taj način se cijela struktura nadležnosti, kompetencije i Programskog vijeća ali i Ravnateljstva i ravnatelja

13

trebaju pročešljati i redefinirati. Ako smo spremni na to, ja sam spreman i na raspravu o tome ali mislim da to ne može biti statutarna stvar jer Statut ne može biti jači od Zakona. Evo. To je načelno oko svega ovoga. POPIJAČ: Mislim da vodimo vrlo kvalitetno raspravu. Ja bih htio da prođemo cijeli Statut da Ravnateljstvo koje predlaže čuje argumente po svakoj točci. To do sada nije dobro raspravljano zašto se koji amandman predlaže. Mi nismo na suprotstavljenim stranama. Mi vas molimo da saslušate kvalitetno sve ljude i sve prijedloge koji će ovdje biti dani. Ne moramo odmah diskutirati o tome je li to vama prihvatljivo ili nije. Sjednite, razmislite i vidjet ćemo kako ćemo doći do kraja. Ako se zapetljamo, tek smo na članku 9. Molim vas da prođemo, da odslušamo onda sve amandmane, da članovi Vijeća prodiskutiraju prvenstveno o tome pa ćemo onda vidjeti kakav će biti tijek. Ovaj odbor za nadzor će doći kasnije pa možda da… (ŽAMOR) E, dobro, može. SUTLIĆ: Ja mislim da je ovo razuman prijedlog i nama isto odgovara. Ovdje smo ostali dužni reći samo da ovo nije alternativa koju sugerira Ravnateljstvo nego to je ono što je došlo jučer, odnosno prekasno pa je tako uneseno od gospođe Škrabalo. To je njezin prijedlog a ne prijedlog Ravnateljstva. Naš je ovaj gornji dio. Inače prihvaćamo ovo, mislim da je najpametnije da idemo tim putem kako ste sugerirali. POPIJAČ: Da se vratim. Imali smo prijedlog amandmana na članak 8 od gospođe Janjanin. Imali smo prijedlog amandmana na članak 9. gospodina Grgića i komentare, dva amandmana, molim vas da tu budemo precizni. Ja to ne mogu pisati ali vidjet ćete fonogram isto tako pa da to znamo što je. I, prihvaćam ovu sugestiju da raspravljamo onda u onoj kasnijoj točci kada će biti onaj prijedlog odbora za nadzor da se razumijemo i da mi međusobno izdiskutiramo što to jest. Ja predlažem da idemo dalje. Izvolite, gospodine Grgić. GRGIĆ: Samo kratko, da budemo precizni. Znači da nam ne ostane u tekstu predlažem još jedan amandman kojim se briše ta alternativa iz Odluke. (ŽAMOR) POPIJAČ: Evo, sad smo na članku 10. brzo napredujemo, još ih imamo 78, šalim se, nemamo. (SMIJEH) Članak 10. Izvolite. Ima li netko primjedbi i dopuna? Gospodine Grgić, izvolite. Ovaj članak Odluke odnosi se na članak 21. Statuta, da znamo točno gdje smo. GRGIĆ: Imam amandman koji glasi da se „iz članka 10. briše podstavak koji glasi. „imenuje tri člana stručnog tijela u Odbor za nadzor nad sredstvima RTV pristojbe“, upravo uz razloga kojeg je gospodin Bahtijari naveo maloprije. POPIJAČ: Dobro. Evo, neka se to konstatira. Članak 11., u članku 24. Statuta dodaje se stavak 2. i glasi:… GRGIĆ: Oprostite! Imam još za članak 10. Možemo li još članak 10. završiti? POPIJAČ: Vraćamo se na članak 10. i gospodin Grgić ima još primjedbi. GRGIĆ: To bi bio amandman koji odgovara mom prethodnom amandmanu sa zadnje sjednice broj 8. Znači, novi amandman glasi: Nakon članka 10. Odluke dodaje se članak 10a. koji glasi: „U članku 22. Statuta, mijenja se iznos u stavku 2 tako da umjesto 10.000.000 kn (deset milijuna kuna) stoji iznos od 1.000.000 kn (milijun kuna)“. POPIJAČ: Hvala na tom prijedlogu. Izvolite, gospodine Bahtijari. BAHTIJARI: Dakle, ja neću amandman podnositi. (ŽAMOR) Ja mogu reći samo svoje mišljenje. Mislim da se radi o važnom pitanju i to moje stajalište ima dva aspekta. Dakle, na dva načina promatram ovaj prijedlog s kojim se, koliko znam,Ravnateljstvo nije složilo. Ja, dakle, tražim odgovor na pitanje što je uistinu razlog da se jedna ovlast ravnatelja koja glasi da on ima pravo potpisivati, kako točno glasi, Jadranka, molim Vas? ŠAŠKO: Evo, sad ću vam pročitati. BAHTIJARI: …financijski zapravo provoditi i potpisivati odluke vrijedne do 10 milijuna kuna, je li tako… POPIJAČ: „Glavni ravnatelj HRT-a može sklapati pravne poslove do vrijednosti svakog pravnog posla u iznosu od 10 milijuna kuna“, to piše u sadašnjem Statutu, „a iznad tog iznosa uz prethodnu suglasnost Ravnateljstva.“ Sada gospodin Grgić predlaže da ovih 10 milijuna bude milijun. BAHTIJARI: Ja mislim da tu odredbu ne treba dirati, ne zbog toga, ja apsolutno nemam nikakav interes braniti kompetencije i ovlasti prije svega bilo kojeg člana Ravnateljstva ali principijelno tvrdim sljedeće. Ponešto znam kako se donose poslovne odluke u svakom sustavu, a tako i na HRT-u. Dakle, ravnatelj ne donosi samostalno niti je ikada bio u poziciji samostalno donositi poslovne odluke čak ni poslovne odluke koje su vrijedne 50 tisuća kuna, čak ni 10 tisuća kuna. Postoji procedura, postoje javni natječaji, postoje interni natječaji,

14

postoje ljudi koji su odgovorni za dogovaranje koji imaju zapravo zadaću se izboriti za što bolje pozicije, uvjete pod kojima se neki posao sklapa i koji iza tih, dakle, postoje povjerenstva, radne skupine, stručne skupine koje razmatraju je li neki poslovni posao opravdan ili ne. Postoji sistem parafiranja. Dakle, nešto se signira da je prošlo određene instance, ljude koji imaju odgovornost i tako dalje i na koncu ravnatelj potpisuje takvu odluku koja može biti do 10 milijuna kuna. Vjerojatno takvih poslova do sada nije bilo. Ako ih je i bilo oni su prošli proceduru. Osnovno pitanje je, je li ravnatelj prekršio ovu svoju ovlast pa mi sada iz nekakvog opreza zato što želimo stvari držati pod kontrolom predlažemo smanjenje te ovlasti. To je jedna stvar. Druga stvar je, mislim da treba gledati cjelinu sustava koji se zove Hrvatska radiotelevizija, koja ima ukupan prihod od, gospodine Škoro, milijardu i 600 milijuna kuna i ako pod pretpostavkom da Hrvatska radiotelevizija posluje pozitivno, to znači da nema neke velike dobiti ali da nije ni na gubitku, to znači da se svakog radnog dana u ovoj kući potroši za program, za sve ostale troškove oko 6 i pol milijuna kuna. Što znači operativno, recite mi, prihvaćanje jednog ovakvog prijedloga da se ograniče ovlasti na milijun kuna? Mislim da to znači jedno neracionalno sastančenje i donošenje odluka i jednostavno nešto što će zakočiti sustav odlučivanja, dogovaranja i donošenja poslovnih odluka. Dakle, Vanja Sutlić nas nije iznevjerio i nije prekršio te svoje ovlasti. Da jest, ja bih bio za smanjenje. Ali obzirom da takvih slučajeva nije bilo, ako ih je bilo, recite. Ali, ako toga nije bilo ne vidim zbog čega sada za 10 puta smanjujemo nešto što nije konzumirano do sada. POPIJAČ: Hvala Vama na Vašoj diskusiji vezano za prijedlog amandmana. Pretpostavljam da Vi gospodine Grgiću još… GRGIĆ: Kratki odgovor samo. Jako je važno. Znači, Statut se ne donosi za Vanju Sutlića, kolega Bahtijari. Statut se donosi za bilo kojeg ravnatelja. Tu sutra može sjediti bilo tko i mislim da Vaša primjedba nije umjesna. Molim Vas čisto da razumijete da Statut ne vrijedi samo za jednu pojedinačnu osobu nego kad se radi, a sada raspravljamo o izmjenama Statuta kad sam ja osobno naišao na ovu ovako visoku ljestvicu, nikad, kažem, nisam vidio niti u jednom trgovačkom društvu a znam ih dosta ovakvo ograničenje, odnosno sa 10 milijuna kuna raspolaganja, samostalnog. Pazite, drugi su članovi Ravnateljstva. Primjerice, dosta se u gradu Zagrebu raspravljalo o ovlastima gospodina Milana Bandića kao gradonačelnika. On ima milijun kuna, za sve što ide preko milijun kuna mora pitati ni više ni manje nego Skupštinu grada. Onda ova Vaša argumentacija o raspravi koja se tamo vodi o komplikacijama, ovome, onome, onda o čemu govorimo. Ovdje je ipak pet članova s kojima se ravnatelj mora konzultirati koji su došli u ovu kuću na njegov prijedlog. Prema tome opet se on mora konzultirati sa svojim najužim timom, i to je upitno ali, recimo, da je to u redu. Evo, hvala. POPIJAČ: Hvala. ŠOVAGOVIĆ: Ispričavam se. Samo moram reagirati na nešto što se provlači od početka ove sjednice. Kolega Grgić stalno upotrebljava riječ trgovačko društvo. Televizija definitivno nije trgovačko društvo. Barem se ja nadam da nije i da neće biti. Što se tiče ovog prijedloga gospodina Bahtijarija, definitivno i apsolutno se s time slažem tim više što smo gospodin Bahtijari i ja u onom starom Vijeću, dakle od početka Vijeća upravo za takav članak Statuta smo glasovali. Dakle, to je bilo 2003. godine i tada smo vodili diskusiju od tih 10 milijuna kuna i pronašli smo jedan konsenzus i to je zapravo na naš prijedlog je takav stavak donesen. Prema tome, ja bih sada bila opet sama sebi u nekom sukobu interesa da sada glasujem za milijun kuna a onda sam glasovala za 10 milijuna kuna. Isto tako ne vidim zbog čega bismo mi to trebali promijeniti tim više što gospodin Sutlić nije to iznevjerio kako je rekao gospodin Bahtijari, a druga je stvar što se zaista može dogoditi da, prvo ne vidim razliku između 10 milijuna i milijun kuna u kući kao što je Hrvatska televizija… (ŽAMOR) POPIJAČ: Evo, molim vas, za publiku da bude… ŠOVAGOVIĆ: …što se tiče Hrvatske televizije i poslova koji se dnevno vrte na ovoj televiziji, da me netko ne bi krivo shvatio i slažem se s gospodinom Bahtijarijem da taj članak ne treba mijenjati. POPIJAČ: Dobro. Mi imamo prijedlog da se mijenja. Obrazloženja da se ne mijenja. Ne želim se ovog momenta opredjeljivati ni za jedno. Trebat će dobro razmisliti o tome. 2009. ili sljedeće godine nažalost neće biti niti 2003. ni 2004., 2005. ni 2006. ni 2007. ni 2008., bit će puno drugačije. Sve institucije javnog karaktera u Hrvatskoj, svi zavodi, sve agencije imaju svoja upravna tijela, koliko god se mi željeli sebe amnestirati od toga da ne odgovaramo i za ovaj dio poslovanja HRT-a, mi tu odgovornost svakako snosimo kao Vijeće, donose odluke o

15

sklapanju pravnih poslova na upravo upravnim tijelima, upravnom vijeću, nadzornim odborima i na svim drugim tijelima. Dakle, uprava ravnatelju određenih agencija, institucija, zavoda ne mogu bez upravnog vijeća donijeti ništa što je iznad milijun kuna, u većini slučajeva. Ne kažem da Hrvatska radiotelevizija nije niti približno to što su sve te druge javne institucije koje isto obavljaju vrlo važnu javnu funkciju u ovom društvu. Teško se mogu složiti da Hrvatska radiotelevizija nije dio jedne opće društvene scene i da ne treba u svakom segmentu pokušati slijediti upravo sudbinu i način ponašanja kako to čitava država pokušava urediti, što, naravno, ne znači s obzirom da Programsko vijeće ne donosi nikakve odluke o nikakvim nabavama, ne donosi odluke o tim tipovima i nema tu odgovornost konačnog potpisa na određenu nabavu, to svakako čini Ravnateljstvo. Pitanje je sada i samog Ravnateljstva i njihove odgovornosti, naravno, oni vjerojatno komuniciraju, razgovaraju o svakoj nabavi, o svakom pravnom poslu, meni osobno je sasvim svejedno koliko će ravnatelj imati ali u kontekstu općeg stanja i ponašanja svih drugih javnih institucija možda bi čak i pristao na možda bilo da… evo u takvim detaljima se lagano približavamo načinu na koji to rade i druge institucije. No, evo, gospodin Bahtijari se javio. Ispričavam se što sam malo uzeo slobodu da sam iskomentiram. BAHTIJARI: Ne pa Vi imate pravo kao predsjednik uvijek govoriti, i više puta. Ja sam htio samo reći da od načina na koji mi ovdje raspravljamo od načina na koji komuniciramo ovisi i koliko ćemo biti uspješni i kako će nas mediji doživljavati. Hoće li nas doživljavati kao jedno ozbiljno stručno tijelo ili kao skup pojedinaca koji žele ostvariti neke svoje posebne privatne interese. Zato apeliram da se pojmovi koji se koriste u odgovorima, u replikama, u raspravama da budu uistinu i primjereni stvarnoj situaciji. Ne znam po čemu je moja diskusija od prije pet minuta bila neumjesna. Ne znam. Ja stvarno ne vidim razloga a u ostalom je li nešto umjesno ili neumjesno je pojam koji se može ovako ili onako tumačiti. Za nekoga je nešto umjesno, za nekoga je ili nije, prema tome, lijepo vas molim da tako komuniciramo i odbijam tvrdnju gospodina Grgića da se zalažem za Statut po mjeri Vanje Sutlića. To nisam nikada radio i nije mi bila namjera u ovoj diskusiji i nikad to neću raditi a najmanje ću donositi ili zalagati se za rješenja koja bi bila po mjeri nekog pojedinca ponajmanje po mjeri nekog člana Programskog vijeća pa bile i namjere tog člana kao što su Vaše namjere, gospodine Grgiću, plemenite. Prema tome, nikad se za pojedinačne interese neću zalagati i neću se zalagati za rješenja po mjeri ovoga ili onoga. Prema tome taj dio odbijam vrlo, vrlo daleko od sebe. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala lijepa. Evo, predlažem s obzirom da smo se i udaljili u nekoliko ovih diskusija od samog merituma. Vraćam nas na Statut. Dakle, mi imamo sasvim eksplicitan prijedlog. Molim da se on konstatira. U momentu glasanja naravno da ćemo mi uzeti u obzir sve diskusije i da će Programsko vijeće znati ocijeniti kvalitetno sve argumente. Predlažem da idemo na članak… GRGIĆ: Htio sam samo kratko i moralni čin u stvari. Mislim, jednu stvar moram reći ovdje zato što se ovdje podvlači meni kao da ja imam interesa, pa dajte ljudi Božji koji bi moj bio interes da smanjim ovlast glavnom ravnatelju da zastupa sa 10 milijuna na 1 milijun kuna. Koji bi tu bio moj interes. Stvarno mi nije prihvatljiva ta kvalifikacija. Ako sam ja Vas uvrijedio, ja se ispričavam. Mislim, ovo da se meni podvlači neki interes ili ne znam kako ste rekli da se ja zbog nekih drugih razloga bunim oko ovoga. Stvarno ne vidim koji bi bio moj drugi interes osim interesa javnosti jer ovo stvarno nema smisla ali radite kako hoćete. Hvala. POPIJAČ: Hvala lijepa. BAHTIJARI: Ja sam samo rekao da su Vaše namjere plemenite jer ih tako doživljavam i tako o njima… POPIJAČ: Dobro. Sad smo se razumjeli da smo svi… (ŽAMOR) Dobro. Grgić ima plemenite namjere i Vi to potvrđujete. Dobro. Hvala lijepa. Idemo na članak 11. Imali tko potrebe za dopunom amandmana na članak 11. koji glasi: „U članku 24. Statuta dodaje se stavak 2 i glasi…,“ kako to dalje slijedi u tekstu. Gospodin Grgić ima prijedlog. Dakle, članak 24. Statuta na kojega se odnosi izmjena Odluke članka 11, dakle: „Glavni ravnatelj HRT-a može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan…“ itd. Prijedlog članka 11. to je važno zato ću to i pročitati, dakle, prijedlog izmjene u članku 24. Statuta dodaje se stavak 2. i glasi: „u slučaju prijevremenog razrješenja glavnog ravnatelja HRT-a prije isteka mandata (prijevremenog razrješenja) imenuje se vršitelj dužnosti. Vršitelj dužnosti mora biti imenovan na istoj sjednici na kojoj je razriješen glavni ravnatelj, a ako ne bi bio imenovan vršitelj dužnosti, odluka nema pravne učinke sve do imenovanja vršitelja dužnosti. Na istoj sjednici

16

pokreće se postupak javnog natječaja za izbor glavnog ravnatelja HRT-a u skladu s odredbama Zakona i ovoga Statuta.“ To je prijedlog članka 11. Odluke o izmjenama i dopunama Statuta, da ne čitam cijeli članak 24. u Statutu kako glasi, to imate. Molim vas, da li ima netko primjedbe i prijedloge na članak 11. Gospodin Grgić. GRGIĆ: Dakle, na prethodnoj sjednici iznio sam amandman broj 9. kojeg ovdje ponavljam. Ne moram ga čitati, možemo ga kasnije i pročitati, prije toga bih htio upozoriti zašto ga ponavljam, ponavljam ga iz razloga koji sam rekao prije. Naime, kada smo mi iznijeli amandmane na ono što je sam glavni ravnatelj HRT-a predložio da se dopuni u odnosu na ono što zakon predviđa kao razlog za razrješenje u Statutu za ravnatelje podružnica, znači za ravnatelja HTV-a, HR-a i Glazbene produkcije. Znači, njima je tražio da se njima dopuni i da oni budu odgovorni za izvršenje poslovnog plana, odnosno ukoliko iz neopravdanih razloga ne ostvare poslovne ciljeve pod uvjetima određene poslovnim planom da to bude preciznija formulacija ili proširena formulacija, ovisi kako se uzme onoga što stoji u zakonu. Tada sam predložio da taj isti razlog za smjenu pripadne onom čovjeku koji je po zakonu najodgovorniji i koji je jedini odgovoran za ukupno poslovanje HRT-a upravo glavnom ravnatelju. Sada u novom prijedlogu toga više nema. Zato se principijelno vraćam na kompletan tekst onako kako je bio predložen za druge članove Ravnateljstva pa čak i za glavne urednike, odnosno urednike programa i urednike IP-a. Znači, onda bi amandman glasio: „Članak 11. odluke mijenja se i glasi tako da članak 24. Statuta mijenja se i glasi: „Glavni ravnatelj HRT-a može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan prema postupku i u slučajevima utvrđenim Zakonom o HRT-u i Statutom HRT-a. Glavni ravnatelj HRT-a može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan ako to sam zatraži, a bit će razriješen, prvo ako ne postupa po propisima i općim aktima HRT-a, drugo ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzroči HRT-u veću štetu, primjerice ako iz neopravdanih razloga ne ostvari poslovne ciljeve pod uvjetima određenim poslovnim planom. U slučaju razrješenja glavnog ravnatelja imenuje se vršitelj dužnosti. I dalje nastavlja se onako kako je bilo u prijedlogu članka 11. Evo. To bi bio prijedlog amandmana za članak 11. (UPADICA: Proširenje članka 11.) POPIJAČ: Hvala. Ima li netko od članova Vijeća potrebu, mislim da smo razumjeli zašto gospodin Grgić vraća ovaj stavak. Dakle, da ponovim u ranijem prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Statuta, to je očigledno povijest, upravo su ovakve formulacije stajale za Ravnateljstvo, za glavne urednike i za direktore programa. Sada, vidjet ćemo dalje kasnije u prijedlogu takvih eksplicitnih navođenja razloga nema više za Ravnateljstvo, za glavne i odgovorne urednike IP-a i za direktore programa pa gospodin Grgić predlaže da se sad u članak 11. ti razlozi navedu za glavnog ravnatelja, a vjerojatno ćemo onda dalje imati sljedeći put da se vrate i ostalima koji su i u ranijem prijedlogu ravnatelja bili i navedeni. Oprostite, možda nije bila potrebna dopuna ali da još jednom razumijemo o čemu se radi. Evo, na stolu je taj amandman, ako imate potrebe to komentirati, ako ne zabilježimo da je takav amandman na članak 11. podnesen u ovom obliku vi ga naravno imate i u tekstu. Ako nema potrebe za komentarom, molim vas idemo na članak 12. BAHTIJARI: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) POPIJAČ: Imamo, vjerojatno druge točke pa ćemo onda u paketu, ako se slažemo. (ŽAMOR) SUTLIĆ: Ja sam to rekao i pismeno i mislim da treba slijediti ovo što ste sugerirali. Ovdje smo odustali iz razloga što je to bilo direktno u obrazloženju Zakona navedeno i ja sam priznao da je u postupku u kojem smo mi imali jednu namjeru smo prešli okvir koji nismo smjeli jer taj predmet bio posebno obrazložen u Saboru. Vratili smo se onome što je zakonski bilo moguće, samo tumačenju postupka biranja a odustali smo od bilo kakvog proširenja članka. POPIJAČ: Dakle, ako sam dobro razumio kažete da ste pogriješili u prethodnom prijedlogu. SUTLIĆ: Da. POPIJAČ: Dobro. Hvala. GRGIĆ: Ja bih samo pojasnio koju smo raspravu vodili prošli put. Znači, vi ste dodavali riječ „ili“, ja sam samo tražio da se doda riječ „primjerice“ zato što „primjerice“ precizira zakon, a „ili“ ga proširuje. Znači, ako vi kažete da je dodatni razlog za razrješenje to neizvršenje poslovnog plana odnosno neopravdano izvršenje onda je to proširenje, ali ako kažete „primjerice“, onda time precizirate veću štetu. Ovdje je znači iznesen prijedlog koji precizira što to jest veća šteta. Hvala.

17

POPIJAČ: Hvala. Predlažem da krenemo na članak 12. Odluke, dakle, članak 28. Statuta briše se. Ima li neko prijedloge ili primjedbe na taj prijedlog? Nema. Članak 13. Odluke odnosi se na članak 29. Statuta. U članku 29. dodaju se stavci 5., 6 i 7. i dalje kako slijedi. GRGIĆ: Potpuno isti prijedlog. Znači, amandman koji glasi: U članku 13. Odluke dodaje se dio koji glasi: „Nakon članka 29. Statuta dodaje se članak 29. a koji glasi: Ravnatelja podružnice (HR, HTV) može vijeće HRT-a razriješiti, uz prethodno mišljenje Ravnateljstva HRT-a, ako sam to zatraži ili stavi mandat na raspolaganje, a bit će razriješen: - ako ne postupa po propisima i općim aktima HRT-a; - ako neosnovano odbije izvršiti odluke Vijeća HRT-a i Ravnateljstva HRT-a donesene u okvirima njihove nadležnosti; - ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzroči veću štetu, primjerice, ako iz neopravdanih razloga ne ostvari poslovne ciljeve pod uvjetima određenim poslovnim planom…. POPIJAČ: Praktički se odnosi na isto obrazloženje kao što je to bilo i za ravnatelja… GRGIĆ: …i dalje da ne čitam dao sam u pismenom obliku sve. Hvala. (ŽAMOR) POPIJAČ: Samo malo. Molim vas da ovako kako je izneseno da ne radimo sada pomutnju, moramo biti koncentrirani, naporno je i teško, ali je ovo Statut, ovo je osjetljivo pitanje, zato moramo biti koncentrirani. Evo, još malo pa smo na kraju. Nadalje, članak 14. U članku 32. Statuta dodaje se stavak itd. Ima li netko primjedbi? GRGIĆ: Također u pismenom obliku dostavio sam prijedlog amandmana koji odgovara amandmanu broj 13. s prethodne sjednice na koji se Ravnateljstvo očitovalo. Ponavljam cijeli članak u onom obliku kakav je bio prijedlog Ravnateljstva samo se riječ „ili“ mijenja u „primjerice“. Znači, to je prijedlog Ravnateljstva… POPIJAČ: Znači, članak 32. govori o razlozima razrješenja direktora programa… GRGIĆ: Da. Na isti način. Moramo biti principijelni jer je to sve tražio ravnatelj u svom prvom prijedlogu. Sad kaže da je pogriješio. Mogu vam pročitati? POPIJAČ: Može. GRGIĆ: Članak 14. Odluke mijenja se i glasi: „Članak 32. Statuta mijenja se i glasi: Vijeće HRT-a može razriješiti direktora programa (HR-a, HTV-a) uz prethodno mišljenje Ravnateljstva HRT-a prema postupku i u slučajevima utvrđenim Zakonom o HRT-u i Statutom HRT-a. Direktora programa (HR-a i HTV-a) može razriješiti Vijeće HRT-a prije isteka vremena na koje je imenovan, uz prethodno mišljenje Ravnateljstva HRT-a, ako sam to zatraži ili stavi svoj mandat na raspolaganje, a bit će razriješen: - ako ne postupa po propisima i općim aktima HRT-a; - ako neosnovano odbije izvršiti odluke Vijeća HRT-a i Ravnateljstva HRT-a donesene u okvirima njihove nadležnosti; - ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzroči HRT-u veću štetu, primjerice, ako iz neopravdanih razloga ne ostvari ciljeve određene programskim usmjerenjem i poslovnim planom te programom rada organizacijske jedinice. Prije donošenja odluke o razrješenju, direktoru programa mora se omogućiti očitovanje o istaknutim razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja direktora programa, imenuje se vršitelj dužnosti. Vršitelj dužnosti mora biti imenovan na istoj sjednici na kojoj je razriješen direktor programa, a ako ne bi bio imenovan vršitelj dužnosti, odluka o razrješenju nema pravne učinke sve do imenovanja vršitelja dužnosti. Na istoj sjednici pokreće se i postupak javnog natječaja za izbor direktora programa u skladu s odredbama ovoga Statuta i Zakona.“ Znači, posve istovjetan prijedlog prijedlogu ravnatelja s prošle sjednice, samo se jedna riječ, ono „ili“ mijenja u „primjerice“. Hvala. POPIJAČ: Dobro. Sad je sasvim jasno i precizno kako je amandman točno glasio. To je bio članak 32. Statuta. Članak 15. Odluke koji mijenja članak 35. Statuta HRT-a. Ima li tko primjedbi, i potrebe za dodatak. Dakle, opet se radi o razlozima gdje se ponavlja sve ono isto što je bilo manje-više predviđeno, zapravo isto točno tako u prošlom prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Statuta. Da ne čitamo, razumijemo što je…. (ŽAMOR) GRGIĆ: Može. Znači, to je bio na prethodnoj sjednici amandman broj 14. kojeg ponavljam ovdje sada u cijelosti koji odgovara prijedlogu koji se povukao od strane ravnatelja, a tu imamo iza „…primjerice, ako iz neopravdanih razloga nisu ostvareni ciljevi iz programskog usmjerenja i poslovnog plana te programa rada organizacijske jedinice…“, opet samo riječ „ili“ promijenjena u „primjerice“ kako bismo precizirali, a ne proširili zakon. Hvala. POPIJAČ: Hvala. Mislim da smo iscrpili sada ovaj set primjedbi koje se odnose na razloge razrješenja… ŠAŠKO: Nismo još. Imamo još. Još u članku 16. Odluke o izmjenama…

18

POPIJAČ: Aha, još članak 37. Pardon. Zaboravili smo nekog ravnatelja. Članak 15. je bio, znači članak 16. prijedloga Odluke, U članku 37. dodaje se stavak…, evo to je to, gdje se govori o ravnatelju podružnice Glazbene proizvodnje. GRGIĆ: Znači, naš amandman s prethodne sjednice pod brojem 15 ponovljen je ovdje u cijelosti na način da se također samo, znači kompletno prepisan prijedlog Ravnateljstva s prve sjednice, znači to je prijedlog Ravnatelja, znači samo se riječ „ili“ mijenja u „primjerice. Ostalo je sve isto onako kako je ravnatelj u prvom obliku predložio. Hvala. POPIJAČ: Hvala. Razumjeli smo o čemu se radi. Članak 17. govori o tome da se iza članka 37. Statuta naziv glave VII. Statuta mijenja se i glasi: VII. USTROJ I RUKOVOĐENJE ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA. Ima li tko primjedbi? Hvala. Nema. Članak 18.: Članak 38. Statuta mijenja se i glasi, to je, radi se o tome… ima li netko primjedbi i potrebe prijedlog amandmana na članak 38. Statuta prema prijedlogu? Nema. Članak 19. govori o članku 39. Statuta. Ima li netko primjedbi, prijedloga? Izvolite. BAHTIJARI: Samo da se ovdje pojasni u trećem retku gdje se kaže da se „…u skladu s Pravilnikom o unutrašnjem ustroju, po prethodno provedenom javnom ili internom natječaju…“ Znači li to da Pravilnik sadržava specifikaciju poslova koji se popunjavaju po javnom i specifikaciju poslova koji se popunjavaju po internom natječaju, ili ne? Članak 39. Statuta. (ŽAMOR) POPIJAČ: Dobro. Ako želite sada dati komentar… SUTLIĆ: Mogu reći ovako, ovdje se predviđa to da ne mora biti svaki natječaj javni jer da određene vrlo specifične poslove to možemo obaviti internim natječajem, u svakom slučaju predviđa interni natječaj, a uvjeti su propisani Pravilnikom o sistematizaciji za svako radno mjesto i važe jednako bez obzira da li je u pitanju javni ili interni natječaj. (ŽAMOR) BAHTIJARI: ...pretpostavljam da je u skladu s Pravilnikom. (ŽAMOR) Ne treba ovako ili onako, nego u skladu s Pravilnikom. (ŽAMOR) POPIJAČ: Neka bude to u prijedlogu amandmana isto pa da se držimo jednake procedure. Članak 20. odnosi se na članak 40. Statuta. Članak 40. mijenja se i glasi, evo vidite što piše ovdje. Ima li tko potrebe da nešto dodaje na ovaj prijedlog? Nema. Član 21. govori da se članak 41. Statuta briše. Idemo na poglavlje VIII. POSLOVANJE HRT-a. Članak 22. odnosi se na članak 42. Statuta HRT-a koji se mijenja i glasi… (ŽAMOR) Oprostite. BAHTIJARI: Nemojte se ljutiti, jednostavno sam ovdje imao kasno paljenje. Htio bih malo pojasniti. Meni se čini da ovaj prijedlog izmjene nadopune ovog članka nije dovoljno precizan… (UPADICA: Koji? Koji?) To je članak 20. Odluke a odnosi se na članak 40. Statuta. Ovdje imate četiri pobrojana razloga za razrješenje pa kaže: „…- ako neopravdano više od dva uzastopna izvještajna razdoblja…“, što formalno pravno znači više od dva uzastopna izvještaja? Da li to znači tri? Da li to znači pet? Jer je tri i pet više od dva. Prema tome što znači neopravdano? Meni se čini da je ovaj dio nadopune vrlo neprecizan i da otvara mogućnosti za voluntarizam odnosno za provođenje odluka i donošenje odluka od slučaja do slučaja. Mislim da u Statutu bi takve formulacije trebalo izbjegavati. (NERAZUMLJIVA UPADICA) Kaže ovdje više od dva izvještajna razdoblja i kaže ako neopravdano… (ŽAMOR) POPIJAČ: Molim Vas da konstatirate primjedbu… (ŽAMOR) BAHTIJARI: Ne, ja samo pitam. I što znači, neopravdano. Recimo, sada malo banaliziram, ali u ovoj ekonomskoj krizi što je opravdano, a što je neopravdano? Vi izvrstan poslovni plan možete ne realizirati zahvaljujući tome što su se okolnosti promijenile a vi možete biti izvrstan rukovoditelj, menadžer itd. Tako da samo predlažem da se ovaj stavak drugačije, preciznije formulira. POPIJAČ: Hvala. Vrlo koristan prijedlog. Dakle, članak 21. smo apsolvirali. Članak 22. koji mijenja članak 42. Statuta. Gospodin Grgić. GRGIĆ: Da. Ponovno vraćamo nazad amandman s prethodne sjednice koji je bio pod brojem 16. Tada smo imali riječ „naredbodavac“, a sada smo dobili riječ „Nalogodavac za izradu, donošenje i izvršenje strategija i planova HRT-a jest glavni ravnatelj HRT-a.“ No, međutim, članak 27. Zakona o HRT-u kaže: „Glavni ravnatelj HRT-a odgovoran je za zakonitosti poslovanja HRT-a“. On je čak najodgovorniji prema Zakonu po svim, ima najveće ovlasti kao takav. Prema tome i dalje inzistiram da se onda riječ „nalogodavac“ mijenja u riječi „odgovorna osoba“. POPIJAČ: Ima li netko još primjedbi? Evo, mogu li je isto malo iskomentirati. Zašto je uopće potrebno govoriti da je glavni ravnatelj bilo što u smislu donošenja i izvršenja strategije

19

planova, on je i nalogodavac, on je i odgovorna osoba, on je zapravo prvi čovjek kuće. I jedno je, i drugo je, i treće je. On će narediti, sam raditi na tome, učestvovati u tome, sudjelovati u tome i biti odgovoran za sve to. Mislim, meni to, ako vi stavljate stavite sve to ili izbrišite to nalogodavac. Znači, možemo to tako razumjeti, vi samo to naložite, odete doma i za… (NERAZUMLJIVA UPADICA) ..nema potrebe to pisati, da on eksplicitno nešto. On je sve to. (UPADICA: Možemo to izvaditi van.) Ako to ne treba stajati i ja sugeriram da iziđe van jer ste po svim drugim i Zakonom i Statutom, ne znam ustrojstvu sve to i odgovoran i nalogodavac, i naredbodavac, i što god. GRGIĆ: Dakle, mogu li ovo formulirati, slažem se s ovim, povukao bih ovaj amandman na način da ističem novi amandman da se briše taj stavak koji glasi: „Nalogodavac za izradu, donošenje i….“, cijeli taj stavak da se briše van. Tu smo se razumjeli. Hvala. POPIJAČ: Članak 23. Znači, iza članka 42. dodaje se članak 42.a. u Statut. Ima li netko nešto za dodati? Nema. Hvala. O, ima. Oprostite. RKMAN: Ponavlja se odnosno po prvi put koristimo riječ strategija HRT-a. POPIJAČ: Gdje? RKMAN: Članak 22. „Nalogodavac za izradu, donošenje i izvršenje strategija...“ (UPADICE: To smo izbrisali. To se briše.) Znači uopće nema toga. Jer, to nisam vidio. POPIJAČ: Članak 24. Ima li potrebe, ima li netko nekakvih dopuna, primjedbi? Nije valjda opet… GRGIĆ: A, moram. Odgovorno shvaćamo svoj posao. Da. Ovako, znači, na prošloj sjednici to je bio amandman broj 18., samo da se ne pogubimo… POPIJAČ: Da. To je vezano za odbor za nadzor. Dakle, u ovom članku se počinje definirati odbor za nadzor. (ŽAMOR) GRGIĆ: Pardon, ne idemo govoriti članak Odluke… POPIJAČ: Članak 24.: Iza članka 43. dodaju se članci 43a i 43b. i glase, na tom smo članku GRGIĆ: Ispričavam se, to je bio na prošloj sjednici amandman broj 17. , 18. i podnosim ponovno taj amandman da se to briše jer to smo iz ranijih razloga spominjali. Tu je gospodin Bahtijari iznio svoj prijedlog s kojim se slažem i mislim da tu imamo općenito nedoumica oko tog tijela, možemo to ostaviti za neki drugi Statut, ali sada predlažem da se briše članak 24. Odluke. POPIJAČ: Molio bih, može li nam glavni ravnatelj pojasniti razloge zašto je to, ne prozivam ništa nego možda postoji neki razlog veće razine kojeg mi možda nismo svjesni ovog momenta toliko, da ne pogriješimo. SUTLIĆ: Dobro. Logično je da se alternativa povlači jer ona je proizlazila iz one prethodne sugestije oko koje se slažemo i koju je dala gospođa Škrabalo. Što se tiče odbora ovdje su dva temeljna razloga koja smo naveli u dokumentima i u odluci koju je država slijedom direktive iz kraja 2008. donijela odlukom o državnim potporama za potrebe javnog radiotelevizijskog servisa i koja je sada 2. srpnja dodatno dopunjena Odlukom Europske komisije i dato je prošireno tumačenje srećom dobro za javne radiotelevizije i koje ćete vjerujem do sljedeće sjednice dobiti prevedenu na hrvatski jezik. Oba ta dokumenta predviđaju nešto što se zove test transparentnosti, test razmjernosti. U tim postupcima je predviđeno da u njima sudjeluju i nešto što bi bilo stručno tijelo koje nije samo tijelo Hrvatske radiotelevizije u smislu zaposlenika. Mi smo u tom smislu sugerirali da se uz Ravnateljstvo stvori takvo tijelo. S druge strane željeli smo to tijelo iskoristiti dodatno da u poslovima različitog tipa posebno u poslovima donošenja posebnih planova, izviješća i drugih stvari pomaže Ravnateljstvu u stručnim savjetima u pogledu pripreme tih dokumenata. Ali, mi možemo u krajnjoj liniji, ja sam rekao neke stvari će proizići i iz samih zakonskih rješenja. Hoćemo li to donijeti sada ili ćemo prepustiti da se izvuče iz samih zakonskih rješenja ili da mi predložimo u tom smislu izmjene Zakona što sam najavio da će krenuti s naše strane čim bude donesen Zakon o elektroničkim medijima. U ovom trenutku to nije odlučujuće. POPIJAČ: Hvala. Dakle, konstatiramo da je bio prijedlog da se čitav ovaj članak briše i prijedlog koji je Ravnateljstvo iznijelo. Idemo na članak 25. Ima li netko… GRGIĆ: Imam još jedan amandman na članak 24. POPIJAČ: Dobro. Vraćamo se onda na članak 24. GRGIĆ: Znači, još imam amandman koji odgovara amandmanu 18. s prethodne sjednice, a taj glasi: Dodaje se novi članak 24., znači umjesto ovoga koji bismo brisali, koji glasi: „U članku 45. Statuta dodaje se stavak 2 koji glasi: Vijeće HRT-a zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog programa.“ Rečenica prepisana

20

iz Zakona. I nova rečenica, „Svaki član Vijeća HRT-a ima pravo uvida u poslovanje HRT-a i u svu dokumentaciju HRT-a.“, a u idućem stavku istog članka briše se riječ „predloženi“. Ali to smo obrisali tako da to, da, u redu je, a u idućem stavku istog članka, znači, članka 45. Statuta briše se riječ „predloženi“. POPIJAČ: Dobro. Ostavimo to isto kao prijedlog amandmana. Evo, molim još malo strpljenja. Znam da smo svi iscrpljeni, ali dotjerajmo ovo do kraja pa ćemo na zasluženu pauzu. Članak 25. Nema primjedbi. Članak 26. koji mijenja članak 49. Nema primjedbi. Članak 27. koji mijenja članak 51. Statuta. Pretpostavljam da tu ima primjedbi, ili nema. (ŽAMOR) Dakle, članak 51. Statuta govori o omjeru podjele sredstava RTV pristojbe. Izvolite. BAHTIJARI: Je li ta formulacija usklađena sa zakonskom formulacijom gdje se zapravo kaže da se statutarnom odlukom ili promjenom u Statutu svake godine utvrđuje omjer prihoda za organizacijske jedinice, odnosno za Radio i Televiziju. SUTLIĆ: (BEZ MIKROFONA) …da je to ovdje pojašnjeno da to radimo uz donošenje Poslovnog plana. Upravo smo to željeli, što ste sugerirali, zadržati. POPIJAČ: Hvala lijepa. (ŽAMOR) GRGIĆ: Ja mislim da imamo i dalje koliziju između dva stavka ovdje koja se nude u članku 27. Odluke. Znači, imamo omjer za podjelu sredstava od RTV pristojbe. …mora osigurati razmjerno pokriće ukupnih troškova Hrvatskog radija i Hrvatske televizije u odnosu na ukupne troškove poslovanja HRT-a vodeći računa o programskim i poslovnim ciljevima. To je jedan, a drugi kaže da Vijeće HRT-a pri davanju mišljenja utvrđenom prijedlogu višegodišnjeg ili godišnjeg Poslovnog plana utvrđuje svojom odlukom predloženi omjer za podjelu sredstava. E sad vidite, znači ovdje kažemo da predloženi, znači zato sam tražio, to je članak 45. ja se ispričavam ja sam pogriješio u prethodnom amandmanu, to je trebalo ići ovdje, znam da mi je negdje bio taj, ispričavam se, malo sam i ja izgubio na koncentraciji, znači, u članku 51. se riječ „predloženi“ mijenja. Briše se riječ „predloženi“. Znači, „odlukom omjer“, a ne „predloženi omjer“ jer onda ispadne da je to predloženi omjer pa onda omjer netko drugi određuje na temelju onoga prvoga stavka. To bi moglo biti tako tumačeno i dovelo bi nas do zablude. Zato bih to tako rekao i prijedlog je da se briše riječ „predloženi“ u 2. stavku a da se 1. stavak briše. 1. stavak se briše zato što sam rekao i na zadnjoj sjednici, ne prihvatljivo mi je da se onaj tko troši više dobije više. Znači, to ne može biti kriterij ni u kojem slučaju. (ŽAMOR) Kažem kako se to meni čini, naravno da prihvaćam sva moguća pravna upozorenja. To je moj prijedlog. Hvala. POPIJAČ: Izvolite, ako želite pojasniti. ŠINTIĆ: Samo sam htjela reći da je taj 1. stavak apsolutno izričita odredba Zakona, da se upravo tako utvrđuje. Znači, kad se visina omjera utvrđuje u postotku mora se voditi računa o ovim troškovima iz 1. stavka jer je to izričito baš od riječi do riječi prepisano iz Zakona o HRT-u. POPIJAČ: Hvala. GRGIĆ: Prihvaćam ovo obrazloženje i ostajem samo pri tome da se u 2. stavku mijenja riječ „predloženi“. (UPADICA: Briše riječ „predloženi“.) Briše riječ „predloženi“. BAHTIJARI: Ja prihvaćam ovaj prijedlog ali da bismo o nečemu mogli odlučiti mi moramo dobiti prijedlog. Dakle, to mora biti predloženo u sklopu Poslovnog plana za sljedeću godinu. Prema tome to mora biti papir, odluka koju mi prihvaćamo davanjem mišljenja. Prema tome mi možemo izbaciti riječ „predloženi“, ali ne možemo izvući iz malog prsta taj omjer. To nam Ravnateljstvo mora dati na temelju nekih pokazatelja. GRGIĆ: Prihvaćam prijedlog. POPIJAČ: Izvolite. JANJANIN: Ja ću biti ovdje slobodna pročitati bez obzira što to imamo u papirima, pretpostavljam mišljenje i stav Marine Škrabalo jer se s njim slažem… (UPADICA: Odnosi se samo na što?) Omjere. Omjere kao vrlo bitan moment u ovom trenutku i vrlo bitna stvar na HRT-u. Ona kaže, „što se tiče omjera o raspodjeli sredstava između Hrvatskog radija i Hrvatske televizije slažem se s prijedlogom da omjere utvrđuje Vijeće prema potrebama i prijedlogu Ravnateljstva. No, smatram izuzetno važnim da se stavi zaštitna klauzula o minimalnom udjelu HR-a u ukupnim sredstvima kako bi se za ovaj najstariji a istodobno daleko manje profitabilan medij od HTV-a dugoročno osigurala sigurnost i predvidljivost pritoka sredstava bez obzira na udio oglašavanja te predlažem da se doda klauzula da udio Hrvatskog radija ne može biti niži od 33%.“

21

POPIJAČ: Dobro. Mislim da će biti potrebna ocjena usklađenosti tog prijedloga sa Zakonom koji je tu, čini mi se, prilično precizan. Ja očekujem da se ravnatelji konačno jave u ovoj raspravi. Evo, mi se znojimo, mučimo, vi gledate i uživate. Molim vas, sad je vrijeme gdje se radi o vašim parama. MEZULIĆ: Evo, ja ću se sada javiti. Ja moram priznati da je donošenje jednog ovakvog statuta užasno složen proces. Moramo imati u vidu da dodirujemo i zakone i dodirujemo mnoge stvari. Mislim da smo u određenim trenutcima dosta slobodni i u predlaganju i u tumačenju, odnosno vi, ali to je vaše pravo. Zato ja ponekad i šutim jer ja o nekim stvarima imam svoje mišljenje. Međutim, nisam siguran, mislim da relativno malo pravne struke ima ovdje. Donošenje Statuta je vrlo složena operacija. Tako da apsolutno vi možete predložiti a onda će to poslije se i pravno okvalificirati jer ovaj slučaj je vrlo specifičan. Ovo je prepisana zakonska odredba koja je takva kakva jest već godinama. Što se tiče omjera Radija i Televizije mi moramo razumjeti jednu važnu stvar. Ovo stvarno lijepo zvuči, ja sam to ponovio. Međutim, dok su Hrvatski radio i Hrvatska televizija i Glazbena proizvodnja zajedničko poduzeće nužno je osigurati opstanak ukupnog poduzeća. Jer financijski problemi Hrvatske radiotelevizije apsolutno imaju reperkusiju i na Hrvatski radio. Nemoguće je zamisliti situaciju da vrlo čvrsto branimo Hrvatski radio, a dozvolimo, uvjetno rečeno, da propadne Hrvatska televizija. Tako da taj omjer je dvosjekli mač, po meni, i najbolje je da se oko njega dogovaramo uz, naravno, uvijek vaš nadzor i vašu suglasnost koju vam nitko ne uzima. Mislim da bi matematički fiksni iznos mogao biti kontra produktivan u određenim situacijama. MESARIĆ: Može li samo kratko. Ja sam upoznat s tim prijedlogom gospođe Škrabalo i ja ga podržavam ali ni kolegica Škrabalo ni ja ne mislimo da je tih 33% neka zabetonirana cifra nego da se više iza toga krije jedna mala metafora i briga da se ne dogoditi u ovoj recesiji neka uravnilovka izjednačavanje i da ono što imamo dobro iz općeg interesa, što vi kažete, lijepo zvuči, to je jedna kuća ali uvijek tu slutim neku malu brigu da se ne uništi nešto lijepo pojedinačno. Samo toliko. Hvala. POPIJAČ: Hvala. GRGIĆ: Također podržavam prijedlog kolegice Škrabalo iz istih razloga. POPIJAČ: Kakav je konačni prijedlog u odnosu na sve ovo što ste podržali, mijenjali i predložili. ŠAŠKO: Ovaj koji je ostao jer sve pokriva što je predloženo. (ŽAMOR) JANJANIN: (BEZ MIKROFONA) ...pet rečenica koje se onda može uobličiti u jedan prijedlog amandmana. (ŽAMOR) …da omjere utvrđuje Vijeće prema i prijedlogu Ravnateljstva. (ŽAMOR) Dalje, da se stavi zaštitna klauzula o minimalnom udjelu HR-a u tim sredstvima… (ŽAMOR) …apsolutnog iznosa. POPIJAČ: Dobro. Probajte pronaći rješenje u skladu s tim prijedlogom. Idemo dalje na članak 28. Članak 28. mijenja članak 52. Statuta. GRGIĆ: Znači, u članku 28. Odluke predlažem amandman koji je bio iznesen na prethodnoj sjednici pod brojem 21. Dobili smo očitovanje na njega. Ponavljam taj amandman koji glasi: „U članku 28. Odluke dodaje se dio koji glasi: mijenja se stavak 3. članka 52. Statuta tako da novi stavak glasi: Ravnateljstvo HRT-a mora dobiti prethodnu suglasnost Vijeća u postupku donošenja sljedećih općih akata…“ Pa su pobrojani opći akti koji su bili prije u Statutu uz dodatak Pravilnika o sudjelovanju HRT-a u humanitarnim i javnim akcijama. Ovdje odmah naglašavam da mi ovdje ne bismo donosili te akte nego bismo samo za to, to su najvažniji opći akti nakon Statuta gdje bismo mi dali prethodnu suglasnost čime bismo kao tijelo koje donosi Statut zapravo pazili također da ti akti ne budu u suprotnosti s ključnim dokumentom, a to je Statut. Evo, to je glavni razlog. Hvala. POPIJAČ: Još jednom, kako bi glasio. GRGIĆ: Znači, mi predlažemo da Ravnateljstvo HRT-a mora dobiti prethodnu suglasnost Vijeća HRT-a a ne kao do sada mišljenje. Hvala. POPIJAČ: Hvala na prijedlogu. Članak 29. prijedlog Odluke kaže da se briše članak 53. Statuta. GRGIĆ: Ja bih bio slobodan iznijeti amandman za članak 29. koji glasi, upravo radi toga da ne bude dvojbi. Znači, to je bio amandman broj 22. na prethodnoj sjednici. Ravnateljstvo se očitovalo. Znači, taj amandman glasi: „Članak 29. Odluke mijenja se i glasi: Članak 53. Statuta mijenja se i glasi: Statut HRT-a donosi Vijeće HRT-a.“ Novi paragraf, „Glavni ravnatelj HRT-a upućuje prijedlog Statuta HRT-a, odnosno njegovih izmjena i dopuna Vijeću

22

HRT-a.“ Novi paragraf, „Vijeće HRT-a može pozvati glavnog ravnatelja HRT-a da dostavi prijedlog Statuta HRT-a, odnosno njegovih izmjena i dopuna što je glavni ravnatelj HRT-a dužan učiniti u roku od 30 dana.“ Evo. POPIJAČ: Izvolite. SUTLIĆ: Samo ću upozoriti da smo mi članak 53. brisali upravo u zajedničkom dogovoru i u sugestiji koju smo imali od gospodina Grgića. To što on sada odstupa od onoga što je u međuvremenu dogovoreno i vraća se nazad na prijedlog opet mene sili da ga upozorim da ovakvo rješenje nije u skladu s odgovarajućim člankom Zakona i da samo može doći ono što u Zakonu piše i biti prihvaćeno kao obaveza glavnog ravnatelja. Očitovanje da, ali prijedlog se ne može narediti glavnom ravnatelju jer takvo nešto u Zakonu ne postoji. GRGIĆ: Ja Vas molim točno u suprotnosti s kojim člankom Zakona bi to točno bilo zato što glavni ravnatelj, koliko znam, treba provoditi odluke Vijeća. SUTLIĆ: Dakle, članak 49. stavak 1. „Statut HRT-a donosi Vijeće HRT-a na prijedlog glavnog ravnatelja.“ GRGIĆ: Upravo smo to i rekli. Dakle, rekli smo glavni ravnatelj… (NERAZUMLJIVA UPADICA) …dobro, možemo napisati ovdje umjesto ove rečenice, upravo prepisati tu zakonsku formulaciju… SUTLIĆ: Pa ona je bila u članku 53. pa ste predložili da nema potrebe da tu stoji ako stoji u Zakonu. GRGIĆ: Dakle, to ne umanjuje mogućnost Vijeća da pozove glavnog ravnatelja da pripremi prijedlog Statuta. Na primjer, da Vas pozovemo da uskladite neki dokument s europskim normama ili drugim stvarima koje član Vijeća… (ŽAMOR) Čekajte! Čekajte! Polako! Znači, također nitko ne može osporiti Vijeću pravo da pozove glavnog ravnatelja da u određenom trenutku da ima to i učiniti. Ne vidim ništa sporno u tome. Ja ostajem u biti pri ovom prijedlogu onda, a druga stvar, da smo se mi dogovorili tu sam Vam rekao uvodno što mislim o tom dogovoru. Mislim da tu niste bili korektni kada smo sjeli zajedno jer ste mi na način kako ste mi prihvatili one amandmane, prihvaća se brisanjem, to mi nije bilo drago vidjeti. Evo. Hvala. POPIJAČ: Molim vas, samo da ne iziđemo iz konteksta diskusije oko članaka. (ŽAMOR) Dajte da pokušamo ovo dovršiti bez dodatnih dizanja tenzija i nervoze. Dakle, imamo prijedlog koji je iznesen, da se članak 53. briše i drugi je podneseni amandman od člana Vijeća kako je glasio i kako je iznesen. Neka ostane tako zabilježeno. Ne znam da sada ima potrebe da se razgovara… (ŽAMOR) SUTLIĆ: Ja ću se uključiti samo u onom kontekstu o kojemu je i gospodin Bahtijari govorio. Ja vas molim, nigdje nisam ocjenjivao da li je nešto, kao što je ovdje rečeno, korektno ili nekorektno. Ja bih isto mogao imati takvu vrstu interpretacija sa sastanaka. To me samo poučava da vodim sastanke tako da su na njima najmanje tri osobe nazočne. Ja Vas molim da me ne ocjenjujete na taj način i ne tjerate da ja odgovaram istom mjerom. POPIJAČ: Ima li još netko od članova Vijeća? Gospodine Rkman, izvolite. RKMAN: Mislim da konačno ponovno treba preslikati saborsku proceduru, odnosno kako se donosi zakon. Nacrt prijedloga zakona priređuje neko ministarstvo. Nakon toga se ide u koordinaciji za to i to i ide u saborsku proceduru i na kraju svih mogućih amandmana zakon donosi, usvaja Hrvatski sabor. Što bi preslikali na našu situaciju, Statut HRT-a donosi Vijeće HRT-a. Kao što će gospodin Bebić reći da je Hrvatski sabor prihvatio, odnosno donio zakon taj i taj. To je uobičajena procedura. Ja sam bio na barem 50 zakona i to je uobičajeni tijek radnji, ali, kažem, ide od nacrta prijedloga koji ide na sva moguća tijela koja daju mišljenje, ide na koordinaciju Vlade, Vlada upućuje Saboru, na Saboru se raspravlja i onda nakon toga Sabor donosi isto kao što i Vijeće donosi Statut. POPIJAČ: Da. Mislim da ste, naravno, u svojoj diskusiji potvrdili ono što smo na početku i govorili. Mi imamo odgovornost i obavezu, naravno i konačnu riječ će imati Programsko vijeće, jer će Programsko vijeće i predsjednik Programskog vijeća potpisati ili ne potpisati Statut, onaj s kojim se složi Programsko vijeće. Predlagatelj je predlagatelj. On je sasvim jasno napisan i to je čisto kao suza. Ja ne vidim, naravno, Ravnateljstvo i glavni ravnatelj, razumijem i diskusiju gospodina Mezulića, što je legitimno, naravno, mi, naravno, nismo svi ovdje pravnici. Mi samo pokušavamo našu odgovornost odgovorno obaviti. Mi ćemo sigurno znati tražiti ekspertno mišljenje pravnika jer Programsko vijeće ima to pravo. Ako mi sami ne budemo sasvim sigurni da nešto radimo kontra bilo unutar kuće što ćemo zaista cijeniti da nam pomognete bilo koji autoritet ili bilo koje tijelo koje je nadležno za tumačenje

23

zakonitosti. Mi nećemo bježati od toga. Mi želimo odgovorno obaviti svoju dužnost koju nam je dao Sabor. Dobro. Članak 29. je dovoljno iskomentiran. Obzirom da Programsko vijeće ima obavezu i odgovornost donošenje Statuta, da ga glavni ravnatelj podnosi ali ne vidim razloga zašto on to ne bi trebao i učiniti ako ga Programsko vijeće eksplicitno iz bilo kojeg razloga pozove da to učini. Možemo razgovarati o tome da li je to 30 dana ili bilo koje drugo vrijeme, ali ako je već tijelo koje donosi Statut Programsko vijeće možda bi trebalo i imati pravo da pozove glavnog ravnatelja da to i učinit, iz bilo kojeg razloga to može biti, danas, sutra, nekim novim okolnostima. Članak 30. Odluke. Iza članka 53. Statuta mijenja se naziv glave XI. i glasi… znamo o čemu se radi. Ima li netko primjedbu, potrebu za dodatnim komentarom na članak 30. prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a? Nema. Idemo na poglavlje XI. NABAVA AUDIOVIZUALNIH DJELA OD NEOVISNIH PRODUKCIJSKIH DRUŠATAVA. Članak 31. odnosi se na članak 54. Statuta. U članku 54. Statuta stavci 3., 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase… itd. Izvolite. Ima li netko primjedbi? GRGIĆ: Evo, posljednji amandman ako mogu slobodno, s moje strane barem posljednji, a to je da u članku 31. prijedlogu Odluke dodaje se dio koji glasi: U članku 54. Statuta dodaje se stavak 3 koji glasi: Vijeće HRT-a utvrđuje omjere zastupljenosti naručenih sadržaja (kulturnog, obrazovnog, zabavnog i dr.) koji se naručuju od neovisnih produkcijskih društava, na temelju članka 5. Zakona o HRT-u i članka 2. a Statuta HRT-a.“ U obrazloženju ovo nije bilo, ovo je novi amandman. Mislim da se Ravnateljstvo može odmah očitovati o njemu, da ne gubimo dalje još dodatne dane na tome, ali radi se o tome da mi moramo dobiti mogućnost utjecati barem na omjere onoga na što se troše najveća sredstva ove kuće a to su upravo na naručivanje toga svega što nije nužno, samo ne znam, neka serija popularna nego da to budu i drugi programi posebice obrazovni, kulturni i drugi sadržaji. Mislim da je ovo dosta bitno da preciziramo jer do sada to nije bilo riješeno pa je najveći dio sredstava odlazio samo na jednu vrst sadržaja. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala. _Evo, izvolite. SUTLIĆ: Kao što znate Programsko vijeće ima nadležnost da daje mišljenje o Programskom usmjerenju i u okviru donošenja Programskog usmjerenja može sugerirati i predlagati i direktori programa i glavni urednici su u tom pogledu dužni se na to očitovati, a Programsko usmjerenje s druge strane naravno ima i svoj materijalni iskaz koji je u nadležnosti drugih tijela Hrvatske radiotelevizije i tek zajedno bi trebali predstavljati poslovni plan, dakle, financijski iznosi i programsko usmjerenje. Ovakva odluka ona je u direktnoj suprotnosti, dakle, ovo je najizravnija suprotno striktnim odredbama i Zakona i što je još važnije europskih dokumenata pa i onog dokumenta kojeg smo vam podijelili na prošloj sjednici koji izričito upravo tu vrstu umiješanosti Programskog vijeća zabranjuje. Tim više što Programsko vijeće ne može, čak i Zakon izričito govori, odlučivati o takvim konkretnim sadržajima na takav način. POPIJAČ: Izvolite. GRGIĆ: Dakle, mi predlažemo ovdje samo omjer. U čemu je problem? Ne govorimo o kojim emisijama nego o omjeru. Hoćemo ovoliko kulture u odnosu na ovoliko zabave, jer mislim, u protivnom ćemo imati, ne znam, da ćete sav novac potrošiti na neku, da ne kvalificiram kakvu, serijal ili na tako nešto. Znači, imamo vrlo jasan prijedlog. Zašto ste Vi, gospodine Sutliću, protiv ovoga, to ne razumijem, ali molim Vas da kad koristite riječ da je nešto u suprotnosti sa Zakonom, posebice s nekom europskom direktivom da mi ju točno precizirate, kojim člankom zakona, s kojim člankom Zakona bi ovakav prijedlog bio u suprotnosti? Ponavljam, Vijeće HRT-a utvrđuje omjere zastupljenosti naručenih sadržaja (kulturnog, obrazovnog, zabavnog i dr.) znači tu se utvrđuju samo omjeri. Što bi sada tu bilo protivno zakonu i baš me zanima kojem zakonu. Europske direktive također kad se promijeni sukladno europskim direktivama na koje se stalno pozivate kad se sukladno njima promijeni Zakon o HRT-u i Zakon o elektroničkim medijima onda mi možemo i o njima razgovarati. Sada paušalno iznositi nešto, neku direktivu s kojima mi možda nismo upoznati a koja nije obvezujuća u ovom trenutku za HRT, to je drugi par rukava. Molim Vas da mi precizirate točno s kojim člankom Zakona o HRT-u ili drugog zakona bi bio ovakav prijedlog u suprotnosti. Hvala. SUTLIĆ: Prvo ću vam reći da to izričito stoji u Zakonu na način koji kaže u članku 5. programskih načela i obaveza i tiče se upravo cjeline ovoga što sam govorio, Programskog usmjerenja, „HR i HTV u svojim programima moraju zadovoljiti interese javnosti na državnoj i lokalnoj razini te voditi računa o odgovarajućoj zastupljenosti informativnoga, kulturnog,

24

obrazovnog i zabavnog sadržaja.“ To je opće nesporno i to je jedna stvar koja se utvrđuje upravo Programskim usmjerenjem. To je što se toga tiče potpuno jasno. Drugi akt iz kojeg je ovaj zakon izišao nije donesen, ne radi se ni o kakvoj novoj direktivi nego se radi o stvarima iz kraja 90-ih godina u kojima se potvrđuje i pravni okvir i ako hoćete da vam doslovce citiram što je izravna nadležnost i institucionalna autonomija, citirat ću: „Definiranje rasporeda emitiranja programa, koncepcija i produkcija programa, uređivanje i prezentiranje vijesti, publicistika, programi, organiziranje aktivnosti u službi, zapošljavanje i upravljanje osobljem unutar službe, kupnja, unajmljivanje, prodaja i korištenje roba i usluga, upravljanje financijskim resursima, priprema i izvršenje proračuna, pregovori, priprema i potpisivanje pravnih akata koji se odnose na rad službe, zastupljenost usluga u pravnim postupcima koja je u vezi s trećim osobama. Mislim da iz ovoga je više nego jasno gdje su razgraničenja i gdje tih razgraničenja može biti. POPIJAČ: Mislim da iz ovoga nije jasno. Vi ste nas upozoravali, oprostite što sam si uzeo, ne želim sada donositi sud da li je ovo sasvim zakonito ili nije, ali kad smo se dogovarali oko dnevnog reda, naravno da smo govorili o tome da nam je praćenje programa briga o programu i sve o programu prioritet, da je to glavna djelatnost i razlog postojanja Programskog vijeća. Ovdje se govori o programu, ne govori se o sadržaju, govori se o brzi, o ravnomjernoj pravovaljanoj brizi Vijeća da ima mogućnost raspravljanja i on naravno to ima i kroz Programska usmjerenja, ima mehanizme, ako već ima mehanizme zašto onda bi i taj mehanizam smetao unutra, jer to je upravo briga o programu koja jest glavna nadležnost Vijeća. No, evo, dobili smo amandman. Stavili smo amandman, točno i precizno ga formulirali. Imat ćemo priliku se i o tomu izjašnjavati. SUTLIĆ: Ma, samo je možda nesporazum, apsolutno ne sporim s ovim što ste rekli. Nadležnost Vijeća je utvrđivanje razmjera programskih sadržaja, ali ovdje se ne radi o tome. Da se radi o tome mi ne bismo ni jednu riječ na ovaj amandman rekli jer bi to bilo upravo realiziranje zakona. Ovdje se radi o posebnoj stvari, a to je o utvrđivanju omjera zastupljenosti naručenih sadržaja, a naručivanje sadržaja je potpuna nadležnost čak ne glavnog ravnatelja niti ravnatelja osim u odobravanju sredstava, isključivo je u zakonskoj nadležnosti direktora programa, urednika programa, glavnih urednika. POPIJAČ: Hvala lijepa na pojašnjenju. Ima li još? GRGIĆ: Imam ja važnu jednu primjedbu, poslovničku čak. Ovdje se glavni ravnatelj poziva na autonomnost. Molim vas jednom za sva vremena da se razumijemo ako je moguće, predstavnici javnosti u ovom tijelu smo mi članovi Programskog vijeća a ne Vi, gospodine Sutliću. Znači, mi smo svi zajedno autonomni. Ne možete vi proglasiti autonomnost od nas. Mislim da sva ova naša neslaganja koja imamo danas ovdje proizlaze upravo iz tog nerazumijevanja. Vi niste autonomni u odnosu na ovo tijelo. Znači, vi morate raditi s ovim tijelom na ovaj ili onaj način. Morat ćemo naći rješenje kako ćemo mi raditi ubuduće. Ali, ne možete oduzeti nama nešto što nam je zakon propisao. Znači, ako je nama zakon propisao određene nadležnosti vi ih ne možete ničim tom tijelu oduzeti. POPIJAČ: Hvala lijepa na komentaru. Mislim da smo se malo udaljili od sadržaja programa. Gospodine Sutliću nema potrebe… SUTLIĆ: Oprostite, ovo je direktno suprotno zakonu izgovoreno… (ŽAMOR) …ova je tvrdnja suprotna, direktno se govori o uredničkoj autonomnosti, u članak 19., molim vas lijepo, želim da ga citiram prema tome, zakon moraju svi pročitati. POPIJAČ: Samo malo. Oko čega želite komentirati? SUTLIĆ: Oko ove zadnje tvrdnje o autonomiji. Članak 19. stavak 2. direktno glasi: „U cilju osiguravanja autonomnosti uredničkog i novinarskog rada Vijeće HRT-a ne smije pregledavati pojedine emisije i druge dijelove programa prije nego su objavljeni te ne može donositi odluke i stavove o njihovu objavljivanju…“ POPIJAČ: Oprostite, ja nisam vidio zahtjev da je netko želio pregledavati, da je iznio takvo stajalište uopće i takav zahtjev ovdje. Ovdje nije iznesen zahtjev za pregledavanje sadržaja. SUTLIĆ: …te ne može donositi odluke i stavove o njihovu objavljivanju“. Odlučivanje o naručenim sadržajima jest takav tip odluke. POPIJAČ: Dobro to je tumačenje. Ja vas molim, ako nema nitko drugi ništa oko nabave audiovizualnih sadržaja ja bih, mogu li ja iznijeti svoje pitanje. Nisam to stigao napisati ali želim s vama podijeliti dilemu, članovi Programskog vijeća. Sadržaj programa je definiran i kaže se da tih najmanje 10% ukupno objavljenog televizijskog programa mora biti iz neovisnih produkcijskih društava. Neovisna produkcijska društva koja će snimiti emisije iz

25

stavka 1., čitam Zakon, ovog članka odabiru se temeljem javnog natječaja. Stavak 3. članka 11. Zakona o HRT-u govori: Mjerila i postotak za odabir emisija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Statutom HRT-a. Ja sam se silno trudio u iščitavanju postojećeg Statuta i u iščitavanju predloženih promjena Statuta utvrditi ili pročitati ili pronaći jednu rečenicu koja govori o postupku i koja govori o mjerilima za odabir emisija iz stavka 1. ovoga članka. Možda sam u nekom drugom svijetu pa možda nije za usporedbu. Mjerila i postupak oni koji će bolje znati protumačiti riječ hrvatskog jezika, što znače mjerila i postupak. Ja tvrdim da u Statutu kojemu je dao Zakon obvezu da pišu mjerila i postupak u postojećem Statutu toga nema i tvrdim da nema mjerila i postupka na osnovu kojih se biraju neovisna produkcijska društva, da nisu navedena niti u izmjenama i dopunama. To je moja velika dilema. Članovi Programskoga vijeća, molim vas da, jer sada imamo izmjene i dopune. Mi ne možemo ovdje ispisati postupak i ne možemo ovdje sada izdiskutirati mjerila jer ih nemamo. Ja ih ovdje ne mogu navesti da bi taj amandman eventualno predložio. Dakle, postupci i mjerila, ponavljam po sedmi put, trebaju biti utvrđeni Statutom HRT-a. Evo, ja stavljam i želim podijeliti tu dilemu s vama. Molio bih prvo članove Programskoga vijeća da malo razmisle i da eventualno mi pomognu ili svima nama u kakvoj smo mi sada situaciji. Možda ja griješim. (ŽAMOR) MESARIĆ: Samo bih htio pitati, da li postoje mjerila i postupci pa ih mi… BAHTIJARI: …pa mi smo tražili Pravilnik… MESARIĆ: Ne. Ne. U Statutu. Kaže se u Statutu, „utvrđuje Statut HRT-a“. U Statutu piše. Zato meni nije jasno pa na tragu gospodina Mezulića da mi nismo pravnici, ja bih Vas molio, da li postoje u Statutu, a znam da smo mi utvrđivali jer sam ja glasao koliko će članova nešto imati, ali imaju li mjerila i postupak za odabir emisije iz stavka: „utvrđuje se Statutom HRT-a.“ Gdje je to u Statutu da mi objasnite, ja nisam pravni stručnjak. ŠINTIĆ: To je bila inače diskusija i kod onog prethodnog donošenja Statuta i tada smo se svi složili, mislim da bismo se trebali i sad složiti. Ne može se govoriti o mjerilima konkretnim, kako bih rekla, operativnim mjerilima jer ovisi o tome kakva se nabava radi. Drugačija je nabava kad se naručuje neko dramska emisija, dokumentarna itd. i apsolutno kriteriji pri tome moraju biti drugačiji. Međutim, ono što mora biti, a to se upravo odnosi na ova mjerila koja se ovdje kažu je, na koji način se utvrđuje odabir i sposobnost tih produkcijskih društava. Ono što je osnovno, a to je da se prije, a to proizlazi iz ovih odredaba Statuta, da se mora utvrditi prije nego se priđe izboru ponude sposobnost produkcijskog društva. Dakle, piše, evo ovdje imate i u ovom stavku 3., a to znači da se mora utvrditi prethodna kvaliteta djela, sve njegove reference koje mora ponuditelj ispuniti da bi se uopće njegova ponuda uzela u obzir. Dakle, da bi ušla u mogućnost izbora i piše da je to obveza dokazivanja u postupku javnog natječaja. Naravno, sve to mora biti objavljeno u javnom natječaju koji su kriteriji za odabir ponude, koji moraju u svakom natječaju biti jest kvaliteta djela, dakle, koja moraju biti i unaprijed ponovno decidirano precizirana što se traži, ona ne mogu biti ovdje opisana u detalje, jer su različita djela ali mora kriterij unaprijed u natječaju objavljen i kvaliteta djela je prvotni kriterij. Iza kvalitete djela procjenjuje se cijena i ovisno o vrsti djela može biti neki drugi dodatnih kriterija. Sve se to utvrđuje po našem Pravilniku kojeg ste i vi tražili i koji je bio ovdje na Programskom vijeću… (UPADICA: I objavljen je na web-u.) …i objavljen je na web-u. Da. Znači to su dvije osnovne, na te kriterije upućuje čak i Zakon o javnoj nabavi koji ovdje ne primjenjujemo ali odgovarajuće se i može primjenjivati. Isto tako smo ovdje rekli da se i za provedbu ono što nam Zakon o HRT-u i ne nalaže ali zbog transparentnosti cijelog tog postupka i javne radiotelevizije, dakle, tim Pravilima je reguliran i postupak kad se kupuju gotova djela. Unatrag godinu dana i unatrag toga od kad je donesen ovaj Pravilnik i sve gotove emisije i sva gotova djela se kupuju na način da to više ne odlučuje netko iz neke redakcije itd. Apsolutno sve ide na odluku Ravnateljstva ako je hitnja, a ako nije hitnja ide se na javni poziv koji objavljujemo onda na web-u. Znači, pri tom je ovdje isto tako rečeno oko sukoba interesa što je jedna od bitnih stvari. Dakle, apsolutno dovoljno po ovim kriterijima i mjerilima za Statut jer detaljnije naprosto nije moguće u Statutu utvrditi. Pravo, evo, ja garantiram apsolutno da ne može biti ništa više, da su svi osnovni elementi ovdje u Statutu, čak i šire možda nego što bi trebalo. POPIJAČ: Izvolite dalje. Tko ima još primjedbi na članak 31.? GRGIĆ: Imam jedno pitanje za pravnicu, potpitanje u stvari. Sad ste rekli, ako je hitnja, kao ste rekli, znači može se dogoditi da nema javnog natječaja. ŠINTIĆ: Može se dogoditi pa Zakon ni ne zahtijeva…(ŽAMOR)

26

GRGIĆ: …Zakon eksplicite zahjteva… (ŽAMOR) ŠINTIĆ: …ali onda ide na Ravnateljstvo. Ne donosi odluku nitko pojedinačno nego ide na Ravnateljstvo sa svi mjerilima, obrazloženjima. Mora biti u skladu s planom… GRGIĆ: Znači, vi ste imali situacije da ste donosili neke stvari i bez javnog natječaja ako je bila hitnja? ŠINTIĆ: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) (ŽAMOR) POPIJAČ: Držim da… (ŽAMOR) ...oprostite, nisam vidio. Izvolite. SUTLIĆ: Ja bih htio ovdje pojasniti. U postupku natječaja koji zakon nalaže za 10% pribavljanja sadržaja nikakve hiće i nikakvih izvanrednih postupaka nikad nije bilo… (NERAZUMLJIVA UPADICA) …pa ne, očito se nije razumjelo. Druga je stvar otkup gotovih djela ili narudžba preko tih 10%. Kao što znate ne da nije 10% nego smo mi gotovo udvostručili upravo zbog transparentnosti i javnosti postupaka i izvan zakonske odredbe i obaveze narudžbe različitih djela preko natječaja. Prema tome, apsolutno, da ovdje ne bi došlo do nerazumijevanja, unutar zakonske obaveze ne postoji ni jedan drugi postupak osim onoga koji je propisan Statutom, Zakonom i Pravilnikom. GRGIĆ: Moram postaviti pitanje sada glavnom ravnatelju. Znači li to kad vi pređete tih 10% onda dalje nema javnog natječaja, ako sam dobro shvatio, je li to možda poruka? SUTLIĆ: Kad mi pređemo tih 10% ne postoji zakonska obaveza za javni natječaj. Tada, hoćemo li ići na javni natječaj ili nećemo ići na javni natječaj stvar poslovne odluke Ravnateljstva. A to nije nikakva katastrofa nego to je direktno tako napisano u Zakonu i nije doneseno to zato što bi netko dvojio u pogledu onog što radi Hrvatska radiotelevizija nego ta je odluka donesena kao slijed jedne europske prakse da se podrži opstojnost neovisnih produkcijskih društava i da se ovim sredstvima podrži i osigura jednako tako kao što izdvajanjem za Hrvatski audiovizualni centar Zakonom određeno izdvajanje 2% od audiovizualnih djela za podršku takozvanom europskom, u našem konkretnom slučaju hrvatskog filma i hrvatski audiovizualnih djela. POPIJAČ: Namjera zakonodavca da podrži sve ovo što ste vi rekli očituje se u članku 11. gdje se govori najmanje 10% ukupnog objavljenog televizijskog programa. Najmanje 10%. To najmanje 10% znači da može biti i više. (ŽAMOR) Oprostite! I taj zakon govori da se radi o najmanje 10% ukupnog objavljenog televizijskog programa. Znači, ne da se samo u okviru 10% objavljuju javni natječaji ako je već sadržaj programa definiran u članku tom 11. da se najmanje 10%, znači može biti i više. Je li može biti i više? (UPADICE: Naravno!) Može biti i više. Molim vas! Može biti i više i da se to dodjeljuje neovisnim produkcijskim društvima koja se odabiru javnim natječajem. Piše najmanje 10% i tu ste u pravu. Znači, to ste obavezni 10% a može i više i da se onda takva nabava ide preko javnog natječaja. Ja vjerujem da Hrvatska radiotelevizija podliježe i Zakonu o javnoj nabavi. Naravno i da sadržaji podliježu Zakonu o javnoj nabavi. Ne znam, možda da, možda ne. Ali, ovdje eksplicitno piše da podliježu javnoj nabavi najmanje 10%. No, međutim, da se vratim na mjerila i postupke. Sve što ste gospođo naveli ste sasvim u pravu i podržavam da bi bilo teško i da jest teško unijeti sve u Statut. Međutim, morat ćemo tražiti izmjenu Zakona, jer ovdje eksplicitno piše da su mjerila i postupak tema s kojom se bavi Statut o to nije sigurno zakonodavac rekao samo tako da biste vi tumačili da zapravo to ne možete staviti u Statut jer je to strašno teško. Onda moramo upozoriti zakonodavca da zapravo ovaj Statut ima problema sa zakonitošću i da mi ne možemo staviti sav postupak i mjerila u Statut i da nešto moramo učiniti. Jer kriteriji nisu mjerila i nije postupak. Kriteriji to nisu. Ja se slažem da je tu toliko različitih vrsta programa i sve ste vi to sasvim transparentno stavili na web, ne znam na što sve, sva mjerila i sve postupke, a tu u Zakonu piše da to mora pisati u Statutu, a što ja tu mogu. Govorimo li mi čitavo vrijeme da moramo poštivati Zakon, da u Zakonu sve piše, da ne smijemo prelaziti ovlasti, da ne možemo ovo, da ne možemo ono. Ovdje u Statutu ni jednom jedinom riječju nemate napisano da je nešto mjerilo i postupak, a to tu sasvim eksplicitno piše da to mora biti tu. Očigledno da ćemo s obzirom da nismo pravnici morati se tu malo konzultirati što to sada zapravo znači. Do koje razine mi moramo razgraničavati i utvrđivati u Statutu mjerila i postupak koje ipak Zakon traži da budu u Statutu. Uz sve poštovanje, dakle vi imate pravilnike, koje naravno vi donosite, to i morate, to je vaša odgovornost, ali mjerila i postupak su pitanja Statuta. Mi imamo tu samo, Programsko vijeće, sada, po meni, jednu ozbiljnu dilemu. Ja kao predsjednik ću se isto tako ako to nije moguće staviti u Statut morati posavjetovati od zakonodavca do koje razine mi zapravo moramo poštivati i što se očekuje da se poštiva u samom Statutu vezano za članak 11. stavak 3. Izvolite.

27

SUTLIĆ: Ova područja određuju dva zakona. Zakon o javnoj nabavi u ovom području za ovakvu vrstu posla čini izuzetak i ovo nije po Zakonu o javnoj nabavi obaveza nabavljanja takvog sadržaja. Što se tiče ovog članka ja ne sporim uopće s ovim što gospodin Popijač govori, dapače, mi smo napisali, mi, govorim Hrvatska radiotelevizija u postupku donošenja ovog Statuta s Vijećem je napisala to što je napisala. Ja nemam ništa protiv da cijeli Pravilnik temeljem kojeg se ovo regulira postane sastavni dio Statuta, ali ovdje se ne radi uopće o tome. Ovdje se radi o nečemu sasvim drugome oko čega mi možda se dobro ne razumijemo. Nije sporno da donosi Statutom mjerila i postupke ali je pitanje čija je to nadležnost, ne donošenje mjerila i postupaka nego donosi mjerila i postupke temeljem kojih se mora rukovoditi programsko vodstvo, a ovdje u prijedlogu amandmana stoji: „Vijeće utvrđuje omjere zastupljenosti naručenih sadržaja.“ To nisu ni mjerila… POPIJAČ: To je jedna diskusija bila… SUTLIĆ: …samo da kažem, mi samo s time polemiziramo… POPIJAČ: Ne! Ne! Ne! Oprostite! Da li Vi sada razgovarate sa mnom, odnosno, da li razgovaramo o mjerilima i postupcima ili o omjerima koje je predložio amandmanom gospodin Grgić? SUTLIĆ: Dakle, što se tiče mjerila i postupaka ukoliko imate dodatne sugestije, a ja kažem one mogu ići do toga da se cijeli Pravilnik podvede pod Statut i da to bude statutarna odluka, ja nemam ništa protiv. Jer, pravilnik smo i donosili zato da bi ovo sve bilo do detalja razrađeno i isključivo se natječaji obavljaju sukladno Pravilniku. Prema tome, ukoliko u tom smislu ide vaš prijedlog dio tog pravilnika ili cjelina pravilnika ja nemam ništa protiv. U njemu je sve do detalja razrađeno. Ali, mi smo mislili da upravo temeljene odluke Statuta koje su to utvrdile razrađujemo kroz taj Pravilnik i taj Pravilnik je ionako donesen uz punu suglasnost ovog Vijeća i upravo na temelju inicijative ovog Vijeća se i postupa. GRGIĆ: Ja bih samo postavio podpitanje, tko donosi Pravilnik, a tko donosi Statut? Iz toga je sve razvidno zašto je zakonodavac htio da upravo u Statutu to stoji. Upravo valjda zato da bi Programsko vijeće raspravljalo i da bi bilo to transparentno, opet ponavljam, mi smo predstavnici javnosti, mi smo ti koji brinu i štite interes javnosti sukladno Zakonu. Ovdje je u pitanju veliki javni interes i prema tome apsolutno je jasno zašto je zakonodavac to povjerio Programskom vijeću, a Pravilnik, pretpostavljam, znam da sve pravilnike više-manje donosi Ravnateljstvo pa vas molim da još razumijete jednu drugu moju primjedbu s cijele ove današnje rasprave do sada, a ta ide u ovom smjeru. Ako se vi sada kroz ove ranije prijedloge protivite reviziji, protivite se smanjenju ovlasti, sada imamo problem oko omjera i svega toga i plus, mene to stvarno upućuje, evo, bez ikakvih problema mogu to reći, da se ne osjećam ugodno. Ne osjećam se ugodno zato što vidim da se neke stvari koje su notorna činjenica i proizlaze iz drugih zakona ovdje odbijaju kao što je, recimo, revizija, a sada imamo situaciju da se Zakon o HRT-u tumači na jedan senzacionalno čudan način. Ovo preko 10% da ne treba ići na javni natječaj to prvi put čujem, ili bolje da nisam čuo. Sad imam odgovornost. Da. (ŽAMOR) Da. Preko 10% ne mora ići na javni natječaj. Takvo tumačenje zakonske odredbe… Anja, takvo tumačenje zakonske odredbe je za mene… ja ne mogu vjerovati uopće da to, kažem, bolje bi bilo da to nisam čuo jer me čini suodgovornim. Evo, hvala lijepa. SUTLIĆ: Ja ću ponovno reći da inicijativu, zato sam i pitao, gospodine Popijač, ja sam mislio da to zajednički ili sukladno, ja na prijedlog gospodina Popijača ne da nemam nikakve primjedbe na ono što je on rekao, mjerilima i postupcima, dopuštam da cijeli Pravilnik bude statutarna odluka ili sastavni dio Statuta što se mene tiče. Ovdje je riječ o nečemu drugome. Zakon o javnoj nabavi ne postoji u vezi s ovim… POPIJAČ: Pa dobro. To ste već odgovorili… SUTLIĆ: …prema tome se ne može nitko čuditi, može se čuditi Zakonu o javnoj nabavi, da bi mimo Zakona o javnoj nabavi utvrdio našu obavezu od najmanje 10%, to je tu ovo, koliko ćemo ići iznad toga dopustite da je određeno našim odlukama a nije zakonska obaveza jer bi onda pisalo 20% ili točno bilo propisano koliko. On je ovdje odredio da mi moramo osmisliti program koji ćemo naručiti na ovaj način u najmanjem iznosu od 10%. To radimo na način da takve sadržaje predložimo u Programskom usmjerenju, direktori programa i glavni urednici i vi ih verificirate. Nakon toga, temeljem ovog Statuta, zakona i jednog i drugog, dakle, Zakona o javnoj nabavi i Zakona o HRT-u i Pravilnika koji smo donijeli uz potporu ovog Vijeća pristupamo tim postupcima. Kažem, ja ne sporim da maksimalno možemo kako ste i predložili, mjerila i postupke razraditi u Statutu.

28

POPIJAČ: Hvala lijepa. Ja sada još moram iskomentirati pa ću zatvoriti ovu raspravu. Dakle, eksplicitno, naravno, u pravu ste da piše najmanje 10% na to sam vas upozorio, a ja držim da sav sadržaj koji se naručuje od neovisnih produkcijskih kuća nije limitiran što se tiče javne nabave, odnosno javnog natječaja nije limitiran samo na 10%. Zakon o javnoj nabavi ne definira nabavu odnosno izuzeta je nabava sadržaja ali Zakon o HRT-u eksplicitno piše da se svi sadržaji koji se nabavljaju od neovisnih produkcijskih kuća moraju nabavljati javnim natječajem. To eksplicitno piše. Dakle, ja nisam sigurno nepismen čovjek da tu piše najmanje 10% i da su to javni sadržaji, da su to sadržaji koji se moraju nabavljati javnim natječajem, a ne do 10% nabavljamo javnim natječajem a iznad 10% bez natječaja. Ja mislim da tako ne piše. Možda to tako proizlazi ali to tako ne piše. Ali, sada ne razgovaramo o tome, razgovaramo o ovom što ste rekli, naravno i o tome naravno i govorimo da li zaista Programsko vijeće mora i treba razmišljati o vlastitoj odgovornosti zbog ovog članka 11. i točke 3. mjerila i postupak da se ipak moraju stavljati u Statut. Do koje razine, čujte nas netko može pitati, netko nezadovoljan javnim natječajem o nabavi, može reći, ali gledajte Programsko vijeće je usvojilo Statut, sad usvaja promjene a ne vodi računa o Zakonu koji piše unutra, kojim se definiraju neke stvari. Evo, to je dilema, i ja mislim da u kontekstu… Oprostite! Vi hoćete još nešto oko toga? ŠOVAGOVIĆ: Da. Jest, velika je dilema i puno toga je nejasno jer ukoliko, recimo, mi izglasamo ovaj amandman da Vijeće HRT-a utvrđuje omjere zastupljenosti naručenih sadržaja: kulturnog, obrazovnog, zabavnog i drugo, što je onda funkcija direktora programa? POPIJAČ: Dobro, to sada diskutirate oko ovoga. Dobro, to je komentar na amandman gospodina Grgića. ŠOVAGOVIĆ: Da. Mene onda zanima što u tom slučaju radi direktor programa? (ŽAMOR) To znači da mi onda kontroliramo apsolutno sve u ovoj kući. (ŽAMOR) Ne! Ne! Meni je to važno pitanje. Evo, ja pitam, gospodina Burića da mi odgovori što će onda on raditi? POPIJAČ: Izvolite, gospodine Buriću. Članica Programskog vijeća Vas je pitala. BURIĆ: Ja moram priznati da je meni isto malo taj amandman čudan. Evo, gospodin Mesarić je rekao da direktor programa predlaže. Ja bih bio onda valjda prvi direktor skupa s Duškom Radićem koji bi samo predlagali a ne bi odlučivali. POPIJAČ: Dobro. Mislim da razumijemo argumente „za“ i „protiv“ barem što se tiče ovog predlaganja omjera. Što se tiče samih mjerila i postupaka tu nemate primjedbi? (ŽAMOR) Dobro. GRGIĆ: Mogu li samo reći obrazloženje toga? (ŽAMOR) Upravo to. U čemu bi bio problem da omjer bude jedno od mjerila. Ne razumijem vas stvarno. Dajte mi onda recite kako vi vidite onda mjerila i postupke ako ne kroz neke omjere. Što su po vama mjerila i postupci? Što je to? Ako nisu omjeri. To znači, sad ćemo samo kupiti crtiće pa ćemo sve novce potrošiti na crtiće ili ćemo sve novce potrošiti za druge sadržaje. POPIJAČ: Dobro, ali pretpostavljam da ipak kad dajemo povjerenje direktoru programa da onda to povjerenje možemo i uskratiti ako nije… (ŽAMOR) Izvolite, gospodine Bahtijari. (ŽAMOR) BAHTIJARI: Samo sam htio reći da o tome smo imali raspravu… POPIJAČ: Molim vas! Publika! Dozvolite da Programsko vijeće radi ako ne možete izdržati odmorite. (ŽAMOR) Ne može. Pretpostavljam da je teško to pratiti ali morate biti koncentrirani, ali barem da ne ometate. Izvolite, gospodine Bahtijari. BAHTIJARI: Hvala lijepa. Moja teza je da se ovaj članak 11.,samo jedna rečenica oko toga, Zakona krivo tumači i zalažem se za to, o tome smo imali jednu raspravu doduše ne službeno na sjednici Vijeća nego u pauzi da sve ono što se nabavlja od vanjske produkcije bi moralo ići putem javnog natječaja. To je moja teza i ja tako tumačim zakon, ali tko sam ja da tumačim zakon.... POPIJAČ: Član Programskog vijeća, imate pravo… BAHTIJARI: …što se tiče amandmana, mislim da su i jedna i druga strana u pravu koja tumači da ne treba prihvatiti i strana koja tumači i zalaže se da se amandman prihvati. Ja mislim da je čvrsto uporište u članku 5. Zakona o HRT-u, čvrsto uporište a još čvršće uporište u članku 15. koji decidirano se zalaže za samostalnost HRT-a, naročito u planiranju i proizvodnji programa, utvrđivanju programske sheme, uređivanju i prezentaciji vijesti, ali vijesti se ne odnosi na vanjsku produkciju pa to izuzimam, ali se naglašava planiranje i proizvodnja programa, odnosno samostalnost u tom poslu. Naravno, prihvaćanje amandmana

29

na način na koji je on predložen bi po meni značilo zadiranje u tu samostalnost… (UPADICA: Apsolutno!) …hvala lijepa na podršci… (ŽAMOR) POPIJAČ: Molim Vas, da komentirate tada kada budete pozvani. BAHTIJARI: …ali se zalažem za to da našu kompetentnost i brigu za omjer pojačamo na način da u formulacijama koje se odnose na izvještavanje programskog vodstva, odnosno Ravnateljstva Programskom vijeću da se posebno naglasi da je dio izvještaja o realizaciji Programskog usmjerenja i dio izvještaja o realizaciji Poslovnog plana bude i izvještaj o omjeru potrošenih sredstava za program koji je nabavljen od vanjske produkcije i tamo bi trebali imati specifikaciju koliko je otišlo za serije, za druge programe, znači ono što se nabavlja od vanjske produkcije i na temelju toga ne u trenutku kad se program kreira i planira nego u trenutku kada je program realiziran možemo reći to i to nije dobro jer vidite što je na programu a potrošeno je puno više za pojedine dijelove programa. Mislim da bi to bilo negdje u skladu s našim ovlastima. POPIJAČ: Dozvolite da sada, ne znam da li gospodin Grgić kao član Vijeća… GRGIĆ: Htio bih ovaj amandman povući i prihvatiti ovaj prijedlog kolege Bahtijarija ali i dalje tvrdim da prijedlog tog amandmana nije u suprotnosti sa Zakonom. Ali upravo iz razloga kojeg je on naveo mislim da je važno postići konsenzus unutar Vijeća. Hvala. SUTLIĆ: Što se nas tiče, također je prihvatljivo da se u oba dokumenta i u Programskom usmjerenju iskažemo koje programe i u kojem omjeru namjeravamo nabaviti putem javnih natječaja jer bi bilo neozbiljno da donosimo Programsko usmjerenje a da ne znamo unaprijed što planiramo od toga nabaviti na koji način, a kao i u izvještajima kad podnosimo onda izviješće temeljem upravo realizacije… (ŽAMOR) Prema tome oko toga ja sam zato odmah na početku upozorio da je to potpuno razumljiva obaveza iz članka 5. Zakona, 1. stavka. POPIJAČ: Ja vas molim isto u kontekstu možda pojašnjenja da malo dadete truda i da sasvim jasno izdefiniramo barem, evo moja sugestija, u Statutu da budemo potpuno usklađeni u svim elementima što je to postupak i što su to mjerila, da mi eventualno ne idemo u mjerila svakog programa koji se ovdje naručuje. Ali moramo definirati okvire u kojem ćete eventualno vi dalje razrađivati detalje. Mi nešto o ovim postupcima i mjerilima moramo reći i u Statutu kada ga budemo donosili i kada dođe nekakva završna verzija. Da mi sada očekujemo da ćemo čitav Pravilnik ili desetke pravilnika to… (ŽAMOR) …ne želimo si uzeti niti jednu obavezu više što nam ne treba i ovako ih imamo dosta. Nemojte nas, ponavljam, ovo je konstruktivna, kolegijalna rasprava članova Vijeća. Ja isto tako apeliram i molim koji to nisu u ovoj dvorani da ne navijaju jer ovo nije utakmica. Ja se trudim već tri sata da članovi Vijeća iskažu svoje stavove, da predlože svoje promjene, da oni koji su odgovorni da podnesu, da to saslušaju, da saslušaju ove argumente, različita mišljenja članova Vijeća nisu sukobljena mišljenja nego su doprinos kvalitetnijem tekstu. To je ono što mi želimo biti na kraju krajeva i što jesmo, i što je to Vijeće na kraju bilo i prije mene, nisam ja sada izmislio ovo Vijeće. Ja mislim da smo mi iscrpili ovaj prijedlog Odluke. ŠAŠKO: Dobro, oko ovih članaka u prijelaznim odredbama nema nekih primjedaba? POPIJAČ: Da li ima još netko primjedbu neka iznese i da ipak okončamo raspravu. GRGIĆ: Ja bih predložio zaključak Vijeća da ovu današnju raspravu uobličimo na način da se zadužuje, ako mogu formulirati prvu inačicu zaključka a to je da se zadužuje tajnik Vijeća, gospođa Šaško, da pripremi iz današnje rasprave popis svih amandmana kako bi isti bili spremni za glasovanje na idućoj sjednici Vijeća te da Ravnateljstvo se o tim svim amandmanima do iduće sjednice očituje, a posebno očekujemo od Ravnateljstva da se da prijedlog mjerila i postupaka sukladno Zakonu koji se trebaju pojaviti u Statutu. Evo, hvala lijepa. POPIJAČ: Dobro. Držim onda da već govorimo o zaključcima po ovoj točci. Ovo je bila teška konstruktivna rasprava. Hvala vam svima na doprinosu. Nadam se da je Ravnateljstvo i svi koji su radili na ovome dobilo mnoštvo sugestija. Mislim da sada zaista konkretno i precizno Programsko vijeće dogovoriti o sljedećim koracima. Isto tako predlažem da se sublimiraju svi prijedlozi izmjena koje su iznesene ovdje od članova Programskog vijeća. Predlažem da se ti prijedlozi ugrade isto tako u tekst Statuta kako bismo ga mogli definitivno slijediti u punom sadržaju da vidimo zaista što želimo promijeniti i da u skladu s procedurom, u skladu sa Zakonom Ravnateljstvo HRT-a donese eventualno ponovno ovaj prijedlog Odluka o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a ili korigiran u odnosu na eventualno od vaše strane prihvaćene amandmane koje su ovdje iznijeli članovi Programskog vijeća. (ŽAMOR) Ja to ne znam ponovit. ali, ako postoji audio zapis…

30

ŠAŠKO: Ima audio zapis. Nema problema. GRGIĆ: Ja bih molio da se zaključak vrlo precizno formulira. Mislim da je ovaj zaključak na tragu onoga što bi mi trebali, ali molim preciznu formulaciju zato što nas ona može dovesti u zabludu. Naime, temeljem Poslovnika članak 21. o radu Programskog vijeća, znači mi moramo donositi na prijedlog odluke, ovdje smo dobili prijedlog odluke i mi podnosimo amandmane. Prema tome, molim vas lijepo, mi smo danas iznijeli ove amandmane i ti amandmani moraju biti pripremljeni onim redom kako su izneseni na sjednici za iduću sjednicu kako bi Vijeće moglo o njima donijeti odluku. Ono što je također važno da u zaključak uđe da ne očekujemo od ravnatelja novi prijedlog Statuta, jer onda će nas to udaljiti ponovno… samo da ne bi bilo onda da ponovno dobijemo novi prijedlog u kojemu nema pola toga, pa evo čisto molim da kad formulirate zaključak da onda takav zaključak damo na glasovanje. POPIJAČ: E, da. Izvolite. SUTLIĆ: Gledajte, ja mogu povući cijeli prijedlog ovoga i prepustiti vama da amandmanima donesete Statut, ako na takvom postupku inzistirate i zapravo isključujete ravnatelja iz zakonom predviđene uloge. Ja mislim da ono što je gospodin Popijač predložio i što je gospodin Mesarić komentirao je prihvatljivo i da tako možemo raditi. Ako vi imate prijedlog da donesete vlastitim amandmanima Statut onda vam mi u tom postupku ne trebamo. POPIJAČ: Mislim da gospodin Grgić, nisam razumio da je on to tražio, ja ne znam zašto to pokušavate u nekoliko navrata tako izreći. Ja sam rekao da teško mogu ponoviti ono, ali ipak ću se morati potruditi. Dakle, očekujemo amandmane onako kako su izrečeni, onako kako su predloženi i u onakvoj formi koja je u skladu sa Zakonom i Statutom, postupcima u svemu i procedurama. Mi to moramo vidjeti na jednom mjestu. To je tehničko pitanje. Što je to? Te amandmane tražimo da se ugrade u jedan tekst, radni materijal, koji će biti ovako napravljen, evo kamere, ovako, stari tekst, novi tekst. Znaju pravnici što to znači. (ŽAMOR) Ne. Nismo. Oprostite! Ja ću biti prisiljen zamoliti da… (ŽAMOR) Ja vas molim da ne komentirate jer smo mi točno prošli tim putem kojim smo mi željeli. Vaš komentar da je to krivi put je Vaš komentar osobni i on ne spada u ovo Programsko vijeće. Pa makar bio kriv ali to je bio odabir Programskog vijeća. Oprostite, taj materijal ste nam vi poslali. Drugo je forma na koju će ponovno kada za to dođe vrijeme i kada se za to odlučimo i kada to stavimo na dnevni red, način na koji će glavni ravnatelj dostaviti svoju novu verziju dokumenta oko kojega se mi očitujemo i kojega prihvaćamo. Naravno da ćemo mi dalje ukoliko budemo smatrali da niste uvažili naša stajališta u vašem novom prijedlogu kada dođe vrijeme za glasati izglasati ono za što mi mislimo da treba. To će biti prihvaćeni Statut od Programskog vijeća. Ja vjerujem da ćete vi najveći dio ovoga prihvatiti i da ćete prihvatiti razloge zbog čega smo mi to tri i pol sata sada konačno i potrošili u to i ja vjerujem da ćemo se mi u konačnosti približiti u najvećoj mogućoj mjeri. Zaključujem raspravu oko Statuta i ja vam predlažem da napravimo jednu solidnu pauzu. (ŽAMOR) ŠAŠKO: Još treba izglasati zaključak. POPIJAČ: Oprostite! Da li prihvaćamo ovakav prijedlog? Jednoglasno? Hvala lijepa. (ŽAMOR) (PAUZA)

31

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 69/09 Izvadak iz fonograma 69. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (9. srpnja 2009.) točka ad. 4. (Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) POPIJAČ: Predlažem da nastavimo sa dnevnim redom. Sljedeća točka dnevnog reda je „Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom)“. Kako je to već uobičajeno. Izvolite. A gdje je Radić? ŠAŠKO: Radić je bolestan… POPIJAČ: Onda će netko… ŠAŠKO: Gospodin Kumbrija će… POPIJAČ: Može. KUMBRIJA: Ja ću u ime Informativnog programa, naravno. Informativni program HR-a u promatranom razdoblju, dakle od zadnje sjednice sve svoje obaveze iz Programskog usmjerenja koje je potvrdilo ovo Vijeće smatram da je ispunilo u potpunosti i bez profesionalnih propusta. Događaj koji je obilježio ovo razdoblje je svakako ostavka premijera Sanadera. Za taj događaj posebno ističem emisiju koju je Hrvatski radio imao od 14 do 15 sati, dakle izvanrednu emisiju s uključenjima izravno iz Banskih dvora i objava ostavke i nakon toga prve reakcije, analize u pravno proceduralnom dijelu što dalje slijedi. Mislim da je to odrađeno po svim pravilima struke i uz visoku profesionalnost. Od drugih događaja koji su obilježili ovo razdoblje, to je obilježavanje Dana državnosti, zatim Međunarodni dan borbe protiv droge, godina dana od Akcijskog plana suzbijanja korupcije, zatim stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, rasprave oko cijene pšenice i zadnja tema koja se sada otvara, a to su procjene oko turističke sezone. Hvala lijepa. POPIJAČ: Izvolite, gospođo. NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa. U ime Informativnog programa mogu reći kao i kolega Kumbrija da je protekli ovaj period obilježila ostavka premijera Ive Sanadera koju smo mi pratili intenzivno i ekstenzivno kao i svi ostali mediji u Hrvatskoj i da smo tu odradili veliki posao u informiranju javnosti u svim aspektima te ostavke koja je odjeknula poput bombe ili šoka u Hrvatskoj a i u, čini mi se, međunarodnoj javnosti. Također smo se bavili gospodarskom krizom i bavili smo se turističkom sezonom što je naglasak i u ovom sljedećem sada periodu. Imali smo izravnih prijenosa iz Sabora izvanrednih sjednica. Dakle, niz ovih aktualnih političkih situacija. Ono što mogu naglasiti a u skladu s prošlogodišnjim opaskama Programskoga vijeća da u ljetnom periodu smo pojačali Informativni program i da ga nismo sada smanjivali premda smo bili zacrtali ljetnu shemu. Interes javnosti je velik za aktualnu političku i ekonomsku situaciju i mislim da brojke o gledanosti upravo Informativnog programa pokazuju zanimanje javnosti za ove važne teme od velikog značaja za Republiku Hrvatsku. Sve ostalo ću na dodatna pitanja. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala. Gospodine Buriću, izvolite. BURIĆ: Hvala lijepa. Dakle, na tragu što je i kolegica Novak-Srzić rekla ljetna shema koja je krenula unatrag dva-tri dana pokazuje za sada vrlo dobre rezultate što se tiče gledanosti i reakcija javnosti. U proteklom periodu iako to nije domena programa HTV-a svakako da je i taj dio obilježen ostavkom bivšeg premijera Sanadera i zapravo je većina programa u neku ruku bila i podređena tim događajima i pravovremenim reakcijama u vezi s tim. Također bih naglasio da u ljetnoj shemi koja je počela vrlo važan trenutak, po meni, i to je ono po čemu se ova ljetna shema razlikuje od svih prethodnih je činjenica da smo odlučili tijekom cijelog ljeta zadržati emisiju Hrvatska uživo koja osim što je nadopunjena nekim sadržajima primjerenijima ljetu, odnosno obilasku naših turističkih središta i tako dalje je vrlo važno da smo je ostavili i zbog njezine naglašene informativne uloge i dapače još smo joj dodijelili još bolji termin tijekom ljeta, dakle neposredno prije Dnevnika i to pokazuje vrlo dobre rezultate što se tiče gledanosti i reakcija naših gledatelja. Osim toga ništa drugo za sad ne bih posebno naglašavao. Hvala lijepa.

32

POPIJAČ: Hvala lijepa, gospodine Buriću. Poštovani članovi Vijeća, izvolite, vaše primjedbe, prijedlozi, vaši komentari. Da. Otvaram raspravu. Oprostite! Možda ja imam malo drugačiji rječnik malo, ali evo, otvaram raspravu. BAHTIJARI: Gospodine predsjedniče, ja imam jedno pitanje koje formalno nije vezano za program između dviju sjednica, između ove i zadnje sjednice ali je vezano za program. Naime, riječ je o informaciji koju sam ja čuo na Hrvatskoj televiziji u Dnevniku. Bio je to izvještaj sa, ne znam je li to pravi naziv, skupštine Udruge prvoligaša ili tako nekako gdje je jedan gospodin u kameru izjavio da je postignut dogovor da će između udruge i Hrvatske radiotelevizije da će emisija „Volim nogomet“ od jeseni se početi emitirati subotom poslije Dnevnika. Ja najprije molim informaciju, odgovor je li ta izjava utemeljena, postoji li takav dogovor, takav ugovor ili kako već, što već. Ako je vaš odgovor – da, ja bih želio da o tome malo porazgovaramo i da tu novu odluku usporedimo s onim što je napisano u dokumentu koji se zove Programsko usmjerenje HTV-a za 2009. Evo. Hvala. POPIJAČ: Mislim da pitanje traži trenutan odgovor. Gospodine Buriću, izvolite. BURIĆ: Gospodine Bahtijari, Vi ste čuli pravu informaciju ali u smislu da je to odluka Udruge prvoligaša. Dakle, nikakav ugovor nije potpisan, ništa nije potpisano, postoji vrlo intenzivna komunikacija između nas i HNL-a, odnosno Udruge prvoligaša. Prije svega bih ja na početku naglasio da je po meni, ako nešto od nogometa moramo pratiti to je Hrvatska nogometna liga, po meni, to je stvar od prvorazrednog javnog interesa. O tome kad će ona ići, odnosno kada će emisija „Volim nogomet“ ići, tu su ovlasti Hrvatske televizije na neki način u najmanju ruku ravnopravne kao i sa HNL-om jer je njihova odluka odnosno odluka je Udruge prvoligaša kojim danom će oni igrati iz razno-raznih razloga koji god oni bili, kojim danom će igrati kolo. Mi u skladu s tim ćemo Hrvatsku nogometnu ligu pratiti. Ono što bih želio posebno naglasiti, dakle, bez obzira u kojem terminu će emisija „Volim nogomet“ ići ovo programsko vodstvo će i dalje inzistirati i u tome će uspjeti da se izvrši ono što je programskim usmjerenjem obećano i najavljeno a to je još jedna dodatna emisija koja bi išla subotom poslijepodne kao što u Programskom usmjerenju i stoji koja bi se zvala radnim nazivom „Volim sport“, dakle da se poboljša omjer između nogometa i ostalih sportskih sadržaja u korist ostalih sportova koji nisu na taj način eksponirani kao nogomet. A o tome kad će ići emisija „Volim nogomet“ u ovom trenutku još ni ne možemo reći jer ugovor nije potpisan. POPIJAČ: Zahvaljujem. MESARIĆ: Samo jedno malo potpitanje makar ste mi odgovorili. Već smo mi ovdje raspravljali da je jedna široka emisija koja se zove „Volim šport“ ali smo mi, koliko se meni čini raspravljali da bude to ta ista emisija u tom terminu u kojem će dio te emisije biti i nogomet. Moram priznati da mi je žao čuti da će „Volim nogomet“ biti puni termin a ovo će biti neki drugi termin i druga emisija, ako se sjećam našeg razgovora. BURIĆ: U pravu ste, o tome se razgovaralo. Međutim, ako me sjećanje ne vara u Programskom usmjerenju su te dvije emisije odvojene. One su odvojene, u tome trenutku je „Volim nogomet“, mi nismo znali za ovu odluku Udruge prvoligaša, ona je bila predviđena u postojećem terminu u nedjelju, a „Volim sport“ je trebao biti kao posebna emisija u subotu. Dakle, u istom terminu na Drugom programu ali emisija o sportu ne o nogometu. Ukoliko ova situacija s Udrugom prvoligaša bude ovakva kakva je najavljena onda će vrlo vjerojatno upravo to što govorite se i dogoditi da će zapravo cijelo to sportsko poslijepodne počinjati s „Volim sport“ i bit će zapravo integralni dio emisije „Volim nogomet“ ili obrnuto, kako god. Mislim, „Volim nogomet“ će biti integralni dio te emisije, ako Udruga prvoligaša ostane… POPIJAČ: Hvala na obrazloženju. Gospodine Markota, imate li Vi nešto? MARKOTA: Evo, ako smijem dodat mi jesmo u razgovorima u ovom poslovnom dijelu također s udrugom nismo još donijeli konačne zaključke. Mislim da bi sa stajališta racionalnosti bilo dobro da bez obzira što piše u Programskom usmjerenju uz naravno sada vaše mišljenje te dvije emisije spojimo na ovaj način kako je rečeno čisto radi racionalnosti. Hvala. POPIJAČ: Hvala lijepa. Izvolite. JANJANIN: Pa, evo još jedan razlog zbog čega bi ova točka rasprave o programu između dvije sjednice trebala biti na početku jer nakon četiri sata čovjek odustaje i od onoga što je u stvari mislio govoriti pa ću tako i ja napraviti, o Informativnom programu o kojemu sam mislila govoriti u ovom periodu odustajem, ali zato jedno pitanje za gospodina Burića. Gospođa Zora Dirnbach, legenda Hrvatske televizije i najbolja urednica Dramskog programa

33

koju HTV, odnosno Televizija Zagreb ikada imala je proslavila 80. godina života. Čini mi se da je to popraćeno sramotno, minorno, sramotno malo, u svakom slučaju prestrašno. Ona je tekstove, odnosno ono što je ona uredila ili napisala u toku svog dugogodišnjeg angažmana na Hrvatskoj televiziji, odnosno Televiziji Zagreb mislim da je zasluživalo ali još ima šanse da se popravi taj dojam u svakom slučaju da se napravi više ili prikaže neki film koji je ona napisala ili scenarij ili bilo što od njenih, da tako kažem ružno rečeno uradaka. Ovako popraćeno samo na informativnoj razini da je Hrvatsko društvo pisaca napravilo eto tu neku manifestaciju o Zori Dirnbach kao i o, ne znam, nekoj drugoj osobi. Mislim da je nedopustivo i da u svakom slučaju ovu stvar možete ispraviti. POPIJAČ: Izvolite. BURIĆ: Apsolutno se s Vama slažem, osobno. Mislim, po tom pitanju ste me uhvatili nespremnog, ne znam za to, provjerit ću što se dogodilo. Nisam čak siguran, čini mi se da u sjećanju negdje imam da smo mi čak i neki dokumentarac o njoj radili pa ako on postoji, imate moje obećanje da će biti u rekordnom roku emitiran. Svakako ćemo to ispraviti… (ŽAMOR) …i hvala na primjedbi. Hvala. POPIJAČ: Hvala. Članovi Programskog vijeća, rasprava je otvorena. Gospodine Bahtijari je li odgovor zadovoljavajući ili… nije niti važno da se očitujemo u nekakvom sljedećem koraku. Izvolite, ima li još netko primjedbi, pitanja, potrebe za raspravom? JANJANIN: Dobro. Ako nema nikog možemo još čuti još jednom, mada je ona to, od gospođe Hloverke Novak Srzić, mada je dala odgovor u novinama vezano za prijenos, odnosno 50-minutni govor, snimka Sanaderova govora, a i u svjetlu činjenice da Vijeće za elektroničke medije s našim nekadašnjim predsjednikom na čelu, eto bavi se svojom bivšom kućom. POPIJAČ: Gospođo Hloverka, izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Evo, hvala Vam lijepa, gospodine predsjedniče. Ja sam dala jednu izjavu za javnost glede snimke tog govora. Naime, ostavka premijera Ive Sanadera na sve njegove dužnosti, dakle čovjeka koji je obilježio 10 proteklih godina Hrvatske, koja je šokirala cijelu hrvatsku javnost pa i međunarodnu javnost bila je predmetom općeg javnog interesa. Podsjećam da je i komercijalna televizija RTL ušla u izravni prijenos tog događaja, da su svi portali imali live streaming, dakle izravni prijenos i da tog dana veće vijesti i više pitanja glede te ostavke u javnosti nije bilo. I onih koji podržavaju Ivu Sanadera i onih koji ga ne podržavaju. Ja sam autonomno profesionalno donijela tu odluku sa željom da se javnost informira da se vidi što se događa bez ikakvog kraćenja i montiranja. Ona je sutradan bila i predmetom rasprava i u Saboru, vrlo kritičkih opaski. Dakle, taj odlazak je sasvim sigurno događaj koji se nije dogodio od kad ona postoji. Mislim da sam postupila drugačije da bih samo oštetila javni interes i javno zanimanje za taj prvorazredni politički događaj. Samo još jedan mali dodatak glede Zakona o elektroničkim medijima. Ja sam se i čula s pravnicima, ja sam predala i kazetu tog govora i svoje očitovanje predsjedniku Vijeća gospodinu Ljevaku. Ja nikakav zakon nisam prekršila. Nema toga zakona koji će uskratiti pravo javnosti da čuje informaciju od općeg javnog interesa. Ako je postojala neka vijest, neki događaj u proteklih 10 godina onda je to bila ta vijest i taj događaj. Govorio Ivo Sanader na konvenciji stranke, govorio u Banskim dvorima, na Trgu bana Jelačića, u šumi Brezovica, gdje god, taj događaj naprosto je zasluživao da ga javnost čuje integralno i da o njemu sudi na ovaj ili onaj način. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala na obrazloženju. Gospodine Grgiću, izvolite. GRGIĆ: Ja bih povodom upravo tog događaja htio gospođu Novak Srzić pitati samo da mi odgovori ako je moguće s da ili ne na dva kratka pitanja. Prvo, da li je bilo tko iz Hrvatske demokratske zajednice, HDZ-a Vas tražio ili na bilo koji način sugerirao da u onakvom obliku prenesete to što ste prenijeli i što je nesumnjivo bio javni interes veliki, ali me zanima da bismo izbjegli bilo kakve nesporazume u javnosti. I, druga stvar, zanima me da li ste Vi prije nego što ste emitirali taj materijal o tome obavijestili glavnog ravnatelja. Također s da ili ne. Hvala. POPIJAČ: Izvolite, gospođo Srzić. NOVAK-SRZIĆ: Moram reći da mi je teško odgovarati s da ili ne, kao da smo na kvizu. Nije me nitko nazvao kao što nije, pretpostavljam i ostale medijske kuće i ostale televizijske stanice bilo tko u ime HDZ-a zvao, pogotovo što je bilo vrlo kritičkih primjedaba upravo na taj govor prema tome nije se uopće radilo ni o kakvoj promidžbi jedne stranke nego kažem o prvorazrednom političkom događaju. Ja sam donijela odluku i to sam javno rekla, autonomno,

34

i za to sam plaćena i zato pred zakonom odgovaram. Međutim, ja sam naravno nazvala kolegu Burića s obzirom da smo radili izmjenu sheme, obavijestila sam ga da je to moja odluka i obavijestila sam ravnatelja kad sam donijela tu odluku, dala sam mu na znanje da sam donijela takvu odluku. POPIJAČ: Hvala. MESARIĆ: Ja bih dvije rečenice. (ŽAMOR) POPIJAČ: Da li odustajete? (ŽAMOR) Hajde, neka Grgić onda… GRGIĆ: Pitanje glavnom ravnatelju. Obzirom da ste Vi u svojem priopćenju za medije eksplicite se ogradili od postupka glavne urednice, odnosno, rekli ste da je to isključivo u nadležnosti, što i jest, ali me zanima čemu takva reakcija u medijima jer se stječe dojam kao da je to glavna urednica učinila potpuno autonomno, kao što i jest, ali isto tako stječe se dojam kao da Vi o tome niste ništa znali. Hvala. POPIJAČ: Evo, glavni ravnatelj će odgovoriti. SUTLIĆ: Ja ću ponoviti ono što sam reagirao. Ja ne znam ako bilo tko to shvaća kao neku ogradu to je onda krivo shvaćeno. Ja sam u svojoj reakciji podsjetio samo na zakonitost cijele priče, a ona glasi: „U vezi s reagiranjem vodeće opozicijske stranke na HTV-ovo emitiranje govora bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, HRT želi podsjetiti javnost da je vrlo dobro poznato kako je uvrštavanje sadržaja u HRT-ovim informativnim programima u isključivoj nadležnosti glavnih urednika koji su za to u ime javnosti dobili mandat od Programskog vijeća HRT-a i da poslovodstvo HRT-a uključivši i glavnog ravnatelja ne može utjecati na to što će biti emitirano. Nemoguće je da to ne znaju i vodeći ljudi SDP-a pa se ovakva reakcija te stranke može tumačiti jedino kao pritisak na HRT i na zakonom regulirane medijske slobode.“ Prema tome, ja tome nemam što ni dodati ni oduzeti. POPIJAČ: Dobro. Hvala. Dalje. JANJANIN: Može samo dvije rečenice? POPIJAČ: Izvolite. JANJANIN: Meni u ovom trenutku uopće nije ni bitna SDP-ova reakcija, to je njihovo mišljenje o ovom prijenosu. Meni su mnogo bitnije reakcije gledatelja koji se javljaju preko službe gledatelja a koje mi dobivamo na mail. Ako ja pamtim Vi ste rekli da je puno ljudi zvalo na Hrvatsku televiziju, tu rečenicu inače iskažu ljudi kad žele i tim nekim argumentom koji često ni nije nekakav argument potkrijepiti, eto, puno ih je zvalo, puno ih se interesiralo. Meni je mjerodavno jedino ono što dobijemo crno na bijelo. Od sljedećeg dana ili iza sljedećeg, ne mogu se točno sjetiti, bile su isključivo kritike. Pogledajte si malo. Ni jedna hvala, ni jedna pohvala, ni jedna dobrodošlica ovome, u svakom slučaju isključivo kritike i to ne mali broj. POPIJAČ: Hvala lijepa. MESARIĆ: Sada bih na to nešto drugo dodao. Mene je zvalo to popodne pa jedno 20, žao mi je što nisam spremio na mobitel, tekst je sljedeći: „kako vas nije sram, tebe i tvoje Vijeće da RTL prenosi Sanaderov govor, a javna televizija ne prenosi,“i to od ljudi koji niti imaju veze s HDZ-om niti su politički angažirani jer su smatrali da je ostavka premijera neki takav prvorazredni događaj koji bez obzira gdje on dva dana poslije toga javnog govori da je to javna televizija, još su mi spominjali i pretplatu i to što radite a niste prenosili konferenciju za tisak, dvadeset, draga Darinka, poziva od nekih čak i poznanika. Oprosti, dobio sam tvoj mobitel, dao mi je taj i taj. Ja samo to mogu reći kao argument i kao činjenicu na sve to skupa što je meni odmah odredilo moj stav da odobravam da je snimka tog govora vrlo precizno od prve do zadnje riječi premijera u ostavci da bude emitirana. Evo, samo da dodamo na to vox populi kakav je i kako se javlja. Hvala. POPIJAČ: Hvala lijepa. Gospodine Rkman, izvolite. RKMAN: Ja bih se pridružio gospodinu Mesariću jer sam i ja dobio hrpu pitanja istoga nazivnika, što čekamo i opet su bile priče o pristojbi, bilo je čak vrlo uvredljivih pitanja. Neovisno što je doktor Ivo Sanader dao ostavku da je Sabor to prihvatio, to je bio događaj koji se prikazao na ekranu HRT-a i za Hrvatsku i za inozemstvo i da javnost konačno dobije jednu potpuniju sliku razloga njegova odlaska. Kometari na svim online forumima su vrlo često zločesti, nepotpisani, po meni su vrlo često i samo parametar da se s jedne strane, jedne grupacije javlja. Sada bih ja još nešto drugo malo izfilozofirao. Naime, ova točka, točno piše ovako „Rasprava o programu između dvije sjednica Vijeća“, to je jedna lijepa prava realizacija jedne procesne funkcije upravljanja HRT-a. Hvala Glazbenoj produkciji zbog onog lijepog splitskog koncerta Ane Rucner. Stvarno sam uživao. Dakle, što kazuje da smo i danas

35

i na svakoj sjednici realiziramo funkcionalnu, odnosno procesnu funkciju, kontrolu odnosno ocjenu programa koji je prikazan tijekom proteklog razdoblja, od mjesec, dva dana koliko nam između dvije sjednice jest. Naime, što kaže da upravljanje HRT-a je kontinuirani stalni proces u čemu su uključene tri točke. Programsko vijeće, Ravnateljstvo i glavni ravnatelj. To je sveto trojstvo. Ukoliko napravljeno prema uobičajenoj shemi, teoriji upravljanja, a to je poglavlje Zakona o HRT-u stalnog dnevnog protoka informacija između Vijeća, ravnatelja, Ravnateljstva. Prema tome, ukoliko između sjednica nema Vijeća u tom procesu upravljanja nema ni protoka struje. Da je bilo različitosti između priopćenja gospođe Hloverke, odnosno gospodina ravnatelja, netko je to rekao da je jedan pisao jedan, drugo drugi, da se uopće nisu čuli, kazuje da možemo realizirati ad hoc vrlo brzo i procesnu funkciju upravljanju koordinacije. Prema tome, stalno govorim da je, ipak ću reći moja kuća, koju volim i da se upravlja što je moguće kvalitetnije po najboljim iskustvima i teorije i prakse upravljanja. A Siniša i ja smo i gospodin ravnatelj, gospođa Hloverka i gospodin Burić smo bili u Saboru pa smo vidjeli što znači odgovornost Vijeća prema Saboru…. POPIJAČ: Jako važno. Prenesite, molim Vas. RKMAN: …Svih pet procesnih funkcija upravljanja i to HRT-ovo trojstvo kojim stalno moraju kružiti informacije. Dakle, ako gospodin ravnatelj ima jednu dilemu veznu za neku emisiju, neku nabavu, ne znam što, nije nikakav problem okrenuti 10, 11 telefona ili poslati 11 mailova: cure, dečko doći ćemo ovdje, idemo se dogovoriti jer je i dogovor odnosno koordinacija ili organizacija ili planiranje je jedna od drugih, odnosno četvrta procesna funkcija. Prema tome, nas troje moramo biti u stalnom kontaktu jer inače nema protoka struja. Hvala. POPIJAČ: Hvala. Gospodine Bahtijari, izvolite. BAHTIJARI: Sad u zadnjih par minuta sam bio u jednoj dvojbi da li ću uopće diskutirati ili ću odustati od rasprave jer je ono čega se ja bojim je da ovu raspravu i ovu temu koja je vrlo osjetljiva ne stavimo u politički kontekst. Ja ću nastojati da to ne napravim, nemam za to nikakav razlog. Mislim da ovo što se do sada reklo da ne postoji takva namjera i to je dobro. Apeliram da tako i nastavimo razgovarati. Ja ću reći stvari s kojima se većina vjerojatno neće složiti, ali ću to pokušati argumentirati i pokušat ću ne biti isključiv nego s nekim prijedlozima zapravo pridonijeti da se ovakve stvari više ne događaju. Prvo, mislim da svaki pojedinac u Hrvatskoj, svaki građanin i svaka politička stranka može prosvjedovati, ima pravo prosvjedovati, pisati primjedbe, tražiti ostavku javnih osoba. Dakle, to je neotuđivo pravo i takvi zahtjevi bez obzira došli oni s press konferencija, putem pisama, reagiranja u medijima i tako dalje, ne smiju se, po meni, proglašavati pritiskom na informativni program ili na program uopće. To jednostavno po logici stvari ne može biti pritisak jer je riječ o komentaru na nešto što je emitirano. Pritisak bi bio, ja se apsolutno zalažem da se takvi pokušaji osuđuju, kada bi neka javna osoba, neki političar, šef stranke ili politička stranka kao takva unaprijed, dakle prije nekog događaja, prije nekog prijenosa, prije nekog medijskog događaja zahtijevala da se nešto emitira, da se ne emitira ili da se emitira na ovakav ili onakav način. To bi bio pritisak i naravno za to bih se ovdje zalagao da se takvi pokušaji osude i da se ne prihvate kao praksa rada ovih medija, Radija i Televizije. To je prvo. Drugo, glavni ravnatelj je odgovoran, koliko god to čudno izgledalo, i za program i za kvalitetu programa, ali tu odgovornost ne podrazumijevam ja osobno kao mogućnost odlučivanja hoće li se nešto emitirati ili ne i u kojem obliku. Ali, odgovornost glavnog ravnatelja se sastoji u tome da koristeći svoje odgovornosti i ono što mu Zakon i Statut daju u nadležnost da stvara uvjete da se ovakvi propusti ne događaju. Prvi put sam rekao propusti jer smatram da je ovo što se dogodilo da je jedna vrsta novinarskog, uredničkog propusta, a sada ću obrazložiti zašto. To bi bilo drugo. Treće, ovdje se govori o javnom interesu. Javni interes se uvijek povlači kao argument kada se stvari žele zamagliti. Lako ga je povlačiti kao argument kad mi se nismo dogovorili što je to uistinu javni interes. Što je u Hrvatskoj javni interes. Za nekoga je javni interes jedno, za nekog drugog, a također legitimni javni interes drugo, pitanje je odluke za koji ćemo se mi javni interes odlučiti i za koji ćemo se javni interes zalagati. Usporedba s komercijalnim televizija nije dobra kada se koristi kao argument što smo mi napravili a što su drugi napravili. Ako se ta usporedba koristi onda trebamo biti korektni pa reći da je samu press konferenciju na kojoj je premijer Sanader obznanio da daje ostavku, žao mi je što vam moram to moram reći, neki drugi komercijalni mediji su popratili bolje, sadržajnije i ranije od Hrvatske televizije ako već uspoređujemo Hrvatsku televiziju s drugim televizijama. Apsolutno se slažem s tim da je ostavka premijera pogotovo u ovoj situaciji važan događaj, važno je da se

36

to dogodilo ali javna televizija ima tu za razliku od komercijalnih televizija misiju i zadaću da prepozna gdje se nešto događa i kojim povodom i zakon je tu jasan. Zakon o elektroničkim medijima je jasan. Ja mislim da je u ovom slučaju on prekršen. Ali, smatram da je Hrvatska televizija upravo da bi zadovoljila javni interes najvećeg broja hrvatskih građana trebala na drugi način iskoristiti taj događaj. Dakle, sabor HDZ-a, govorim vrlo konkretno, u areni, on je važan, on je prevažan i samo obraćanje gospodina Sanadera je važno kao medijski događaj toga dana i tih dana i tih tjedana ako hoćete i tih mjeseci koji dolaze. On je važan ali ga je novinarski i urednički trebalo prezentirati na način da se ne prekrši Zakon o elektroničkim medijima i da se, što je još važnije, ne prekrši Zakon o HRT-u koji je u ovom slučaju prekršen. Pogledajte, pročitajte stavak 1. i stavak 2. članka 7. Zakona o HRT-u pa ćete vidjeti da ste napravili propust. Naravno, ja ne zbog toga što sam poučen iskustvom kad sam prije par mjeseci spominjao odgovornost onda sam dobio jezikovu juhu, ne zbog toga, ali neću sada spominjati odgovornost, mislim da se radi o jednom propustu kojeg bi trebalo nastojati izbjegavati. Nije trebalo na taj način emitirati cijeli govor gospodina Sanadera bez obzira što je to bio javni interes, zakoni ove države koje treba poštovati i tko će ih poštovati ako neće javne osobe na Hrvatskoj radioteleviziji. Oni svojim primjerom trebaju pokazati da se zakon mora poštivati bez obzira kakav god bio javni interes u tom trenutku. Dakle, mogli ste taj događaj prikazati, imate mogućnosti kroz izvatke iz tog govora, ti izvadci su mogli trajati 30 minuta, mogli ste to komentirati, mogli ste dovesti goste, mogli ste napraviti izvanredno „Otvoreno“, ali izgleda da vam je teško istupiti iz nekakve prakse pa zašto subotom izvanredno ne bio subotom „Otvoreno“ bio organiziran? Zašto niste pozvali goste u emisiju „Nedjeljom u dva“. Ne želim sada da se to ne bi shvatilo kao kritika, što se sve moglo napraviti. Ali moglo se napraviti sve da se zadovolji jedan javni interes a da se ne prekrše dva zakona. Evo, u tom kontekstu završavam ovo što sam htio reći. I to je to, hvala. POPIJAČ: Da li držite da i očekujete da netko da komentar od odgovornih i dodatno obrazloženje? BAHTIJARI: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) POPIJAČ: Zašto to pitam? Držim da sjednica Programskog vijeća na kojoj sudjeluju oni koji i po Zakonu i Statutu trebaju mogu biti pozvani od strane člana Programskog vijeća da daju dodatna pojašnjenja i mišljenje. Ako smatrate da je to potrebno mi ćemo to od njih zatražiti. Svakako da onda hoćemo, a Vi izvolite onda… MESARIĆ: Mogu li ja samo diskutirati nešto dalje? Traženje ostavke nije pritisak, slažem se. Ima pravo svatko tražiti ostavku i svatko izreći svoje političko mišljenje iz bilo koje pozicije, govorim, ali što je razlog traženja ostavke. To je meni upitno. Da li je oduzimanje prava urednici da stavi integralni govor predsjednika koji je slučajem okolnosti, dopustite taj eufemizam, održan jer je bio taj dan sabor HDZ-a. Da je to bio nešto drugo, otvaranje neke hidrocentrale, autoceste, da je isto govorio predsjednik da li bi to bio, pitam se naglas, isti problem zato jer govori premijer u ostavci Ivo Sanader, koji je uz to i predsjednik HDZ-a i sve se događa… da li je to da se samo govor koji je pušten da je to odmah napad i da se traži ostavka, da se govori o kršenju pravila medija, da li je to onda neka vrsta miješanja u program što se ovdje stalno pitamo što je i gdje je granica toga. Da li je javni interes, stavili ste neku vagu, da li je javni interes, što je sad iznad svega. Javni interes je takav kakav je bio, vidjeli smo. Nije se prenosio sabor HDZ-a, ne prenosio se samo govor premijera u ostavci koji on drži na saboru HDZ-a. Govorim samo činjenicu. To nije bio prijenos sabora HDZ-a nego premijera u ostavci koji kao predsjednik stranke govori i svi su znatiželjni zbog čega je došla ostavka, moje objašnjavanje. Tako da je i taj isto malo na vagi i taj argument je upitan. Da li je to legitiman razlog ili nije. Ovdje se kaže, „krajnje istinito, cjelovito, nepristrano informirati javnost…“, to je u redu, ali sada ovdje ide ovaj drugi dio na koji se vi pozivate: „HTV i HRT-e ne smiju svojim programima zastupati stajališta, interese pojedine političke stranke kao ni bilo koja druga pojedinačna politička, religijska, stranačka i slična stajališta i interese.“ Ali ovdje je neka iznimka po meni. Ja se slažem, jer se čovjek koji se prenosio je premijer u ostavci. To je neki događaj koji je potresao sve živo jer svi smo se zblenuli na ovaj ili onaj način, nitko nije imao pojma o čemu se radi. Dakle, ja to smatram jednom posebnom i specifičnom situacijom pa onda mislim da svako pravilo u sebi kako god kruto bilo mora imati mogućnost iznimke. Moje mišljenje je da ovaj puta to nikako ne smije biti pravilo. Ja ću jednako da se to dogodi ili ponovi bez ovakvih čini mi se vrlo relevantnih argumenata koji se mogu i ne moraju prihvatiti ali ovdje se dogodila jedna iznimka i ne mislim da je to težina

37

krimena da nema tih okolnosti koje ja zove, a mogu se i ne prihvatiti nekom određenom iznimkom. Hvala. POPIJAČ: Hvala lijepa. Imate li vi još, članovi Programskog vijeća, potrebu da se obratite ili komentirate ovo ili nešto drugo vezano za program? Izvolite, gospodine glavni ravnatelju dok se ovaj dio problema razriješi s… SUTLIĆ: U kontekstu ovoga što su ove zadnje dvije diskusije. Doista kritika je pravo, svatko tko se bavi javnim poslom i da bude kritiziran također svakog tko se bavi javnim poslom i to uopće u ovom predmetu nije sporno. Ja sam ovo označio kao pritisak iz dva razloga. Dakle, ne iz načelnog pristupa nego iz vrlo konkretnog, toga što je bilo u istupu rečeno da sam ja naredio i druga stvar što je bilo sugerirano da se ja mogu unaprijed umiješati u to što će biti objavljeno ili ne objavljeno. Ako se to od mene traži to je i pritisak i odstupanje od zakonske regulative. Prema tome moja reakcija je išla samo isključivo na te isključivo na te dvije činjenice jer su obadvije činjenice u istupu na pressici bile iznesene striktno. što se tiče moje zakonske odgovornosti ona je pri tome potpuno jasna i ja se u tom sklopu ću se rado odazvati i odgovoriti na svako postavljeno pitanje iz moje zakonske odgovornosti ili pak ako me se traži i osobno mišljenje u tome učinit ću i to. Što se tiče u ovom slučaju, ja ne znam odakle uopće ili sam možda krivo razumio neko pitanje o suradnji, jedinstvu ili nejedinstvu ljudi u kući. Ne. Mi smo prijatelji u vrlo dobrim odnosima, odlično se razumijemo i svatko obavlja svoj posao i svoje nadležnosti. Mislim da je iz ovoga ovdje što smo rekli bilo potpuno jasno kako je ta komunikacija izgledala. Upravo tako kako ona idealno mora izgledati. Ja bih ovdje još samo jednu stvar rekao opet vezano na konkretni članak. Jedino bi moglo biti sumnjivo da smo mi zastupali a zastupali to znači da smo se identificirali s nečijim stanovištem, a ja koliko znam da prenošenje i davanje informacija o bilo čemu što se događa u zemlji i svijetu nije zastupanje pojedinačnih interesa, prema tome u tom kontekstu je potpuno jasno da jednim neinterveniranim prijenosom odloženim snimkom mi nismo ništa zastupali. Da li je nešto moglo biti napravljeno u onom kontekstu o kojem govori gospodin Bahtijari bolje ili loše, o tome možemo profesionalno razgovarati, ali zastupanja pojedinačnog, to je sasvim sigurno, upravo sa stanovišta zakona, nije bilo. POPIJAČ: Zahvaljujem na Vašem obraćanju. (ŽAMOR) Izvolite. GRGIĆ: …Ja se moram ispričati, moram podnijet Izviješće saborskom Odboru za medije pa moram napustiti sjednicu. Nerado to činim zato što sam rado htio sudjelovati u raspravi o ovom Poslovnom planu. Drugo ćemo onda ako možemo dogovoriti, javite mi novi termin. Hvala. POPIJAČ: Sretno na Saboru. Izvolite, gospodine Bahtijari. BAHTIJARI: Ja se slažem s gospodinom Sutlićem u najvećem dijelu ali se ne slažem s ovim što je na kraju rekao da samo emitiranje ne znači i zastupanje. Ja mislim da samo emitiranje, nemojte me tjerati da sad neke primjere navodim, samo emitiranje a ne komentiranje nekih društveno, recimo, nema veze s ovim slučajem, neprihvatljivih pojava, devijacija itd. znači i zastupanje. Upravo se javna televizija po tome što komentira ili ne prenosi pojedine negativne stvari razlikuje od komercijalnih televizija. Ne zastupa interese koji nisu interesi većine gledateljstva. Dakle, ja to ne dovodim u kontekst ovog slučaja, ali hoću reći da na nogometnoj utakmici imati u kadru neprihvatljive scene, simbole itd. a ne očitovati se jednim komentarom urednika ili novinara koji to prenosi znači na neki način zastupanje takvih ideja. Ali to nema veze, apsolutno, da se ne razumijemo krivo s ovim o čemu mi razgovaramo. Prema tome, prenošenje bez komentara u najvećoj mjeri znači zastupanje. Hvala lijepa. POPIJAČ: Izvolite, gospođo Srzić. NOVAK-SRZIĆ: Ja samo mogu reći da nije bilo apsolutno nikakvog zastupanja ponajmanje HDZ-a. Podsjećam vas na one primjere sa simbolima sa nogometnih utakmica tamo se vidio simbol HDZ-a, podsjećam vas na press konferenciji SDP-a se isključivo izjave sve se drže ispod loga SDP-a, kao što je ovdje logo HRT-a. Mi što smo pokazali govor… (NERAZUMLJIVA UPADICA) …ja sada hoću reći da je ostavka premijera Sanadera relevantna jer su iz nje se iščitavali razlozi te ostavke. Ostali program, informativni program HTV-a vrlo kritički, analitički sa svih aspekata kroz razne emisije, kroz Dnevnike, kroz Otvoreno govorio o toj ostavci i sasvim sigurno će još uvijek govoriti. Prema tome, javnost nismo uskratili za nešto što je pripadalo toj javnosti jer je to bio premijer ove zemlje u taj dan kad je govorio bio je premijer još u ostavci, još nije bila izabrana nova Vlada. Mislim da je to bila relevantna informacija za cjelokupnu javnost, ponavljam za one koji ga nisu voljeli, koji

38

ga nisu podržavali i one koji su ga podržavali isto tako. Neki su rekli ništa novo nije rekao pa i to je informacija da ništa novo nije rekao i da ne služi to u promidžbu nego da služi u vidu informiranja. POPIJAČ: Hvala lijepa. Mislim da smo iscrpili ovu temu o ovoj točci dnevnog reda. Naravno, vjerojatno se očekiva da nešto komentiram. Isto tako nisam bio tu nažalost pet dana pa ne mogu objektivno donijeti svoj sud. Držim da bi se zaista u Hrvatskoj teško mogao dogoditi konsenzus oko toga da li je to bio interes ili ne ili zaštita ovakvih ili onakvih interesa. Bez sumnje da je taj događaj bio prvorazredni interes. Da li se on mogao na drugi način artikulirati, da li je mogao sa drugačijim sadržajima, vjerojatno je. Pitanje je da li je to bilo moguće. Da li je to zakonito bilo ukoliko dođe do rasprave na saborskom Odboru za elektroničke medije koji je vjerojatno nadležan za ocjenu, oni će to i ocijeniti. Ako bude potrebno, naravno, mi ćemo i na takvu njihovu ocjenu onda i reagirati. Razumijem sve diskusije i gospodina Bahtijarija i svih ostalih da je i to snažna poruka i sugestija upravo u cilju sprečavanja ili izbjegavanja takvih dilema koje će se otvarati a vjerujem da će se teško ponoviti jedna takva slična situacija. I bilo tko da je od nas bio na mjestu glavne urednice ne znam kakvu bi odluku donio pa čak i po cijenu da je eventualno svjesna toga da krši zakon što ne znači da je ona to učinila. Ja to ne znam. Naravno, gospodin Bahtijari tvrdi da jest, to je njegovo pravo. Ja se usudim reći da ja to ne znam, ja bih radije pričekao ocjenu da to netko kaže tko je za to i nadležan. Ja se slažem tu i s gospodinom Rkmanom i s većinom koja je možda bila malo zatečena, ja sam u nedjelju slušao reakciju ili u subotu, u nedjelju, ja sam se vratio u nedjelju, na Hrvatskom radiju je čitavo vrijeme išao glas gospođe Novak-Srzić koja je hrabro stala iza svoje odluke i ona je tvrdila da nije po zakonu da je branila interese s druge strane čitao se govor, priopćenje glasnogovornika Hrvatske radiotelevizije. Kao što je sada glavni ravnatelj, ja nemam to pravo suditi, kao što je glavni ravnatelj ovdje čvrsto stao iza svega onoga što je učinjeno, imam dojam da bismo bili svi sretniji, mi članovi Vijeća, da se taj glas isto takav čuo u javnosti da on takvim činom brani i svoj status, svoj stav, i svoje pravo i svoj zakoniti položaj. To naravno on ničim nije prekršio ništa ali ja govorim o dojmu i o različitom pristupu za koji sam ja osobno dobio dojam glavne urednice i glavnog ravnatelja što apsolutno ne mora značiti da on nije pravilno postupio. Govorim o onome ako ste dobro razumjeli što je gospodin Rkman govorio i što će danas na Saboru gospodin Grgić govoriti u ime Vijeća, ne ni u ime Bahtijarija, ni ovoga, niti mene, evo, ja bih bio tamo ali želim ovu sjednicu završiti do kraja. Mi smo prema javnosti, prema Saboru, prema svima onima koji nas gledaju i slušaju osobe koje pripadamo ovdje i koji smo odgovorni za sve što se ovdje događa. Evo, to je možda evo kratki komentar. Ako želite, gospodo, članovi Programskog vijeća, izvolite. BAHTIJARI: Imam jednu rečenicu i neću više se javljati, ali kad govorimo o pritiscima i o obrani dostojanstva novinarske struke i zaposlenih na Hrvatskoj radioteleviziji onda je za mene, ja ću uzeti jedan detalj, a takvih detalja ima i previše. Prije mjesec dana vam je jedan političar nazvao novinarku koja je po njegovom sudu napravila loš prilog i izvrijeđa ju, barem po onome što su mediji objavili, na pasja kola. Je, zašto onda niste digli glas i rekli da ne dopuštate takve oblike pritisaka na novinarsku struku. Nisam čuo da se itko oglasio, niti glasnogovornik, niti Informativni program, bez obzira je li ta novinarka napravila loše ili dobro svoj posao. Ali, takvi postupci su nedopustivi. Upravo tu se treba dignuti glas i reći ne dopuštamo takve oblike pritisaka. POPIJAČ: Dobro. Možda to i nije bilo tako, možda je netko reagirao. NOVAK-SRZIĆ: Gospodin Bahtijari govori o telefonskom pozivu gospodina Friščića. Ja sam sutradan upravo u Saboru na Nacionalnom vijeću za borbu protiv korupcije javno izrekla svoje mišljenje, rekla sam da smo mi stali u obranu novinarke i da gospodin Friščić je napravio sebi medvjeđu uslugu i da je pokazao da je takvo ponašanje nedopustivo i doista smo javno to rekli. Ja mogu reći još o jednoj praksi koja se događa sa svim strankama. Mi možemo otvoriti na vijeću, u budućnosti je ona vrlo zanimljiva. Naime, glasnogovornici stranaka kad vi pozivate goste u emisije onda oni ne daju gosta kojeg vi želite, recimo, meni je zanimljiv gospodin Mesarić a nije gospodin, recimo, Popijač. Onda glasnogovornik i PR stranke kaže nećete dobiti Mesarića dobit ćete Popijača. I tako na taj način oni vode svoju kroz ekran javne televizije politiku pa neki njihovi koji su malo manje podobni ili su na ledu u stranci naglo nemaju pravo nastupa, premda ga novinar želi, upravo čuti drugačije mišljenje. Ima neku svoju autorsku koncepciju. Ja mislim da je to jedan od problema koji se nama u posljednje vrijeme otvara na način ovog političkog pritiska vrlo suptilnog i vrlo doziranog

39

koji još nije u javnosti izišao i o njemu se progovorilo. Ja mislim da i o tome na nekoj od sjednica također razgovarati. Apsolutno svaki novinar Informativnog programa koji je došao u poziciju da ga pritišće bilo koja politika, bilo koja, vladajuće, oporbena, trećeg bloka, ovog bloka, onog bloka je apsolutno zaštićena. Međutim, nije novinar u informativnom programu jedino zaštićen od svoje vlastite neodgovornosti i onog ispada kojeg ponekad rade u programu. To je, naravno, pitanje Vijeća, a onda i uredništva. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala lijepa. Ako se slažete ja zaključujem ovu točku dnevnog reda ili želite još nešto predložiti. (ŽAMOR) Zaključili smo točku dnevnog reda broj 4.

Documents

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Z A P I S N I K · savjetovati poslovodstvo HRT-a. Podsjetio na sugestije koje su članovi Vijeća davali poslovodstvu HRT-a pri donošenju Plana HRT-a za