1

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 22/14. Zagreb, 3. studenoga 2014.

Z A P I S N I K

s 22. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 3. studenoga 2014. u sobi 107, objekt B-30, I. kat

Započeto u 14.30 PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Neda Ritz, Marina Mučalo, Arsen Oremović, Jozo Barišić i Zoran Šangut ODSUTNI: Zoltan Kabok, Josip Jelić i Sanja Ravlić (ispričani) OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Saša Runjić, Marija Nemčić, Viktor Gotovac, Ivan Šuker, Darija Krstičević, Daria Marjanović, Zoran Mihajlović, Tihomir Janjić, Igor Medić, Martina Novak Vukuša, Jagica Cvrk, Kata Stojić, Tanja Rau, Žana Ćorić i Melita Pamuković Ivušić Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek. Ustvrdila je da je prisutno osam članova Vijeća te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka. Ustvrdila je da sjednici nazoči g. Ivan Šuker, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH i gđa Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH u vezi s raspravom o točki 3. predloženog dnevnog reda Vijeća te im je zahvalila na dolasku na sjednicu Vijeća. Kako nije bilo prijedloga za izmjene ili dopune predloženoga dnevnog reda, Vijeće je jednoglasno prihvatilo sljedeći DNEVNI RED: 1. a) Ovjera zapisnika 18. i 21. sjednice Programskoga vijeća HRT-a b) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 21. sjednice Programskog vijeća HRT-a 2. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a (Izvj.: Z. Šeb) 3. Međunarodni kanali HRT-a - izvršavanje programskih obveza za Hrvate izvan Hrvatske i međunarodnu javnost - izvješće o stanju i plan razvoja

2

(Izvj.: G. Radman, S. Runjić, D. Marjanović) 4. Jezik i govor na HRT-u (Izvj.: T. Janjić) 5. Prilagodba programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida (Izvj.: N. Ritz, S. Runjić) 6. Razno - Ispunjavanje zakonskih i ugovornih obveza HRT-a Ad. 1. a) Ovjera zapisnika 18. i 21. sjednice Programskog vijeća HRT-a Vijeće je jednoglasno prihvatilo te ovjerilo zapisnik 18. i 21. sjednice Programskog vijeća HRT-a u predloženom tekstu. b) Izvješće o izvršenju odluka i zaključaka 21. sjednice Programskog vijeća HRT-a Sukladno zaključku s 20. i 21. sjednice Vijeća, Mišljenje o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013., koje je Vijeće prihvatilo na 20. sjednici održanoj 7. srpnja 2014., glavni ravnatelj HRT-a 19. rujna 2014. dostavio je Vladi RH i Ministarstvu kulture RH. Također, predsjednica Programskog vijeća HRT-a je 19. rujna 2014. Hrvatskom saboru dostavila Mišljenje Programskog vijeća HRT-a o Izvješću o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH u 2013. kao dodatak Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 19. studenoga 2012. do 31. prosinca 2013. Glavni ravnatelj HRT-a sukladno zaključku s 14. sjednice Vijeća održane 6. veljače 2014. uputio je Vijeću na raspravu materijal o Jeziku i govoru na HRT-u jer se u Izvještaju korisnika usluga uvijek po brojnosti ističu primjedbe na jezik i govor, a ravnatelj Programa HRT-a uputio je Vijeću materijal Prilagodba programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida. Ravnatelj Programa HRT-a je sukladno zaključku Vijeća s 20. i 21. sjednice kojim je zadužen da razmotri način da u tromjesečnim izvješćima povratno izvijesti Vijeće o prijedlozima i primjedbama koje u Izvješću iznosi povjerenik za usluge HRT-a, odnosno o tome što su urednici poduzeli ili misle poduzimati s obzirom na određene kritike koje korisnici usluga upućuju HRT-u, dostavio je Vijeću prijedlog sastavljen u dogovoru s povjerenikom za korisnike usluga HRT-a da će se na mjesečnoj razini zaprimati svi upiti u formi dokumenta, na koja će se glavni urednici programskih kanala očitovati povjereniku za potrebe izvješća i posredno Vijeću.

3

Ad. 2. Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a između dviju sjednica (od 8. rujna do 26. listopada 2014.) Zvonko Šeb, povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, ukratko je Vijeću izložio sadržaj Izvješća o kontaktima s korisnicima usluga HRT a između dviju sjednica (od 8. rujna do 26. listopada 2014.) koji se u cijelosti objavljuje na intranetu. Rekao je da u ovom kraćem razdoblju između dviju sjednica može istaknuti da je 30-ak korisnika usluga izrazilo želju, a neki od gledatelja su to čak imenovali i zahtjevom za koji misle da kao pretplatnici imaju pravo, da se u povodu obljetnice pada Vukovara na jednom od televizijskih programa emitira serijal Heroji Vukovara. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je da je Vijeće dobilo obavijest ravnatelja Programa HRT-a o odluci da uspostavi jaču komunikaciju s povjerenikom za korisnike usluga vezano uz zaključak Vijeća s 20. i 21. sjednice kojim je zadužen da razmotri način da se Vijeće povratno izvijesti o prijedlozima i primjedbama koje u Izvješću iznosi povjerenik, odnosno o tome što su urednici poduzeli ili misle poduzimati s obzirom na određene kritike koje korisnici usluga upućuju HRT-u. U odluci ravnatelja Programa HRT-a Saše Runjića stoji da je postignut dogovor s povjerenikom za korisnike usluga da će se na mjesečnoj razini zaprimati svi upiti u formi dokumenta, na koje će se glavni urednici programskih kanala očitovati povjereniku za potrebe Izvješća i posredno Vijeću. Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali Nina Obuljen, predsjednica Vijeća, Neda Ritz, Zoran Šangut, Marina Mučalo, članovi, na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeće zaključke: Vijeće prihvaća Izvješće povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a između dviju sjednica (od 8. rujna do 26. listopada 2014.) Vijeće prihvaća Odluku ravnatelja Programa HRT-a Saše Runjića da će u tješnjoj suradnji s povjerenikom za korisnike usluga na mjesečnoj razini zaprimati sve upite, prijedloge i primjedbe korisnika usluga HRT-a u formi dokumenta, na koja će se glavni urednici programskih kanala očitovati povjereniku za potrebe Izvješća i posredno Vijeću. Ad 3. Međunarodni kanali HRT-a - izvršavanje programskih obveza za Hrvate izvan Hrvatske i međunarodnu javnost - izvješće o stanju i plan razvoja Daria Marjanović, glavna urednica Glasa Hrvatske i Slike Hrvatske, podnoseći na sjednici izvješće o stanju i planovima razvoja Međunarodnih kanala HRT-a, istaknula je

4

da je najvažni cilj ovog programa informiranje o zbivanjima u Hrvatskoj, biti veza raseljene Hrvatske (Hrvata i BiH, hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka diljem svijeta, hrvatskih manjina u inozemstvu) i domovine Hrvatske, umrežavanje s međunarodnom javnošću i promidžba Hrvatske u svijetu, a želja je i osvojiti mlađu publiku, ekonomsku emigraciju te povećati interakciju sa slušateljima. Među ostalim iz izvješća je istaknula: Međunarodni kanali HRT-a počeli su s emitiranjem 2001. - Radijskim kanalom Glas Hrvatske, koji je bio poseban projekt Hrvatskog radija i Vlade RH, s idejom da neprekidno emitira međunarodno zanimljive programske sadržaje iz redovite produkcije svih nacionalnih i regionalnih radijskih kanala HRT-a te sadržaje iz vlastite proizvodnje. Od 1. siječnja 2014. emitira se isključivo putem interneta i satelita, a četvrtkom navečer od 20.15 do 24.00 usporedno na HR1 (FM 92,1). Televizijski kanal Slika Hrvatske emitira se od 2001. uz djelomičnu potporu Vlade RH i prodaju pretplatničkih kartica kao satelitski program za Sjevernu Ameriku i Australiju te Novi Zeland. Emitira se 24 sata na dan po načelu 8 sati programa plus 2 x 8 sati reprizno, prilagođeno vremenskim zonama. Sadržaj je izbor iz svih televizijskih programa HRT-a. Izraz „raseljeni Hrvati“ koji rabi, blizak joj je jer smatra da nismo više iseljeni nego smo raseljeni, što podrazumijeva da će se neki od tih koji su iseljeni privremeno i vratiti. Budućnost odnosno vizija HRT-a je imati konvergentni interaktivni javni medij koji je dostupan izravno u realnom vremenu na svim platformama bilo gdje u svijetu. Obveze HRT-a u informiranju Hrvata izvan RH i programska politika temelje se na odrednicama svih vrijedećih zakona kojima se reguliraju mediji u RH, koji se odnose na Hrvate izvan RH, te posebnom Ugovoru Vlade RH i HRT-a. Budući da se programi realiziraju i uz potporu Vlade RH, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska radiotelevizija sklopili su poseban sporazum za svaku godinu od 2013. do 2017. Tijekom tog razdoblja će Državni ured radi realizacije tih obveza HRT-u doznačivati godišnje 13.300.000,00 kuna iz državnog proračuna u odgovarajućim kvartalnim iznosima na temelju kvartalnih izvješća o izvršavanju programskih obveza. Kod toga HRT samostalno izrađuje plan i program rada za Radio, Televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan RH te je samostalan usklađivati termine emitiranja koje treba učiniti dostupnima. Kada je riječ o udjelima definiranima Ugovorom s Vladom RH, ostvareni udjeli u 2013./14. što se tiče Radija minimalno odstupaju od zadanih postotaka. To se najviše odnosi na sport, koji je imao ostvarenje od 4,7% u odnosu na zadanih 1,7%, kako diktiraju sportski događaji i iznimna aktivnost Sportske redakcije HR-a, što nailazi na povoljan odjek kod slušatelja. Nešto su pojačani također obrazovanje (ostvarenih 5,1% u odnosu na propisanih 3,5%), umjetnost i kultura (ostvarenih 2,6% u odnosu na propisanih 1,8%) te znanost (ostvarenih 0,2% u odnosu na propisanih 0%). Kod Međunarodnog televizijskog programa Slika Hrvatske uočava se nerazmjer omjera programskih vrsta po ugovornim obvezama. Primjerice u 2013. je vijesti bilo 11,3% u odnosu na propisanih 44%, religije 5,6% u odnosu na propisanih 1,1%, igranog programa 8,6% u odnosu na propisanih 0%, zabave 11,7% u odnosu na propisanih 0% i glazbe 11,7% u odnosu na propisanih 0%. To je rezultat izravnog utjecaja na odabir programa publike koja plaća pretplatu za satelitski program. Primjerice, poslije uklanjanja nedjeljne mise iz programa u siječnju 2014. nakon intervencija gledatelja izravno i posredstvom

5

satelitskog partnera te kolega iz Religijskog programa HRT-a, ona je vraćena u program. (Dodatak 2) Od siječnja 2014. omjer se nastoji više prilagoditi ugovornim obvezama, uz nastojanje da se promjene uvode polako i odabirom propisanih sadržaja koje će gledatelji usvojiti zahvaljujući njihovoj kvaliteti - 14,9% vijesti, 3,3% religije, 5,6% igranog programa, 5,2% zabave, 5,1% glazbe. Moguće nezadovoljstvo gledatelja koji traže više zabave nastoji se spriječiti pojačanjem zanimljivih sadržaja s područja umjetnosti i kulture (7,5% u odnosu na propisanih 5,5%) te znanosti (3,1% u odnosu na propisanih 1%) i obrazovanja (9,1% u odnosu na propisanih 1,1%). Usporedbom zadanih programskih udjela za Međunarodni televizijski kanal i Četvrti kanal (HTV4) vidljiva je identičnost zadanih postotaka te je u tijeku približavanje televizijskih sadržaja u skladu sa zakonskom obvezom i strateškim aktima HRT-a, usporedo s razvojem Multimedijskog kanala Glas Hrvatske koji će (HTV4) dijelom preuzeti programske vrste primjerenije tome izričaju i arhivske sadržaje trajne vrijednosti koji mogu biti od interesa za međunarodnu javnost. HTV4 će postati informativni međunarodni kanal HRT4 s međunarodnim dosegom koji će se emitirati u free to air. Ono što sad znamo o publici kojoj je ovaj program namijenjen je ono što smo uspjeli doznati iz statistika Word pressa na toj platformi - imamo web-stranicu i ono što smo uspjeli saznati u direktnom kontaktu i preko Državnog ureda za Hrvate izvan RH te u izravnim kontaktima naših novinara koji su išli u BiH jer je to najdelikatnija publika, kao i Hrvati trajno naseljeni kao manjine u drugim zemljama, te publika u susjednim zemljama (Srbija, Makedonija, Rumunjska, Mađarska, Austrija i dr.) s kojima surađujemo i izravno. Posebno ističe da je važno postići interakciju putem naših stranica s publikom. Zahvaljujući samoinicijativnosti, ažurnosti i entuzijazmu ljudi zaposlenih u Glasu Hrvatske i Slici Hrvatske, program se uključuje u svaku akciju i događaj koji zanima ovu publiku primjerice prilikom nedavnih poplava u Okučanima. Vezano za proizvodnju i sadržaj programa Međunarodni kanali HRT-a smatra da je u planovima razvoja potrebno: Zadržati proizvodnju i sadržaj programa namijenjenih informiranju Hrvata izvan RH u planiranom opsegu i unaprijediti opću razinu kvalitete programa, s naglaskom na daljnju multimedijalizaciju sadržaja kako bi oni bili dostupniji govornicima hrvatskog jezika, mladima novih generacija iseljeništva i strancima koji ga tek uče te međunarodnoj publici u Hrvatskoj i svijetu. Kada je riječ o izvršavanju ugovornih obveza i distribucije, HRT će za cilj imati daljnje praćenje i usklađivanje ugovornih obveza i realnog razvoja radijskog i televizijskog programa međunarodnih kanala HRT-a, usmjerenog k široj distribuciji na mobilnim platformama. Pritom će posebnu pozornost posvetiti mogućnostima prelaska s distribucije satelitskog programa uz plaćanje pretplate na mogućnost besplatnog prijma za korisnike u cijelom svijetu. Vezano uz organizacijska i kadrovska rješenja od Ravnateljstva HRT-a očekuje se jasno strateško i organizacijsko pozicioniranje međunarodnih kanala unutar procesa restrukturiranja HRT-a, osiguravanje potrebnih tehničkih i produkcijskih uvjeta za razvijanje proizvodnih procesa koji vode kvalitetnoj proizvodnji primjerenih programskih

6

sadržaja na svim platformama, rješavanje radnog statusa vanjskih suradnika s posebnim vještinama kako bi mogli nesmetano obavljati poslove nužne za proizvodnju i razvoj programa, obnašati realno potrebne funkcije u dnevnom radnom rasporedu sukladno zakonskim okvirima te se uključiti u procese edukacije unutar kuće. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, rekla je da prema njezinu mišljenju ni u materijalu ni prezentaciji nije sadržan odgovor o budućnosti i planovima kojima će se omogućiti održivost Glasa Hrvatske koji i dalje ostaje ne samo kao internetski radio nego kratki val pod pretpostavkom da će svi programi HRT-a ili najveći dio onoga što HRT proizvodi biti dostupni kao usluga na zahtjev putem HRT portala. Postavlja pitanje kako HRT misli napraviti taj zaokret s obzirom na to da smatra da se ovakvim planovima razvoja dovodi u pitanje izdvojeno promatranje odnosa i zadaća HRT-a prema raseljenoj Hrvatskoj odnosno informiranju Hrvata izvan Hrvatske ili iseljene Hrvatske kao zasebne tehnološke, ali i programsko-koncepcijske zadaće HRT-a. Bruno Kragić, član Vijeća, nadovezao se na pitanje Nine Obuljen Koržinek te moli odgovor na određene nedoumice za koje tvrdi da postoje, a vezane su za odnose omjera programskih vrsta utemeljenih u Ugovoru te realizaciju tih udjela. Ističe da je iz materijala vidljivo da kod Radija ostvareni udjeli u 2013/14. minimalno odstupaju od zadanih postotaka, dočim kod Televizije postoji veliki nerazmjer između ugovorenih i realiziranih udjela programskih vrsta. Zatražio je temeljitije objašnjenje kako će se implementacijom cjelokupnog novog koncepta HRT-a, odnosno multimedijalizacijom sadržaja, te preuzimanjem proizvodnje i sadržaja programa namijenjenih informiranju Hrvata izvan RH u sklopu HTV4, osigurati tako planirani opseg, te kako će se to reflektirati na izvršavanje ugovornih obveza o informiranju Hrvata izvan RH. Postavlja pitanje hoće li u budućnosti nakon implementacije novoga koncepta HRT-a ti udjeli biti u skladu s Ugovorom s Vladom RH. Neda Ritz, članica Vijeća, postavlja pitanje hoće li u budućnosti s uznapredovalom tehnologijom, prestankom klasičnih oblika emitiranja i plasiranjem ovih sadržaja putem interneta ili gledanja na zahtjev, nestati mogućnost posebnog obraćanja Hrvatima koji žive izvan RH, slikom i riječju iz domovine na način koji njima posebno znači. Ivica Maštruko, član Vijeća, postavio je pitanje kadrova koji su zaduženi za realizaciju proizvodnje i sadržaje ovog Programa, s obzirom na to da su oni gotovo svi vanjski suradnici te pita koliko je ukupno ljudi angažirano u Glasu Hrvatske, a Marina Mučalo, članica Vijeća, traži odgovor na pitanje koliko se na dnevnoj bazi proizvodi programa za informiranje Hrvata iz RH. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, postavlja pitanje hoće li se u kratkoročnoj i dugoročnoj strategiji odnosa s Vladom RH, koja sufinancira taj program, zadržati postojeći model (iznos) financiranja i kakve su projekcije za to te hoće li se HRT strateški okrenuti i razvijati ono što će morati razvijati. Više od toga zanima je odgovor na pitanje kako će HRT privući ljude na gledanje ovog programa s obzirom na podatke iz materijala (u tabeli od 21. listopada 2014.) iz koje je vidljivo da što se tiče Glasa Hrvatske na dan 21. listopada 2014. u 16 sati bio prisutan 571 slušatelj, a da je maksimalni dnevni doseg bio 2115 slušatelja. Smatra da ti podaci pokazuju postojanje kao primarnog problema kako i kakvim sadržajima HRT može privući slušatelje.

7

Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, odgovarajući na pitanje vijećnika da pojasni što se događa kada je u pitanju program Međunarodni kanali HRT-a te hoće li HRT implementacijom cjelokupne strategije razvoja ovog kanala i dalje ispunjavati svoje ugovorne programske obveze te proizvoditi odgovarajuće sadržaje usmjerene na potrebe Hrvata izvan Hrvatske, objasnio je da se taj program obraća Hrvatima izvan RH među kojima je moguće razlikovati najmanje tri specifične kategorije, a možda je u nastajanju i četvrta, posve nova. To su, kako kaže, Hrvati koji kao manjine postoje prije svega u susjednim, ali i u nekim drugim državama, a to su različite generacije naših ekonomskih socijalnih iseljenika (Hrvati u europskim državama koji su tijekom 20. stoljeća odlazili zbog socijalnih ekonomskih razloga, ali su zadržali svoje državljanstvo odnosno vezu s Hrvatskom i borave u tim zemljama kao specifična kategorija ekonomskih emigranata), zatim je tu hrvatsko iseljeništvo kao povijesna kategorija nekadašnjih iseljenika s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Nju čine hrvatska emigracija i njihovi potomci u SAD-u, Australiji i Južnoj Americi koji su već velikim dijelom treća, četvrta, a u nekim slučajevima možda i peta generacija. Oni više nemaju neposredni kontakt s domovinom, često puta ne znaju ni jezik, ali imaju želju i potrebu iz kulturoloških razloga zadržavati kontakt s domovinom svojih roditelja. Treća su kategorija Hrvati koji zbog povećane mobilnosti iz poslovnih i akademskih razloga sve više provode vrijeme i rade izvan Hrvatske i žele zadržati vezu s Hrvatskom na dnevnoj osnovi. HRT nedvojbeno prepoznaje tu publiku, smatra je iznimno važnom i želi je zadržati kao dio cjeline publike s kojom komuniciramo na dnevnoj bazi. Problem je formalno-pravni okvir koji nastaje jer zakon u smislu financiranja djelatnosti HRT-a ne prepoznaje Hrvate izvan Hrvatske, pogotovo one koji su raseljeni, kao obveznike plaćanja pristojbe za financiranje proizvodnje sadržaja namijenjenih njima. RH je zato prihvatila jedan dio svojih obveza sufinancirati kako bi pomogla da se sadržaji toga specifičnoga karaktera ne izgube iz onoga što je HRT u svojim javnim obvezama dužan proizvoditi i emitirati. Na HRT-u smo 2012. godine zatekli sljedeću situaciju. Glas Hrvatske koji postoji kao kontinuirani radijski program, tada se emitirao isključivo preko mreže odašiljača koji su bili zakupljivani i plaćani kako bi omogućili da se taj signal rasprostre što dalje po svijetu, a to su bili u pravilu kratkovalni odašiljači. Najveći dio subvencije RH koju smo dobivali za funkcije Glasa Hrvatske, gotovo više od 90%, trošio se za potrebe zakupa i plaćanja odašiljača. Druga situacija vezano za Sliku Hrvatske bila je da se jedan specifičan namjenski program ili mozaični ili kolažni program, dakle vezan i uz vlastitu proizvodnju, ali i uz kombiniranje drugih sadržaja, putem zakupljenih satelita emitirao publici u Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji, a najveći dio novca koji smo dobivali kao subvenciju ili gotovo u cijelosti tj. stopostotni iznos bio je ugrađen u ugovor kao kompenzacija za troškove satelitskom operateru koji nam je omogućio da taj signal emitiramo. Korisnici televizijskog programa nisu mogli taj program izravno preuzimati sa satelita, nego su morali dodatno kupovati kabelske usluge lokalnih operatera kako bi mogli preuzeti i gledati taj program. Treće, na internetu nije bilo nikakvih specifičnih specijaliziranih sadržaja kojima bi se oni mogli poslužiti da bismo zadržali informiranost ili da bi oni mogli konzumirati neke radijske odnosno audio ili videosadržaje osim onih koji su javno dostupni putem usluge na zahtjev. Strateško opredjeljenje HRT-a je bilo da tehnoloških ograničenja za multimedijalnu distribuciju sadržaja namijenjenog za Hrvate

8

izvan Hrvatske više nema zahvaljujući internetskim tehnologijama te da HRT praktički može sa svim onim što želi doći globalno do ciljane publike. Razlog zašto HRT tehnološki još živi u prošlom stoljeću te za područje Novog Zelanda, Australije i Sjeverne Amerike i danas emitira putem satelita Sliku Hrvatske jest međunarodni petogodišnji ugovor koji smo zatekli potpisan s tvrtkom EWN, koji istječe u drugoj polovici 2016. U slučaju njegova prijevremenog raskida, HRT bi bio dužan platiti visoke penale. Procijenili smo da nam se više isplati poštovati ugovor do kraja nego ga raskinuti jer bismo u tom slučaju morali platiti visoke penale. Kad ugovor istekne, na HRT-u ga ne planiramo produljivati, ali planiramo zadržati subvenciju koju bismo više usmjerili u proizvodnju sadržaja. HTV4 trebao bi u budućnosti biti kanal free on air koji bi dijaspora mogla u cijelosti putem interneta gledati besplatno. HRT danas radijski pogram koji nazivamo Glas Hrvatske distribuira isključivo putem interneta pa svatko u svijetu tko želi slušati Glas Hrvatske može otići na naše internetske stranice, pokrenuti audiostream i preuzeti slušanje toga programa. Da bi došao do toga programa, može preuzeti aplikaciju na nekom od mobilnih uređaja koji omogućava kontinuirano prenošenje toga kanala kao što je specijalizirana aplikacija za audio, dakle samo za zvučni sadržaj ili ova nova od ljetos, koja omogućava kombinirano gledanje i slušanje našega sadržaja globalno. U posljednje vrijeme smanjeni su troškovi distribucije programa za dijasporu zahvaljujući prijelazu na emitiranje internetom umjesto mrežom odašiljača. Glas Hrvatske se danas distribuira isključivo preko interneta, putem audiostreama. Istaknuo je da na HRT-u smatramo da je korisno i dalje zadržati subvencije za međunarodne kanale, ali ne više za distribuciju kao do sada, već to mora biti u funkciji kreiranja kvalitetnog sadržaja. Sadržaji Slike Hrvatske su u međuvremenu integrirani i nastavit će se njihova integracija u cjelokupnu strukturu HRT4 s obzirom na to da za to koristimo formalno-pravni okvir tzv. sadržaja oslobođenih trećih prava, što znači da je HRT isključivi vlasnik ili je osigurao prava za međunarodnu globalnu distribuciju sadržaja bez ograničenja ili bez dodatnih troškova svega onoga što se emitira na Četvrtom kanalu HTV-a. Utoliko ćemo i sve sadržaje koji su namijenjeni ciljanoj populaciji Hrvata izvan Hrvatske integrirati u cjelokupni sadržaj HRT4 i pritom ćemo kao dosad posebno poštovati termine distribucije koji omogućavaju da u realnom vremenu, dakle životnom dnevnom vremenu, ti sadržaji kao ciljani sadržaji dospijevaju do gledatelja bilo u Americi bilo u Australiji, to je naš tzv. noćni termin. Pritom ništa nećemo izgubiti od fizionomije i sadržaja kanala HRT4 za koji vjerujemo da je svojim vijestima svaki puni sat, aktualnim političkim dokumentarnim ili živim emisijama, atraktivan kontekst i za specijalizirane emisije namijenjene toj populaciji. Tranziciju iz linearnog klasičnog televizijskog prema internetski baziranoj distribuciji HRT će napraviti do 2016. godine s dvije bitne preinake. Jedna preinaka je da podignemo tzv. ott platformu, što je tehnološka infrastruktura potrebna za distribuciju nelinearnih i linearnih sadržaja, dakle one koje mi uređujemo ili one koje bi gledatelji ili slušatelji mogli sami uređivati jer im je to na raspolaganju na mobilnim uređajima, a svima onima zainteresiranim korisnicima u svijetu koji bi željeli primati kontinuirani četvrti kanal putem svojih klasičnih televizora omogućit ćemo da umjesto dosadašnje distribucije satelitom uz nabavu odgovarajućeg uređaja što dekodira signal koji će biti za njih

9

jednokratan i dohvatljiv jeftini trošak, kontinuirano mogu na svojim televizorima u domovima bilo gdje u svijetu putem interneta preuzimati i gledati HRT4 kao cjeloviti 24-satni kanal i pritom i radijske i TV sadržaje integrirati u multimedijalne putem jakog decidiranog portala ili internetskih stranica namijenjenih toj populaciji kako bi se onda i zvučni i TV sadržaj putem tekstualnog sadržaja iskombinirali na takav način da predstavljaju ustvari jedinstvenu medijsku platformu za komuniciranje. Plan HRT-a predviđa da do 2016. ukine satelitsku distribuciju, zajedno s RH dogovori da pokušamo zadržati subvenciju za proizvodnju TV sadržaja namijenjenih toj populaciji, a da cjelokupan iznos subvencije usmjerimo u proizvodnju kvalitetnijega internetskog radijskog i TV sadržaja namijenjenoj toj populaciji. Nadamo se da će HRT do 2016. uspjeti napraviti taj prilično komplicirani pravni, tehnološki i organizacijski preustroj. Što se tiče zapošljavanja kadrova koji su angažirani na proizvodnji tih sadržaja na HRT-u, za sada ne možemo zapošljavati strane državljane jer hrvatski zakoni to još ne omogućavaju. Dok se ne promijeni zakonodavna infrastruktura i omogući stalno zapošljavanje kvalitetnih specijalista kojima hrvatski jezik nije materinji jezik, oni će nastaviti raditi kao vanjski suradnici, na njih smo iznimno ponosni jer su skupina izvrsnih profesionalaca koja se okupila oko Glasa Hrvatske. Ivan Šuker, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, rekao je da je o temi informiranja Hrvata izvan RH saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske raspravljao dva puta, a na jednoj je sjednici bio i glavni ravnatelj HRT-a g. Radman. Druga, tematska sjednica Odbora održana je 15-ak dana prije izbora u BiH. Smatra da ovu temu treba sagledati na način da se najprije utvrdi što je bilo dobro i loše u prošlosti te na koga se točno ono što proizvodimo i plaćamo kao subvencije usmjerene informiranju Hrvata izvan RH odnosi. Smatra da se nikako ne može poistovjetiti i svesti na zajednički nazivnik kao raseljene Hrvate sve one Hrvate koji žive izvan Hrvatske, neovisno u kojem dijelu svijeta žive jer njihovi interesi i potrebe su različiti. Interesi i potrebe Hrvata koji žive u Sjevernoj i Južnoj Americi i zemljama Oceanije razlikuju se od potreba i interesa onih koji žive u Zapadnoj Europi, treću skupinu čine hrvatske manjine u inozemstvu, prije svega u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Makedoniji, a zasebna su priča Hrvati u BiH, gdje su jedan od tri konstitutivna naroda, a hrvatski jezik jedan od tri službena jezika. S obzirom na to postavlja pitanje hoćemo li ovom shemom zadovoljiti barem minimum očekivanja Hrvata koji žive izvan RH, posebice kada ovaj program treba reagirati i na temelju trenutačnih događaja u zemljama u kojima žive. Rekao je da je ovdje da prenese mišljenje kolega članova saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske sa zadnje sjednice o temi izbora u BiH, koje su Hrvati u BiH doživljavali kao sudbonosne za sebe. Njihovo je mišljenje, kao i mnogih gledatelja koji su se javljali i telefonski, putem SMS poruka i elektroničke pošte, da nisu bili zadovoljni količinom sadržaja i informacijama koje im je HRT ponudio vezano uz izbore u BiH s obzirom i na činjenicu da su Hrvati u BiH konstitutivni narod, ali samo na papiru, dok ostala dva konstitutivna naroda imaju svoje televizije, programe na svom jeziku što Hrvati nažalost nemaju, već samo imaju mogućnost pratiti program HRT-a. Smatra da je u tom trenutku trebalo promptno reagirati tako da se HRT informativnim emisijama koje se gledaju u Hrvatskoj, kao i u programu koji je išao prema BiH trebao uključiti na možda malo drugačiji način. Također, emisija Pogled preko granice, koja je najgledanija i o njoj se najviše govori, ide u terminu kad su ljudi na poslu i ne mogu je gledati pa postavlja

10

pitanje smisla postojanja troškova i emitiranja programa koji ne može gledati 90 posto ljudi kojima je namijenjen. Dodao je i da ukidanje dopisništava u BiH otvara pitanje je li ovakav način, kako je to postavljeno u praksi, dovoljno kvalitetna zamjena za ono što je bilo prije te jesu li iskorištene sve tehničke mogućnosti koje nam pruža moderna tehnologija da se to poboljša. Ustvrdio je da je svjestan činjenice da je program za Hrvate izvan Hrvatske usmjeren za Hrvate u BiH doduše limitiran određenim financijskim sredstvima, ali postavlja pitanje pruža li nova tehnologija mogućnost da se napravi nešto više, bolje i kvalitetnije jer u materijalu koji je HRT prezentirao ništa u vezi s time nije konkretno naznačeno. Misli da ima dovoljno razloga da kaže da ovo što je predloženo u materijalu neće zadovoljiti očekivanja koja ta specifična publika - raseljena Hrvatska ima od HRT-a. Predložio je, budući da smatra kako je to ključno pitanje, da se o tome otvore konzultacije s gledateljima putem internetske stranice kamo bi mogle dolaziti primjedbe i prijedlozi koji bi pomogli HRT-u i svima na koje se odnosi da nađu zajednička i kvalitetnija rješenja kako bi taj program bio usklađen s potrebama svih ciljanih publika kojima je namijenjen. Istaknuo je da su ljudi u BiH spremni i na plaćanje satelitskih kartica samo da dobiju kvalitetan program i ono što žele jer ljubav koju gaje ljudi koji žive izvan Hrvatske prema hrvatskoj riječi i prema domovini je specifična i osebujna. Rekao je da će ova tema vjerojatno ponovno biti na nekoj od sljedećih sjednica tog saborskog odbora iz razloga što ljudi s kojima taj odbor komunicira i o kojima odbor na neki način posebno vodi brigu zovu i traže da se o tim temama raspravlja. Darja Marjanović, glavna urednica Glasa Hrvatske i Slike Hrvatske, nadovezala se na narečeni prijedlog o web stranici te je rekla da ovakva stranica na HRT-u postoji na adresi http://glashrvatske.hrt.hr/interaktiv/ od 1.1. 2014 gdje je u rubrici Interaktiv posjetiteljima omogućeno na 4 jezika da podijele s HRT-om svoja iskustva i doživljaje, te objavljivanje njihovih tekstova, fotografija, audio ili video materijala Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH, istaknula je važnost ove teme i zajedničkog razgovora o njoj svih koji rade u ovom području s Hrvatima izvan RH kako bi se razjasnio niz nedoumica. O temi koja je sadržaj materijala točke dnevnog reda na ovoj sjednici, predstavnici HRT-a i Državnog ureda razgovarali su na nizu sastanaka. Politika Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan RH dijeli Hrvate koji žive izvan RH u tri temeljne skupine s obzirom na različitost položaja u kojima žive, što zahtijeva različit pristup. Najprije, to su Hrvati u BiH koji su konstitutivan narod, zatim hrvatske manjine u inozemstvu (12 europskih i susjednih država) te cjelokupno hrvatsko iseljeništvo ili raseljena Hrvatska. Vidljivi iskoraci koje je HRT napravio u odnosu na Hrvate izvan RH bili su mogući jer je i sama RH napravila temeljni iskorak temeljen na činjenici da ima pravni i institucionalni okvir za suradnju i za unapređenje suradnje s Hrvatima izvan RH (Strategiju u odnosima s Hrvatima izvan RH koju je usvojio Hrvatski sabor, Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH te Državni ured za Hrvate izvan RH, koji je osnovan na temelju toga zakona kao središnje tijelo nadležno za unapređenje odnosa s Hrvatima izvan RH). Važan dio zakonodavnog i institucionalnog okvira je i saborski Odbor za Hrvate izvan RH, Državni ured za Hrvate izvan RH te HRT kao i druge institucije koje rade na temelju zakona i ugovora s Vladom RH, a Državni ured i HRT sklopili su poseban sporazum o suradnji.

11

Nove tehnologije zahtijevale su prilagodbu, a činjenica isticanja Ugovora za plaćanje satelita, za distribuciju signala i emitiranje Slike Hrvatske dovele su do vrlo važnih promjena u odnosu HRT-a prema ovoj temi. HRT je pokazao odgovornost te je primjerice imao aktivnu i važnu, vrlo konstruktivnu ulogu koja je dala vrlo bitne rezultate. Navodi primjer kada je tijekom popisa pučanstva u BiH HRT vrlo aktivno sudjelovao, a bio je medijski pokrovitelj jednog vrlo važnog projekta koji također integrirajuće djeluje na Hrvatsku u odnosu prema Hrvatima izvan RH ( Hrvatske svjetske igre). HRT se uključio i u projekt naših manjina u obilježavanju 480. godišnjice njihova odlaska iz RH (riječ je o gradišćanskim Hrvatima koji žive u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj). Skrenula je pozornost i na neke probleme za koje vjeruje će ih se moći otkloniti u nekom kratkom roku, a to jest da su na portalu HRT u rubrici manjine dvije TV emisije Pogled preko granice i Glas domovine namijenjene Hrvatima izvan RH što smatra da nije primjereno, te je to potrebno ispraviti, i umjesto toga staviti ih u jednu posebnu rubriku Hrvati izvan RH. Smatra da je bitno jer su Hrvati izvan RH sukladno zakonskom određenju iz članka 4. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH definirani kao dio jednog i jedinstvenoga i nedjeljivoga hrvatskoga naroda pa sukladno tome smatra da bi bilo važno u implementaciji te odredbe i generalno, da se ti programi uklope i postanu dio cjelovitog programa HRT-a. Predlaže da se sadržaji i teme o Hrvatima izvan RH ubuduće ne getoiziraju u posebnim emisijama u kojima se mi obraćamo isključivo njima nego je potrebno uklopiti ih tako da postanu dio cjelovitoga programa HRT-a od ujutro do navečer. Pohvaljuje HRT koji iz dana u dan jača suradnju i uspostavlja kontakte s našim medijima, dakle medijima Hrvata izvan RH, te smatra da je to jedan od puteva kojima bi se taj problem mogao prevladati, ali ponavlja da je vrlo važno da se oni integriraju u cjeloviti program HRT-a jer bi to omogućilo i da se primjerice svi koji žive u Hrvatskoj senzibiliziraju i informiraju o položaju Hrvata u BiH pa to smatra najvažnijim unapređenjem na kojem bi trebali raditi svi zajedno. U tom kontekstu Glas Hrvatske je emisija koju slušamo mi svi u RH i koja nas također informira o Hrvatima izvan RH. Posebno naglašava da u svjetlu činjenice važnosti položaja Hrvata u BiH termin emitiranja emisije Pogled preko granice treba prilagoditi svima. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je važnost da se nastavi dosadašnja praksa Vijeća da se o temama koje nadilaze samo interes Programskog vijeća HRT-a ili HRT-a ili samo redakcija HRT-a, raspravlja na sjednicama u kojima sudjeluju sve institucije na koje se to odnosi. Ponavlja da je njoj kao i većini članova Vijeća nejasan cijeli koncept HRT4 koji bi preuzeo funkciju u cijelosti informiranja Hrvata izvan RH, a koji, kako tvrdi i predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, neće zadovoljiti očekivanja Hrvata izvan RH. Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi/ce Vijeća: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Neda Ritz, Marina Mučalo, Ivica Maštruko te Goran Radman, Ivan Šuker, Darija Krstičević i Daria Marjanović, na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Vijeće je jednoglasno donijelo sljedeći zaključak: Na temelju Izvješća HRT-a o stanju i planu razvoja Međunarodnih kanala HRT-a čija je zadaća izvršavanje programskih obveza za Hrvate izvan Hrvatske i međunarodnu javnost, Programsko vijeće HRT-a je iznijelo mnoge prijedloge

12

vezane uz proizvodnju i sadržaj programa te je HRT-u predložilo da ga redovito, a najmanje jedanput na godinu izvijesti o ispunjavanju planova za razvoj međunarodnih kanala HRT-a. Vijeće zahtijeva i da HRT uskladi svoje obveze s ugovorom te da razmotri i prijedloge saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ad 4. Jezik i govor na HRT-u Tihomir Janjić, voditelj Službe jezik i govor, uvodno je izvijestio o aktivnostima i načinu rada Službe jezik i govor HRT-a koja u sadašnjem obliku postoji od 1. srpnja 2013. kada su se, u postupku reorganizacije HRT-a, Služba jezik i govor (HTV) i lektori odjela Lektori i spikeri (HRA) spojili u jednu službu. U službi u ovom trenutku radi 26 lektora i 7 fonetičara (3 fonetičara i 1 lektor u regionalnim centrima kojima administrativno i pripadaju: Osijek, Pula, Rijeka, Split). Povremeno se angažira jedan lektor vanjski suradnik. Istaknuo je da kvaliteta jezika i govora u programima HRT-a varira od programa do programa, od emisije do emisije te naravno od pojedinca do pojedinca. Uspoređujući se s ostalim „velikim“ medijskim kućama u Hrvatskoj, jezik i govor HRT-a nesumnjivo su mnogo kvalitetniji. Međutim, gledajući kroz prizmu HRT-a kao javnog servisa koji prema svojem statutu i zakonu, ali i zbog odgovornosti prema korisnicima mora poštovati, promicati i stalno unapređivati kvalitetu medijskog izričaja, naravno da ima dijelova programa u kojima kvaliteta jezika i govora nije na razini koja se očekuje i kojoj HRT mora težiti. Razlozi tomu su mnogobrojni. Određen broj novinara, voditelja i prezentera u potpunosti izbjegava lekturu i pripremu/edukaciju kod fonetičara. Neki ne prihvaćaju preporuke i ispravke pa unatoč lekturi i preporuci fonetičara čitaju svoje izvorne, nelektorirane tekstove jer njima tako «bolje zvuči». Neki ne uče pa godinama ponavljaju iste jezične ili prozodijske pogreške koje se ne vide, ne čuju ako čitaju lektorirani i pripremljeni tekst, ali se događaju u javljanjima, razgovorima, vođenju emisija, općenito u programu uživo. Velik problem je i upravljanje kompetencijama. Nažalost nisu svi koji pismom i govorom sudjeluju u kreiranju programa HRT-a dovoljno pismeni ili govorno vješti. Prečesto se kadar angažira bez audicija, natječaja, probnih snimanja (ili na njih nisu pozvani predstavnici Službe jezik i govor). Rezultat je često nedovoljna medijska prihvatljivost govornika (prisutnost čak i izgovornih mana, pogrešaka te nezdravih glasova. Te osobe se šalju fonijatru i logopedu), za koje je onda potrebna višemjesečna pa i višegodišnja jezična i govorna edukacija, uz upitan rezultat. Dio njih se odmah pojavljuje u eteru bez ikakve edukacije, a za neke se traži edukacija u nerealnom roku i s nerealnim očekivanjima ili pak retrogradno, nakon što se u eteru već primijeti jezična i govorna nekompetencija. Poseban su problem emisije iz vanjske produkcije te promidžbene poruke, na čiji jezik i govor ne možemo utjecati.

13

Iako su jezik i govor razmjerno dobri u dijelovima programa koji su “pod kontrolom” lektora i fonetičara, svjesni smo da i tu ponekad ima propusta. Opseg programa i brzina njegova odvijanja te činjenica da se godinama količina programa povećava (uvođenje 3. i 4. kanala na HTV-u, širenje platformi web i teletekst, povećanje stranog serijskog i filmskog programa…) te konstantno smanjivanje broja zaposlenih u Službi jezik i govor u proteklih nekoliko godina često traže trenutačnu reakciju lektora i fonetičara te rješenje bez mogućnosti provjere, konzultiranja ili istraživanja, što, naravno, otvara mogućnost pogreške. Tomu u prilog idu i uvjeti rada. I fonetičari i lektori na mnogim radnim pozicijama rade na zastarjelim računalima i sustavima koji dodatno usporavaju ili onemogućuju kvalitetan rad te u uvjetima/prostorima u kojima se često nemoguće koncentrirati. Ističe da su prigovori korisnika HRT-ovih usluga na jezik i govor katkad opravdani, a katkad i nisu. Nemoguće je udovoljiti svim gledateljima i slušateljima. Jedni bi htjeli samo tzv. najčistiji hrvatski jezik. Drugi, pak, žele razgovorni stil s primjesama slenga. Nekima u prijevodima filmova i serija smetaju psovke, drugi se žale da umanjujemo ugođaj i krivotvorimo jezik originala kad psovke izbacujemo. Jedni priželjkuju samo kodificiranu novoštokavsku akcentuaciju, drugi pitaju gdje je urbana uporabna norma i zašto jezik i govor “vraćamo u neka druga”, njima neprihvatljiva vremena. Uz to razne struke razvijaju svoj jezik koji nije istovjetan tvorbi i leksiku u standardnom jeziku. Česti su, stoga i većinom neopravdani, prigovori iz tehničkih, prirodnih i drugih struka i znanosti, na izgovor i jezik, u kojima tvrde da je “pravilno” drukčije jer oni unutar svoje struke tako govore. Problemi se javljaju i u izgovorima stranih imena. Ponekad je vrlo teško strano ime ili neki toponim prilagoditi hrvatskom fonološkom sustavu bez konzultacija sa stručnjacima za to područje ili s izvornim govornicima. Za to nema uvijek vremena jer se često informacije objavljuju kako pristižu, pa se prvotna preporuka ponekad razlikuje od konačne jer je tek treba istražiti. To, nažalost, rezultira nedosljednošću u izričaju. Lektori i fonetičari Službe jezik i govor HRT-a svakodnevno, sedam dana u tjednu, vode sustavnu brigu o standardnom hrvatskom jeziku kao i o ukupnoj jezičnoj i govornoj kvaliteti u svim programima i medijskim servisima Hrvatske radiotelevizije: lekturom, redakturom i korekturom tekstova, retoričkim oblikovanjem tekstova, pripremom i edukacijom govornika, sudjelovanjem na snimanjima, praćenjem i evaluacijom programa i govornika te organizacijom i provođenjem jezično-govornih radionica u suradnji s HRT-ovom Akademijom. Radno vrijeme lektora i fonetičara organizirano je tako da se pokrije najveći dio programa te udovolji svim zahtjevima za lekturu, evaluaciju, edukaciju, pripremu govornika, govorne vježbe, praćenje programa itd. Služba jezični i govorni izričaj pokušava privesti onome što gledatelji i slušatelji očekuju te lektorirati što više materijala i programa te sadržaja koji objavljuje redakcija novih medija. Uz upozorenje kako neki novinari u sklopu procesa proizvodnje ne prihvaćaju savjete i preporuke ove službe i izbjegavaju lektore i fonetičare, te ne poštuju jezične i govorne norme, ocijenio je da je ipak kvaliteta jezika i govora na HRT-u prihvatljiva. Istaknuo je da sukladno s čl. 91. Ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017., u kojem je utvrđeno da javnost ima

14

mogućnost s povjerenjem Povjereniku za korisnike usluga HRT-a dostavljati svoje primjedbe i komentare u vezi s uslugama HRT-a, a on će dokumentirati i prezentirati te primjedbe programskom i poslovnom vodstvu HRT-a, Programskom vijeću i Nadzornom odboru, predlaže da se ti komentari i primjedbe korisnika koji se odnose na jezik i govor prosljeđuju Službi jezik i govor kako bi se u čvršćoj suradnji između Službe jezik i govor i povjerenika za korisnike usluga HRT-a prigovori mogli brže i bolje kanalizirati i rješavati. Služba jezik i govor prati i primjedbe koje bilježi Služba gledatelja, odnosno korisnika jer lektori i fonetičari, unatoč trudu, ne mogu pratiti cjelokupni program HRT-a pa su prigovori, komentari, ali i pohvale korisnika vrijedan resurs. Kako bi se jezik i govor na HRT-u unaprijedili, potrebno je da se te aktivnosti formaliziraju i podignu na višu razinu i unaprijedi suradnja svih odgovornih za provođenje, i poštovanje, te za prihvaćanje dogovorenih jezičnih i govornih standarda HRT-a u redovitim programima i emisijama HRT-a. To su ravnatelji Programa i Produkcije HRT-a, Služba za jezik i govor i Akademija HRT-a koji trebaju neodložno započeti zajednički usklađeno djelovati i uspostaviti izravnu stalnu suradnju sa Službom u vezi s provođenjem odluka i preporuka u vezi s jezikom i govorom. Osnovno je da lektura, priprema i usavršavanje u jeziku i govoru ne smiju biti proizvoljni. Edukacija mora biti neizostavna i sustavna za sve govornike, a preporuke, ocjene i odluke Službe jezik i govor moraju se poštovati, odnosno učiniti obvezujućima, a definirati i specificirati procedure i odgovornosti za svaki dio proizvodnog procesa, te uvesti sustav mjera ako se one ne poštuju u suradnji sa Službom jezik i govor. Ističe da Služba jezik i govor HRT-a najprije mora skrbiti da se svi tekstovi u sklopu procesa proizvodnje lektoriraju, a neuvježbani ili neupućeni govornici ili čitači moraju pohađati govorne vježbe u sklopu svojih radnih zadaća. Govornici kao izvoditelji ili voditelji emisija moraju obvezatno provoditi stručne naputke koje im daju lektori i fonetičari. Služba za jezik i govor ima pravo i dužnost da redovito prati, radi analize i biltene pogrešaka govornika (novinara, voditelja, urednika) i na osnovi toga i uočenih tendencija predloži ravnatelju Programa i Produkcije HRT-a operativne planove za trenutno isključenje i uskratu prava na javni nastup u programu, i to onim govornicima koji učestalo ponavljaju pogreške i ne uspijevaju ih ili ne žele svladati ni uz pomoć službi, i njihova upućivanja na dodatnu edukaciju, koja vrijedi sve do otklanjanja uzroka ovoj mjeri. U okviru Akademije HRT-a (u obliku formalnih radionica) može se osigurati i dodatno obrazovanje za novinare ili za one koje je potrebno dodatno obrazovati. Smatra da ravnatelj Programa i Produkcije HRT-a i glavni ravnatelj HRT-a trebaju podržati i takve odluke rukovoditelja radnih jedinica kojima će oni posve određenim mjerama, u sklopu svojih ovlasti, sankcionirati novinare, urednike i voditelje koji učestalo ponavljaju pogreške unatoč savjetima ili pomoći jezičnih stručnjaka (lektora i fonetičara) ili ne žele prihvaćati savjete. Unutar Matice hrvatske prošle je godine pripremljen prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, međutim, do danas nije donesen. U posljednjih 20-ak godina, vezano uz standardni hrvatski jezik, jest napisano nekoliko desetaka rječnika i priručnika, ali ne postoji stručna središnja institucija ili tijelo koje bi se sustavno bavilo tim problemima i propisivalo jezični i govorni standard. Ne postoji ni jedinstveni pravopis hrvatskoga

15

jezika. Od svih koji su izdani u posljednjih 20-ak godina, nijedan nije zaživio kao službeni i jedini kojim bi se državna i javna tijela i institucije trebali i morali koristiti. Neki su, poput posljednjega pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje izdanog 2013., preporučeni za uporabu u školstvu, no to ne znači da su ostali „zabranjeni“, iako se u nekim pravopisnim rješenjima razlikuju. Takva situacija često otvara mogućnost dvojakim rješenjima, a koja su, ovisno o priručniku, jezičnoj struji ili istraživanjima, oba prihvatljiva i ispravna. Za niz jezičnih problema postoje proturječna rješenja u literaturi, neriješeni problemi, pitanja u kojima je norma nedosljedna. Odgovori na ta pitanja moraju se tražiti unutar institucija koje proučavaju i problematiziraju jezičnu normu, na jezikoslovnim raspravama, okruglim stolovima te onda i propisati u gore spomenutom, nepostojećem tijelu. S druge strane, lektori i fonetičari na HRT-u svakodnevno moraju davati odgovore na ta pitanja. Iako je poželjno da se standardni jezik što manje mijenja, to je neizbježno, ponajprije zbog izvanjezične stvarnosti i potrebe za imenovanjem novih predmeta i pojava. Rezultat je priljev velikog broja tuđica, većinom anglizama, koji nailaze na plodno tlo i teško se zamjenjuju hrvatskim riječima, odnosno dugotrajan je proces iznalaženja i prihvaćanja hrvatske inačice. Dijelom zbog upravo takvih okolnosti, ali i općenito zbog što bolje skrbi o jeziku i govoru na HRT-u, 1990. osnovano je i Povjerenstvo za jezik i govor HRT-a kao savjetodavno tijelo koje bi promišljalo i predlagalo rješenja upravo onih jezičnih i govornih dvojbi koje nisu definirane ili točno određene u priručnicima standardnoga hrvatskog jezika. Tijelo je zamišljeno kao veza Službe jezik i govor HRT-a s hrvatskom akademskom zajednicom, a u njemu su djelovali vrsni jezikoslovci, fonetičari, medijski djelatnici (Jasmina Nikić, Đurđa Škavić, Stjepko Težak, Tomislav Ladan, Ivo Škarić, Mihovil Dulčić) uz pridružene članove, predstavnike lektora, fonetičara i spikera HRT-a. Nažalost, zbog smrti nekih članova te organizacijskih problema, od ožujka 2013. Povjerenstvo za jezik i govor HRT-a se ne sastaje. Smatra da je nužno i da bi bilo izrazito korisno ponovno formiranje savjetodavnog tijela za jezik i govor pri HRT-u, u kojem bi istaknuti članovi akademske zajednice, jezikoslovci i fonetičari promišljali i predlagali rješenja onih problema koja nisu jasno određena u standardnom hrvatskom jeziku i govoru. Barem do donošenja zakona o jeziku te uspostave takvog tijela na državnoj razini. Smatra nužnim da se za ulazni kadar osigura provođenje audicija u kojima će se poštovati stručna prosudba Službe jezik i govor (kao i pri organizaciji postojećega kadra). Smatra da lektorima i fonetičarima treba osigurati radne uvjete, kao i adekvatnu opremu za rad. Također, treba osigurati i dovoljan broj lektora i fonetičara. U ovom trenutku je održavanje postignute kvalitete u jeziku i govoru na HRT-u, a pogotovo njezino podizanje na razinu kojoj stremimo, zbog nedovoljnog broja lektora i fonetičara na rubu održivosti. Svako povećanje programa, koje izravno i bez iznimke povećava i opseg posla Službe jezik i govor, trebalo bi biti popraćeno i odgovarajućim brojem lektora i fonetičara. Posljednjih godina situacija je nažalost upravo suprotna.

16

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, otvarajući raspravu o navedenoj temi, rekla je da je Vijeće na mnoge probleme koje je istaknuo g. Janjić u uvodu upozoravalo te izrazila žaljenje što na sjednici danas nema urednika programa da obrazlože neka pitanja koja zanimaju Vijeće, poput onoga jesu li ljudi koji se pojavljuju danas na ekranu zadovoljili osnovne kriterije Službe jezik i govor koju imaju na raspolaganju (prošli audiciju i testove Službe), budući da je očito da se svakodnevno susrećemo s raznim oblicima nestandardnog govora i licima na ekranu koja za to ne zadovoljavaju osnovne kriterije. Marina Mučalo, članica Vijeća, rekla je da je problem jezika, kako govornog tako i pisanog - velik, a bit će još veći. Takav zaključak i tvrdnju izvlači iz studenata novinarstva koji imaju velikih problema s artikuliranjem misli i izgovaranjem rečenice u trajanju od samo jedne minute, a da ne zapnu, zamuckuju ili se ne koriste poštapalicama. O razlozima toga možemo samo nagađati, no neki znanstveni radovi govore da smo žrtve kratica, akronizama, SMS-a i loše odabrane lektire, pa naša djeca jednostavno ne znaju dovoljno riječi da bi mogli na rječit, fluentan način artikulirati svoje misli u govornom jeziku. Kada govorimo o pisanom jeziku, prisutan je potpuno identičan nedostatak, pri čemu još postoji bauk gramatike i pravopisa, a sve zajedno čini vrlo velik problem, tim više što problem neće jenjavati nego će rasti. Potrebno je zato najprije podignuti razinu svijesti o važnosti govornog i pisanog jezika koji je alat za novinarski posao, a potom u Službi jezik i govor koristiti mogućnost individualnog rada i individualnog učenja jer je jezik dinamična tvorevina i uči se cijeli život, a na HRT-u bi trebali upravo početi od toga ispočetka. Neda Ritz, članica Vijeća, pohvalila je odličan materijal za raspravu i u cijelosti prijedloge Službe jezik i govor jer, kako kaže, obuhvaća sve probleme koji se na HRT-u ponavljaju godinama. S aspekta izvršavanja obaveza iz Ugovora apelirati na uredništvo da dobro iščita ovaj izvještaj, analizu stanja i prijedloge kako bi se počele provoditi odluke koje proizlaze iz Zakona o HRT-u i Ugovora s Vladom RH, a tiču se brige o jeziku i govoru. Ističe kako je nedopustivo da određen broj novinara, voditelja i prezentera u potpunosti izbjegava lekturu i govornu pripremu kod fonetičara jer govor i jezik ne može biti privatna stvar, budući da je HRT odgovoran za jezik i govor. HRT ima odličnu službu i dobre stručnjake koji se brinu za jezik i govor te ne može prepuštati onima koji se pojavljuju u eteru i na ekranu da govore kako god hoće. Kao što se ona ne može kandidirati za balerinu u HNK, tako se neki koji se pojavljuju na ekranu ne mogu kandidirati da budu govornici na televiziji ili radiju. Predlaže Vijeću da zaključi da Ravnateljstvo HRT-a ili urednici na svim razinama realiziraju prijedloge iz materijala i promijene situaciju koju je doista kritički i samokritički prikazao rukovoditelj Službe koja postoji desetljećima, uvođenjem mjera koje je Služba jezik i govor predložila. Jozo Barišić, član Vijeća, traži da Vijeće definira razuman rok u kojem se to može što prije realizirati. I prijašnja Vijeća upućivala su na problem jezika i govora voditelja pa se ništa do sada nije poduzelo, a pitanje je ima li na HRT-u ljudi koji doista zaslužuju da budu na ekranu i koji zadovoljavaju te kriterije Službe. Marina Mučalo, članica Vijeća, nadovezala se na izneseno rekavši da ona kod kolege Stipe Alfiera, urednika i voditelja središnjeg Dnevnika, primjećuje znatan napredak, dok je Neda Ritz, članica Vijeća, replicirala rekavši da se kod Alfiera napredak primjećuje,

17

međutim, smatra da gledatelji nisu morali pratiti njegov napredak ili kod nekih možda i nenapredak, nego se za to trebao pripremiti i onda doći na ekran barem u nekoj mjeri pripremljen, jer gledatelji nisu bili dužni pratiti njegove porođajne muke od prvog dana do danas, a to se nije smjelo dopustiti zbog ugleda samog voditelja i zbog ugleda HRT-a. Marina Mučalo, članica Vijeća, ističe važnost jezika i govora u programu HRT-a kao komunikacijskog i novinarskog alata u elektroničkim medijima te smatra da važnost jezika treba osvijestiti do te mjere da postane pitanje prestiža u medijskom okružju. Obaveza je HRT-a njegovati i unapređivati standard hrvatskog književnog jezika i govornu kvalitetu u svim programima, pri čemu Služba jezik i govor HRT-a ima važnu ulogu te je treba više, jače i intenzivnije uključiti u rad s kolegama koji imaju određenih problema s dijalektalnošću, narječjem ili naglascima u govoru. Smatra da njihovo korištenje nije nedostatak kada je prisutan u govoru u lokalnim medijima, ali je velik nedostatak kada su u pitanju mediji koji emitiraju na regionalnoj ili nacionalnoj razini, posebice HRT-u koji je javni servis i ima obrazovnu funkciju. Standardni hrvatski jezik mora se učiti i može se svladati. Ako možemo naučiti i govoriti strane jezike, možemo naučiti i govoriti hrvatski jezik barem najbliže standardu koji je ovog trenutka u upotrebi. Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Vijeća Nina Obuljen Koržinek, Marina Mučalo, Neda Ritz i Jozo Barišić, , Vijeće je na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, jednoglasno donijelo sljedeći zaključak: HRT mora prednjačiti kvalitetom, posebice u području jezika i govora nudeći sebe kao uzor i mjerilo kvalitete u pitanjima hrvatskog jezičnog i govornog standarda. Unatoč postojanju organiziranog sustava i službi na HRT-u, Vijeće ocjenjuje da su u emisijama i programima HRT-a prisutni problemi te navodi da pristižu primjedbe na jezik i govor. Vijeće traži od glavnog ravnatelja te ravnatelja Programa i Produkcije da u sklopu svoje odgovornosti za jezik i govor realiziraju prijedloge iznesene u Izvješću Službe jezik i govor te da u roku od tri mjeseca izvijeste Vijeće o poduzetom. Ad 5) Prilagodba programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida Neda Ritz, članica Vijeća izvijestila je da se u ime Vijeća HRT-a odazvala na poziv Udruge slijepih Zagreb i Udruge gluhih i nagluhih na otvaranje kampanje „Želimo modernu televiziju“ koja je započela 25. 9. 2014. u prigodi obilježavanja Nacionalnog tjedna gluhih osoba. Projekt u okviru kojeg se održava kampanja je projekt Udruge slijepih pod nazivom „Kad slijepi i gluhi rade zajedno onda to svi razumiju“, a financira ga Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Projektom se želi pridonijeti povećanju kvalitete života slijepih i gluhih osoba boljom implementacijom zakonskih propisa u području prilagodbe televizijskog programa za ove dvije skupine društva. Rekla je da je prisustvovala predstavljanju spota kampanje koji je režirao i snimio Damir Čučić, a pokazuje trenutačno stanje prilagodbe televizijskog programa te kako bi trebao biti. Neda Ritz, članica Vijeća, istaknula je da je HRT kao podlogu za raspravu Vijeću dostavio informaciju HRT-a (Programa HRT-a) o trenutnom stanju prilagodbe programa osobama

18

oštećena sluha i vida, te s obzirom na smjer u kojem HRT ide smatra da Vijeće može podržati njihove zahtjeve, posebice stoga što su se prvi put udruge gluhih i slijepih udružile u svojim zahtjevima prema HRT-u i medijima općenito. Pohvaljuje napore HRT-a u tom smjeru koji su vidljivi i iz Informacije ravnatelja Programa HRT-a o stanju prilagodbe programa osobama oštećena sluha i vida. Ističe da može pohvaliti znatne iskorake HRT-a koji su vidljivi i iz izvješća, a i sama je u posljednje vrijeme prateći program HRT-a uočila znatan napredak u tom području te misli da Vijeće može podržati da se što više programa usmjeri na tu vrlo osjetljivu populaciju, čime im se znatno šire vidici i omogućuje sudjelovanje u cjelokupnom svijetu, te poboljšava kvaliteta življenja. Saša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, rekao je da je HRT kao podlogu za raspravu o ovoj točki Vijeću dostavio informaciju HRT-a (Programa HRT-a) o trenutnom stanju prilagodbe programa osobama oštećena sluha i vida. Iz informacije je razvidno da je HRT s tim projektom započeo već 2007. godine kad je teletekst, kao dio Novih medija, počeo u veljači 2007. godine s emitiranjem titlovanih vijesti, što je jedinstven projekt HRT-a. Na početku su titlovani Dnevnik u podne i središnji Dnevnik u 19.30, a zbog interesa gledatelja, od 2008. i Vijesti u 14.30 (koje su na dijelu ekrana prikazivane hrvatskim znakovnim jezikom), a zatim i Vijesti u 10 sati te Dnevnik 3. Od 15. rujna 2014. godine titluju se Dnevnik 1 i 2 te Vijesti u 17 sati. Prilikom organizacije i pripreme titlovanih vijesti dragocjena je bila suradnja s Udrugom gluhih i nagluhih osoba koja je dala važne prijedloge poput onoga o tome koliko dugo bi bilo poželjno zadržati titlove na ekranu. Titlovanje vijesti HRT-a omogućeno je putem „zatvorenog titla“ koji je dostupan isključivo preko stranica teleteksta (str. 888.). „Otvoreni titl“ je onaj koji vide svi gledatelji (bez teleteksta, tj. titlovani strani program). Uz navedeno, Treći program Hrvatske televizije 28. ožujka 2014., u suradnji s udrugom „Zamisli“ prvi put u povijesti prikazao je film prilagođen za slijepe i slabovidne osobe „Moram spavat' anđele“, i to tako da su svi gledatelji mogli čuti pojašnjenje scena. Prije toga je navedenom projektu bila posvećena cijela emisija. U bližoj budućnosti želja HRT-a je prilagoditi program osobama oštećena sluha i vida po uzoru na ostale europske javne televizije. Treba poći od toga što se želi titlovati (u suradnji s udrugama), a cilj je da se u konačnici titluje sva HRT-ova produkcija i emisije na hrvatskom jeziku s kojima HRT raspolaže. S tim u skladu PJ Program krenuo je u inicijativu okupivši sve ljude iz službi/odjela PJ Tehnologije, PJ Produkcije i PJ Programa koji mogu pomoći, kako bi se izvidjele sve tehničke, produkcijske i programske mogućnosti vezane, za početak, za titlovanje programskih sadržaja na hrvatskom jeziku koje spadaju u tzv. sporovozni program (emisije koje se ne emitiraju uživo). Titlovanje bi se tehnički realiziralo preko postojećeg sustava signala teleteksta (str. 888.). Spomenuti tim ljudi raspisat će prijedlog procedura tijeka programskog sadržaja/emisije od finalizacije u postprodukciji (montaži) za osobe bez teškoća, do prilagođenog programskog sadržaja za osobe oštećena sluha. Što se tiče prilagodbe programa slijepim osobama, od 14. listopada na HTV3 utorkom u 20:10 emitirat će se ciklus 4 hrvatska filma prilagođena slijepim i slabovidnim osobama (Kralj, Pjevajte nešto ljubavno, Moram spavat' anđele i Nije kraj), a u prosincu HRT očekuje dosad najveći iskorak. Upravo je u tijeku prilagođavanje TV serije Crno-bijeli svijet slijepim i slabovidnim osobama. Kako sada stvari stoje, a još je u fazi dogovora, verzija namijenjena slijepima i slabovidnima emitirala bi se, paralelno s emitiranjem serije na HTV 1, na Drugom programu Hrvatskog radija. Također, opcija live stream te inačice bila bi ponuđena na www.hrt.hr. U malo daljoj budućnosti (u drugoj polovici 2015.) u

19

sklopu izrade novoga HRT weba planirana je izrada i tzv. bijelih stranica namijenjenih slijepim i slabovidnim osobama. Što se tiče budućih nastojanja HRT-a u projektu Prilagodbe programa HRT-a osobama s oštećenjima sluha i vida, ravnatelj Programa HRT-a dodao je da će HRT u vrlo kratkom roku napraviti znatan napredak u ovom području jer je intencija da se iskoriste sve tehnološke mogućnosti kako bi se gluhim i slijepim osobama omogućilo praćenje programa HRT-a, da bi u konačnici sve što je tehnički izvedivo, osim onoga što je u realnom vremenu nemoguće, Program prilagodio osobama s oštećenjima sluha ili vida, uključujući produkciju zvučnih knjiga. Na prijedlog Nine Obuljen Koržinek, predsjednice Vijeća, Vijeće o ovoj temi nije donosilo zaključke, već je rečene informacije primilo na znanje. Ad. 5. Razno - ispunjavanje obveza iz Ugovora s Vladom RH Neda Ritz, članica Vijeća, pohvalila je izvrsnu realizaciju emisije Maestro koja je, iako je rađena po licenciji, pokazala dostojnu razinu glazbene kulture koja postoji na HRT-u a i u određenim hrvatskim krugovima (izvrstan i simpatičan žiri, sjajna priprema natjecatelja, sjajna izvedba Zbora i Orkestra HRT-a koji su se ovdje afirmirali i došli do punog izražaja). Smatra da emisija predstavlja veliki korak prema popularizaciji klasične glazbe. Pohvalila je i nekoliko novih emisija na Trećem programu HTV-a koje se tiču knjiga, kratke filmove u kojima su portretirani pisci i pjesnici, teme iz područja literature. Smatra osobito inovativnom i zabavnom emisiju Klasici narodu. Propustom i promašajem i dalje drži odluku o ukidanju emisije Dnevnik 3, zbog čega HRT u razdoblju između 22 ili 23 sata može informirati o temama dana. Smatra da ova odluka znači i neispunjavanje Ugovora s Vladom RH, a da emisija Otvoreno ne može biti adekvatna zamjena za Dnevnik3 jer je to tematska emisija koja se bavi temama koje mogu biti aktualne taj dan ili inače. Dodala je da između 18.30 i 20 sati postoje čak četiri informativne emisije na nacionalnim televizijama koje se međusobno natječu u privlačenju gledatelja, pa se Dnevnik 3 nudi kao prilika da se u večernjem terminu dade jedna relevantna emisija koja bi informirala gledatelje na samom kraju večeri. Drži apsurdnim pokušaj da voditelj Otvorenog na kraju emisije informira o rezultatu neke važne nogometne utakmice, a onda ih još upućuje na gledanje ostalih vijesti na 4. kanalu, dok paralelno na HTV2 ide serija Most, jedna od najboljih serija po većinskom ukusu. Smatra da je time načinjen veliki propust. Lakrdijom i pljuskom dobrom ukusu te nečim nevjerojatnim u programu HRT-a smatra humorističnu seriju Glas naroda koja ide u najgledanije vrijeme, te ne zna kako će HRT ustrajati u emitiranju svih 18 epizoda. Ističe kako izgleda kao da se uvaženi autor i redatelj koji od 2008. godine radi na serijalu Stipe u gostima, ovdje na HRT-u ima kasicu prasicu, a svu svoju kreativnu energiju troši na drugim mjestima i na nekim svojim drugim projektima. Istaknula je problem nesnalaženja u Programu HRT-a - adekvatnog hommagea ili komemoracije u povodu smrti značajnih osoba hrvatskog društva, a nedavno su se pojavili u programu u prigodi smrti Ane Karić i Borisa Buzančića. Tako smo pred sam kraj Dnevnika saznali da je umro jedan od najvećih hrvatskih glumaca Boris Buzančić, onda smo na HTV1 dobili, tražili ste izvolite, dva filma jedan za drugim bez ikakvih komentara i to dva netipična filma za to dvoje velikih glumaca, a u emisiji Labirint kako bi se valjda popravila ta greška dan je na neki način njihov portret kroz razgovor o Ani Karić i Borisu Buzančiću. Konačno na HTV3 je pokazano kako se to radi i kako to treba izgledati u takvim

20

situacijama kad je u povodu smrti Ante Sorića novinarka Lina Kezić napravila emisiju - razgovor s relevantnim gostima koji govore o toj osobi a ujedno podsjećaju na neki način kroniku hrvatske kulture. Ističe da se na HRT-u nedovoljno koriste određeni autori koji zanatski to izvrsno mogu napraviti i znaju, a uvijek je, smatra, osjetljivo pitanje kako komemorirati. Dodala je da je danas umro Zvonimir Balog, najnagrađivaniji dječji pisac te izrazila nadu da to neće biti popraćeno samo u programu dječje televizije nego i na adekvatan način predstavljeno u cijelom televizijskom programu. Zoran Šangut, član Vijeća, osvrnuo se s obzirom na nadolazeće dane sjećanja na Vukovar i traženja gledatelja koji već zovu i traže da se u te dane prikazuju određene emisije određenog sadržaja, da HRT to uvaži s obzirom na važnost tih događaja za Vukovarce i cijelu Hrvatsku. Pri tome misli na dokumentarac autora i redatelja Tomislava Žaje iz 1999. godine Iskapanje istine, ali i na djela relevantnih imena iz ove kuće koji se bave dokumentarnim programom. Jozo Barišić, član Vijeća, pitao je je li HRT napravio analizu središnjih informativnih emisija jer smatra da su propusti u ovom programu kulminirali u Dnevniku na dan kad je uhićen Milan Bandić, zbog kojeg je ravnatelj Programa HRT-a Saša Runjić, kako je sam rekao, gledao u pod od srama, dok je on sam od srama propadao u zemlju. Zanima ga hoće li tu biti nekakvih pomaka u sadržaju, i hoće li se ikad u ovu emisiju birati ljudi koji ispunjavaju sve potrebne kriterije potrebne za pojavljivanje na ekranu Dnevnika: kriterije Službe jezik i govor kao i druge kriterije novinarske profesije. Nina Obuljen, predsjednica Vijeća, postavila je pitanje je li se za ovo kratko vrijeme u kojem se ne emitira Dnevnik 3 dogodio porast gledanosti HTV 4, te traži sažete podatke kojima se dokazuje i može potkrijepiti događa li se masovni odlazak gledatelja na HTV 4, odnosno gledaju li se vijesti koje su zamijenile Dnevnik 3 ili se događa odlazak gledatelja na programe komercijalnih televizija. Ističe da je prošlo dovoljno vremena vezano uz Dnevnik 3 da Vijeće i javnost dobije tu informaciju. Isto pitanje postavlja i traži odgovor vezano uz emisiju Vijesti iz kulture te ponavlja da je taj sadržaj ukidanjem Dnevnika 3 i u sada fluktuirajućem terminu jednostavno ostao potpuno nedohvatljiv, te koncepcijski nerazumljiv kad je s argumentacijom modernizacije ukinut voditelj tih vijesti. Ponovila je da su te primjedbe bile istaknute u zapisniku 18. sjednice Vijeća na kojoj je Vijeće iznijelo sva svoja pitanja i primjedbe vezano uz tretman kulture, među ostalim i Vijesti iz kulture kao i primjedbe o getoizaciji sadržaja na Treći program HTV-a. Ističe da su iste primjedbe i tema u dopisu udruga u čije je ime Matica hrvatska poslala pismo glavnom ravnatelju HRT-a, a na taj upit Vijeću je odgovorio ravnatelj Programa HRT-a. Smatra da je on na to pismo mogao odgovoriti onima koji su mu pisali i pitali, a Vijeću to dati na znanje. Ističe kao važno da je u meritumu tog pisma isti sadržaj te da se sadržaj potpuno poklapa sa stavovima Programskog vijeća HRT-a o tretmanu kulture u programima HRT-a. Nitko od glavnih urednika programskih kanala HRT-a nije do sada odgovorio na pitanja ni demantirao komentare Vijeća da se sadržaji iz kulture postupno „evakuiraju“, odnosno sele s Prvog i Drugog (općeprogramskih kanala) na Treći (tematski), na što je u startu upozoreno da to nije bit profiliranja tog programa, a sada se najavljuju slične stvari i sa seljenjem emisija informativnih sadržaja na HTV 4. Budući da na to pitanje nitko do sada nije odgovorio, niti je ravnatelj Programa HRT-a to demantirao, predlaže da na cijeli niz pitanja koja Vijeće postavlja već dulje vrijeme,

21

Program pokuša odgovoriti na sustavan način i s malo više uvažavanja odnosno da ih razmotri i na njih ogovori. Arsen Oremović, član Vijeća, pod upitnik, uz izvještavanja o Bandićevu uhićenju, stavlja i neke od izvještaja o aktualnom prosvjedu branitelja i 100-postotnih invalida Domovinskog rata. Za neke od tih izvještaja rekao je da ne bi zadovoljili kriterije za emitiranje ni na lokalnim televizijama, a kamoli na javnoj i nacionalnoj. Problematizirao je i pitanje tehničke osposobljenosti HRT-a i upitao se zašto je na HTV-u slika lošija od slika na ostalim televizijama. To argumentira činjenicom da nema emisije Dobro jutro, Hrvatska u kojoj ne puknu veze prilikom javljanja uživo. Isto tako, postavlja pitanje kad imamo izvještaje s nekih konferencija za novinare na kojima, recimo, govori premijer, i uvjeti su isti za sve televizije, zašto je slika s te konferencije na Novoj TV ili RTL-u bolja nego na HTV-u. Pita se je li to posljedica uvođenja nekih novih tehnika koje su globalno još uvijek neistražene odnosno nepouzdane ili se radi o padu tehničkih standarda koji su doista bili na vrlo visokoj razni svih desetljeća u kojima je HRT bio pionir i tvrtka koja je postavljala tehničke i produkcijske standarde u široj regiji. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, podsjetila je da se Vijeće negdje na proljeće, kada je najavljeno da će početi rasprava o novim pravilima za praćenje izbora založilo za to da se na adekvatan način liberaliziraju ta pravila koja je i samo Vijeće ocijenilo jako rigidnima, a vjerujući u odgovornosti i uredničke procjene kojima bi trebalo osigurati ravnopravnu zastupljenost svih kandidata u vrijeme kada izborna kampanja još uvijek nije službeno počela. U tom razdoblju predsjedničke predizborne kampanje, kada nikakva pravila još zakonski nisu na snazi, smatra da je ogromna odgovornost posebno HRT-a da uskladi svoje ponašanje s onim što se očekuje u smislu adekvatnog praćenja budućih predsjedničkih ili najavljenih predsjedničkih kandidata. Ističe da je Programskom vijeću došla predstavka predsjedničkog kandidata Ivana Rude u kojoj optužuje HRT da favorizira neke od kandidata u odnosu na sve ostale, i to u vremenu dok još nije ni počela službena predizborna kampanja. Ističe da se HRT mora odlučiti je li u ovom vremenu u nekoj fazi predizbora pa u tom slučaju nitko ne priječi da HRT donese svoja pravila kojima će utvrditi svoje ponašanje u toj fazi predizbora, a pogotovo u situaciji kad sve ide prema tome da će službena predsjednička kampanja trajati dva ili tri tjedna. Smatra da je odgovor na predstavku koji je HRT dao putem Komunikacija neadekvatan i drži da je reakcija stožera tog kandidata ispravna kada tvrdi da ukoliko kampanja nije počela da je onda teško prihvatiti obrazloženje da se od nekoga tko je bio stečajni upravitelj tvrtke o kojoj se govori (g. Rude) ne može uzeti njegova izjava jer bi to značilo favoriziranje predsjedničkog kandidata, a uzima se izjava jednog drugog kandidata koji je doduše predsjednik države kada govori o toj istoj tvrtki. Smatra da tu HRT mora biti vrlo oprezan jer se od HRT-a očekuje visoka razina svijesti i da ne smije ostaviti prostora sumnjama kakve se pojavljuju u javnosti. Neda Ritz, članica Vijeća, predložila je da Vijeće na jednoj od budućih sjednica stavi na dnevni red tematsku raspravu o sportu na HRT-u, a da povod za to bude intervju urednika Sportskog programa Brune Kovačevića objavljen u Jutarnjem listu 10. listopada 20124. pod naslovom „Kao što Hajduk nema za Ronalda, tako ni HRT nema novca da plati baš sve sportske prijenose“ u kojem se vide problemi sporta na javnoj televiziji. Smatra da bi zaključci s jedne takve šire rasprave mogli pomoći u profiliranju sportskog

22

programa jer kao što urednik kaže da HRT ima puno više programa nego sve druge javne televizije u Europi pa ne zna je li to kritika ili pohvala. Saša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, zahvalio je Vijeću na pohvalama i na kritikama od kojih se s nekima slaže, a s nekima ne. Ističe da kao urednik i profesionalac može reći da je duboko svjestan odgovornosti koje idu s njegovim ingerencijama te da će se držati svih regula koje ga obvezuju, posebice Ugovora s Vladom RH kada s kolegama glavnim urednicima bude donosio programske odluke. Isto tako rekao je da na njegovoj listi menadžerskih i uredničkih prioriteta postoje 234 goruće točke o kojima razmišlja kako i kojim redom ih započeti rješavati pa Vijeće kao predstavnika javnosti i javnost, moli da ima razumijevanja za okolnosti u kojima radimo. Ne želi se ispričavati, te je rekao da preuzima odgovornost za sve greške programa za koje je odgovoran ali apelira da ga se pusti da te greške sustavno rješava jer će mnogi od tih prigovora biti rješavani sustavno, dok neki možda neće biti nikada riješeni. Istaknuo je da je sklon i voljan o svakom detalju i o svakoj primjedbi Vijeća razgovarati i detaljno. Što se tiče njegova pisma Vijeću vezano za dopis Matice hrvatske rekao je da je htio prvo izvijestiti Vijeće odnosno javnost o svojem stavu jer misli da je to ispravno i da smo kao HRT dužni to učiniti i reći koji je naš stav, a tek potom komunicirati i s Maticom hrvatskom vezano za Sporazum koji smo zatekli. Jozo Barišić, član Vijeća, rekao je da na Vijeću svaki put slušamo od novog ravnatelja programa i novog rukovoditelja IMS-a koji su se ovdje promijenili da imamo problema i da ćemo ih rješavati sustavno, a svjedoci smo tijekom ove zadnje dvije godine da se nijedan problem nije riješio, već se samo gomilaju i uvijek dođe novi čovjek koji traži razumijevanje da sagleda i snimi stanje. Pita kad će se problemi sadržaja programa ove kuće, a oni su očiti, zaista početi rješavati. Saša Runjić, ravnatelj Programa HRT-a, odgovarajući na pitanje skrenuo je pozornost Vijeću da je on počeo rješavati probleme najbrže što može, na što mu je Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, odgovorila da će u tome imati podršku članica i članova Vijeća. ...

Budući da se više nitko nije javio za riječ, predsjednica Vijeća zaključila je 21. sjednicu Programskog vijeća HRT-a.

Dovršeno u 18.00 sati

Zapisnik sastavila: Melita Pamuković Ivušić

Predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek

23