HRVATSKA GOSODARSKA KOMORA

ŽUPANIJSKA KOMORA OTOČAC

srpanj, 2017.

Br. 11/2017

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

U ovom broju:

Novosti iz HGK

Financiranje za

gospodarstvenike

Promocija

gospodarstva

Ekonomske analize

jekata, ali se snažan naglasak stavlja i na kvalitetu usluga.

Jedan dio prijava je već zavr-šio te su prijave moguće za kategoriju kampovi do 20.

srpnja, a krajem kolovoza bit će otvorene prijave za obitelj-

ski smještaj.

Hrvatska gospodarska komora već 21 godinu zaredom provo-

di akciju Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku, u sklo-pu koje se dodjeljuju prizna-

nja najboljim gospodarskim subjektima u turističkom sek-

toru.

I ove godine ocjenjivanje se provodi u devet kategorija, a

najbolji će se priznanja dobiti na svečanoj dodjeli krajem

listopada na Danima hrvat-skog turizma, najvećem skupu

profesionalaca u turizmu u zemlji.

Cilj je poticati unapređenje

kvalitete turističkih proizvoda i usluga te podizanje konku-rentnosti turističkog sektora.

U ocjenjivanju se koriste fi-nancijski i fizički pokazatelji poslovanja gospodarskih sub-

Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku 2017.

čunske pozicije Ministarstva poljoprivrede.

Tekst Programa moguće je

pronaći na poveznici, kao i tekst Natječaja, te Upute za

podnositelje prijave na Na-tječaj.

Rok za predaju zahtjeva za

potporu je 60 dana od dana objave Natječaja u „Narodnim novinama“, odnosno do 28.

kolovoza 2017. godine.

Natječaj za dodjelu potpore male vrijednosti iz Programa

„Potpora skupinama proiz-vođača za izradu Specifikacije poljoprivrednog ili prehram-

benog proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti,

oznakom zemljopisnog podri-jetla ili kao zajamčeno tradici-

onalni specijalitet“ u 2017. godini, objavljen je u Oglas-

nom dijelu Narodnih novina br. 62/2017 od 30.06.2017.

Predmet Natječaja je dodjela

bespovratnih financijskih sre-dstava za pokriće troškova izrade Specifikacije poljopri-

vrednog ili prehrambenog

proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti, oznakom

zemljopisnog podrijetla ili kao zajamčeno tradicionalni speci-jalitet. Specifikacija proizvoda

je temeljni dokument na osno-vi kojega proizvod sa zaštiće-

nom oznakom proizvode svi postojeći proizvođači te koji

će koristiti i svaki novi proiz-vođač koji želi proizvoditi

odnosno stavljati na tržište proizvod na koji se specifika-cija odnosi. Sredstva za reali-

zaciju Programa u iznosu od 691.125,00 kuna osigurana su

u Državnom proračunu za 2017. godinu, u okviru prora-

Objavljen novi natječaj za izradu Specifikacije poljoprivrednog ili

prehrambenog proizvoda - zaštita naziva oznakom izvornosti,

zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog specijaliteta

Br. 11/2017

Uz navedenu mjeru sniženja kamatnih stopa, putem pred-metnih programa kreditira-nja, HBOR korisnicima EU fondova nudi pogodnosti financiranja između kojih izdvajamo:

zatvaranje cjelokupne fi-nancijske konstrukcije EU projekata (financiranje prihvatljivih, ali i neprihva-tljivih troškova),

izdavanje jamstva za po-vrat predujma EU granta,

duge rokove otplate kredita do 17 godina,

priznavanje do 70 posto EU granta kao vlastitog učešća klijenta,

brze rokove obrade kredit-nih zahtjeva.

Više informacija dostupno je na www.hbor.hr

Izvor: HBOR

Uprava HBOR-a donijela je odluku o privremenom sni-ženju minimalne godišnje kamatne stope programa kreditiranja EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice i programa kreditiranja EU projekata privatnog sektora sa dosada-šnjih 3% na 2,4% za kredite ugovorene uz rok otplate do 10 godina, odnosno na 2,7% za kredite ugovorene uz rok otplate dulji od 10 godina.

Ova mjera se primjenjuje na zahtjeve odobrene do 31.12.2017.

HBOR snizio kamatne stope programa kreditiranja EU

projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice i

programa kreditiranja EU projekata privatnog sektora

2

Otvoreno savjetovanje za Pravilnik o provedbi Mjere 6

gospodarstava i poslovanja'', podmjere 6.2. ''Potpora ula-ganju u pokretanje nepoljo-privrednih djelatnosti u ru-ralnim područjima'' iz Pro-

grama ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. E-savjetovanje je otvoreno do 21. srpnja 2017. na slje-dećoj poveznici.

Ministarstvo poljoprivrede je 4. srpnja 2017. otvorilo javno savjetovanje o nacrtu Pravilnika o provedbi mjere 6 ''Razvoj poljoprivrednih

Objavljen nacrt prijedloga novog Zakona o pružanju

usluga u turizmu, komentare šaljite do 24. srpnja

ga Zakona možete dostaviti na email: turizam@hgk.hr ili ih upisati direktno na e-savjetovanja na poveznici

Savjetovanje se zatvara

26.07., a očitovanje dosta-vite na turizam@hgk.hr, najkasnije do 24.07..

Obavještavamo vas da je objavljen nacrt prijedloga novog Zakona o pružanju usluga u turizmu: (ZOPUT)

Komentare na nacrt prijedlo-

Reguliranje računovodstvene profesije – poziv za

uključivanje u anketu

računovodstva. U tu svrhu, pri Hrvatskoj revizorskoj komori formirana je Radna skupina koje je i Hrvatska gospodarska komora član, a koja je prema svom progra-mu i planu rada predvidjela anketiranje zainteresirane stručne javnosti.

HGK poziva na sudjelovanje

u anketi, kako bi svi zajedno sa odgovorima doprinijeli oblikovanju prijedloga za reguliranje računovodstvene profesije.

Anketni upitnik je dostupan online, a sudjelovanje je

jednostavno i anonimno. Rezultati anketiranja biti će

javno objavljeni.

Hrvatska revizorska komora inicijator je izrade polaznih teza o reguliranju računo-vodstvene profesije teme-ljem odredbe članka 7. stav-ka 4. Zakona o računovod-stvu (NN 78/15 i 120/16) u svezi obveznog licenciranja pravnih i/ili fizičkih osoba kojima će poduzetnik moći povjeriti obavljanje poslova

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

Poziv na poslovne susretieMEET4BUSINESS Agra 2017

Što su poslovni razgovori: Poslovni razgovori učinko-vita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovara-jućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti regis-tracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski ob-razac objavljuje se u on-line katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, ali postoji „no show fee“ od 50 EUR u slučaju prijave i ne pravovremenog otkazivanja sudjelovanja. Registracija (i izbor poslovnih partnera) se

vrši na slijedećem poveznici, najkasnije do 22. kolovoza 2017.

Za sve dodatne informacije kontakt osoba je Jelena Rav-lić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, E-mail: jravlic@hgk.hr, Tel: 01/ 456 1763

Mariborska razvojna agenci-ja i Europska poduzetnička mreža organiziraju poslovne susrete pod nazivom "MEET4BUSINESS " Agra 2017 u Gornjoj Radgoni, Slovenija, u okviru 55. Me-đunarodnog poljoprivrednog sajma i sajma hrane AGRA 2017. Poslovni susreti će se održati 29. kolovoza.

Sajam AGRA, koji postoji više od 50 godina, najveći je gospodarski i profesionalni događaj takve vrste u Slove-niji i široj regiji. Događanje ima gospodarskih elemenata jer na njemu sudjeluje više od 1.700 izlagača iz 30 ze-malja, a profesionalni ele-menti se očituju u tome što se na događanju predstavlja-ju sve ključne stručne insti-tucije i održava se više od 150 profesionalnih i društve-nih događanja tijekom sajma

Poziv na poslovne susrete MEET4BUSINESS MOS 2017

Glavne prednosti MOS-a su prepoznatljivost, visoka pos-jećenost, novi trendovi i tradicija. Prošle godine na sajmu je sudjelovalo više od 1.500 izlagača iz 35 zemalja, a sajam je posjetilo više od 124.000 posjetitelja.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, ali postoji „no show fee“ od 50 EUR u slučaju prijave i ne pravovremenog otkazivanja sudjelovanja od najmanje dva dana prije samog do-gađanja (do 10.rujna). Regi-stracija i izbor poslovnih

partnera mogući su na slje-dećoj poveznici, najkasnije do 4. rujna 2017.

Za sve dodatne informacije kontakt osoba je Jelena Rav-lić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, E-mail: jravlic@hgk.hr, Tel: 01/ 456 1763

Europska poduzetnička mre-ža pri Mariborskoj razvojnoj agenciji, u suradnji s mari-borskom Regionalnom ko-morom za obrtništvo i malo poduzetništvo, organizira poslovne susrete „MEET4BUSINESS2017“, koji će se održati 12. rujna 2017. u sklopu Međunarod-nog sajma MOS 2017 (12. – 17. rujna 2017.) u Celju.

MOS Celje međunarodni je sajam, koji povezuje i širi poslovanje u Sloveniji, na području Jugoistočne Euro-pe, Europe i diljem svijeta.

„Poslovni razgovori

učinkovita su potraga

za poslovnim

partnerima, bez

nepotrebnog trošenja

vremena i novaca.“

3

Br. 11/2017

4

„Sajam zbog velikih

turističkih investicijskih

potencijala koje

jadranska obala može

ponuditi pobuđuje veliki

interes izlagača iz

regije. “

Međunarodni sajam ADRIATIC DESIGN EXPO 2017.

- kuhinje, kupaonice, spa-vaće sobe,

- parketi, keramika, podovi, zidne obloge,

- tekstil, rasvjeta, dekoraci-je,

- wellness & spa,

- vrtni namještaj, betonska galanterija...

Sajam ima veliki prodajni i promotivni potencijal za planiranih 200 izlagača na 100 izložbenih prostora, te predstavlja kvalitetnu plat-formu za širenje poslovne mreže.

Od pratećih događaja izdva-jamo delegacijske posjete hotelskih lanaca i drugih subjekata iz HORECA mre-že, edukacije (ASPIRA: Postani dizajner za jedan dan...), stručna predavanja, prezentacije, poslovni susre-ti...(više na adriaticdesig-nexpo.com). Županijska

komora Split planira koordi-nirati zajednički nastup čla-nica kojima će se dijelom sufinancirati troškovi izlaga-nja, a prednost imaju izlaga-či po dospijeću prijave. Na-kon ispitanog interesa među tvrtkama, prijavljenima će se dostaviti narudžbenica s cijenama nastupa.

Za sve daljnje informacije te za prijavu interesa za zajed-ničko izlaganje potrebno je kontaktirati osobu zaduženu za organizaciju izlaganja ispred ŽK Split gđu Danicu Poparić-Majić, tel: 021/321-169, e-mail: dpopa-ric@hgk.hr. Rok za prijavu je 01. 08. 2017.

U okviru aktivnosti promo-cije hrvatskog gospodarstva na sajmovima i izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, HGK Županijska komora Split priprema organizaciju kolektivnog nastupa članica na međunarodnom sajmu Adriatic Design Expo - Namještaj & više... koji se održava u Spaladium areni u Splitu od 22. do 25.11.2017. godine. Sajam zbog velikih turističkih investicijskih potencijala koje jadranska obala može ponuditi po-buđuje veliki interes izlaga-ča iz regije.

Na 12.000 m2 atraktivnog izložbenog prostora predsta-vit će se:

- unutarnje i vanjsko uređe-nje,

- hotelski namještaj i opre-manje apartmanskih ob-jekata,

- uredski namještaj i nam-ještaj za stanovanje,

Zaštita podataka - Bolja pravila za mala poduzeća

podataka od strane ispita-ne osobe;

pravo na prijenos podata-ka drugom voditelju ob-rade;

obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih poda-taka;

osiguranje da su pravila o privatnosti objašnjena jasnim i razumljivim jezikom;

jača provedba i novčane kazne do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini tvrtkama ako prekrše pravila.

Što nova pravila znače za male tvrtke koje prikupljaju osobne podatke možete uk-ratko pročitati u brošuri Zaš-tita podataka - Bolja pravila za mala poduzeća.

Više detalja o zaštiti osobnih podataka možete doznati na stranici Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Nedavno je na snagu stupila Uredba (EU) 2016/679 Eu-ropskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobod-nom kretanju takvih podata-ka.

Uredba je dio novih pravila Unije o zaštiti podataka koji-ma je cilj pružiti kontrolu građanima nad njihovim osobnim podacima i stvoriti, u digitalno doba, visoku i ujednačenu razinu zaštite podataka u Europskoj Uniji.

Nova pravila uključuju:

pravo na brisanje ("pravo na zaborav");

"jasan i pozitivan prista-nak" na obradu osobnih

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

savjetodavnim uslugama. Izvješće se može besplatno preuzeti s mrežne stranice CEPOR-a na hrvatskom i en-gleskom jeziku.

Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj- 2016., koje na sažet način prikazuje sve važne aspekte sektora malih i srednjih podu-zeća u Hrvatskoj, pripremio je CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih podu-zeća, koji se od osnivanja 2001. godine bavi problemati-kom poduzetništva i sektora malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj.

Teme koje se obrađuju u Izvješću su:

Stanje gospodarstva Hrvat-ske iz perspektive Europ-skog semestra;

Stanje sektora malih i sred-njih poduzeća u Hrvatskoj;

Žensko poduzetništvo;

Okruženje sektora malih i srednjih poduzeća u Hrvat-skoj;

Pristup financijskim sred-stvima;

Edukacija za poduzetniš-tvo;

Pristup informacijama i

Objavljena publikacija "Izvješće o malim i srednjim

poduzećima u Hrvatskoj- 2016."

„Strategija razvoja

društvenog

poduzetništva u

Hrvatskoj od 2015. do

2020. godine za opći cilj

ima uspostavu

poticajnog okruženja te

zakonodavnog i

financijskog okvira.“

kazala je Ivanković Knežević.

„Društveno poduzetništvo teži pružanju inovativnih rješenja postojećih društvenih proble-ma, a generira primarno druš-tvene vrijednosti, a ne profit. Naglašava društvenu odgovor-nost kroz profesionalni, inova-tivni i održiv pristup“, istak-nuo je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marko Kolaković dodajući kako tra-dicionalno poduzetništvo teži maksimalizaciji profita, a dru-štveno poduzetništvo održi-vom profitu. „Model uspjeha društvenih poduzetnika je talent, financijska i politička podrška, podrška medija te kapacitet“, rekao je Kolako-vić.

„Slovenija je najviše naučila od Baskije o društvenom po-duzetništvu i to na području zadrugarstva gdje 90.000 rad-nika ima vlasništvo nad 120 poduzeća, a ta regija ima 35 posto veći BDP od Španjol-skog“, rekao je državni tajnik kabineta Vlade Republike Slovenije Tadej Slapnik prika-zavši razvoj društvenog podu-zetništva u Sloveniji u zadnjih 10 godina kroz zakonodavni okvir. „

Okrugli stol Društveno podu-zetništvo i inovacije: mo-gućnosti za financiranje, (samo)zapošljavanje i razvoj održan je 28. lipnja u organi-zaciji Hrvatske gospodarske komore s ciljem upoznavanja šire i poslovne javnosti s kon-ceptom društvenog poduzetni-štva i socijalnih inovacija koji pomažu rješavanju društvenih i ekonomskih problema zajed-nice.

„Socijalne inovacije, društve-no i klasično poduzetništvo utječu na društvene promjene, a fenomen društveno-odgovornog poslovanja neizo-stavni je dio svake važne tvrt-ke koja održivo posluje“, re-kao je uvodno potpredsjednik HGK za međunarodne poslo-ve i EU Želimir Kramarić navodeći primjer Baskije u Španjolskoj kao jedne od naj-razvijenijih regija u Europi s najveći društvenim proizvo-dom po stanovniku. Istaknuo je kako je ta regija kroz druš-tveno poduzetništvo te socijal-ne inovacije, od opterećene i nemirne, postala najrazvijeni-jom regijom Europe. „Kuhari i konobari u Baskiji najveće su zvijezde, a to je oblik socijal-ne inovacije. HGK će i u bu-

dućnosti otvarati ovakve te-me“, rekao je Kramarić.

Državna tajnica u Ministar-stvu rada i mirovinskog susta-va Katarina Ivanković Kneže-vić istaknula je kako Strategi-ja razvoja društvenog poduze-tništva u Hrvatskoj od 2015. do 2020. godine za opći cilj ima uspostavu poticajnog ok-ruženja te zakonodavnog i financijskog okvira. „Osigurano je 287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Trenutno je između 100 i 150 društvenih poduzetnika, a u planu je da do 2023. godine bude novih 170 te ukupno 6000 zaposlenih. Prošle je godine objavljen natječaj za dodjelu sredstava na kojem je sudjelovalo 150 prijavitelja te je u svibnju dodijeljeno 11 milijuna kuna. U kolovozu ove godine planira se objavlji-vanje tzv. Velikog natječaja za društveno poduzetništvo u visini od 26 milijuna kuna za razvoj proizvoda i usluga u društvenom poduzetništvu. Ministarstvo socijalne politike i mladih u siječnju 2018. pla-nira natječaj od 30 milijuna kuna usmjeren na zapošljava-nje osoba s invaliditetom“,

287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u

Hrvatskoj

Br. 11/2017

6

Povodom obilježavanja če-tvrte godišnjice punoprav-nog članstva Republike Hr-vatske u Europskoj uniji, Hrvatska gospodarska ko-mora i Predstavništvo Eu-ropske komisije u Hrvatskoj organizirali su konferenciju "Ususret petoj godini člans-tva Hrvatske u Europskoj uniji", koja se održala 5. srpnja u hotelu Westin. Cilj konferencije bio je predsta-viti aspekte hrvatskog člans-tva u Europskoj uniji.

„HGK je provela anketu među članicama o utjecaju članstva u EU na njihovo poslovanje. Poduzetnici s jedne strane osjećaju pozi-tivne pomake u pogledu plasmana proizvoda i uslu-ga, a s druge strane suočeni su s odljevom radne snage u druge zemlje EU. Imaju pristup europskim sredstvi-ma, ali nema dovoljno na-tječaja, česte su izmjene, proces evaluacije je predug“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović dodajući da je Hrvatska 2013., kao i čita-va Europa, bila pod priti-skom globalne financijske i gospodarske krize, za razli-ku od danas kada BDP raste, kada smo izašli iz procedure prekomjernog deficita i kada smo povećali izvoz za goto-vo 50 posto u zemlje EU. „Situacija se razvija u poziti-vnom smjeru, ali moramo ubrzati procese“, poručuje Burilović.

"Hrvatska u petu godinu članstva ulazi osnažena, i pozitivne posljedice već su zamjetne, kako u gospodar-stvu, tako i u političkom smislu", rekao je voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, podsjetivši kako često kada se govori o Euro-pi u Hrvatskoj, fokus ostaje

na fondove, koji su sredstvo, a ne cilj. "Ova godina će po mnogočemu biti veoma zna-čajna, kako za Hrvatsku, tako i za Europu, jer se nala-zimo usred rasprave o našoj budućnosti. Hrvatska, kao punopravna članica Europ-ske unije sada je u prilici ravnopravno i sadržajno sudjelovati u kreiranju zaje-dničke budućnosti" istaknuo je Baričević.

„Nismo zadovoljni s rezulta-tima. Vlada RH radi na po-većanju povlačenja sredstva iz EU fondova. Do sada je ugovoreno 23 posto od 10,7 milijardi eura sredstava na-mijenjenih Hrvatskoj u fi-nancijskoj perspektivi do 2020. godine“, istaknula je ministrica regionalnog raz-voja i fondova EU Gabrijela Žalac dodajući da je potreb-no usmjeriti se na ruralni razvoj i slabije razvijena područja, kao i strateške projekte od nacionalne važ-nosti. Žalac ističe da se zna-čajnija pojednostavljenja postupaka prijavljivanja na natječaje očekuju u rujnu ove godine što će, nada se, povećati broj prijava.

„U Hrvatskoj mladi moraju biti u fokusu, kao što je to i u EU. Potreban je dijalog i razumijevanje, ali ne ispuš-tajući iz vida i nacionalne ciljeve“, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić dodajući da Hrvatska treba biti proaktiv-na članica EU.

„EU je pokretač gospodar-skog razvoja te u zaštiti ljud-skih prava i demokracije“, istaknuo je izaslanik pred-sjednice RH Mate Granić.

Zamjenica glavnog ravnate-lja Opće uprave za promet Europske komisije Maja

Bakran Marccich istaknula je da se Hrvatska mora akti-vno uključiti u sve rasprave u EU te poticati interakciju gospodarstva kako bi nacio-nalna stajališta bila što kva-litetnija.

Potpredsjednik HGK za me-đunarodne poslove i EU Želimir Kramarić istaknuo je važnost unapređivanja poslovne klime, davanje podrške razvoju globalno konkurentnih proizvo-da, olakšavanje pristupa financiranju, otvaranju no-vih tržišta te reformiranju obrazovanja za potrebe gos-podarstva.

Aurelio Cecilio, voditelj Odjela za Bugarsku, Hrvat-sku i Sloveniju unutar DG REGIO-a, naveo je važnost povezivanja instrumenata sa strateškim odlukama, bolji sustav praćenja, prava rav-noteža te jednostavniji sus-tav za instrumente koji će se koristiti te pojednostaviti birokraciju.

Tijekom panel-rasprave o dosadašnjim iskustvima te o postignutim uspjesima u EU naglašen je nedostatak čak 567 ljudi u sustavu za povla-čenje sredstava iz EU fondo-va. Panelisti su istaknuli da je potreban rad na dodatnom pojednostavljivanju i raste-rećenju procedura, identifi-ciranju problema te strateš-kom promišljanju o procesi-ma, a istaknuta je i uloga HGK u promicanju dualnog obrazovanja, čime bi se vra-tio dignitet strukovnom ob-razovanju.

Konferencija se održala pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hr-vatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Konferencija "Ususret petoj godini članstva Hrvatske u

Europskoj uniji"

„potreban (je) rad na

dodatnom

pojednostavljivanju i

rasterećenju procedura,

identificiranju

problema te strateškom

promišljanju o

procesima, a istaknuta

je i uloga HGK u

promicanju dualnog

obrazovanja, čime bi se

vratio dignitet

strukovnom

obrazovanju...“

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

nija u borbi protiv klimatskih promjena.

Zamjenica voditelja Predstav-ništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić izvi-jestila je o trendovima obnov-ljivih izvora energije u Europi. „Napredak je vidljiv. Razina investicija ubrzava, obnovljiva energija, koja je primjerice dobivena iz vjetra, postala je konkurentnija od ugljena Tro-škovi uvoza fosilnih godina smanjeni su za 16 milijardi eura, a također 17 milijardi eura uložit će se u energetsku učinkovitost do 2020. godi-ne“, napomenula je Rašić te istaknula da je razina kapaci-teta OIE u 2016. veća za de-vet posto u odnosu na pretho-dnu godinu, te da je u sektoru OIE zaposleno više od milijun ljudi.“

Pristupanjem Hrvatske kao punopravne članice Pariškog sporazuma 23. lipnja 2017., kojim se kao i sve države čla-nice Europske unije, obvezala do 2030. smanjiti emisije stak-leničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatoplje-nja, Ministarstvo zaštite okoli-ša i energetike, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu te HGK obilježili su skupom „Pariški sporazum o klimatskim prom-jenama – izazovi i prilike“, koji se održao 27. lipnja u Kući Europe u Zagrebu.

„Hrvatska, iako malo sudjelu-je u svjetskoj emisiji stakleni-čkih plinova, moguć je na nju značajan utjecaj klimatskih promjena, a sve to ima utjecaj na pojedine sektore gospodar-stva. Time je suočena s veli-kim izazovima na koje mora-mo odgovoriti brzo i odlučno. Inicijative je potrebno pretoči-ti u nacionalne akcije kroz sinergijski učinak“, rekla je direktorica Sektora za energe-tiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

S tom se tezom slaže i državni tajnik Ministarstva zaštite

okoliša i energetike Mario Šiljeg koji navodi da je moguć značajan utjecaj klimatskih promjena prije svega na doli-nu Neretve, primorske grado-ve, suše, poplave, što je razlog zašto moramo ostati predvod-nik u toj borbi. „EU je predvo-dnik u borbi protiv klimatskih promjena te unatoč poteško-ćama, najavi izlaska SAD-a iz Sporazuma, opredjeljenje Hr-vatske i članica EU dovoljno je snažno da ostanemo pri ciljevima Pariškog sporazuma za očuvanje okoliša i klime“, istaknuo je Šiljeg te je dodao da moramo uspostaviti mjere kako bi i dalje razvijali indus-triju, energetiku, poljoprivre-du, štitili šume. „Novac za to je osiguran. Iz strukturnih fondova na raspolaganju je 800 milijuna kuna za one koji se uključe u aktivne mjere, kao što su energetska učinko-vitost, programi obnovljivih izvora energije i dr.“, naveo je Šiljeg.

Voditelj Službe za UN, glo-balna pitanja i međunarodne odnose Ministarstva vanjskih i europskih poslova Tihomir Lulić istaknuo je da je ukupno 195 zemalja potpisalo Spora-zum te da Hrvatska ima zna-nja i potencijala biti još aktiv-

Pariški sporazum o klimatskim promjenama zaštitit će

hrvatsku obalu

Sudionici događaja

„...obnovljiva energija,

koja je primjerice

dobivena iz vjetra,

postala je

konkurentnija od

ugljena.“

7

Br. 11/2017

8

Na Međunarodnoj CNG & LNG konferenciji na kojoj su sudjelovali stručnjaci i gospodarstvenici iz Hrvat-ske, Italije, Srbije i Bosne i Hercegovine, posvećenoj izazovima i prilikama koriš-tenja CNG i LNG prirodnog plina, održanoj 29. lipnja u HGK, razgovaralo se o upot-rebi prirodnog plina u kon-tekstu niskougljičnog ener-getskog razvoja.

„Prirodni plin ima, uz ob-novljive izvore energije, ključnu ulogu u energetskoj tranziciji Europske unije i na globalnoj razini ka niskoug-ljičnom društvu“, istaknula je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac te je pozvala na što brže donošenje strategije nisko-ugljičnog razvoja u kojoj upotreba prirodnog plina mora imati istaknuto mjesto.

Iz Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK navode da su u Hrvatskoj tek tri punio-nice CNG plinom u Zagrebu i Rijeci te ukupno 301 vozi-lo. Do 2020. godine planira-no je 11 punionica te do 2030. moguća je izgradnja 46 punionica. S poticajima 2020. godine na hrvatskim prometnicama bilo bi oko

150.000 vozila na prirodni plin čime bi se zadovoljili i uvjeti EU od pet do 10 pos-to, dok se bez poticaja oče-kuje oko 83.000 vozila. „Hrvatska je na začelju pri-mjene prirodnog plina u prometu među zemljama EU, a upotreba prirodnog plina za pogon motornih vozila u Hrvatskoj je slabo raširena, a to je potrebno promijeniti kao i sliku u javnosti o upotrebi prirod-nog plina u motornim vozili-ma“, istaknuo je potpredsje-dnik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Josip Kele-men dodajući kako je potre-ban stabilan i poticajan regu-latorni okvir, poticajne mje-re kao i provedbeni propisi koji će regulirati izgradnju infrastrukture za stlače-ni prirodni plin. „Potrebna je javna politika koja prepoz-naje dobrobit prirodnog pli-na u motornim vozilima (smanjene emisije CO2 u zrak). Subvencijama, bez kojih nema niti razvoja, kroz izravne potpore izgradnja infrastrukture, a kroz neiz-ravne potpore pregradnja motornih vozila“, zaključio je Kelemen.

Predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko istaknuo

je da svima zajednički inte-res treba biti pridonošenje razvoju ove djelatnosti pu-tem Strategiju razvoja pro-meta u Hrvatskoj , dok je voditelj Centra Zagreb – Benussi Zoran Bekavac ista-knuo da je svima u interesu poticanje primjene stlačenog prirodnog plina koja što prije treba krenuti i u Hrvat-skoj. O strateškom projektu LNG Adriatic govorila je Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatska.

Financiranje projekata kroz instrument za povezivanje Europe - Connecting Europe Facility (CEF) i druge pro-grame fondova EU predsta-vio je Igor Bobek iz Sektora za međunarodne poslove i EU HGK, koji je ujedno predstavio i programe finan-ciranja Obzor 2020 i Life.

Konferenciju je organizirala HGK u suradnji sa Zajedni-com za ukapljeni naftni plin Grupacije za LNG i CNG u cestovnom prometu.

Hrvatska na začelju primjene prirodnog plina u

prometu među zemljama EU

„Hrvatskoj (se nalaze)

tek tri punionice CNG

plinom u Zagrebu i

Rijeci te ukupno 301

vozilo.“

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za

energetiku i zaštitu okoliša HGK

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

dodala kako s razvijenom do-brom trgovačkom praksom, koja ima tendenciju daljnjeg unapređenja, trgovci osluškuju i uvažavaju promjene na tržiš-tu te nastoje uspješno odgovo-riti na želje i potrebe potroša-ča, koji su svakako jedna od neizostavnih karika važnih za dobre poslovne rezultate gos-podarstvenika, u konkretnom slučaju trgovaca.

S 1. srpnjem počelo je ljetno sezonsko sniženje. Uvjeti i način provođenja sezonskog sniženja određeni su Pravilni-kom o uvjetima i načinu pro-vođenja sezonskog sniženja. U okviru sezonskog sniženja redovna cijena i nova snižena cijena iskazuju se jasno, vid-ljivo i čitljivo. Propisano traja-nje je do 60 dana.

''Važno je istaknuti da ako trgovac ne proda sve proizvo-de, može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno oglašavati tak-vu prodaju kao sezonsko sni-ženje nakon proteka propisa-nih 60 dana'', pojasnila je dire-ktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi.

Kod sezonskih sniženja, mo-žemo govoriti i o pitanju kon-kurentnosti domaće trgovine u odnosu na zemlje u okruženju

i to u smislu utvrđenih rokova sezonskih sniženja. Posljed-njih godina u domaćim trgovi-nama bilježimo sve veće se-zonske popuste sukladno svjetskoj i europskoj praksi.

Primjerice, u Sloveniji ljetna sezonska rasprodaja ne smije započeti prije drugoga radnog ponedjeljka u srpnju. Trgovci u tom utvrđenom razdoblju sami određuju kada im poči-nje sniženje, s tim da ono ne smije trajati dulje od 60 dana. U Italiji i Francuskoj svaka regija sama određuje svoje termine sniženja. U Poljskoj se ljetna sniženja provode krajem sezone, uz pridržava-nje propisanih uvjeta za suzbi-janje nepoštene trgovačke prakse.

''Pratiti europske trendove je važno kako domaći potrošači ne bi odlazili u susjedne zem-lje u kupovinu'', rekla je Culi i

Pokreće se istraživanje TOMAS nautika Jahting 2017.

„Pratiti europske

trendove je važno kako

domaći potrošači ne bi

odlazili u susjedne

zemlje u kupovinu.“

9

naći u pratećim dokumentima na korištenjem sljedeće pove-znice.

Institut za turizam ove godine ponovno provodi istraživanje Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj pod nazivom TO-MAS nautika Jahting 2017. Prethodna istraživanja prove-dena su 2001., 2004., 2007. i 2012. godine. Time se nastoji održati kontinuitet ovog istra-živanja kojim se prikupljaju podaci o nautičkom turizmu koji nisu raspoloživi iz drugih izvora – sociodemografski profil nautičara, obilježja nji-hovih putovanja/plovidbe, troškovi za vrijeme putovanja/

plovidbe te stavovi o nauti-čkoj i ukupnoj turističkoj po-nudi Hrvatske.

Podaci će se prikupljati tije-kom srpnja, kolovoza, rujna i listopada u 28 marina i sedam luka duž obale i otoka, a pred-viđeno je anketiranje 2000 nautičara. Rezultati istraživa-nja javnosti će biti predstav-ljeni u prosincu ove godine.

Rezultate posljednjeg istraži-vanja TOMAS nautika iz 2012. godine moguće je pro-

Domaće trgovine prate europske trendove – sve veća

ljetna sniženja

Br. 11/2017

10

Presjek zakonskih izmjena objavljenih u Narodnim novinama

U Narodnim novinama broj 50/2017. od 26. svibnja 2017.

godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propi-

sima:

UREDBA O GOPODARENJU KOMUNALNIM OTPADOM

ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE e-HRVATSKA

2020, S AKCIJSKIM PLANOM ZA PROVEDBU STRATE-

GIJE e-HRVATSKA 2020

ODLUKU O VISINI, NAČINU I ROKOVIMA UPLATE

SREDSTAVA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA OD STRATEŠ-

KOG I POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVAT-

SKU U DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE

ZA 2017. GODINU

PRAVILNIK O PROVEDBI ŠKOLSKE SHEME

PRAVILNIKO ODOBRAVANJU LETOVA INOZEMNIH

ZRAKOPLOVA U HRVATSKOM ZRAČNOM PROSTORU

ODLUKU O TROŠKOVIMA KOMISIJE ZA NADZOR RA-

DA I REVIZIJU OVLAŠTENJA OVLAŠTENIH OSOBA ZA

POSLOVE ZAŠTITE NA RADU

PRAVILNIK O STALNOM ARBITRAŽNOM SUDIŠTU

PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNI-

KA O ARBITRAŽI PRI STALNOM ARBITRAŽNOM SU-

DIŠTU HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

(ZAGREBAČKA PRAVILA)

ODLUKU O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANO-

VA PREDSJEDNIŠTVA STALNOG ARBITRAŽNOG SU-

DIŠTA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

U Narodnim novinama broj 51/2017. od 31. svibnja 2017.

godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propi-

sima:

PODATKE IZ REGISTRA PRORAČUNSKIH I IZVAN-

PRORAČUNSKIH KORISNIKA

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNI-

KA O UVJETIMA, KRITERIJIMA, NAČINU ODABIRA,

FINANCIRANJA I PROVEDBE LOKALNIH RAZVOJNIH

STRATEGIJA U RIBARSTVU

U Narodnim novinama broj 52/2017. od 2. lipnja 2017. godine

objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

UREDBU O PROVEDBI POSTUPKA PROCJENE UČINA-

KA PROPISA

ODLUKU O OBVEZI RADA UREDA DRŽAVNE UPRAVE

RADI PROVEDBE DRUGOG KRUGA GLASOVANJA ZA

IZBORE ZA OPĆINSKE NAČELNIKE, GRADONAČELNI-

KE I ŽUPANE TE NJIHOVE ZAMJENIKE TE ZA ZAMJE-

NIKE OPĆINSKIH NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA I

ŽUPANA IZ REDA PRIPADNIKA NACIONALNIH MA-

NJINA, ODNOSNO IZ REDA PRIPADNIKA HRVATSKOG

NARODA

PRAVILNIK O OSTVARIVANJU OSLOBOĐENJA OD

CARINA

PRAVILNIK O OBAVLJANJU DJELATNOSTI U SVEZI

SA ZAPOŠLJAVANJEM

PRAVILNIK O ODGOVARAJUĆEM SMJEŠTAJU

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU ISPLATE NOVČA-

NE NAKNADE U JEDNOKRATNOM IZNOSU

PRAVILNIK O JEDNOKRATNOJ NOVČANOJ POMOĆI I

NAKNADI PUTNIH I SELIDBENIH TROŠKOVA

PRAVILNIK O EVIDENCIJAMA HRVATSKOGA ZAVO-

DA ZA ZAPOŠLJAVANJE

PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPO-

LOŽIVOSTI ZA RAD

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

U Narodnim novinama broj 53/2017. od 7. lipnja 2017. godine

objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

AKCIJSKI PLAN ZA UNAPRJEĐENJE FINANCIJSKE

PISMENOSTI POTROŠAČA ZA 2017. GODINU

U Narodnim novinama broj 54/2017. od 8. lipnja 2017. godine

objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

UREDBU O UNUTARNJEM USTROJSTVU MINISTARS-

TVA FINANCIJA

U Narodnim novinama broj 56/2017. od 12. lipnja 2017. godi-

ne objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA

OBAVLJANJE POMORSKE KABOTAŽE U REPUBLICI

HRVATSKOJ

U Narodnim novinama broj 57/2017. od 14. lipnja 2017. godi-

ne objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

POSLOVNIK O IZMJENAMA POSLOVNIKA VLADE RE-

PUBLIKE HRVATSKE

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNI-

KA O UPISU SORTI U SORTNU LISTU

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNI-

KA O POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA SRE-

DSTVA IZ NAKNADE ZA KORIŠTENJE OPĆEKORISNIH

FUNKCIJA ŠUMA ZA IZVRŠENE RADOVE U ŠUMAMA

SPORAZUM O IZMJENI DODATKA I KOLEKTIVNOG

UGOVORA UGOSTITELJSTVA

ISPRAVAK ODLUKE O PRIMICIMA RADNIKA

U Narodnim novinama broj 59/2017. od 21. lipnja 2017. godi-

ne objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I

DOPUNI ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM

POTPORAMA

UREDBU O UNUTARNJEM USTROJSTVU SREDIŠNJEG

DRŽAVNOG UREDA ZA SREDIŠNJU JAVNU NABAVU

UREDBU O IZMJENAMA UREDBE O NAČINU FINAN-

CIRANJA DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA TE IZRA-

ČUNA IZNOSA POMOĆI IZRAVNANJA ZA DECENTRA-

LIZIRANE FUNKCIJE JEDINICA LOKALNE I PODRU-

ČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA 2017. GODINU

ODLUKU O DAVANJU OVLASTI SREDIŠNJEM DRŽAV-

NOM UREDU ZA SREDIŠNJU JAVNU NABAVU ZA

PROVEDBU POSTUPKA SREDIŠNJE JAVNE NABAVE

ZA JAVNE NARUČITELJE KOJI NISU OBUHVAĆENI

ČLANKOM 12. STAVKOM 1. UREDBE O UNUTARNJEM

USTROJSTVU DRŽAVNOG UREDA ZA SREDIŠNJU

JAVNU NABAVU

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U SVIBNJU 2017

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNI-

KA O MINIMALNIM STANDARDIMA, NAČINU OBRA-

ČUNA I MJERILIMA ZA IZRAČUN TEHNIČKIH PRIČU-

VA PREMA RAČUNOVODSTVENIM PROPISIMA

11

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

Izdavač

HGK ŽK OTOČAC

K. Zvonimira 16

OTOČAC 53220 - RH

T: 053/771-001

F: 053/771-130

E: hgkot@hgk.hr

www.hgk.hr

Na 4. Liderovoj konferenciji o izvozu Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međuna-rodne poslove i EU, održao je izlaganje na temu „Koliki je stvarni domet bilateralnih gos-podarskih foruma“. Konferencija je održana 4. srpnja u hotelu Panorama i okupila je brojne hrvatske izvoznike, posebno one okupljene u Liderov klub izvoznika te ostale institucije i udruženja koji aktivno sudjeluju u procesu razvoja hrvatske izvozne orijentacije.

„Gospodarski forumi samo su jedan od oblika pomoći koje HGK pruža tvrtkama pri inter-nacionalizaciji njihovog gospodarstva i njihov učinak zasigurno nije dovoljan ukoliko ne predstavlja dio cjelokupne poslovne strategije tvrtke prilikom izlaska na strana tržišta“ – izjavio je Kramarić.

Osim organizacije posjeta gospodarskih delegacija i gospodarskih foruma, Kramarić je predstavio i druge usluge koje HGK kontinuirano pruža postojećim i potencijalnim izvoz-nicima poput usluge Poduzetnik izvoznik, tenderi.hgk.hr, informiranje o inozemnim tržišti-ma, edukacije izvoznika te usluge u okviru projekta Europska poduzetnička mreža. Ujedno je i najavio otvaranje novih predstavništava HGK temeljem ugovora s Ministarstvom vanj-skih i europskih poslova što predstavlja temelj za novi oblik gospodarske diplomacije u kojem će HGK dobiti priliku svoje usluge na inozemnom tržištu prilagoditi upravo stvar-nim potrebama hrvatskih izvoznika koji su u nedavno provedenom istraživanju HGK iska-zali potrebu za jačom institucionalnom podrškom na samom inozemnom tržištu.

Kako pomažemo hrvatskim izvoznicima?

Znakovi kvalitete - Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

Pokretanjem "Projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda" Hrvatska gospodarska komora želi uspostavi vizualni kod na hrvatskom i svjetskom tržištu, i na taj način pomoći hrvatskim tvrtkama i proizvođačima. Znak "Hrvatska kvaliteta" ("Croatian Quality") kupcu treba biti jamstvo da se radi o proizvodima koji jamačno predstavljaju sam vrh svjetske po-nude u svojoj klasi. Proizvodi sa znakom "Izvorno hrvatsko" ("Croatian Creation") imaju posebnu vrijednost. To proizlazi iz činjenice da se radi o proizvodima koji uključuju značaj-ke hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije ili invencije, dakle o proizvodi-ma s neponovljivim i jedinstvenim osobinama.

Ukoliko Vaš proizvod ili usluga odgovaraju navedenom opisu potrebno je pokrenuti postu-pak za dodjelu prava uporabe znaka. Više informacija o kriterijima za dobivanje znaka, pos-tupku prijave i provjere te troškovima postupka moguće je pronaći na sljedećoj poveznici.

Na internetskoj stranici www.znakovi.hgk.hr možete pronaći listu svih proizvoda kojima su dodijeljeni znakovi "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko".

Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za

međunarodne poslove i EU