Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 3

Izdava: Institut za filozofiju

Za izdavaa: Filip Grgi

ISBN 978-953-7137-47-2

Prijelom: Marin Martini Jeri

Tisak: Grafomark d.o.o.

Naklada: 100 primjeraka

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 3Znanstveni skup projekta Hrvatska filozofija i znanost u europskom

kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century)

25. 26. svibnja 2017.

Zagreb, 2017.

Sadraj

Organizacijski odbor 6

Program 7

Saeci izlaganja 13

Adresar izlagaa 29

Organizacijski odbor: dr. sc. Erna Bani-Pajni dr. sc. Bruno urko Vanja Flegar, prof. dr. sc. Mihaela Girardi-Karulin dr. sc. eljka Metesi Deronji dr. sc. Snjeana Pauek-Badar akademik Nenad Trinajsti

Znanstveni skup organizira se u okviru projekta Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea

koji financira Hrvatska zaklada za znanost

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 3Program

Program 9

ETVRTAK, 25. SVIBNJA 2017.

9:159:30 Otvaranje skupa i pozdravne rijei

Predsjedava: Mihaela Girardi-Karulin

9:309:50 nenad trinajsti (Zagreb), Moje doktorandice i doktorandi iz matematike kemije

9:5010:10 bojan marotti (Zagreb), Markovieva rukopisna Etika

10:1010:30 snjeana pauek-badar (Zagreb), Emilij Laszowski o al-kemiji

10:3010:50 Rasprava

10:5011:20 Pauza

Predsjedava: Snjeana Pauek-Badar

11:2011:40 dubravka ivi maji, trpimir ivi (Zagreb), Kemijski nazivi u latinsko-hrvatskim rjenicima 16. 19. st.

11:4012:00 draenko tomi (Zagreb), Vrijednosno i estetiko u djelu Mirka Jurkia (1886.1965.). Povodom 130. obljetnice roenja i 50. obljetnice smrti

12:0012:20 Rasprava

12:2015:00 Pauza

15:0015:30 Predstavljanje knjige akademika Nenada Trinajstia, ivot u znanosti, uspomene iz nepovrata, HAZU, Zagreb, 2016. O knjizi e govoriti: urednica prof. dr. sc. Snjeana Pauek-Badar i autor akademik Nenad Trinajsti

15:3016:00 Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Snjeane Pauek-Badar, Hr-vatski alkemiari tijekom stoljea, HAZU i K, Zagreb, 2017. O knjizi e govoriti: urednik akademik Nenad Trinajsti, recenzentica prof. dr. sc. Erna Bani Pajni i autorica prof. dr. sc. Snjeana Pauek-Badar.

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 310

Predsjedava: Bruno urko

16:0016:20 marija buzov (Zagreb), Poeci znanstveno-istraivakog rada na podruju arheologije

16:2016:40 ivan bekavac basi (Zagreb), Jedna marksistiko-lenjinistika, odnosno staljinistika kritika filozofske misli u staroj Jugoslaviji

16:4017:00 Rasprava

17:0017:30 Pauza

Predsjedava: eljka Metesi Deronji

17:3017:50 bruno urko (Split), Hrvatski renesansni filozofi u dvama djelima iz 21. stoljea

17:5018:10 iva kurelac (Zagreb), Historiografski rad Fausta Vrania i nova povijesna vrela o njegovom ivotu: Uz 400. obljetnicu smrti

18:1018:30 Rasprava

PETAK, 26. SVIBNJA 2017.

Predsjedava: Erna Bani-Pajni

9:309:50 eljka metesi deronji (Zagreb), Profesorska djelatnost Ivane Rossi, prve doktorice filozofije u Hrvatskoj

9:5010:10 vanja flegar, martin kuhar (Zagreb), Razvoj povijesti zna-nosti od poetka 20. stoljea do danas kroz kemiju i medicinu

10:1010:30 Rasprava

10:3011:00 Pauza

Predsjedava: Vanja Flegar

11:0011:20 mihaela girardi-karulin (Zagreb), Raguseiusovo tuma-enje predmeta prirodne filozofije i konsekvencije koje iz toga proizlaze za znanost o nebu

Program 11

11:2011:40 natali hrbud (Zagreb), Spominjanje Ivana Damaanskoga u djelima Nikole Vitova Guetia

11:4012:00 erna bani-pajni (Zagreb), Znaajke platonizma u Hermana Dalmatina i Frane Petria s posebnim obzirom na recepciju Timeja

12:0012:20 ana vranea, bernardina petrovi, petra kora, mirjana pavlica (Zagreb), Rjeotvorni i semantiki opis odnosnih pridjeva genski, genetski, genetiki u hrvatskome genetikom nazivlju

12:2012:40 Rasprava

Zatvaranje skupa

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 3Saeci izlaganja

Saeci izlaganja 15

ERNA BANI-PAJNIInstitut za filozofiju, Zagreb

Znaajke platonizma u Hermana Dalmatina i Frane Petria s posebnim obzirom na recepciju Timeja

Platonov Timej moda i nije najznaajniji Platonov dijalog, ali je sasvim sigurno dijalog koji je imao najbogatiju recepciju u okviru zapadnjake filozofije. Mo-glo bi se rei da povijest recepcije toga dijaloga predstavlja jedan od stubova povijesti europske filozofije. Okolnosti i modusi recepcije razlikovali su se od epohe do epohe i te razlike zapravo i ine okosnicu platonizma kao pravca miljenja koji je na neki nain i okosnica europske filozofije.

U povijesti recepcije Timeja istiu se naroito dva razdoblja. Jedno je razdoblje prve polovice 12. stoljea u kojoj dolazi do intenzivnog elaboriranja Timeja od strane pripadnika kole u Chartresu, a drugo je razdoblje 15. i 16. stoljea kad, zahvaljujui novim prijevodima Marsilia Ficina na latinski, osim Timeja, postaju poznati gotovo svi Platonovi dijalozi.

Dvojica hrvatskih filozofa Herman Dalmatin i Frane Petri, mogu se smatrati tipinim predstavnicima tih dvaju znaajnih razdoblja u recepciji Platona, odnosno dijaloga Timej.

Analizirajui znaajke recepcije u dvojice filozofa pokuavamo ujedno ispitati utemeljenost teze Raymonda Klibanskog o kontinuitetu izmeu sred-njovjekovnog, napose artrovskog i renesansnog platonizma.Izlaganje je rezultat rada na projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

IVAN BEKAVAC BASIZagreb

Jedna marksistiko-lenjinistika, odnosno staljinistika kritika filozofske misli

u staroj Jugoslaviji

Dr. Duan Nedeljkovi (Isakovo, 18. svibnja 1899. Beograd, 29. lipnja 1984.) u Prvoj knjizi Zbronika filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 316

iz 1948. objavio je raspravu Reakcionarna filozofija stare Jugoslavije (str. 7. do 28.) sa saetkom na ruskom (str. 28. i 29.) i francuskom jeziku (str. 30. i 31.). Isti je autor napisao i Re redakcije jer je bio glavni i odgovorni redaktor tog Zbornika i predao tekstove u tampu 25 maja 1948 godine (str. 376.), dakle prije nepun mjesec dana nego je Informbiro izglasao u Bukuretu Re-zoluciju o stanju u KPJ-u. Njegov tekst o Reakcionarnoj filozofiji... moemo slobodno nazvati kratkim pregledom filozofske misli u staroj Jugoslaviji sa stajalita filozofa koji prihvaa marksistiko-lenjinistiku misao u staljinistikoj interpretaciji. Autor se izriito poziva na klasike: Marxa, Engelsa, Lenjina i Staljina. Kritizira hrvatske, slovenske i srpske filozofe i to poimenino na-vodei njihove osnovne filozofske pozicije i njihovu reakcinarnost u odnosu na nauku i filozofiju koje su revolucionarno i svemono otkrivali i razvijali Marks, Engels, Lenjin, Staljin (str. 28.).

Od hrvatskih filozofa prozvani su poimenino kao predstavnici reakcio-narne filozofije Vladimir Dvornikovi, Albert Bazala i Pavao Vuk-Pavlovi s Filozofskog fakulteta, te Ante Bauer i Stjepan Cimerman (sic!) s Bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, zatim filozof i publicist Zdenko Verni, pa Vjekoslav Rotkvi, filozof i filolog iz Osijeka.

U ovoj raspravi bit e kritiki osvrt na tu raspravu D. Nedeljkovia u cjelini, te s posebnim naglaskom na njegovu kritiku filozofskih pozicija gore spomenutih hrvatskih autora.

MARIJA BUZOVHrvatsko drutvo za prouavanje antikih mozaika, Zagreb

Poeci znanstveno-istraivakog rada na podruju arheologije

Iako se znanstveni interes za ivot i spomenike antike u europskim zemljama pojavio u vrijeme humanizma i renesanse, znaajna su iskopavanja obavljana tek u 18. st. u Pompejima. Interes za antiku i spomenike u Dalmaciji javlja se gotovo istodobno kao i u europskim zemljama. No, zapisi o naim spomenicima sauvani su kod pisaca koji vrlo rano spominju nau zemlju ili obalu. Od cara Konstantina Porfirogeneta iz 10. st. koji opisuje spomenike du nae obale, posebno crkve i Dioklecijanovu palau, svakako su istaknuti i znaajni Toma Arhiakon, Ciriacus Pizzicolli Anconitanus, imun Koii Begna, Dominik Zavorovi (Zavoreo), Vicko Pribojevi, Ivan Luci, imun Ljubavac, Jakov Salei, Daniele Farlati i dr.

Saeci izlaganja 17

Pojava humanizma i preporoda s novim duhovnim strujanjima, dovodi do velikog interesa za ivot i spomenike antike, koja postaje daleki, nedo-stini ideal. Prouavaju se i prepisuju natpisi, opisuju spomenici, a pojedinci poduzimaju daleka i pogibeljna putovanja, da bi upoznali i vidjeli spomenike i stare gradove s antikim spomenicima.

U sjevernoj Hrvatskoj tijekom 17. i 18. stoljea takoer djeluju znameniti ljudi nae kulturne povijesti koji su zasluni i za arheologiju. Pavao Ritter Vitezovi (1652.1713.) zasluni pisac, povjesniar i leksikograf iz Senja napisao je niz rasprava iz hrvatske povijesti u kojima se koristi i arheolokim materijalom. Kao ideolog prethodnik hrvatskoga iilirskoga preporoda zanimljiv je po svojim idejama o kontinuitetu izmeu starih Ilira i Hrvata.

Prvi radovi vezani su uz panonsku crkvenu povijest, a nastaju u 17. st. u sklopu isusovakih hagiografskih istraivanja. Za kontinentalni dio Hrvatske znaajni su ve spomenuti Daniele Farlati, Baltazar Adam Kreli, Andrija Blakovi, Matija Petar Katani, Luigi Ferdinando grof Marsigli, Lodovico Antonio Muratori, Ivan Kukuljevi Sakcinski i Ivan Krstitelj Tkali.

Je su li ova djela nastala posve sluajno ili su ona nastala kao tradicija jedne civilizacije i kulture koja je nestala, ali koja je ipak nastavila ivjeti i razvijati se posve individualno s novim svjetonazorom. Dakle, mogli bismo rei da su ta djela nastala kao otium, otium svijeta individualnosti, zrenja, spoznavanja i stvaralatva, vrijeme u kojem se moe dogoditi nepredvieno i neutvreno, doista slobodno vrijeme koje pripada ovjeku. Dakle, rije je uenoj dokolici utjelovljenoj u idilinoj Arkadiji, a rijei koje ju odreuju su vrijeme, sloboda, znanje i mir, ali i ljepota, knjiga, prijatelj, priroda, samoa, opratanje.

Tek osnivanjem muzeja, studija arheologije te instituta moemo govo-riti o poecima institucioniranja znanstveno-istraivakog rada na podruju arheologije. Jesmo li uspjeli sauvati vlastiti identitet i koliko vodimo brigu o nacionalnoj kulturi pokuat emo odgovoriti u ovom radu.

BRUNO URKOFilozofski fakultet Sveuilita u Splitu, Split

Hrvatski renesansni filozofi u dvama djelima iz 21. stoljea

Hrvatski renesansni filozofi i danas privlae mnoge, kako domae, tako i strane istraivae renesansne filozofske misli. U svom izlaganju izdvojit u primjere

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 318

iz dvaju djela objavljenih 2004. i 2016. godine. U Encyclopedia of the Renais-sance and the Reformation, Facts On File, Inc. 2004. (Enciklopedija renesanse i reformacije) dvije su natuknice posveene filozofima hrvatskih korijena. Jedna od njih donosi kratak opis ivota Marka Antun de Dominisa, a druga natuknica posveena je Frani Petriu. Uz kratak Petriev enciklopedijski sastavljen ivo-topis, kao njegova najpoznatija djela navode se Della historia diece dialoghi (1560), Della retorica dieci dialoghi (1562) i Nova de universis philosophia (1591). U zborniku Early Modern Philosophers and the Renaissance Legacy, Springer International Publishing Switzerland, 2016. (Rani filozofi modernog doba i renesansno naslijee) Frane Petri se redovito spominje u lancima kod nabrajanja vanih mislilaca renesanse. U poglavlju Two Terraqueous Globes (Dvije vodene povrine) lanka Looking at an Earth-Like Moon and Living on a Moon-Like Earth in Renaissance and Early Modern Thought (Gledajui na Zemlju kao na Mjesec i ivei na Mjesecu kao na Zemlji u renesansi i ranoj modernoj misli), objavljenog u spomenutom zborniku, Natacha Fabbri izlae Petrieva promiljanja o Mjesecu iz Pankozmije.Izlaganje je rezultat rada na projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

VANJA FLEGARZavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU u Zagrebu Odsjek za povijest prirodnih i matematikih znanosti

MARTIN KUHARZavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU u Zagrebu

Odsjek za povijest medicinskih znanosti

Razvoj povijesti znanosti od poetka 20. stoljea do danas kroz kemiju i medicinu

Povijest znanosti esto se definira kao prouavanje razvoja znanosti kroz vri-jeme, no preciznija bi tvrdnja bila da je to znanstvena disciplina koja pridonosi razumijevanju i situiranju znanstvenih dogaaja u politikom, socioekonom-skom i kulturnom kontekstu. Premda su se povijeu pojedinih znanstvenih grana isprva najee bavili znanstvenici iz tih podruja, s vremenom se struka emancipirala i profesionalizirala te emo to kretanje prikazati u ovome radu

Saeci izlaganja 19

kroz povijest medicine i povijest kemije. Prvi dio rada bavit e se pojavom i irenjem povijesti medicine i povijesti kemije u inozemstvu, s posebnim naglaskom na jednoga od osnivaa i pionira ovoga podruja Georgea Sartona (1884.1956.). Izloit emo nove trendove prisutne u istraivanjima u podru-ju povijesti znanosti, prikazati najznaajnije asopise, razliite mogunosti obrazovanja u ovoj struci te identificirati neka prijeporna podruja. Ukazat emo i na razliite pristupe i metode koje se danas koriste u ovoj struci te na vanost povijesti znanosti kao kolegija i na biomedicinskim odnosno priro-doslovnim fakultetima. Drugi dio rada bit e posveen kratkome povijesnom pregledu razvoja povijesti medicine i povijesti kemije u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na poetak institucionalizacije povijesno-znanstvenih istraivanja unutar Instituta za povijest prirodnih, matematikih i medicinskih nauka, koji je osnovan 1960. godine i kojemu je prvi ravnatelj bio jedan od vodeih povjesniara medicine toga doba Mirko Draen Grmek (1924.2000.). Ovaj Institut kontinuirano djeluje ve vie od 55 godina te danas nosi naziv Zavod za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nje-govi djelatnici istrauju ivotni put i djela hrvatskih znanstvenika i filozofa u prolosti koji su djelovali u stranim znanstvenim sredinama i na tlu Hrvatske te istraivanjem razvitka hrvatske znanstvene sredine.Izlaganje je rezultat rada na projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

MIHAELA GIRARDI-KARULINZagreb

Raguseiusovo tumaenje predmeta prirodne filozofije i konsekvencije koje iz toga

proizlaze za znanost o nebu

Georgius Raguseius u Peripateticae disputationes razmatra, kako sam kae, neka tea pitanja peripatetike prirodne filozofije. Prvo je poglavlje posveeno odreenju predmeta prirodne filozofije. No Raguseius u okviru tog rasprav-ljanja, kao njegovu pretpostavku, analizira jedno izriito metafiziko pitanje, jedno od centralnih mjesta Aristotelove Metafizike problem analogije bia (analogia entis). Raguseius se suprotstavlja shvaanju da bi se ne samo bie, nego uope bilo to moglo izricati analogno. Tumai da je, kada se govori o

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 320

analogiji, u stvari rije ili o univoknosti (, istoznanosti) ili pak o ekvivoknosti ( (Kategorije) ili (Metafizika), vieznanost). Pojam analogije bia je besmislen jer je ono to se naziva analognim u stvari je ili ekvivokno, vieznano ili univokno, sinonimno, odnosno istoznano. Tu analizu metafizikog pojma analogije bia provodi Raguseius zato da bi izveo, nasuprot tumaenju mnogih peripatetiara, da Aristotelova knjiga O nebu ne pripada korpusu prirodne filozofije, odnosno da Aristotelova astronomija nije prirodna filozofija. Predmet knjige O nebu i predmeti prirodne filozofije su ekvivokni, vieznani i ne mogu pripadati istoj znanosti. Znanost o nebu pripada matematikim znanostima i ne moe biti istodobno i prirodna znanost.Izlaganje je rezultat rada na projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

NATALI HRBUDFilozofski fakultet Drube Isusove, Zagreb

Spominjanje Ivana Damaanskoga u djelima Nikole Vitova Guetia

Nikola Vitov Gueti (15491610), sukladno renesansnoj tradiciji, u svojim djelima navodi razliite izvore, kao to su: antiki, patristiki, srednjovjekovni i naravno njemu suvremeni. Od patristikih izvora spominje i Ivana Dama-anskoga, i to u vie svojih djela. Stoga su djela u kojima Gueti navodi Damaanskog interes ovoga izlaganja, a radi se o: Propositiones de causis, Dialogo damore, Discorsi della Penitenza i In Primum Librum Artis Rheto-ricorum Aristotelis Commentaria.

U Propositiones de causis (XXII. propozicija), Dialogo damore i Dis-corsi della Penitenza spominje ga jednom, a dva puta u In Primum Librum Artis Rhetoricorum Aristotelis Commentaria (XXXI. i XLI. poglavlje). Jedan od moguih vidika zbog kojega Gueti posee za Ivanom Damaanskim u svojim djelima jest pravovjerna crkvena tradicija koju ovaj crkveni nauitelj donosi u djelu De fide orthodoxa.

Saeci izlaganja 21

DUBRAVKA IVI MAJIInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

TRPIMIR IVIInstitut Ruer Bokovi, Zagreb

Kemijski nazivi u latinsko-hrvatskim rjenicima 16. 19. st.

U radu se istrauju kemijski nazivi u hrvatskim rjenicima nastalima do poetka 19. st. kojima je polazini jezik latinski, te jedan od jezika na koji se prevodi hrvatski. Hrvatska je leksikografija od svojih poetaka u 16. st. bila vrlo bo-gata u europskim okvirima, pa se u gornji opis mogu uklopiti rjenici Fausta Vrania, Ivana Belostenca, Andrije Jambreia i Joakima Stullija. Njima se jo moe pridodati i rukopisni Lexicon Latino-illyricum Pavla Vitezovia.

Premda je rije o opejezinim, a ne strunim rjenicima, u njima se nalaze rijei koje se mogu smatrati kemijskim nazivima (primjerice nazivi metala poznatih od davnina), kao i rijei koje autori rjenika oznauju kao kemijske termine. S obzirom na to da se promatrano vremensko razdoblje prostire kroz tri stoljea, usporedbom obrade i prijevoda istih latinskih rijei moe se pratiti razvoj opeg znanja iz kemije. Takoer, usporedbom rjenika autora kajkavaca (Belostenec, Jambrei) s akavcima i tokavcima (Vrani, Stulli) dobiva se uvid u eventualne razlike u kemijskim spoznajama meu razliitim dijelovima Hrvatske.

IVA KURELACZavod za povijesne i drutvene znanosti HAZU, Zagreb

Odsjek za povijesne znanosti

Historiografski rad Fausta Vrania i nova povijesna vrela o njegovom ivotu:

Uz 400. obljetnicu smrti

U povodu obiljeavanja 400. obljetnice smrti znamenitog hrvatskog huma-nista, znanstvenika, diplomata i crkvenog velikodostojnika Fausta Vrania

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 322

(Faustus Verantius, ibenik, 1. I. 1551. Venecija, 20. I. 1617.) u izlaganju se iznose nove spoznaje o njegovom historiografskom radu i ivotu, temeljene na rezultatima istraivanja neobjavljenog arhivskog gradiva (NSK, Zagreb; Dravni arhiv Zadar i Dravni arhiv Rijeka).

Budui da je historiografski rad Fausta Vrania nedovoljno istraen, u izlaganju se donosi detaljan pregled njegovog cjelokupnog historiografskog opusa rukopisnih i tiskanih djela osobito neobjavljenog rukopisa Illyrica historia i povijesno-polemikog spisa De Slowinis seu Sarmatis (Rim, 1606.). Razmotrit e se i kljune Vranieve ideoloko-historiografske postavke te utjecaj koji je na njega imao ibenski historiografski krug (osobito ibenski povjesniar Dinko Zavorovi i njegovo neobjavljeno djelo De rebus Dalma-ticis) te sarmatska historiografija.

U kontekstu novih spoznaja o ivotu Fausta Vrania, u izlaganju e posebno biti rijei o nekoliko povijesnih dokumenata iz Dravnog arhiva u Zadru (fond: ibenski notarski arhiv) i Dravnog arhiva u Rijeci (fond: Obitelj Dragani Vrani 1552.-1971.). Rije je o notarskim spisima temeljem kojih je otkriveno gdje se u ibeniku nalazi rodna kua Fausta Vrania, a u svjetlu obiljeavanja obljetnice njegove smrti, osobita pozornost bit e posveena oporuci Fausta Vrania iz DARi (12. lipnja 1615.) te jo nekolicini neobjav-ljenih povijesnih dokumenata, takoer iz DARi, vanih za bolje poznavanje Vranieva ivota i djelovanja.

BOJAN MAROTTIZavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Zagreb

Odsjek za filozofiju znanosti

Markovieva rukopisna Etika

U Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske knjievnosti Zavoda za povijest hrvat-ske knjievnosti, kazalita i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, uva se rukopis Etike hrvatskoga filozofa, knjievnika, kazalinoga i knjievnoga kritiara Franje pl. Markovia (1845. 1914.), prvoga profesora filo-zofije na obnovljenome Zagrebakome sveuilitu (1874.). U prilogu se ponajprije iznosi sadraj kutije br. 10, u kojoj se, meu ostalim, nalazi i Etika, a potom se opisuje sam rukopis. Posrijedi je litografirani primjerak poetnoga dijela Etike, pisan (vrlo itljivo) razliitim rukama na papiru veliine (priblino) 26,5 cm x 21 cm, koji ima 150 stranica, a u kojem se nalaze Uvod u etiku i dio Sustava etike. Primjerak je vjerojatno nastao prijepisom s autografa, no naknadno je

Saeci izlaganja 23

u nj unesen velik broj ispravaka, zacijelo Markovievom rukom. Tomu valja pridodati i jedan izdvojeni list papira veliine (priblino) 24,5 cm x 21 cm, ispisan obostrano, koji se svojim obrojem nastavlja na spomenuti litografirani primjerak, te je na dvjema njegovim stranama zapisano 151 i 152. Taj je list papira meutim autograf, tj. pisan je Markovievom rukom. Za tu se cjelinu u prilogu rabi rije rukopis. Potom se razmatra ustroj i sadraj Markovieve Etike, te se u vezi s time prije svega upozorava na to da uobiajeno shvaanje Markovia (iskljuivo) kao estetiara ne stoji, te da ga valja u potpunosti izmije-niti. Zatim se kritiki propituje, takoer esto i uobiajeno, svrstavanje Markovia meu herbartovce, jer je ono u velikoj mjeri upitno. Na kraju se navode naela prema kojima je prireeno kritiko izdanje Markovieve rukopisne Etike, te se ujedno predlae da se i drugi Markovievi rukopisi objelodane, kako bi misao jednoga od najveih hrvatskih filozofa otkada se u Hrvatskoj filozofira na hrvatskome jeziku, mogla napokon biti prouena u cjelini.

ELJKA METESI DERONJIZagreb

Profesorska djelatnost Ivane Rossi, prve doktorice filozofije u Hrvatskoj

U razdoblju od 1910. do 1914. godine Ivana Rossi (Glina, 1892. Zagreb, 1963.) pohaala je na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavanja iz filozofije kao glavne i fizike kao sporedne struke. Ondje je 3. srpnja 1916. obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Osnovne misli filozofije Henri Bergsona te tako postala prva doktorica filozofije u Hrvatskoj. Iste godine zapoljava se u Kraljevskoj enskoj realnoj gimnaziji (od 21. listopada 1916. kao pomona uiteljica, od 4. veljae 2017. kao namjesna uiteljica; 29. rujna 1920. imenovana je pravom uiteljicom, a naslov profesor dodijeljen joj je 13. srpnja 1922.). Rezultati prouavanja neobjavljene arhivske grae (zapisnika sjednica i godinjih izvjetaja kole) pruaju jasan uvid u rad kole, probleme tamonjih nastavnika i opu atmosferu kole u kojoj Ivana Rossi predaje do 1946. godine.Izlaganje je rezultat rada na projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 324

SNJEANA PAUEK-BADARAntropoloki centar HAZU, Zagreb

Emilij Laszowski o alkemiji

Emilij Laszowski (Brlog na Kupi, 1868. Zagreb, 1949.) je nezaobilazno ime hrvatske kulturne i znanstvene batine. No, gotovo je nepoznato da je on pokazao i interes za alkemiju. Postoje dva njegova spisa o toj temi. Prvi se odnosi na alkemijski rad njegova djeda po majci Filipa Aleksandra ufflaya (Samobor, 1794. Brlog na Kupi, 1882.) s kojim je bio veoma vezan. Stoga je 1922. objavio lanak Uspomene na nepoznatog hrvatskog alkemista. U tom lanku je opisao djedovu knjinicu i laboratorij koji se nalazio u obiteljskoj kui u Brlogu te pokuse kojima je djed navodno pronaao quasi aurum.

Drugi spis, sauvan u obiteljskom arhivu, govori o jednoj avanturi u kojoj je Emilij, prema djedovu receptu, zajedno sa svojim bratiem Belom pokuao pripremiti tzv. grku vatru. Taj pokuaj nije bio uspjean i zavrio je bolno. Grka vatra je odigrala veliku ulogu u povijesti svijeta, osobito u ratnim pohodima. Postoje razna nagaanja i tumaenja o njezinom sastavu, ali do danas u povijesti kemije recept za njezinu pripravu je ostao nepoznat.Izlaganje je rezultat rada na projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

DRAENKO TOMIUiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb

Vrijednosno i estetiko u djelu Mirka Jurkia (1886.1965.). Povodom 130. obljetnice

roenja i 50. obljetnice smrti

Mirko Jurki (Livno, 1886. Zagreb, 1965.) je realistiki orijentiran pripo-vjeda, pjesnik, pedagog i prevoditelj, tajnik Matice hrvatske (1940. 1945.) posebno poznat sa svoje dvije zbirke novela: Iz Zavrja (1917.) i Dubrovaka legenda (1928.). U izlaganju se namjerava ukazati na evidentnu korelaciju estetskog (posebno kao ambijentalnog) i vrijednosnog u Jurkievoj knjievnoj ostavtini, koja uzgred reeno oito ciljano gradi ambijent, ali ne i na raun dinamike fabule.

Saeci izlaganja 25

Izlaganje ide za tim da pokae kako, npr., seoski ivot u planinskom Za-vrju (zapadna Bosna) formira vrijednosne prioritete (tedljivost, marljivost i drugo) koji se opet (kao zaseban entitet) nameu pojedincu kroz tradicijske, religiozne i, openito, kulturoloke elemente.

Namjeravani ishod istraivanja djela Mirka Jurkia je, prvo, otkrivanje i hijerarhijsko uspostavljanje vrijednosti u danom ambijentu, drugo, sagleda-vanje odnosa pojedinca prema tako ustrojenim vrijednostima, tree, suodnos knjievno-estetskog simbolikog govora i vrijednosnog elementa.

NENAD TRINAJSTIInstitut Ruer Bokovi, Zagreb

HAZU

Moje doktorandice i doktorandi iz matematike kemije

Imao sam 3 doktorandice i 9 doktoranada iz matematike kemije i primjena. Doktorandice i doktorandi iz matematike kemije bili su iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Kosova, Japana, Poljske i SAD-a. Poimence to su bili (u zagradi je godina doktoriranja): Ivan Gutman (1973.), Milorad Milun (1976.), Predrag Ili (1979.), Borka Donova-Jerman-Blai (1981.), Gani Jashari (1984.), Maria Barysz (1986.), Stuart C. Grossman (1988.), Sonja Nikoli (1988.), Dragan Ami (1991.), Draen Horvat (1992.), Hideyuki Na-rumi (1993.) i Bono Lui (1997.). Svi su doktorirali u Zagrebu osim Ganija Jasharija (doktorirao na Univerzitetu u Prishtin, Kosovo; bio sam u ispitnoj komisiji) i Marie Barysz (doktorirala je na Sveuilitu u Katoviczama, Poljska). Strani doktorandi u Zagrebu predali su disertacije na engleskome jeziku, osim Borke Donove-Jerman-Blai, koja ju je predala disertaciju na slovenskome jeziku. Hideyuki Narumi je doktorirao u Zagrebu, ali to je moralo biti neugodno iskustvo za njega, jer se naao u Zagrebu u danima estokih napada srpskih zrakoplova. S nekima od mojih doktoranada nastavio sam suradnju i nakon doktorata. Najvie zajednikih publikacija u podruju matematike kemije i primjena objavio sam u suradnji s Sonjom Nikoli (147 publikacija), Ivanom Gutmanom (66 publikacija) i Bonom Luiem (54 publikacije). Najcitiranija publikacija u kojoj je sudjelovala Sonja Nikoli je S. Nikoli, G. Kovaevi, A. Milievi, N. Trinajsti, The Zagreb indices 30 yearsafter, Croat. Chem. Acta, 2003, 76, 113124 (tada sam ve dvije godine bio u mirovini). Najcitiraniji lanak koji se temelji na istraivanju u kojem je sudjelovao Ivan Gutman bio

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 326

je znaajan doprinos teoriji aromatinosti: I. Gutman, M. Milun, N. Trinajsti, Graph theory and molecular orbitals. XIX. Non-parametric resonance energies of arbitrary conjugated systems, J. Amer. Chem. Soc., 1977, 99, 16921704. Bono Lui je znatno utjecao na razvoj optimalnih modela za studiranje odnosa strukture i svojstava molekula. Na najcitiraniji lanak je B. Lui, N. Trinaj-sti, Multivariate regression outperforms several robust architectures of neural networks in QSAR modeling, J. Chem. Inf. Comput. Sci., 1999, 39, 121132.Izlaganje je rezultat rada na projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu izmeu 12. i 20. stoljea (Croatian Philosophy and Science in the European Context between the 12th and 20th Century) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

ANA VRANEAMinistarstvo kulture RH

BERNARDINA PETROVIFilozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za kroatistiku Katedra za hrvatski standardni jezik

PETRA KORAPrirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavod za molekularnu biologiju Biolokoga odsjeka

MIRJANA PAVLICAPrirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavod za molekularnu biologiju Biolokoga odsjeka

Rjeotvorni i semantiki opis odnosnih pridjeva genski, genetski, genetiki u hrvatskome

genetikom nazivlju

Usustavljivanje hrvatskoga genetikog leksika izazov je ne samo zbog rjeava-nja sloenih leksikolokih aporija i pronalaenja novih prijevodnih istovrijed-nica, ponajprije u odnosu na englesko i njemako nazivlje, ve i zbog nunoga revidiranja postojeih, katkada petrificiranih, terminolokih i terminografskih

Saeci izlaganja 27

sintagmi ije sastavnice, kao to su odnosni pridjevi genski, genetski, genetiki, pripadaju njegovu temeljnom korpusu.

Nove znanstvene spoznaje u podruju genetike neminovno utjeu na irenje, nadopunjavanje, ali i ponovno promiljanje i kritiko preispitivanje znaenjskih polja uvrijeenih sintaktikih struktura genetikoga nazivlja to ukljuuju istaknute pridjeve kao i razliitih varijanta njihove leksikografske obradbe.

Izlaganje je rezultat jednoga od aspekata razmatranja i analize hrvatskoga genetikog nazivlja prilikom njegova usklaivanja s hrvatskim standardolokim i opim terminolokim naelima.

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 3Adresar izlagaa

Adresar izlagaa 31

ERNA BANI-PAJNIInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54HR-10000 Zagreberna@ifzg.hr

IVAN BEKAVAC BASIKulanova 59HR-10000 Zagrebivanbekavac@yahoo.com

MARIJA BUZOVHrvatsko drutvo za prouavanje anti-kih mozaikaPrilaz Gjure Deelia 54HR-10000 Zagrebmarija.buzov@iarh.hr

BRUNO URKOFilozofski fakultet Sveuilita u SplituSinjska 2HR-21000 Splitbcurko@ffst.hrmala.filozofija@gmail.com

VANJA FLEGARZavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU Odsjek za povijest prirodnih i matema-tikih znanostiAnte Kovaia 5HR-10000 Zagrebvanja@hazu.hr

MIHAELA GIRARDI-KARULINInstitut za filozofijuUlica grada Vukovara 54HR-10000 Zagrebmihaela@ifzg.hr

NATALI HRBUDIlica 60HR-10000 Zagrebnatali.hrbud@email.t-com.hr

DUBRAVKA IVI MAJIInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeRepublike Austrije 16HR-10000 Zagrebdivsic@ihjj.hr

TRPIMIR IVIInstitut Ruer Bokovi, ZagrebBijenika cesta 54HR-10000 Zagrebtivsic@irb.hr

PETRA KORAPrirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za molekularnu biologiju Biolo-koga odsjekaHorvatovac 102aHR-10000 Zagrebpetra.korac@biol.pmf.hr

MARTIN KUHARZavod za povijest i filozofiju znanosti HAZUOdsjek za povijest medicinskih znanosti mkuhar@hazu.hr

IVA KURELACZavod za povijesne i drutvene znanosti HAZUOdsjek za povijesne znanostiStrossmayerov trg 2/IIHR-10000 Zagrebikurelac@hazu.hr

Hrvatska filozofija i znanost: juer, danas, sutra 332

BOJAN MAROTTIZavod za povijest i filozofiju znanosti HAZUOdsjek za filozofiju znanostiAnte Kovaia 5HR-10000 Zagrebbojan.marotti@zg.t-com.hr

ELJKA METESI DERONJILipoveka 18HR-10000 Zagrebzmetesi@yahoo.com

SNJEANA PAUEK-BADARAntropoloki centar HAZUAnte Kovaia 5HR-10000 Zagrebspbazdar@hazu.hr

MIRJANA PAVLICAPrirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za molekularnu biologiju Biolo-koga odsjekaHorvatovac 102aHR-10000 Zagrebmirjana.pavlica@biol.pmf.hr

BERNARDINA PETROVIFilozofski fakultet Sveuilita u ZagrebOdsjek za kroatistikuIvana Luia 3HR-10000 Zagrebbernardina.petrovic@ffzg.hr

DRAENKO TOMIUiteljski fakultet Sveuilita u ZagrebuSavska 77HR-10000 Zagrebdrazenko.tomic@ufzg.hr

NENAD TRINAJSTIZorkovaka 4HR-10000 Zagrebtrina@irb.hr

ANA VRANEAMinistarstvo kulture RHRunjaninova 2HR-10000 Zagrebana.vranesa@min-kulture.hr

Hrvatska_filozofija_i_znanost-3-koriceHrvatska_filozofija_i_znanost_3-2017051801-sadrzaj-0102-program-0203-sazeci-0104-adresar-01