Hrvatska - European Commission · 2016-08-11 · se u međuvremenu za četiri postotna boda, za koliko je porastao broj onih koji na EU gledaju negativno. U Hrvatskoj je Europska

Standardni Eurobarometar 84

Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije.

Ovaj je izvještaj proizveden za Delegaciju Europske Unije u Hrvatskoj.

Ovaj spis ne predstavlja gledište Europske Komisije. Tumačenja i mišljenja koja sadrži isključivo su autorova.

Standardni Eurobarometar 84 – Val EB84.3 – TNS opinion & social

Javno mnijenje u Europskoj Uniji

Nacionalni izvještaj

Hrvatska

Jesen 2015


Nacionalni izvještaj

JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI

HRVATSKA

http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/PublicOpinion

Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Opća uprava za komunikacije Europske komisije.

Ovaj je izvještaj proizveden za Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

1

Javno mnijenje u Europskoj uniji Jesen 2015.

Nacionalni izvještaj Hrvatska


SADRŽAJ

UVOD 2

I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE 3

II. KAKVA EUROPSKA UNIJA 4

III. BUDUĆNOST EUROPSKE UNIJE 5

IV. SMJER KRETANJA 5

V. NAJVEĆE TEŠKOĆE 6

VI. PROCJENA STANJA 7

VII. KRATKOROČNA OČEKIVANJA 7

VIII. JAVNI DUG I RADNA MJESTA 8

IX. USELJAVANJE 9

X. INFORMIRANJE O EUROPSKOJ UNIJI 10

XI. GRAĐANSTVO 11

ZAKLJUČAK 12

2




UVOD

Istraživanje Standard Eurobarometra provodi se dva puta godišnje. Ovo, 84. po redu, 23. je koje je obuhvatilo Hrvatsku. Naruc ̌itelj istraživanja je odio „Strategije, korporacijskih komunikacijskih djelovanja i Eurobarometra“ Glavne uprave za komunikacije Europske komisije, a proveo ga je konzorcij TNS opinion & social, koji su stvorili TNS political & social, TNS UK i TNS opinion. Odgovore je u Hrvatskoj, razgovarajuc ́i sa sudionicima istraživanja izravno u njihovim domovima, od 7. do 16. studenoga 2015. prikupljala agencija HENDAL.

U godini koja je prethodila istraživanju Hrvatska je počela izlaziti iz gospodarske recesije, BDP je počeo rasti, iako stopom koja je niža od potrebne za vraćanje kamata na državni dug; porasla je industrijska proizvodnja, brodogradilišta su se oporavila i napunila knjige narudžba; rating države ostao je na špekulativnoj razini BB s negativnim izgledima. Zbog i dalje povećane dostupnosti novca na međunarodnom tržištu, Hrvatska je lani uspjela zamijeniti dio duga za novi uz nižu kamatnu stopu. Uz to, turistička je sezona bila jedna od najboljih u povijesti.

Na jesen se Hrvatska suočila i s izbjegličkom krizom, preusmjeravanjem izbjegličkoga vala na tzv. Balkanskoj ruti s Mađarske na Hrvatsku. Od 16. rujna, kad je taj ljudski tijek krenuo Hrvatskom dalje k zapadu Europe, do ovoga je istraživanja kroz nju prošlo više od pola milijuna izbjeglica.

Politički, cijela je godina protekla u pripremama za parlamentarne izbore koji su održani 8. studenoga, na drugi dan provedbe ovog istraživanja. Iako je vladajuća koalicija predvođena SDP-om u predizbornu godinu ušla s ratingom zamjetno nižim od oporbene desne koalicije predvođene HDZ-om, a na predsjedničkim je izborima HDZ-ova izazivačica tijesno pobijedila dotadašnjeg predsjednika koji je bio potekao iz SDP-a, do parlamentarnih izbora dvije su se koalicije praktično izjednačile. No, nezadovoljstvo birača dosadašnjom političkom dihotomijom ishodilo je pojavom nove političke snage, Mosta neovisnih lista, koji je postao ključan za formiranje nove vlade

Reprezentativan uzorak građana starijih od 15 godina, kojih je na ukupnome prostoru na kojemu se istraživanje provodilo u to vrijeme bilo ukupno 488.059.766, a u Hrvatskoj 3.625.601, obuhvatio je ukupno 31.819 ispitanika – 27.681 stanovnika 28 država c ̌lanica EU, uključujući 1.008 građana Hrvatske, a uz njih još i 1.033 Turka, 1.062 stanovnika Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, 500 pripadnika turske ciparske zajednice, 533 Crnogorca, 1.010 Srba i 1014 Albanaca.

Izraz Hrvat u ovom izvještaju označava građana Hrvatske, a Europljanin građana EU28.

3




I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE

Hrvatski ispitanici u iznadpolovičnoj većini doživljavaju Europsku uniju pozitivno, dok su na prosjeku EU28 oni koji o EU-u imaju neutralnu (38%) i pozitivnu predodžbu gotovo izjednačeni. Dok u Hrvatskoj o EU-u negativno misli samo 12 posto ispitanika, na prosjeku EU28 takvih je 23 posto.

U šest mjeseci, koliko je proteklo od prethodnog istraživanja Standardnog Eurobarometra, broj ispitanika u Hrvatskoj koji o EU-u misle pozitivno povećao se za četiri postotna boda, dok je postotak negativno mislećih ostao jednak. Na prosjeku EU28 broj onih koji EU vide pozitivno smanjio se u međuvremenu za četiri postotna boda, za koliko je porastao broj onih koji na EU gledaju negativno.

U Hrvatskoj je Europska unija najpopularnija u dobnoj skupini od 15 do 24 godine starosti (61%), a najmanje je onih koji o EU-u imaju pozitivnu predodžbu u dobnoj skupini od 55 do 64 godine starosti (44%).

O EU-u pozitivno misli čak 69 posto hrvatskih studenata, a slijede domaćice (66%), upravitelji (58%), manualni radnici (52%), bijeli ovratnici (51%), nezaposleni (48%), umirovljenici (45%), pa samozaposleni (40%). Među potonjima je i najviše je onih koji o EU-i imaju negativnu predodžbu (22%).

Regionalno, u jadranskoj Hrvatskoj o EU-u pozitivnu predodžbu ima 51%, a u kontinentalnoj 50% ispitanika.

4




II. KAKVA EUROPSKA UNIJA

Jeste li za Europsku Uniju koja ima sljedeća obilježja?

EU28 RH

Za Protiv Ne zna Za Protiv Nezna

Monetarna unija s jednom valutom, eurom

56% 37% 7% 56% 36% 8%

Jedinstvena vanjska politika 63% 26% 11% 68% 26% 6%

Buduće širenje na druge zemlje 38% 51% 11% 60% 31% 9%

Jedinstvena sigurnosna politika 72% 20% 8% 72% 22% 6%

Sporazum o slobodnoj trgovini i ulaganjima sa SAD-om

53% 32% 15% 55% 34% 11%

Jedinstvena politika useljavanja

68% 24% 8% 67% 26% 7%

Jedinstvena energetska politika 70% 20% 10% 69% 23% 8%

Jedinstveno digitalno tržište 53% 22% 25% 50% 24% 26%

Slobodno kretanje, studiranje i poslovanje širom EU-a

78% 16% 6% 82% 11% 7%

Europska vojska 53% 39% 8% 63% 31% 6%

I hrvatski i prosječni europski ispitanici u iznadpolovičnoj se većini gotovo podjednako zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Znatno se razlikuju samo na pitanju nastavka proširenja EU-a na druge zemlje: dok se tomu protivi iznadpolovična većina ispitanika na prosjeku EU28, tri se petine Hrvata zalaže za nastavak proširenja Unije. Više je zagovornika proširenja nego u Hrvatskoj samo još u Rumunjskoj (62%), a u iznadpolovičnoj većini daljnje širenje EU-a podupiru još samo još Litavci (59%), Španjolci, Poljaci i državljani Malte (56%) te Bugari (50%). Najviše je protivnika daljnjeg širenja u Austriji (75%), Njemačkoj (73%), Luksemburgu (69%), Francuskoj (67%), Finskoj (64%), Nizozemskoj (63%), Belgiji (61%), Češkoj (58%), Danskoj (56%) te u Italiji i Portugalu (50%).

Zamjetna je razlika između hrvatskih i prosječnih europskih ispitanika i na pitanju stvaranja europske vojske, iako se i jedni i drugi za to zalažu u iznadpolovičnoj većini: Hrvata koji bi željeli takvu vojsku 10 je posto manje nego prosječnih Europljana, kojih je zamalo dvotrećinska većina za europsku vojsku.

5




III. BUDUĆNOST EUROPSKE UNIJE

Hrvatski ispitanici među najoptimističnijima su glede budućnosti Europske unije i čak ih je 16 posto više optimističnih nego na prosjeku EU28. U šest mjeseci između posljednjih dvaju istraživanja Standardnog Eurooabrometra postotak optimista smanjio se, međutim, i u Hrvatskoj, i na prosjeku EU28, za pet postotnih bodova, a za jednak je broj postotnih bodova na objema stranama porastao broj pesimista.

IV. SMJER KRETANJA

Prema Vašem mišljenju, idu li stvari trenutačno u dobrom ili lošem smjeru?

Hrvatski su ispitanici znatno optimističniji od onih na prosjeku EU28 glede smjera u kojemu idu stvari u EU-u, dok su i jedni i drugi podjednako pesimistični glede smjera kretanja stvari u njihovim zemljama.

U EU-u U vašoj zemlji

EU28 RH EU28 RH

Idu u dobrom smjeru 23% 40% 26% 29%

Idu u lošem smjeru 43% 30% 48% 47%

Ni jedno ni drugo (spontano) 23% 24% 22% 22%

Ne zna 11% 6% 4% 2%

6




V. NAJVEĆE TEŠKOĆE

Prema Vašem mišljenju, koja su dvije najveće teškoće s kojima se vaša zemlja / Europska unija trenutačno suoc ̌ava?

(U zagradama su odgovori iz istraživanja provedenoga prije godinu dana.)

Vaša zemlja Europska unija

EU28 RH EU28 RH

Zločin 10% (9%) 11% (19%) 8% (7%) 10% (12%)

Gospodarsko stanje 19% (24%) 31% (33%) 21% (33%) 15% (28%)

Rast cijena / inflacija 14% (14%) 19% (12%) 7% (10%) 12% (11%)

Oporezivanje 8% (10%) 5% (4%) 3% (6%) 3% (5%)

Nezaposlenost 36% (45%) 61% (66%) 17% (29%) 16% (27%)

Terorizam 11% (6%) 2% (0%) 25% (11%) 26% (9%)

Stambena pitanja 8% (6%) 3% (4%) - -

Utjecaj EU-a u svijetu - - 6% (9%) 10% (11%)

Državni dug 10% (14%) 26% (30%) 17% (25%) 17% (27%)

Useljavanje 36% (18%) 11% (2%) 58% (24%) 52% (11%) Zdravstvena i socijalna sigurnost

14% (16%) 6% (9%) - -

Obrazovni sustav 8% (9%) 3% (4%) - -

Mirovine 10% (11%) 7% (6%) 3% (4%) 3% (4%) Okolišne, klimatske i enegretske teškoće

6% (7%) 2% (1%) - -

Okoliš - - 5% (6%) 3% (3%)

Opskrba energijom - - 3% (6%) 4% (9%)

Klimatske promjene - - 6% (7%) 7% (10%)

Ostalo (SPONTANO) 3% (3%) 1% (1%) 2% (2%) 0% (2%) Ništa od navedenog (SPONTANO)

0% (0%) 0% (0%) 1% (1%) 0% (0%)

Ne zna 1% (1%) 0% (0%) 4% (7%) 3% (8%)

Nezaposlenost hrvatski ispitanici stavljaju na visoko prvo mjesto među teškoćama s kojima se njihova zemlja suočava. Na drugo mjesto, iako zamalo njih upola manje, stavljaju gospdarsko stanje u zemlji. Nezaposlenost danas, međutim, zabrinjava pet posto manje Hrvata nego prije godinu dana, a gospodarsko stanje njih dva posto manje. Za prosječne Europljane nezaposlenost i useljavanje dvije su najveće teškoće, s time da nezaposlenost sada zabrinjava devet postotnih bodova manje ispitanika nego prije godinu dana, a useljavanje njih 18 postotnih bodova – ravno dvostruko - više.

Na treće mjesto među teškoćama Hrvati stavljaju državni dug, a prosječni Europljani gospodarsko stanje.

Na razini Europske unije i hrvatski i prosječni europski ispitanici najveću teškoću vide u useljavanju. Na prosjeku EU28 broj onih koje useljavanje zabrinjava povećao se u protekloj godini za 34, a u Hrvatskoj za čak 41 postotni bod. Na drugo je mjesto na objema stranama skočio terorizam, s porastom od 14 postotnih bodova na prosjeku EU28, a čak 17 bodova među hrvatskim ispitanicima.

7




VI. PROCJENA STANJA

Kako biste procijenili trenutačno stanje svakog od sljedećeg?

EU28 RH

Dobro Loše Ne zna Dobro Loše Nezna

Nacionalnog gospodarstva 40% 57% 3% 19% 80% 1%

Gospodarstva EU-a 38% 50% 12% 59% 35% 6%

Vašeg radnog mjesta 58% 25% 17% 49% 42% 9%

Vašeg kućanstva 68% 30% 2% 52% 46% 2%

Zapošljavanja u Vašoj zemlji 30% 67% 3% 14% 86% 0%

Kakvoće života u Vašoj zemlji 61% 37% 2% 28% 71% 1%

Kakvoće života u EU-u 58% 29% 13% 66% 28% 6%

I Hrvati, i prosječni Europljani negativno procjenjuju stanje svog nacionalnog gospodarstva, no, hrvatski ispitanici su u tome znatno negativniji od europskih. Međutim, dok prosječni Europljani lošim ocjenjuju i stanje gospodarstva EU-a, Hrvatima se ono čini dobrim. Stanje svog radnom mjesta i svog kućanstva i prosječni Europljani, i Hrvati u većini procjenjuju pozitivno, iako Hrvati znato manje pozitivno od prosjeka EU28. Na stanje zapošljavanja na objema se stranama, pak, gleda negativno, a Hrvati su u tomu ponovno znatno negativniji od prosjeka EU28. Dok kakvoću života u EU-u i Hrvati i prosječni Europljani ocjenjuju pozitivno – Hrvati pozitivnije od prosjeka EU28 – kakvoću života u svojoj zemlju Hrvati ocjenjuju vrlo lošom, a prosječni Europljani prilično dobrom.

VII. KRATKOROČNA OČEKIVANJA

Kakva su Vaša očekivanja u sljedećih dvanaest mjeseci što se tiče…?

EU28 RH

Bolje Lošije Jednako Ne zna Bolje Lošije Jednako

Ne zna

Vašeg života općenito 28% 11% 58% 3% 30% 15% 53% 2% Gospodarskog stanja u Vašoj zemlji

24% 26% 44% 6% 30% 24% 44% 2%

Vašeg kućanstva 23% 12% 62% 3% 27% 16% 55% 2% Zapošljavanja u Vašoj zemlji

24% 28% 43% 5% 29% 27% 41% 3%

Vašeg radnog mjesta 22% 8% 60% 10% 25% 14% 57% 4%

Gopodarskog stanja u EU-u 20% 26% 42% 12% 30% 23% 39% 8% Kakvoće života u Vašoj zemlji

19% 24% 53% 4% 29% 24% 45% 2%

Kakvoće života u EU-u 18% 23% 49% 10% 30% 19% 45% 6%

I među hrvatskim ispitanicima, i na prosjeku EU28 prevladavaju oni koji u sljedećih 12 mjeseci ne očekuju promijene. No, dok su među preostalim hrvatskim ispitanicima u svim pitanjima u većini optimisti, na prosjeku EU28 više je pesimista kad je riječ o očekivanjma na razini zemlje ili EU-a, dok su u osobnim očekivanjima i oni optimisti.

8




VIII. JAVNI DUG I RADNA MJESTA

Slažete li se sa sljedećim tvrdnjama?

EU28 RH

Slaže se

Ne slaže se

Ne zna Da Ne

slaže se Ne zna

Javni dug u našoj zemlji treba neodgodivo smanjiti

72% 18% 10% 88% 9% 3%

Mjere za smanjenje javnog duga u našoj zemlji za sada nemaju prioritet

44% 44% 12% 47% 46% 7%

EU ima dovoljno snage i sredstava da brani gospodarske interese Europe u svijetu

60% 27% 13% 72% 19% 9%

Privatni je sektor u boljem položaju nego javni da stvara nova radna mjesta

64% 23% 13% 64% 29% 7%

Ulaganja privatnog sektora treba na razini EU-a poticati javnim novcem

58% 28% 14% 48% 34% 18%

Velika većina hrvatskih ispitanika, čak i veća nego prosječnih ispitanika na razini EU28, smatra da javni dug treba neodgodivo smanjiti. Na objema su stranama ispitanici, međutim, vrlo podijeljeni oko pitanja jesu li u njihovim zemljama mjere za smanjenje duga vladin prioritet. Hrvatski su ispitanici još uvjereniji od prosječnih europskih da EU ima dovoljno snage da brani gospodarske interese Europe u svijetu. Na objema stranama u gotovo su dvotrećinskoj većini oni koji smatraju da privatni sektor može lakše stvarati nova radna mjesta nego javni. Za poticanja privatnih ulaganja javnim novcem na razini EU-a zalaže se iznadpolovična većina prosječnih Europljana, a ispodpolovična većina Hrvata.

9




IX. USELJAVANJE

Koji osjećaj budi u vama useljavanje u Vašu zemlju?

Hrvatski su ispitanici općenito naklonjeniji useljavanju od ispitanika na razini EU28. No, i jedni i drugi u većini podupiru useljavanje iz drugih država članica EU-a, a protive se useljavanju iz trećih zemalja.

Borba protiv nezakonitog useljavanja

Hrvatskih ispitanika koji žele dodatne mjere protiv nezakonitog useljavanja samo na razini EU-a više je nego onih koji bi takve mjere samo na nacionalnoj razini, a relativno ih malo želi istovremene nacionalne i europske mjere. Na razini EU28 najviše ispitanika, pak, želi mjere na objema razinama ili samo na razini EU-a, dok ih relativno malo priželjkuje samo nacionalne mjere.

Iz drugih članica EU-a Iz država izvan EU-a

EU28 RH EU28 RH

Pozitivan 55% 65% 34% 41%

Negativan 38% 29% 59% 53%

Ne zna 7% 6% 7% 6%

10




X. INFORMIRANJE O EUROPSKOJ UNIJI

Koje sve izvore koristite za obaviještavanje o europskim pitanjima?

EU28 RH

Konferencije i sastanci 3% 2%

Razgovori s obitelji, prijateljima, kolegama 20% 23%

Dnevni tisak 25% 23%

Ostali tisak 11% 10%

Televizija 49% 50%

Radio 23% 19&

Službene internetske stranice 17% 11%

Medijske internetske stranice 24% 21%

Internestke društvene mreže 10% 13%

Blogovi 4% 3%

Internetske video-stranice 3% 8%

Knjige, brošure, letci 6% 2%

Telefon (Info-linije, Europe Direct itd.) 0% 1%

Drugo (SPONTANO) 1% 2%

Ne traži takve vijesti (SPONTANO) 21% 17%

Ne zna 2% 1%

Otprilike polovica se ispitanika na objema stranama o europskim pitanjima ponajprije obavještava na televiziji. Slijede otprilike podjednako, s po malo više od petine ispitanika, medijski portali, dnevni tisak, razgovori s obitelji, prijateljima i kolegama te radio. Službene internetske stranice prosječni Europljani koriste više nego Hrvati, koji, pak, malo više od prosječnih Europljana za to rabe internetske društvene mreže. Telefonske info-linije za za obavještavanje se o europskim pitanjima gotovo uopće ne koriste.

11




XI. GRAĐANSTVO

Osjećate li se i građaninom svoje zemlje, i Europe?

EU28 RH

Samo građaninom svoje zemlje 41% 30%

Građaninom svoje zemlje i Europe 51% 60%

Građaninom Europe i svoje zemlje 5% 7%

Isključivo Europe 1% 1%

Ni jedno ni drugo (spontano) 1% 1%

Ne zna 1% 1%

Hrvati se i više od prosječnih Europljana osjećaju građanima i svoje zemlje, i Europe.

Koje su vam tri vrijednosti najvažnije?

EU28 RH

Vladavina prava 13% 11%

Poštovanje ljudskog života 36% 39%

Ljudska prava 40% 41%

Osobna sloboda 27% 34%

Demokracija 25% 21%

Mir 45% 37%

Jednakost 20% 19%

Solidarnost, pomoć drugima 18% 20%

Tolerancija 17% 15%

Religija 6% 10%

Samoispunjenje 9% 3%

Poštovanje drugih kultura 9% 6%

Ništa od navedenoga (spontano) 1% 0%

Ne zna 1% 1%

Hrvatima su ljudska prava najvažnija vrijednost, a slijede poštovanje ljudskog života i mir. Prosječnim je Europljanima na prvome mjestu među vrijednostima mir, a slijede ljudska prava pa poštovanje ljudskog života.

12




ZAKLJUČAK

Nakon dvije i pol godine članstva u Europskoj uniji iznadpolovična većina Hrvata gleda na EU pozitivno, dok na prosjeku EU28 prevladava neutralan stav. Hrvati se čak i više od prosječnih Europljana zalažu za zajedničke europske politike, smatraju se građanima i Hrvatske i Europe te u velikoj većini, znatno većoj od europskoga prosjeka, s optimizmom gledaju na budućnost Unije. Dok misle da u Hrvatskoj stvari idu na gore, većina Hrvata smatra da u EU-u idu na bolje, pa stanje europskoga gospodarstva, za razliku od prosječnih Europljana, u iznadpolovičnoj većini smatraju dobrim, dok stanje hrvatskoga gospodarstva ocjenjuju izrazito lošim. Unatoč tomu, na idućih 12 mjeseci ne gledaju s pesimizmom, ali više je ipak onih koji ne očekuju nikakve promjene stanja nego onih koji se nadaju promjenama na bolje.

Na useljavanje općenito Hrvati gledaju znatno manje negativno nego prosječni Europljani. Zamalo dvije trećine Hrvata podupire useljavanje državljana drugih država članica EU-a. Većina ih ipak smatra da useljavanje državljana trećih zemalja nije dobro, ali više od četiri desetine Hrvata i na takvo useljavanje gleda pozitivno.

Documents

Hrvatska - European Commission · 2016-08-11 · se u međuvremenu za četiri postotna boda, za koliko je porastao broj onih koji na EU gledaju negativno. U Hrvatskoj je Europska