17
“Horori a priori?!” Stručni skup za školske knjižničare i knjižničare dječjih odjela narodnih knjižnica te profesore hrvatskoga jezika Split, 28.-29.10.2011. Knjige za djecu i mlade: knjžnična nabavna politika između interesa i realnosti Dr. sc. Ivanka Stričević [email protected]

“Horori a priori?!”

  • Upload
    edythe

  • View
    71

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

“Horori a priori?!” Stručni skup z a školske knjižničare i knjižničare dječjih odjela narodnih knjižnica te profesore hrvatskoga jezika Split, 28.-29.10.2011. Knjige za djecu i mlade: knjžnična nabavna politika između interesa i realnosti. Dr. sc. Ivanka Stričević [email protected]. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: “Horori a priori?!”

“Horori a priori?!”Stručni skup za školske knjižničare i knjižničare dječjih odjela narodnih knjižnica te profesore hrvatskoga jezika

Split, 28.-29.10.2011.

Knjige za djecu i mlade: knjžnična nabavna politika između interesa i realnosti

Dr. sc. Ivanka Stričević[email protected]

Page 2: “Horori a priori?!”

Opći okvir: Nabava - polazišta i kriteriji potrebe učenika i učitelja odraz obrazovnih potreba i doprinos kurikulumu kvalitetni materijali različiti formati različiti stupnjevi čitateljskih kompetencija različiti stavovi i pogledi – poticaj inteligentnoj prosudbi ravnomjernost zastupljenosti područja različiti interesi; interesi u slobodnom vremenu zastupljenost građe s obzirom na specifičnost zajednice aktualnost izvora opremljenost djela umjetničko i estetsko oblikovanje i vrijednost broj primjeraka primjeren potrebi troškovi ....

KNJIŽNICA POSTOJI RADI KORISNIKA: INTERES ČITATELJA

Page 3: “Horori a priori?!”

Tko su čitatelji? Generacija G, milenijska, digitalni domoroci...

Na njihov čitateljski ukus utječe niz čimbenika Žive u vremenu brzih promjena Komuniciraju intenzivno, najčešće jezikom koji nameću nove

tehnologije Obasuti su obiljem informacija koje često nekritički preuzimaju Podložni su globalnim trendovima koji utječu na njihove stavove i

interese

Zanimaju ih primarno čitateljske teme koje zanimaju i njihove vršnjake – presudni čimbenik pri izboru literature za čitanje upravo preporuka vršnjaka

Kako nabavnom politikom u knjižnici istodobno razvijati čitateljski ukus i odgovoriti na interes čitatelja koji često slijede sasvim drukčije kriterije izbora?

Page 4: “Horori a priori?!”

Otvorena pitanja

Čitanje (i nečitanje); dobrovoljno čitanje?

Odgovori na životno važna pitanja (problemska literatura)?

Kakva nabavna politika u odnosu na dokumente koji reguliraju knjižničarstvo?

Page 5: “Horori a priori?!”

Čitanje (i nečitanje)

Slobodno/dobrovoljno čitanje/čitanje iz užitka/rekreativno čitanje Istraživanja:

čitanje iz užitka i motivacija za čitanje – snažni prediktori školskog uspjeha i akademskih vještina (npr. PISA)

Čitanje iz užitka – strategija za ojačavanje prijateljstva i pripadnosti grupi (social bonding – Howard, YALSA, 2010.) Čitaju što i vršnjaci da ne bi bili isključeni Teme o kojima se razgovara

Page 6: “Horori a priori?!”

Važnost preporuka vršnjaka Istraživanje Sveučilište u Zadru (OZK)

znanstveni projekt 2006-; 7. i 8. razred; 2471 učenik Pomoć u izboru knjiga za dobrovoljno čitanje

Prijatelji: 37,7 % Knjižničar u narodnoj knjižnici: 10,4% Knjižničar u školskoj knjižnici: 10,3%

37% želi u školskoj knjižnici više knjiga za dobrovoljno čitanje

Čita samo kad mora za školu: 38%

Page 7: “Horori a priori?!”

7

Više od ¼ učenika smatra da je čitanje gubitak vremena

46% učenika “čita samo ako mora”

27% nikad ne čita iz zadovoljstva

60% učenika ne voli ići u knjižnicu

1/3 ne voli niti razmjenjivati knjige s vršnjacima

36% priznaje da im je teško knjigu pročitati do kraja

26% učenika ne može mirno sjediti i čitati dulje od nekoliko minuta

60% nije sretno ako dobiju knjigu na poklon

Veća korelacija postignuća u ČP i čitateljskog angažmana (stavovi,

interesi, navike) nego ČP i socio-ekonomskog statusa

PISA 2009.

Page 8: “Horori a priori?!”

Odgovori u literaturi na životno važna pitanja Gdje traže informacije kad čitaju po vlastitom izboru?

Prije će pitati osobe nego čitati (Howard, 2010.) Uloga knjižničara – omogućiti razumijevanje ljudi kao izvora informacija

Problemska literatura Pomaže samoosnaživanju i ponekad ozdravljenju Bolje razumiju sebe Bolje razumiju probleme s kojima se susreću u odrastanju Bolj razumiju okolinu Razumiju komunikaciju s drugima Osposobljavaju se za izbor Dobivaju smjernice kako djelovati i gdje se obratiti za pomoć

Lijepa književnost i popularna znanost

Page 9: “Horori a priori?!”

Problemska literatura

60-te godine – tabui / depedagogizacija literature za mlade 80-tih se spušta dobna granica Estovačka književnost (Crnković) Novi realizam, suvremeni problemski roman, udarni roman,

grešne dječje knjige, kontroverzne (sporne) knjige, angažirani realizam (Težak, 2008.)

Društveno aktualne teme – preispituju se problemi koji su u središtu zanimanja djece i mladih Potraga za identitetom Preispitivanje autoriteta

Lik je dijete/mlada osoba s problemima Karakterističan jezik

Page 10: “Horori a priori?!”

Tematske odrednice

60-te i 70-te godine Seksualnost, odnosi među spolovima, trudnoća, abortus,

kontracepcija, rastava roditelja, alkoholizam, narušeni obiteljski odnosi...

Pitanja okoliša, ženske emancipacije, diskriminacije

...80-te godine nasilje (među vršnjacima među tinejdžerskim bandama, u obitelji)

....90-te godine SIDA, anoreksija, bulimija, bolesti, homoseksualnost, silovanje,

smrt, besposlenost, beskućništvo, narkomanija, ekološke katastrofe, nuklearni holokaust, genetika...

Page 11: “Horori a priori?!”

Američka istraživanja (Walter, 2003.) Mladi: “knjige u knjižnici su dosadne” Problemska literatura može mlade privući u knjižnicu

Njemačka (Schmitt, 2004.) knjižnica koja odgovara potrebama i interesima mladih literatura koja otvara sva društvena i osobna pitanja

koja se tiču mladih (spolnost, bande, ovisnosti...)

Istraživanje (Vrban, Osijek, 2011.; dipl. rad.) Zainteresirani za problemske teme, ali ne i za

problemsku literaturu odgovore traže na drugim mjestima (Internet i prijatelji)

Page 12: “Horori a priori?!”

Cenzura? Neutralnost knjižničara Odgovornost za pravo na informaciju i pravo na čitanje O knjigama treba razgovarati Čitateljski ukus se izgrađuje od najranije dobi

Banned books (banned books week)

slavi se moć čitanja i knjiga

i sloboda čitanja djecu i mlade privlači ono što je bilo zabranjeno

Page 13: “Horori a priori?!”
Page 14: “Horori a priori?!”

Građa u školskoj knjižnici:Dokumenti

IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice,

2004.

Odgovarajuća građa:• temelji se na:

• nastavnom planu i programu• pojedinačnim interesima

učenika i nastavnika• odražava različitost u društvu i

lokalnoj zajednici• uključuje misiju školske knjižnice• poštuje intelektualnu slobodu

Standard za školske knjižnice

(RH), 2000.

“... knjižnična građa usklađena s nastavnim planom i programom škole”

Page 15: “Horori a priori?!”

Standard za školske knjižnice u RH Literatura za slobodno čitanje?

SADRŽAJ:

• obvezna lektira• stručna literatura (prema programu)• literatura na stranim jezicima koji se uče u školi• referentna zbirka• znanstveno-popularna i stručna literatura za sva nastavna područja• zbirke građe koje knjižnica sama stvara• stručna literatura za učitelje i stručni tim• časopisi (za učitelje i učenike)

FORMAT:

• tiskovine (knjige, časopisi, novine...)

• AV građa• elektroničke publikacije

(kompakt diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka, on line publikacije

• didaktičke igre (OŠ)

Page 16: “Horori a priori?!”

Zaključno 1) Poticati slobodno čitanje (čitanje iz užitka)

2) Razvijati strategije za čitatelje i nečitatelje

3) Razgovori o knjigama (individualni savjetodavni rad i rasprave o knjigama i temama)

4) Pratiti trendove/promjene

5) Istraživati korisnike / poznavati kulturu korisnika

6) Nabavljati problemsku literaturu i onu koja korespondira s društvenim aktualnostima (nuditi literaturu kao izvor informacija)

7) Voditi se kvalitetom U književnom/estetskom smislu U smislu promicanja humanih vrijednosti

Uključiti u izbor i nabavu korisnike “S njima, a ne  (samo) za njih!” (Walter, 2003.)

Page 17: “Horori a priori?!”

Izvori: Braš Roth, M.; Markočić Dekanović, A.; Markuš, M. Gregurović, M.; PISA 2009.:

Čitalačke kompetencije za život . URL: http://www.pisa.hr/knjige/2009-rezultati-sve/Default.html

Howard, V. Peer Influences on Young Teen Readers: An Emrging taxonomy. // Young Adult Library Services 8, 2(2010), 34-41.

Lavrenčić Vrabec, D. Bol odrastanja: droge, seks i... // Tabu teme u književnosti za djecu i mlade: Zbornik. / priredila Ranka Javor. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2002.

Schmitt, R. Knjižnice za mladež u Njemačkoj. // Nove usluge za korisnike narodnih knjižnica: njemačka iskustva. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba; Goethe-Institut Zagreb, 2004.,13-30.

Seatre, T. P. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb: HKD, 2004.

Standard za školske knjižnice. Ministarstvo prosvjete i športa, 2000. URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/272719.html

Težak, D. Dvije spisateljice romana za mlade odrasle. // Kolo: časopis Matice hrvatske 18, 3-4(2008).

Vrban, N. Čitateljske navike mladih i interes za problemsku literaturu /Diplomski rad/. Osijek, Filozofski fakultet, 2011.

Walter, V. A.; Meyers, E. Teens and Libraries: Getting it Right. Chicago: American Library Association, 2003.