HKD «Napredak» u Županjcu/Duvnu/Tomislav Gradu

1161

UDK: 7.077:062.1(497.6 Duvno)(091)Izvorni znanstveni lanak

Primljeno: 12. 4. 2003.Prihvaeno: 6. 12. 2004.

HKD Napredak u upanjcu/Duvnu/Tomislav Gradu

JURE KRITOHrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska

Na temelju do sada nepoznatoga arhivskoga gradiva autor daje pregled neko-liko puta obnavljane podrunice HKD Napredak u Duvnu, ovisno o poli-tikim prilikama i mjesnim odnosima.

Kljune rijei: HKD Napredak, upanjac, Duvno, Tomislav Grad

Hrvatsko kulturno drutvo (HKD) Napredak plod je spozanje da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini (BiH) mora stvoriti svoju domau inteligenciju i samostalni obrtniki i trgovaki stale.1 Prvi koraci u tom smjeru napravljeni su 1902. godine u Mostaru osnutkom Hrvatskog potpornog drutva za siroma-ne ake i naunike. Kao to i ime sugerira, svrha drutva bila je da materijal-no podupire sposobne hrvatske mladie da se koluju i da se to bolje i to prije osposobe za ivot.2 Drutvo sa slinom svrhom i gotovo u isto vrijeme osnova-no je takoer u Sarajevu, a nazvano je Hrvatsko drutvo za namjetanje djece u zanate i trgovinu.3 Oba su drutva izrasla iz krugova bliskih Katolikoj crkvi i, barem u poetku, vodili su ih sveenici. Mostarsko drutvo rodilo se u sklo-pu franjevaca Hercegovake provincije, napose u razmiljanjima fra Augustina Zubca, a prvi predsjednik mu je bio fra Radoslav Glava, profesor franjevake bogoslovije. Sarajevsko drutvo, pak, ideja je kruga Hrvata okupljenih oko tada kanonika, buduega nadbiskupa dr. Ivana aria. Moda je vano istaknuti da su u sarajevskom drutvu ipak prevladavali civili, za razliku od mostarskoga, gdje su glavnu rije vodili franjevci. Kako su se namjere, a i aktivnosti, drutva poklapale, 9. lipnja 1907. dogovoreno je spajanje tih dvaju drutava u jedinstve-no drutvo Napredak.

HKD Napredak brzo se irilo, te je ubrzo nakon osnutka njegova podru-nica bila uspostavljena i u upanjcu/Duvnu/Tomislav gradu. Prvi spomen

1 Dr. M(ilan) MARTINOVI, Ante Tandari, Napredak. Hrvatski narodni kalendar 1936., Sarajevo 1935., 151.

2 Kalendar Hrvatskoga radie i Napretka za prostu godinu 1926., Zagreb 1925., 51.3 Za raspravu o datumima poetka mostarskoga i sarajevskoga drutva te o njihovu ujedinje-

nju vidi Tomislav IEK, O utemeljenju i poetku rada hrvatskoga kulturno-prosvjetnog dru-tva Napredak, Napredak. Hrvatski narodni kalendar za 1993, Sarajevo 1992., 75.-92.

God. 36., br. 3., 895.-1322. Zagreb, 2004.

11621162

JURE KRITO, Napredak u upanjcu, Duvnu i Tomislav Gradu God. 36., br. 3., 1161-1182. (2004)

podrunice u upanjcu nalazimo u popisu Napretkova godinjaka za 1909. godinu, koji izvjetava o stanju 1908. godine.4 O djelovanju duvanjske podru-nice do sada nisu pronaeni osobiti podaci, ali se njezino djelovanje, s uzle-tima i padovima, moe pratiti od 1920. godine. Ovaj rad je pokuaj rekon-strukcije toga djelovanja u Duvnu od uspostave Kraljevstva/Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) do ukinua HKD Napredak i njegove podrunice u Duvnu na temelju tragova arhivskoga gradiva koje je, na sreu, sauvano.

Duvanjska Napretkova podrunica u Kraljevstvu/Kraljevini SHS/Jugoslaviji

Nestanak Austro-Ugarske Monarhije te nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine bili su prijelomni dogaaji u povijesti hrvatskog naroda. Prijeratno projugoslavensko raspoloenje u intelektualnim krugovi-ma zamijenilo je razoaranje u susretu s realnou srpske prevlasti i jo veeg obespravljenja hrvatskoga naroda.

Osim politikih gibanja,5 nakon zavretka velikoga rata i u Duvnu se, kao i posvuda u hrvatskome narodu, poelo razmiljati o oivljavanju kulturnoga i drutvenoga ivota. Najprije se prilo otvaranju Hrvatske itaonice u samo-me mjestu.6 I HKD Napredak razmatrao je mogunosti ponovnoga osniva-nja podrunice u Duvnu. Sredinja uprava u Sarajevu uputila je 27. listopa-da 1920. molbu duvanjskome upniku fra Jaki Jukiu da uzme mjesto pred-sjednika Ivana Jezildia, koji je bio premjeten iz Duvna ili da nae pogo-dnog ovjeka za to mjesto.7 No s kakvim su se tekoama duvanjski Hrvati, koji su bili u velikom postotku veinsko puanstvo, morali boriti svjedoi i izjava tadanjega privremenog upravitelja Duvanjskog kotara Luke Savia da e ih dotle dotjerati da [im] ne e niti pijevac pred kuom pjevati!.8 Iako su tu izjavu prenijeli delegati HPS-a, treba drati na umu da je Savi bio duvanj-ski pravoslavac (Srbin), kojega je vlast postavila da bude upraviteljem u kota-ru u kojem su Srbi bili vrlo mala manjina.9 Bila je to zapravo slika odnosa vla-sti prema hrvatskome puanstvu.

To je, ini se, bio samo jo vei poticaj hrvatskom puku i njegovim pred-vodnicima da se organiziraju i odupru odnaroivanju i opresiji. Podrunica

4 Napredak. Hrvatski narodni kalendar za godinu 1909., Sarajevo, 1908., 152.-153.; 159.-189.5 O politikim prilikama u Duvnu i BiH na poetku ivota u novoj dravi vidi Z. MATIJEVI,

Duvno/Tomislavgrad i tri hrvatske politike stranke u razdoblju od 1919. do 1929., Duvanjski zbornik, uredio Jure KRITO, Zagreb Tomislavgrad 2000., 249.-274.

6 Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: ABiH), Hrvatsko kulturno drutvo (dalje HKD) Napredak, Opi spisi, 68/1920, kut. 2.

7 Sredinjica HKD Napredak fra Jaki Jukiu, Sarajevo, 27. listopada 1920, br. 1099/1920, kopi-ja, ABiH HKD Napredak, 1099/1920, kut. 4.

8 Zulumi g. Luke Savia, Narodna sloboda, 2/1920., br. 35, 1.9 Upravo e L. Savi biti meu svjedocima optube protiv fra Mije uia na sudskom proce-

su koji su protiv njega vodile komunistike vlasti 1946. godine. (Fra Mijo ui - ivot i djelo(18-82.-1959.). Spomenica u povodu 40. obljetnice smrti, priredio dr. fra Ivo BAGARI, Tomislavgrad, 2000, 87).

11631163


HKD Napredak u Duvnu jedan je od izraza tog otpora. O duvanjskoj podru-nici doznajemo vie pojedinosti iz zapisnika glavne skuptine podrunice10 te iz popratnoga pisma Sredinjoj upravi u Sarajevu.11 Glavna skuptina odr-ana je 7. studenoga 1920., nedugo nakon to je fra J. Juki dobio pismo od Napretkove sredinjice, to znai da se odmah dao na posao oko organizira-nja obnove Napretka u Duvnu. Na skuptini su sudjelovali lanovi privreme-nog odbora potpredsjednik Daniel Vili, tajnik Stanko Marijanovi, blagajnik Dinko Protrka te odbornici Stipe Dela i Luka Baraban. Takoer su bili prisu-tni i sljedei lanovi: Pavao Bui, Tomo Bakovi, Ilija Ani, Slavko Rado, fra Jako Juki, Ivko J. Rubi, Dane Gudelj, Boidar Jesildi, Luka Krakan i Vinko Baraban.12 Tajnik je podnio izvjee o radu podrunice od obnavljanja do te sjednice. Oito je iz tijeka skuptine da je bilo tri vrste lanova: oni koji su se najavili kao novi lanovi; oni koji su svoju lanarinu povisili te oni koji su se najavili kao utemeljitelji. Novi lanovi su sami odreivali visinu svoje mjese-ne lanarine. Oito se oekivalo da e svatko prosuditi prema svojim mogu-nostima, to znai da je i lanarina bila u funkciji ostvarivanja poslanja dru-tva. Na toj su sjednici primljeni sljedei lanovi s obeanim iznosima: Marko amber (5 k), Stipe S. Gudelj (3 k), Dane Stipi (2 k), Stipe Stipi (2 k), Ljubo Stipi (10 k), Matan Petrovi (4 k), dr. Tomislav Bljaji (10 k), Pavao Bakovi (5 k), Jozo Dilber (2 k), Hilmija Numi (10 k) te Pero Grgi (5 k). Svi su oni na skuptini bili jednoglasno primljeni. Sve su to tradicionalna duvanjska prezi-mena, osim Bljaji, koji je bio mjesni lijenik. Iz toga, kao i iz prezimena lano-va Odbora, moe se zakljuiti da su jo tada na upravnim mjestima i vanijim funkcijama u Duvnu dolazili ljudi sa strane te da je to vjerojatno zbog toga to jo nije bilo kolovanih ljudi iz Duvna. Takoer treba istaknuti starosjedilaku muslimansku obitelj Numi, koja se ne samo drala Hrvatima, nego su njezi-ni istaknuti lanovi bili i aktivni lanovi hrvatskih drutava, kao to je u tom sluaju HKD Napredak.

Najzanimljivije je, dakako, bilo tko e se prijaviti kao utemeljitelj i koliko e obeati novca. Za uzvrat su utemeljitelji iz sarajevske sredinjice dobivali diplome. Na toj su se skuptini meu utemeljitelje uvrstili Ilija Peri, cestar i posjednik iz Kola (20 k), Vinko Baraban, dnevniar iz Duvna (20 k) te Ivko Rubi, posjednik i trgovac iz Duvna (200 k). Potvrda da su trgovci i tada bili najimuniji i u tome je to je Rubi odmah uplatio svoju obeanu svo-tu.13 U treoj kategoriji lanova, tj. oni koji su povisili svoju lanarinu, su Luka Baraban (s 3 k na 5 k) i Pavo Bui (s 2 k na 5 k).

Skuptina je potom prila izboru lanova novog odbora. Izabrani su bili sljedei lanovi: Slavko Rado, predsjednik, Dane Vili, potpredsjednik, Ljubo

10 Duvno, 20. studenoga 1920, br. 32/20, ABiH HKD Napredak, 1280/1920, kut. 4.11 Isto.12 lanovi imaju manje-vie duvanjska prezimena. Jesildia danas nema u Duvnu, osim

ako se danas ne piu Jezidii, v. Ante IVANKOVI, Duvanjska prezimena, Tomislavgrad, 2001., 203.-204.

13 Duvno, 25. studenog 1920, br. 33/20, ABiH HKD Napredak, 1280/1920, kut, 4; Duvno 20. studenoga 1920., br. 32/20, ABiH HKD Napredak, 1280/1920, kut. 4.

11641164


Stipi, tajnik, Stanko Marijanovi, tajnik, Marko amber i Luka Baraban, la-novi te Stipe Dela i Daniel Bui, revizori.

U zavrnoj toki dnevnoga reda, Tomo Bakovi je predloio da se dade proglas na sveenike i glavare ovoga kotara za sakupljanje milodara za Napredak, to je, dakako, bilo prihvaeno. Stari i novi tajnik S. Marijanovi predloio je da se i meu skuptinarima skupi neto novca za Napredak, to je rezultiralo svotom od 219 k. Novoizabrani predsjednik je obeao da e radi-ti svim silama za Napredak.14

U popratnom pismu Sredinjoj upravi Napretka u Sarajevu nalazimo i taj-nikovo izvjee o novanom stanju podrunice. Njemu je priloen i Prilog koji detaljnije razrauje raunske stavke. Iz tog Priloga je jasno da je podru-nica raspolagala s 935 k. Davali su se i posebni doprinosi za konvikt. Iako iz zapisnika nije jasno o kojem je konviktu rije, vjerojatno je rije o onome u Sarajevu. U svakom sluaju, za konvikt su dali braa Ante i Stanko Marijanovi 200 k, Stjepan Bagari 100 k i Daniel Bui 100 k.15 Zanimljivo je, meutim, kako su lanovi Napretka bili inventivni u prikupljanju novanih sredstava za potrbe Napretka. Tome Bakovi i Ilija Ani iskoristili su svadbu Slavka Radoa i Agate uri za prikupljanje ak 2010 k za Napredak. Oito moti-viran uspjehom te ideje, T. Bakovi je prikupio 610 k u svatovima Ivana Vukadina i Ljubice Kupreak.16

Iz tog je dopisa takoer zanimljiv popis onih koji su prestali biti lanovima HKD Napredak i razlozi zbog kojih su prestali. Neki su samo formalno pre-stali biti lanovima, jer su postali utemeljiteljima, kao to je sluaj s braom Matom i Stankom Marijanovi, Ivkom Rubiem i Vinkom Barabanom. No nekoliko bivih lanova iselili su se iz Duvna: Ivan Papi, Rudolf Zrmenik (?), Tonka (?) Mileti, Mie inak (?), Anka Prodan, Pero Tadi, Ivan Mati, Jozo A. Batini i Ivan Jezildi.17 Dvije ene, Luca Bai i Ruica Baraban, prestale su biti lanicama Napretka, jer su im kue starjeine lanovi.18 Iz toga se da zakljuiti da su najprije one bile lanicama Napretka, a muevi su im se ula-nili naknadno, ime su one automatski prestale biti lanicama. Na kraju, bilo je i onih koji nee da budu alanovi, kao Pero Kolak, Ante C. Batini, Vinko Grgi, Jozo Budimir i August Batini. Moemo samo spekulirati zato su htje-li istupiti iz HKD Napredak.

Dopis sadri i skupni popis lanova duvanjske podrunice HKD Napredak po razredima.

14 Duvno, 25. studenog 1920, br. 33/20, ABiH HKD Napredak, 1280/1920, kut, 4.15 Isto, Prilog.16 Duvno, 25. studenog 1920, br. 33/20, ABiH HKD Napredak, 1280/1920, kut, 4, 2.-3.17 Isto, 3.18 Isto.

11651165


RAZRED KRUNA LANOVAI. 10 2

5 8Svega 15 10

II. 4 8 3 7

Svega 7 15III. 2 22

UKUPNO 24 47

U istom dopisu je i popis starih i novih utemeljitelja:

KATEGORIJA UTEMELJITELJ ZANIMANJEStari Ilija M. Ani trgovac iz Blauja

Dinko Protrka trgovac iz DuvnaStjepan Dela stolar iz DuvnaIvko J. Rubi trgovac iz Duvna

Novi Vinko BarabanAnte Marijanovi

Stanko MarijanoviIlija Peri

Iz popratnoga pisma takoer se vidi da se na sjednici podrunice raspra-vljalo o jo nekim stvarima, o kojima nema informacija u zapisniku. To se sva-kako moe protumaiti time to je zapisnik pisao bivi tajnik Marijanovi, dok je popratni dopis sarajevskoj sredinjici pisao novi tajnik Ljubo Stipi. U sva-kom sluaju, raspravljalo se o prijedlogu da se polovica novca skupljena na svadbi Slavka Radoa da za siromane djake grada Duvna te se ak oni ime-nuju (Petar Bakovi, student agronomije u Zagrebu i Jozo Protrka, gimnazija-lac u Mostaru). Iz diskusije nije poznato jesu li predloeni primatelji financij-ske pomoi u srodstvu s lanovima odbora, ali je prihvaen prijedlog predsje-dnika Radoa da podrunica ne moe tako raspolagati s novcem namijenje-nim za HKD Napredak.19 Time, ini se, taj predmet nije bio skinut s dnevno-ga reda, jer se iz kasnijih dopis sarajevske sredinjice vidi da je sredinjica taj problem rjeavala (i odbila novanu pomo tim mladiima), jer su predloe-ni primatelji novane potpore ve bili Napretkovi stipendisti i primali dovolj-no potpore, osobito ona dvojica u Mostaru, koji po Napretku imaju potpu-nu potporu.20

19 Isto, 3.-4.20 Sarajevo, 1. prosinca 1920., 1280./ad, ABiH HKD Napredak, 1280/1920, kut, 4, 5.

11661166


Drugo o emu se raspravljalo je priredba koju su planirali organizirati slje-dee godine za Napretkov dan, 6. sijenja. Upuena je molba sredinjici da im se pribavi prikladan igrokaz. Znakovito je da su odbornici naglasili da igrokaz bude sa to manje osoba, to je jasna naznaka da u Duvnu nije bilo dovolj-no osoba koje bi mogle odigrati takvu priredbu.21

Iz Sarajeva je stigao odgovor na zapisnik i na popratno pismo, pisan 1. pro-sinca 1920., koji vjerojatno nije razveselio lanove duvanjske podrunice. Iz sredinjice su ih, naime, podsjetili da je na zadnjoj glavnoj skuptini odlue-no da je cijena utemeljitelja 400 k (moe se plaati u deset obroka) te da je i lanarina definirana: 1. razred 12 k, 2. razred 8 k i 3. razred 4 k mjeseno.22 Sarajevska je sredinjica takoer pouila Duvnjake da im ubudue pri skuplja-nju novca ne stvaraju nepredviene obveze, kao obeanje novane potpore za duvanjske uenike i studente.

Sarajevska sredinjica nije Duvnjacima poslala nikakav igrokaz, nego ih je uputila na Livno. Sigurno je, meutim, da su Duvnjaci 6. sijenja 1921. odr-ali priredbu i da se pokazala financijskim uspjehom, jer je isti prihod od nje bio gotovo 6.500 k.23 No, vanije od priredbe je podatak da je Napredak namjestio Duvnjaka Borislava Stipia kod kolara Martina Pastuhovia. Iz dru-goga izvora znamo da je taj kolar i kova radio i ivio u Sarajevu,24 ali uvjeti Stipieva namjetenja nisu bili jasni lanovima duvanjske podrunice, o emu su htjeli saznati vie.25 Iz Godinjeg izvjetaja za 1920. godinu saznajemo da je Napredak imao tri Duvnjaka stipendista u srednjim kolama: uz ve spo-menute Peru Bakovia iz Duvna i Jozu Protrka iz Duvna, Stipu Buia tako-er iz Duvna, II. razred realne gimnazije u Mostaru.26 Takoer se saznaje da je duvanjska podrunica HKD Napredak 1920. imala 63 lana, od ega 19 ute-meljitelja i 44 redovita. To znai da je lanstvo prilino brzo raslo, jer je broj lanova u spomenutom dopisu podrunice sarajevskoj sredinjici 25. stude-nog 1920. bio 47 i 8 utemeljitelja. Rije je, dakle, o poveanju lanstva za 16 i utemeljitelja za 11 osoba u samo 6 mjeseci. Iz dopisa za Sarajevo doznajemo barem neka imena novih utemeljitelja:

fra Jako Juki, upnikDane BuiAleksa BakoviLuka BarabanStipe BaiAnte Peri RadinMatan Petrovi.27

21 Isto, 4.22 Isto, 5.23 Duvno, 2. travnja 1921., ABiH HKD Napredak, 1905/1921, kut, 5.24 Godinji izvjetaj, Duvno, 5. lipnja 1921., ABiH HKD Napredak, 2421/1921, kut, 6.25 Duvno, 2. travnja 1921., ABiH HKD Napredak, 1905/1921, kut, 5.26 Godinji izvjetaj, Duvno, 5. lipnja 1921, ABiH HKD Napredak, 2421/1921, kut, 6.

11671167


Prvi nesporazumi i razdvajanjaIako su dvojica franjevaca bili podupiratelji Napretkove podrunice u

upanjcu, entuzijazam duvanjskih Hrvata doivio je razoaranje i prvu pre-preku, emu su pridonijeli i franjevci. Duvanjski su fratri kratko nakon osnu-tka Napretkove podrunice 1910. osnovali Hrvatsku itaonicu,28 a pred Prvi svjetski rat pri itaonici su osnovali i Hrvatsko pjevako-tamburako drutvo. Godine 1920. ta dva drutva spajaju se u jedno Hrvatsko pjevako i tambu-rako drutvo (HPTD) Tomislav i itaonica u Duvnu.29 Fratri su to drutvo pokuavali uiniti sreditem oko kojega e se vrtjeti akcije za podizanje spo-men-bazilike i Tomislavova doma, koji su bili planirani jo od 1917. godine.30 I prvim predsjednikom drutva postao je Duvnjak fra Mijo ui. Na sjedni-ci 6. kolovoza 1922. drutvo Tomislav odluilo je da se 3. rujna 1922. postavi kamen temeljac za Hrvatski spomen-dom Tomislav. Posebnim dopisom, koji su potpisali tajnik Daniel Stipi i predsjednik fra Mijo ui, drutvo je zamo-lilo predsjednika HKD Napredak u Sarajevu, cijenei Va odlini patrioti-zam i nesebino portvovanje u radu za narod, da bude na toj sveanosti.31 Sredinjica je odluila da e HKD Napredak na sveanosti predstavljati dire-ktor Sredinjice prof. Anto Odi, dok se predsjednik pismeno ispriao.32

Odnosi izmeu duvanjske Napretkove podrunice i drutva Tomislav bili su uistinu uzorni, ali sklad nije, na alost, potrajao dugo. Odbor za izgradnju doma, s fra M. uiem na elu, odluio je da za Boi izda svoje boinice kako bi od njihove prodaje priskrbio neto sredstava za gradnju. Problem je bio u tome da je izdavanje boinica ve bila ustaljena praksa HKD Napredak, koji je takoer od njihove prodaje dolazio do dodatnih sredstava za ostvarivanje svojih zadaa. Poetak izgradnje Hrvatskoga doma bio je zasigurno veliki dogaaj za duvanj-ske stanovnike, pa nije ni udno da su i lanovi HKD Napredak htjeli pomo-i njegovoj izgradnji. Na izvanrednoj sjednici podrunice 3. prosinca 1922. bilo je zakljueno da se prihod od 50 boinica, koliko su ih namjeravali narui-ti, podijeli s drutvom Tomislav, uz uvjet da Tomislav ne izdaje svoje boinice. Drutvovni odbor Tomislava pristao je samo na to da od prihoda za boinice

27 Duvno, 20. lipnja 1921., br. 34/21, Godinji izvjetaj, Duvno, 5. lipnja 1921, ABiH HKD Napredak, 2429/1921, kut, 6.

28 Vidi: Proslava 20-godinjice opstanka Hrvatske itaonice u Duvnu, Hrvatska sloga, 2/1920., br. 155, 1.-2. Pripreme za tu poglavito kulturnu manifestaciju nisu mogle proi bez upletanja L. Savia, koji ju je zabranio pod izgovorom da je program same proslave separatistian. Nakon to se Upravni odbor Hrvatske itaonice alio viim vlastima u Travniku, Savieva je odluka bila suspendirana. (., Nai dopisi, Naa sloga, 2/1920., br. 38, 2).

29 Fra Mijo ui - ivot i djelo, 57. Vidi Pravila Hrvatskog pjevakog i tamburakog drutva Tomislav i itaonice u Duvnu, Sarajevo 1921., ABiH, HKD Napredak, 7/1930, kut. 65.

30 Mira KOLAR, Gradnja duvanjske bazilike u spomen tisugodinjice krunidbe kralja Tomislava, Duvanjski zbornik, 283-303; J. KRITO, Svi politiki prijestupi i kazne fra Mije uia, Isto, 275.-281.

31 HPTD Tomislav i itaonica, Duvno, 16. kolovoza 1922., br. 78/1922, ABiH, HKD Napredak, 722/1922, kut. 18.

32 Presjednik HKD Napredak, Sarajevo, 29. kolovoza 1922., ABiH, HKD Napredak, 722/19-22, kut. 18.

11681168


pripadne Napretku, a Tomislavu. Odbor Napretkove podrunice pristao je na te uvjete, pozivajui se na volju graanstva, koje bi se u protivnome ljutilo, te zamolilo i Sredinjicu da se s time sloi.33

Premda je iz spomenutog dopisa tajnika S. Marijanovia jasno da su duvanj-ski napretkovci to drali rijeenim, sarajevska sredinjica nije im odobrila takav potez, nego ih je i pouila o kojeemu. Izrazila je aljenje to bratska drutva oduzimaju Napretku izvor prihoda te uenje da nisu mogli uvjeri-ti Tomislavov odbor da kao lokalno drutvo moe na druge naine prikupljati sredstva. Sarajevska sredinjica bila je to vie u nevjerici to je ona sama obe-ala darovati 25.000 k za dovrenje Tomislavova doma.34 Stoga je zakljuila da prihode od boinica nee ni s kim dijeliti, a ako ih Duvnjaci ne mognu razdi-jeliti, neka ih vrate.35

Taj je incident ohladio odnose HKD Napredak i duvanjskoga drutva Tomislav. U spomeutom dopisu, u kojemu sredinjica priopava odluku o darivanju 25.000 k, takoer se napominje da je predsjednik drutva Tomislav fra Mijo ui usmeno izjavio da je drutvo pripravno doma upisati u vla-snitvo Napretka. Sredinjica na to sugerira da bi bilo bolje itav dom upisati u vlasnitvo Napretka, jer bi se tako osiguralo daljnje ureenje i uzdravanje doma. Sredinjica je na kraju istaknula da je rije o prijedlogu, a na Odboru je drutva Tomislav da odlui.36

U odgovoru, predstavnici drutva Tomislav predloili su, uz napomenu da su sami poeli graditi dom, da im Napretkova sredinjica pomogne milo-darom i niskokamatnim zajmom na pet godina u visini kotanja prostorija namijenjenih duvanjskoj podrunici Napretka.37 Kako novci iz Sarajeva nisu stizali, drutvo Tomislav poetkom 1923. poslalo je pismo pournicu da im se novac dostavi, jer nemaju ime platiti izradu vrata i prozora.38 Napretkova sredinjica u Sarajevu odgovorila je da e novac dostaviti tijekom mjeseca veljae 1923., uz zamolbu da drutvo Tomislav javi to je napravljeno glede uknjibe doma u Napretkovo vlasnitvo.39 uiu i drutvu Tomislav nije se, ini se, provodilo uknjibu vlasnitva doma na ime Napretka, jer su u velja-i 1923. Napretkovoj sredinjici u Sarajevu odgovorili da e o uknjibi dijela

33 Podrunica HKD Napredak, Duvno, 7. prosinca 1922., br. 2/22, ABiH HKD Napredak, 1520/1922, kut. 20.

34 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 16. listopada 1922., br. 913, ABiH HKD Napredak, 149/1923, kut. 23.

35 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 16. prosinca 1922., br. 1520, ABiH HKD Napredak, 1520/1922, kut. 20.

36 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 16. listopada 1922., br. 913, ABiH HKD Napredak, 149/1923, kut. 23.

37 HPTD Tomislav i itaonica, Duvno 9. rujna 1922., br. 99/1922, ABiH HKD Napredak, 149/1923, kut. 23. U potpisu predsjednik ui i tajnik D. Stipi.

38 HPTD Tomislav i itaonica, Duvno, 3. sijenja 1923., br. 2/23, ABiH HKD Napredak, 149/1923, kut. 23.

39 Sredinja uprava HKD Napredak, Sarajevo, 11. sijenja 1923., br. 1671/1923, ABiH HKD Napredak, 149/1923, kut. 23.

11691169


doma na Napredak odluiti tek onda kad bude isti dovren, uz napomenu da je to bio zakljuak glavne skuptine od 17. prosinca 1922.40 Takav neoeki-van razvoj dogaaja nije sprijeio Stjepana Delaa da u ime drutva Tomislav uputi pismo Napretkovoj sredinjici za novanu pripomo, opravdavajui to znaenjem doma za nacionalne interese.41 U travnju je drutvo Tomislav poslalo Napretkovoj sredinjici brzojav da odobreni novac za gradnju doma alje odmah, jer nuno treba za isplatu materijala,42 na to je sredinjica odgovorila brzojavom da e poslati novac im se obavi uknjiba.43 Kad nita nije pomoglo, S. Dela je otiao u Sarajevo kako bi nagovorio Napretkovu sre-dinjicu da donira novac za izgradnju doma. To nije pomoglo, a sredinjica je u kolovozu 1923. pismom objasnila drutvu Tomislav da je inzistiranjem na uknjibi htjela onemoguiti eventualno otuenje doma, ali da zbog nastalih okolnosti vie ne moe dostaviti nekad obeani novac.

Tako je zavrila pria o Napretkovoj donaciji za izgradnju Hrvatskoga spo-men-doma Tomislav u Duvnu. Iz nje bi se dalo zakljuiti nekoliko stvari. Jedan od problema svakako je bilo fra Mijino obeanje o uknjibi doma u korist HKD Napredak, koje kasnije ili nije mogao ili nije htio izvriti. Drugi problem je da HKD Napredak nije mogao prijei preko tog uieva usmenog obe-anja i dati obeani i izglasani novani doprinos bez uvjetovanja o uknjibi. ui je nesumnjivo imao potporu drugih lanova drutva Tomislav, ali tu lei i trei problem. Naime, isti su ljudi bili i u HKD Napredak i u Odboru dru-tva Tomislav te su svoju lojalnost deklarirali ovisno o trenutanoj procjeni valjanosti projekta. Duvnjacima se ne moe zamjeriti to su nastojali pomo-i u izgradnji doma koji im je ne samo imponirao, nego takoer rjeavao pro-blem prostorija za drutveno okupljanje. No oni nisu, ini se, uzimali dovoljno ozbiljno raniji pristanak uz ciljeve HKD Napredak niti su imali razvijen osje-aj lojalnosti. To e im se, vidjet emo, obiti o glavu. Konano, etvrti bi zaklju-ak mogao biti da uvijek postoji opasnost pri umnoavanju institucija, osobito ako su ciljevi institucija slini ili ak identini. Bilo kako bilo, duvanjski Hrvati (jo jedanput) su se razjedinili oko vlasnitva nad nekretninama, a ta epizoda samo je bila prva u nizu zahladnjelih odnosa.

Gradnja duvanjske spomen-bazilike i Napretkova podrunicaKako se pribliavala 1925. godina, tisuugodinjica krunidbe kralja

Tomislava, Duvnjaci su intenzivirali pripreme za gradnju bazilike kojom se trebala obiljeiti ta velika obljetnica. Unato nepovoljnim prilikama, temelj-ni kamen za baziliku postavljen je 8. srpnja 1924. Braa hrvatskog zmaja

40 HPTD Tomislav i itaonica, Duvno, 13. veljae 1923., br. 2/1923, ABiH HKD Napredak, 149/1923, kut. 23.

41 Bratskom HKD Napredak, bez d, bez br., Primljeno 26. veljae 1923., br. 1963, Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: AbiH) HKD Napredak, 149/1923, kut. 23.

42 Telegram 23. travnja 1923., br. 1312, ABiH HKD Napredak, 149/1923, kut. 23. 43 Sredinja uprava HKD Nparedak, Sarajevo, 23. travnja 1923., br. 2216, ABiH HKD

Napredak, 149/1923, kut. 23.

11701170


iz Zagreba bili su na sveanosti polaganja temeljnog kamena za baziliku.44 Unato zahladnjelim odnosima, Duvnjaci se nisu ustruavali i sarajevskoj sre-dinjici HKD Napredak poslati Proglas, sastavljen jo 1917. godine, u kojem se najavljuje izgradnja takve bazilike. Poslali su i sabirni arak u kojem je tre-balo upisati darovatelje. Sarajevska sredinjica pristala je poslati svoj kamen, jedan od mnogih kojima se planirala obloiti unutranjost crkve iz svih hrvat-skih krajeva, ali su odbili organizirati sabirnu akciju; ak su duvanjskome odboru za gradnju bazilike vratili sabirni arak, to je, dakako, bilo uvredljivo.45 Nije to bio samo kraj sabirne akcije za duvanjsku spomen-baziliku u Sarajevu, nego i kraj podrunice HKD Napredak u Duvnu.

I lanovi duvanjske podrunice Napretka, koja je tada bila zamrla, nastavili su biti drutveno aktivni kao i prije, ali sada samo u sklopu drutva Tomislav i odbora za izgradnju spomen-bazilike i doma, kojima je na elu bio fra Mijo ui. Drutvo Tomislav pokualo je jo jedanput u travnju 1926. zamoliti Napredak za milodar u svrhu dovrenja radova na Hrvatskom spomen-domu Tomislav, uz napomenu da je jedna soba rezervirana za Napredak.46 Sredinjica je taj put odgovorila pozitivno s prilogom od 1,000 din. Nije to, dakako, bilo usporedi-vo s obeanim iznosom od 25,000 kruna, ali ipak je bio poklon.47 No u drutvu Tomislav dolo je do prijepora oko raspodjele sredstava za dvije graevine koje su se gradile usporedno. Neki lanovi odbora za gradnju doma zahtijevali su da se odbori ujedine i da se prikupljena sredstva dijele napola. Fra Mijo to nije prihvatio te je krajem 1926. dolo do njegova silaska s ela odbora za izgradnju doma i do izlaska iz drutva. Na elo odbora za izgradnju doma izabran je Jozo Batini, a ui je nastavio biti na elu odbora za izgradnju bazilike.48

Podrunica HKD Napredak u Duvnu prestala je s radom. Stoga nemamo izmjene pisama izmeu Duvna i Sarajeva sve do ljeta 1928.

No tijekom 1928. u Duvnu se dogodilo mnogo toga, a izvan Duvna jo i vie. U rujnu 1927. odrali su se izbori, nakon kojih je dolo do pomirenja izmeu Radia i Pribievia i stvaranja Seljako-demokratske koalicije. U sije-nju 1928. kralju Aleksandru rodio se trei sin, koji je na krtenju dobio ime Tomislav. Duvnjaci su, predvoeni fra imom Aniem,49 zamolili kralja da se grad Duvno u budue nazove Tomislav grad u poast princa Tomislava i krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava.50 Kralj je udovoljio elji Hrvata,

44 Globe, kazne, obtube i malverzacije upravnih i drugih vlasti protiv O. Fra Mije uia nadupnika u Tomislav-gradu Hercegovina, Muzej grada Zagreba, Arhiv Kluba irilometodskih zidara.

45 Sredinja uprava HKD Napredak, Sarajevo, 23. lipnja 1924., br. 110, ABiH HKD Napredak, 110/1924, kut. 31. Odgovor je koncipiran na dnu spomenutoga proglasa.

46 HPTD Tomislav i itaonica, Duvno, 28. travnja 1926., br. 121/926, ABiH, HKD Napredak, 1668/1925, kut. 41.

47 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 18. svibnja 1926., br. 1668, ABiH, HKD Napredak, 1668/1925, kut. 41.

48 Fra Mijo ui - ivot i djelo, 62.49 Manifestacije u Zenici i u Duvnu, Veernja pota, (Sarajevo), 8/1928., br. 1974, 3.50 Duvno Tomislavgrad, Veernja pota, 8/1928., br. 1980, 3; Prijem deputacije iz Duvna kod

kralja, Narodni val, (Zagreb), 2/1928., br. 32, 4.

11711171


ali samo da se u znak kraljevske panje daje ime gradu [Duvnu] po imenu Nj.[egova] V.[isoanstva] princa Tomislava Tomislavgrad.51 U lipnju 1928. srpski predstavnik u beogradskoj skuptini pucao je na hrvatske predstavnike i ubio trojicu, a S. Radia ranio; 8. kolovoza i Radi je preminuo. Od duvanjske spomen-bazilike samo su zidovi bili gotovi, ali izdanom pomoi nekolicine, napose Milana Prpia iz Zagreba, uspjela se i pokriti.52

U novonastalim prilikama sarajevska Napretkova sredinjica nastojala je oi-vjeti svoju podrunicu u Duvnu, sada Tomislav Gradu. U dopisu 19. srpnja 1928., sredinjica je pismom zamolila dr. Luju Naletilia, duvanjskoga lijenika, kao starog lana Napretka da ispuni gjaku obavjesnicu i poalje je natrag.53 Naletiliu je, izgleda, to bilo poticaj da ponovno pokrene osnivanje duvanj-ske podrunice HKD Napredak. Uistinu, u dopisu sredinjici 28. srpnja 1928. duvanjski lijenik priopava da je za sutra sazvana konstituirajua skuptina duvanjske podrunice Napretka. Nije to, oito, bilo lako, jer Naletili priznaje da mu je to jedva polo za rukom.54 Nemamo informacija o tijeku tog sastanka, koji je vjerojatnije bio samo sastanak koji je izjavio spremnost obnove Napretkove podrunice u Duvnu. Sauvani zapisnik II. redovite odborske sjednice privre-menog odbora od 4. rujna 1928. razjanjava to pitanje. Tamo je, naime, zaklju-eno da se glavna konstituirajua skuptina odri 16. rujna 1928.55 Obnovitelji duvanjske podrunice Napretka ve su poznata lica, ali ima i novih imena. Privremeni predsjednik je bio dr. L. Naletili, tajnik S. Marijanovi, blagajnik Jakov Ladan, odbornici Ilija Ani, ing. Dragutin Frekura i ga Marija udova Batini. Iz zapisnika te sjednice saznaje se da je trebao biti i Dragutin Brki, ui-telj iz Mandina Sela, te ga Matija udova Jezildi. Iz tajnikova izvjea doznaje-mo da je Zvonimir ola iz Prisoja izabran za primatelja Napretkove stipendije te da je bilo jo molba, ali ne daju se razlozi zato im se nije moglo udovoljiti.56

Iz zapisnika saznajemo jo nekoliko zanimljivih pojedinosti. Tako je u njemu naznaeno da je Hrvatski radia bio prisutan u Duvnu i da mu je povjerenikom bio I. Ani. Naime, maloljetnomu Z. oli umro je otac te nije mogao koristi dodijeljenu mu stipendiju, nego je prisojaki upnik fra Klement (Klemo) Doki molio da ga se poalje na zanat u sklopu djelatno-sti H. radie. Ani je tu molbu poslao upravi H. Radie u Zagreb, a olina sti-pendija je postala slobodna. Ga Batini je predloila da se ta stipendija pre-nese na Mariju Petrovi, uenicu II. razreda enske gimnazije u Sarajevu, to je usvojeno. Predloeno je takoer da se upute pismene zamolnice na uitelje i upnike da propagiraju Napretkove ideje.57

51 Ukaz Nj.[egovog] Vel.[ianstva] Kralja, Veernja pota, 8/1928., br. 1997, 2.52 Fra Mijo ui - ivot i djelo, 46; M. KOLAR, Gradnja duvanjske bazilike, 290.-291.53 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 19. kolovoza 1928., br. 475/28, ABiH, HKD Napredak,

723/1928, kut. 54.54 L. Naletili Sredinjici HKD Napredak, Tomislav Grad/Duvno, 28. srpnja 1928., br. 723,

ABiH, HKD Napredak, 723/1928, kut. 54.55 Zapisnik, Tomislav Grad, 4. rujna 1928., ABiH, HKD Napredak, 1806/1928, kut. 55.56 Isto.57 Isto.

11721172


Na toj se sjednici pokrenulo pitanje Napretkovih utemeljitelja, kojih je, vidjeli smo, bilo nekoliko u Duvnu. Sarajevska je sredinjica, naime, tvrdila da utemeljine nisu u cjelini uplaene, s ime se nisu slagali ni tajnik S. Marijanovi ni osobe kojih se to ticalo. Postojao je i problem dugovanja bivega blagajni-ka podrunice Luke Barabana, za to je tajnik takoer tvrdio da je podmireno i to preko sarajevskoga odvjetnika dr. Jure uteja.58

Sarajevska sredinjica odobrila je prijenos stipendije Z. ole od 500 din na Mariju Petrovi. Ujedno je uputila dopis dr. uteju za razrjeenje proble-ma dugovanja L. Barabana.59 Uvidom u dokumentaciju, Sredinjica je javila duvanjskoj podrunici da je dr. utej na raun L. Barabana uplatio 2,250 din. te da duguje jo 99 din. Pitanje utemeljnina jo nije bilo rijeeno.60

Konstituirajua sjednica 1928. godineDuvnjaci nisu odrali konstituirajuu skuptinu 16. rujna, kako je bilo pla-

nirano, nego 10. listopada 1928. u novosagraenom Spomen-domu Tomislav.61 Uz lanove Privremenoga odbora, bilo je prisutno jo 32 osobe. Iz tajnikova izvjea saznaje se da je do te sjednice bilo 48 redovitih lanova i 35 uteme-ljitelja. Zanimljiv je podatak da su svi redoviti lanovi bili iz mjesta Duvno i oblinjega Blauja, a od utemeljitelja u Duvanjskom kotaru ih je bilo 17, dok su drugi ili umrli ili se odselili. Stoga je tajnik izrazio nadu da e se Hrvati i iz drugih mjesta ukljuiti u djelatnosti Napretka, jer je rad duvanjske podruni-ce u svoje vrijeme bio jedan izmedju prvih u BiH.62

Privremeni predsjednik dr. L. Naletili je najavio svoj odlazak iz Duvna (u Zagreb) te ujedno predloio listu novoga odbora duvanjske podrunice, koja je bila prihvaena. U odbor su izabrane sljedee osobe: predsjednik Ilija Ani, tgovac, potpredsjednik Mate Dilber, gostioniar, tajnik S. Marijanovi, sudbeni slubenik, blagajnik Jakov Ladan, porezni pristav, odbornici Matija ud. Jezildi, Marija ud. Batini i Lucija ud. Petrovi, revizori Jozo A. Batini, posjednik i oblasni poslanik, i Ferdo Rubi, posjednik, zamjenici Mate Zvonar, gostioniar i Aleksa Bakovi, cestar. Naknadno su jo izabrani u odbor za pri-jem poiljaka Ilija Ani, Jakov Ladan i S. Marijanovi.63

58 Isto. Vidi: Podrunica HKD Napredak, Tomislav Grad, 11. rujna 1928., ABiH, HKD Napredak, 1806/1928, kut. 55.

59 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 12. rujna 1928., br. 1806/28-9, ABiH, HKD Napredak, 1806/1928, kut. 55.

60 Sredinjca HKD Napredak, Sarajevo, 12. listopada 1928., br. 1806/28-29, ABiH, HKD Napredak, 1806/1928, kut. 55.

61 Zapisnik, Tomislav Grad/Duvno, 10. listopada 1928., ABiH, HKD Napredak, 2171/1928, kut. 56.

62 Isto.63Isto. Novi je odbor slubeno izvijestio Sredinjicu o odranoj skuptini, Podrunica HKD

Napredak, Tomislav Grad, 18. listopada 1928., br. 9/28, ABiH, HKD Napredak, 2171/1928, kut. 56.

11731173


Kraljeva diktatura i likvidacija hrvatskih kulturnih drutavaDana 6. sijenja 1929. kralj Aleksandar je proglasio ukidanje dotadanjeg

parlamentarnog sustava u Kraljevni SHS.64 Dva tjedna kasnije ukinute su i sve politike stranke.65 Sljedeih je nekoliko godina stranako-politiki ivot u Duvnu/Tomislav gradu i njegovoj okolici bio u potpunosti paraliziran. Obnovljen je tek nekoliko godina kasnije, nakon izvedenog atentata na kralja Aleksandra 1934. i privremenoga preuzimanja vlasti namjesnika kneza Pavla Karaorevia. U jesen 1929. Duvno/Tomislav Grad ulo je u Primorsku banovinu, sa sjeditem u Splitu, kojoj je na elu do 1932. bio dr. Ivo Tartaglia. On, izgleda, nije mnogo mario za duvanjske Hrvate, a jo manje za izgradnju velike crkve u njihovu gradu. Budui da ui nije ni u ovim tekim vreme-nima prestao skupljati sredstva za dovrenje bazilike, vlasti su uia stalno napadale i optuivale, pa je ak bio izveden i na Sud za zatitu drave te pri-vremeno udaljen iz Duvna.66

U opem ozraju zabrane i ukidanja hrvatskih kulturnih drutava, Savez pjevakih kulturnih drutava u Zagrebu odluio je da [se] do 19. I. 30[.] imadu likvidirati sva postojea hrvatska pjevaka drutva u dravi te je i HPTD Tomislav u Tomislav Gradu/Duvnu bio suoen s tim neizbjenim dogaa-jem. Bio je to mnogo ozbiljniji problem od jednostavnoga prestanka djelo-vanja jednog pjevakog drutva. Drutvo Tomislav, naime, imalo je u vlasni-tvu Hrvatski spomen-dom Tomislav, iju su vrijednost tada procjenjivali na 500.000 din. Drutvena su pravila predviala da se imovina u sluaju prestan-ka postojanja drutva, ako se nakon dvije godine u tom smislu nita ne promi-jeni, predaje HKD Napredak. No i HKD Napredak je, elei sprijeiti namje-re da mu se oduzme imovina, svu svoju nepokretnu imovinu prodao, zapra-vo prenio na Vrhbosansku nadbiskupiju. (?) Duvnjaci su molili Napredak da, nakon uvida u pravila drutva Tomislav koja su im dostavili, ocijeni kako bi bilo najbolje postupiti da se sauvaju vrijedne nekretnine drutva. Zanimljivo je da su Duvnjaci sugerirali kao mogunost da njihov dom bude registriran kao podrunica Napretka, tj. ono isto to je nekoliko godina ranije u drukijem politikom okruenju upravo sugerirala Napretkova sredinjica.67 Sarajevska je sredinjica odgovorila da se s likvidacijom ne ure dok ne doe u tom smi-slu kakav zakon. Kad zakon doe, vjerojatno e se traiti izbacivanje pridjeva hrvatski iz imena drutva, to e se morati uiniti.68

64 Ferdo ULINOVI, Dokumenti o Jugoslaviji. Historijat od osnutka zajednike drave do danas, Zagreb 1968., 291-292.

65 Isto, 294.-295.66 Globe, kazne, obtube.67 HPTD Tomislav i itaonica, Tomislav Grad/Duvno, 29. prosinca 1929., br. 242/29, ABiH,

HKD Napredak, 7/1930, kut. 65.68 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 3. sijenja 1930., br. 7/1930, ABiH, HKD Napredak,

7/1930, kut. 65.

11741174


Trea obnova Napretkove podrunice u DuvnuU ozraju politikih progona i represije bilo je teko organizirati bilo kakav

drutveni ivot, osobito ako su i drutva razdrta prijeporima, to se obino dogaa u takvoj situaciji. Tako je bilo i u Duvnu ranih 30-ih XX. st. Najbolji znak da je svekoliki rad na drutvenome podruju u Duvnu zamro jest u tome da se u ljeto 1935. ponovno poelo razmiljati o osnivanju podrunice HKD Napredak. I ponovno su iza tog projekta bili S. I. Marijanovi, I. Ani i jo nekolicina uglednijih duvanjskih Hrvata. Svjesni da u Duvnu ne posto-ji niti jedna kulturna ustanova, oni su 2. srpnja od sarajevske sredinjice dobi-li doputenje za organiziranje te, nakon dobivanja doputenja i od kotarskih vlasti, organizirali privremeni odbor za osnutak podrunice te poslali pozive duvanjskim upnicima i pedesetorici uglednijih ljudi po duvanjskim selima da se odazovu toj akciji.69 Konstituirajua sjednica zakazana je za 17. listopa-da 1935. u 16 sati u Glavnoj ulici 80. Zamoljena je i Napretkova sarajevska sre-dinjica da poalje svoga izaslanika te pravila Napretkove potroake zadruge koju su namjeravali osnovati u Duvnu.70

Sauvan je i opirni zapisnik s te konstituirajue skuptine iz kojega dobiva-mo mnogo korisnih informacija.71 Uz lanove privremenog odbora, bila su pri-sutna 52 sudionika, potencijalna lana. Izaslanik vlasti i naelnika kotara bio je Jovo Pai. Iz izvjea privremenoga tajnika S. Marijanovia saznajemo da je bilo upisanih 115 lanova, od kojih je 90 uplatilo lanarinu za listopad te 16 ute-meljitelja. Bila je to zasigurno najmasovnija organizacija u Duvnu, osim upe. upnici (veinom franjevci) se nisu odazvali na dopis privremenoga odbora.72

Izbori dunosnika bili su poneto neobini. Perica Grgi je za predsjedni-ka predloio Stanka Marijanovia, koji je odmah jednoglasno izabran, ali je on molio da ga se razrijei. No skuptinari nisu prihvatili njegove razlo-ge te je ostao predsjednik. Za potpredsjednika su predloena tri kandidata: Mate Perkovi, Bodar Jelzidi i Ante erdi. Veinom glasova izabran je B. Jezildi. Drugi izabrani dunosnici bili su sljedei: tajnik Karlo Rubi, bla-gajnik Ante (Tome) Bakovi, revizori I. Ani i Perica Grgi, odbornici Mate Perkovi, Tadija Lerota i Martin Nevisti, zamjenici odbora Stipan Zrno i Boko Kovaevi, delegati za skuptinu Sredinjice I. Ani i S. Marijanovi.73

69 Privremeni odbor za osnutak podrunice HKD Napredak u Tomislav Gradu upniku fra Jaki Jukiu u Seonici, Tomislav Grad, 8. listopada 1935., ABiH, HKD Napredak, 2482/1935, kut.106.

70 Privremeni odbor za osnutak podrunice, Tomislav Grad/Duvno, 8. listopada 1935., br. 2997, ABiH, HKD Napredak, 2997/1935, kut. 106, 3.-4. Sredinjica je odgovorila samo s pozdra-vima i pohvalama Duvnjacima i pri opremnome odboru, Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 14. listopada 1935., ABiH, HKD Napredak, 2997/1935, kut.106.

71 Zapisnik, ABiH, HKD Napredak, 3101/1935., kut. 106. 72 Isto. U zapisniku nije jasno je li Mate Perkovi koji je na Blauju ulanio pet ljudi bio sve-

enik.73 Isto.

11751175


Izabran je i privremeni odbor za osnutak Napretkovih potroakih zadruga: fra Stipan Naletili, I. (Pile) Ani, B. Jezildi, S. Marijanovi i Perko Peri.74

U dopisu kojemu je priloen zapisnik konstituirajue skuptine, tajnik Karlo Rubi naznauje da se na kraju skuptine vodila polemika izmeu fra Stipana Naletilia, s jedne strane, i I. (Pile) Ania te predsjednika S. Marijanovia s druge strane, ali nije napisao o emu je bila rije.75 U zapisniku, meutim, nalazimo objanjenje to znai da novi tajnik nije itao zapisnik prije pisanja svoga popratnog pisma. Polemiku je otvorio franjevac iz duvanjskoga samo-stana S. Naletili rekavi kako je sramota da se sastaju u tako loim prostorija-ma dok imaju Tomislavov spomen-dom te da vie nee ui u nikakvu prosto-riju dok se pitanje doma ne rijei. Kroz povike Dom je na, mi smo ga sagra-dili i druge komentare fra Stipan je takoer rekao da on, fra Mijo ui i fra-njevaki samostan ne brane ni jednom hrvatskome drutvu da doe u dom. ak je ustvrdio da je crkva Sv. Mihovila upotrijebila silu protiv nekolicine ljudi.76

Na to je reagirao I. Ani optuujui da je na temelju prijave iste crkve 3/IV 34 god. sresko na.[elstvo] zatvorilo, zapeatilo i obustavilo svaki rad ove nae tada jedine Hrv.[atske] ustanove, to je bilo porazno za svekoliko hrvatstvo, a ne samo nekolicinu ljudi. Oekivano, skuptina se s klicanjem Tako je! sloi-la s Aniem. Ani je takoer dodao da e oni ui u dom, ali pod uvjetom da fra Mijo ui dade izjavu da on rad drutva nee smetati.77 Tu je objanje-nje zato je trebalo pristupiti novoj konstituirajuoj skuptini. Podrunicu su, oito, u travnju 1934. vlasti zabranile, navodno na poticaj fra Mije uia.

Novi predsjednik S. Marijanovi ne samo da je podrao Anievo izlaganje, nego je i proirio zahtjeve. Rekao je da sve sadanje i budue hrvatske insti-tucije mogu ui u Hrvatski spomen-dom Tomislav, ali da za to moraju jam-iti ne samo fra Mijo ui i kat.[olika] crkva sv. Mihovila nego sve ostalo [franjevako] starjeinstvo. Ujedno je optuio uia da je uzeo vie prava nego mu pripadaju. Marijanovi je zakljuio da to treba prepustiti vremenu i odboru da problem rijei na najbolji nain.78 U tako smirujuem tonu skup-tina je zavrila.

Po svemu se ini da je animozitet izmeu franjevaca i duvanjskih civila bio prilino velik. Uzimajui u obzir uieva politika ikaniranja,79 ini se da su neki fra Mijini postupci u prolosti ostavili dosta negativnoga traga u svijesti ljudi. Sada je jasno da je sve zapoelo jo 1920. kad je fra Mijo u ime drutva Tomislav prisvojio Napretkovu ideju o skupljanju novca i kad je obe-ao uknjibu Tomislavova spomen-doma u vlasnitvo Napretka te to kasni-

74 Isto.75 Podrunica HKD Napredak, Tomislav Grad/Duvno, 19. listopada 1935., br. 2/35, ABiH,

HKD Napredak, 3101/1935, kut. 106.76 Zapisnik, ABiH, HKD Napredak, 3101/1935, kut. 106, 4.-5.77 Isto.78 Isto, 5.-6.79 J. KRITO, Svi politiki prijestupi i kazne fra Mije uia.

11761176


je nije htio ili nije mogao provesti. No problem nije bio samo u upravljanju materijalnim dobrima, nego jo vie u kontroli duhovnih kretanja na odre-enom prostoru ili, popularnije reeno, u kontroli nad duama lokalnog sta-novnitva. Franjevci su predugo bili jedini gospodari dua ne samo u duvanj-skom kraju nego u cijeloj Bosni i Hercegovini da bi lako pustili iz aka kon-trolu nad nekim novim kretanjima, pothvatima i organizacijama. Moe se pretpostaviti da je duvanjskim franjevcima bilo krivo to su bili istisnuti iz drutvenoga odbora HPTD Tomislav i itaonice, iako su Hrvatski spomen-dom Tomislav uknjiili kao svoje vlasnitvo. Takoer je razumno pretposta-viti da su Duvnjaci bili ogoreni takvim postupkom franjevaca, s uiem na elu. Moe se, dakako, problem promatrati i iz perspektive odnosa kler laikat (svjetovnjaci). Klericima, koji su esto bili jedini pokretai i nepobitni voe razliitih kulturnih pothvata, nije bilo lako prihvatiti injenicu da se meu neklericima, k tome njihovoj pastvi, javljaju pojedinci i skupine koji mogu organizirati te voditi drutva i institucije tako uspjeno da postaju konkuren-cija klerikima, ak ih nadvisuju. Istina je da je fra Mijo ui tijekom dvade-set godina bio dua i pokreta svih pothvata u ivotu Duvna,80 no posta-vlja se pitanje o korisnosti takvog stanja i o posljedicama kad se pojave nekle-rici kao nove due i pokretai.

Bilo kako bilo, duvanjska podrunica HKD Napredak ponovno je usposta-vljena 1935. godine, a sljedee godine ni ui vie nije bio upnik, nego upni-kov pomonik, koji se potpuno posvetio gradnji samostana.81 Duvanjska Napretkova podrunica trudila se ispuniti temeljno poslanje organizacije, tj. podupiranje kolovanja mladih ljudi. U ljeto 1936. upuen je dopis Sredinjici da podri sve one koji su podnijeli molbe za stipendije, jer je nae mjesto udaljeno od svih centara a [u] samome mjes[t]u neimamo nikakove srednje kole, pa je i bolje stojeim roditeljima svoju djecu kolovati nemogue.82 Odbor je ak molio da bi sinu I. (Pile) Ania Josipu (Jozi) povisili stipendiju, jer je otac posve iscrpljen i nije ga u stanju bez vie tipendije kolovati.83

Moda je korisno istaknuti da su Duvnjaci manje-vie bili neuredni platie lanarine. Poetkom 1937. godine duvanjska je podrunica molila sredinjicu da im poalje utemeljiteljske diplome za Tadiju Lerotu, I. (Pilu) Ania i pok. Ivana Rubia, uz napomenu da zapisnici sjednica potvruju da su utemeljninu od 400 kruna uplatili.84 Uvidom u dokumentaciju, sredinjica je odgovorila da T. Lerota nije uope zaveden kao doivotni lan, da je pok. I. Rubi upisan, ali je uplatio 200 od 400 kruna te da je I. (Pile) Ani takoer upisan, ali je uplatio samo 220 kruna. Stoga je sredinjica bila voljna izdati diplomu za pok. Rubia, ako joj se uplati 200 k, a drugima e poslati diplome kad podmire svoja obea-

80 Fra Mijo ui - ivot i djelo , 62.81 Isto, 21.82 Podrunica HKD Napredak, Tomislav Grad, 5. kolovoza 1936., br. 55/36, ABiH, HKD

Napredak, 2304/1935, kut.112.83 Isto.84 Podrunica HKD Napredak, Tomislav Grad, 13. sijenja 1937., br. 2, ABiH, HKD Napredak,

143/1937, kut.116.

11771177


nja.85 Nije to, vidjeli smo, bilo prvi put da se vodilo dopisivanje izmeu Duvna i Sarajeva oko podmirivanja novanih obveza ili obeanja.

S druge strane, problem je bio i u nainu dostave novca iz podrunice u sarajevsku sredinjicu, a moda i pronevjere. Poznato je da je barem jedan od tajnika podrunice, Luka Baraban, novac za sredinjicu uplaivao na ruke sarajevskoga odvjetnika dr. Jurja uteja.86 Pristanak sredinjice da Leroti izda diplomu unato nedostatku dokaza o njegovoj uplati cjelokupnog iznosa pre-utni je dokaz uvjerenja sredinjice da utej nije uvijek dobivena sredstva pro-sljeivao na njezin raun.87 To, dakako, ne iskljuuje mogunost da ni Baraban nije slao novac koji je bio uplaivan na ime utemeljnine pojedinih lanova.

Duvanjska Napretkova podrunica u vrijeme Drugoga svjetskog rataNapad sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju 6. svibnja 1941. i njezin

brzi slom te uspostava Nezavisne Drave Hrvatske odrazilo se, dakako, i na duvanjsko podruje.88 O znacima rata govorile su skupine vojnika razbijene kraljevske vojske. Oruani dijelovi Hrvatske seljake stranke, Seljaka zatita, koja je razoruavala jugoslavenske vojnike, bila je, ini se, aktivna i na duvanj-skome podruju, predvoena ustakim povratnicima iz emigracije Matom Kapulicom i Matom Bokoviem, a komunistiki izvori spominju i fra Karla Grbavca u tom kontekstu.89 I izvjee duvanjske podrunice HKD Napredak spominje nepovoljnu prisutnost rata u duvanjskom kraju.90 Glavna skupti-na nije odrana, jer je mnogo lanova u Njemakoj, a ni novac nisu mogli poslati dok od nas nije otila okupatorna vojska.91 Ta okupatorna vojska bila je talijanska. U svom naletu da to prije zauzme hrvatsku obalu i zalee, talijanska je vojska dospjela i do Duvna. Kako su imali sporazum s Nijemcima o interesnim sferama u podruju NDH, Talijani su se smatrali gazdama juno od demarkacijske crte, koja je sjekla NDH od sjeverozapada prema jugoisto-ku nekako tono po polovici, a Duvno je bilo u njihovoj interesnoj zoni.92

85 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 22. sijenja 1937., br. 143/37, ABiH, HKD Napredak, 143/1937, kut.116.

86 Podrunica HKD Napredak, Tomislav Grad, 18. svibnja 1940., br. 13/40, ABiH, HKD Napredak, 1027/1940, kut. 137.

87 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 25. svibnja 1940., ABiH, HKD Napredak, 1027/19-40, kut. 137.

88 Opirnije o Duvnu u ratnim prilikama, osobito s vojne toke gledita, v. Davor MARIJAN, Kronologija vojnih operacija na duvanjskom podruju u Drugom svjetskom ratu, Duvanjski zbornik, 329-357.

89 Dokumenti o protunarodnom radu i zloinima jednog dijela katolikog klera, Zagreb 1946., 45.

90 Podrunica HKD Napredak, Tomislav Grad, 4. lipnja 1941, br. 2/41, ABiH, HKD Napredak, 889/1941, kut. 141.

91 Isto.92 F. ULINOVI, Dokumenti o Jugoslaviji, 380; Jere JAREB, Pola stoljea hrvatske politike,

Zagreb 1995., 100.-101; Marko SINOVI, N.D.H. u svietlu dokumenata, Buenos Aires 1950., 99; Tomislav JONJI, Hrvatska vanjska politika 1939-1942, Zagreb 2000., 409.-412.

11781178


No Rimskim ugovorima 18. svibnja 1941. Talijani su razdijelili svoj dio Hrvatske na tri podzone: prva je ono to je izravno bilo pripojeno Italiji, druga je bila razvojaeni dio, trea je predstavljala ostatak do demarkacijske crte s Nijemcima.93 Duvanjsko podruje ulo je u razvojaenu (demilitariziranu) zonu, to je bio razlog njihova odlaska iz Duvna.94

U civilnom ustroju drave na velike upe, duvanjsko podruje ulo je u sastav Velike upe Pliva i Rama sa sjeditem u Jajcu, koja je poela raditi poe-tkom kolovoza 1941. Duvanjski kotar sa sjeditem u Tomislavgradu95 imao je tri opine sa sjeditem u Grabovici, Tomislavgradu i Rokom Polju. U sjeditu kotarske oblasti bili su uredi opinskog poglavarstva, kotarske oblasti, tehni-kog odjeljka pri kotarskoj oblasti u Livnu, dravne nadcestarije i kotarske pripomone zaklade. U Tomislav Gradu je bio i porezni ured, te sjedite kotar-skog i erijatskog suda za podruje Duvanjskog kotara.96 Podruje ujice nala-zilo se u sastavu Livanjskog kotara i bilo je opinsko sjedite.97 Po popisu sta-novnitva iz 1931. ujica je imala 3.686 stanovnika.

U vojno-teritorijalnoj podjeli NDH, Tomislav Grad je uao u sastav Jadranskog divizijskog podruja, popunidbenog zapovjednitva u Sinju. Preustrojem domobranstva u jesen 1941. stupila je na snagu nova vojno-teri-torijalna podjela. Ustrojeni su zborovi kao operativni sastavi i zborna podru-ja kao teritorijalna tijela, ija se zona odgovornosti poklapala sa zborovima. Duvno je ulo u sastav Treega domobranskog zbora, odnosno Treega domo-branskog zbornog podruja. U operativnom pogledu bilo je u zoni odgovor-nosti este pjeake divizije sa sjeditem u Mostaru, a u teritorijalnom pogle-du pripadalo je nadletvu Sinjskog popunidbenog zapovjednita.98

Nakon kraeg oklijevanja lokalna organizacija Hrvatske seljake stranke kra-jem kolovoza pristupila je ustakom pokretu.99 U Napretkovoj podrunici nije bilo jasnoe. U ve spomenutom izvjeu iz lipnja 1941., konstatira se opepo-znata injenica da ova podrunica ima prilian broj lanova po narodnosti srba te se moli uputa o tome treba li iste brisati iz lanstva.100 Oito je bila

93 J. JAREB, Pola stoljea hrvatske politike, 106.-107.94 Demilitarizirana zona poznata je uglavnom kao II. zona i u njoj NDH po ugovoru s

Italijom nije imala pravo podizati vojne objekte, imati uporita i drati ratnu mornaricu. Granica demilitarizirane zone povuena je crtom Zdihovo-Tounj-HumPlitviki LeskovacPrijeboj-PljeivicaMazin-Trubar-Jadovnik-atorVelika GolijaCincar-Dragni-MalovanLjubua-PrenjLisac-Troglav.

95 Tomislav Grad se u izvorima sree uglavnom kao Duvno, rjee kao Tomislav Grad, a pone-kad i kao upanjac, ovisno o tome tko se sluio kojim zemljovidima.

96 D. MARIJAN, Kronologija vojnih operacija na duvanjskom podruju, 330.97 Rafael LANDIKUI, Prirunik o politikoj i sudbenoj podjeli Nezavisne Drave Hrvatske,

Zagreb 1942., 287.-288.98 Mladen COLI, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941, Beograd 1973., 201.-202,

235.-240.99 Sarajevski novi list, Sarajevo, br. 97. od 2. rujna 1941. Isto su tada uinile i organizacije HSS-

a iz Livna, Prozora i Glamoa.100 ABiH, HKD Napredak, 895/1941, kut. 141.

11791179


prisutna svijest o represivnim mjerama protiv srpskog stanovnitva i njego-va pobuna. U vrijeme masovnije pobune srpskog puanstva u NDH krajem srpnja, divlje ustae ili nastae, tj. oni koji su se priklonili vlasti i to upo-trijebili za svoje osobne interese, pobile su od 28. do 30. srpnja 1941. dio malo-brojnog srpskog puanstva na Duvanjskom polju, osobito u selu Cebari.101

Talijani su iskoristili ustanak Srba u NDH za ponovnu okupaciju II. zone, to znai da je Duvno ponovno dolo pod nadletvo talijanske Druge armi-je. No, vlasti NDH su nastojale da ujica i Tomislav Grad/Duvno, na grani-ci dosega talijanske vojske, ostanu pod hrvatskim zapovjednitvom.102 To je, meutim, bilo samo na papiru, jer izvjee Napretkove podrunice od 31. svi-bnja 1942. naznauje da je talijanska vojska zaposjela Hrvatski dom.103

Vojna djelovanja i esta smjena vojska u Duvnu i okolnim selima obra-ena je drugdje. Duvanjski kraj u cjelini se opredijelio za novouspostavljenu hrvatsku dravu te su njegovi mladii bili u sastavu domobranstva, a nekolici-na i ustakih postrojbi, ali kako Duvno nije bilo strateki vano mjesto te oko njega nije bilo velikih vojnih operacija, veinom su ratovali po ratitima izvan duvanjskoga kraja. Vrlo mali broj Duvnjaka pridruio se partizanima.

Ne udi da su drutvene i dobrotvorne aktivnosti u takvim okolnostima bile svedene na minimum, to je sluaj i s Napretkovom podrunicom. U izvjeu za godinu 1940./41., koji je pisan 15. svibnja 1941., navodi se da je podrunica isplatila stipendije Ivanki Ani, uenici Preparandije u Mostaru, i Stipanu Bakoviu, ueniku Franjevake gimnazije u Sinju, te da su isplatili i izvanredne potpore Josipu Aniu, ueniku Klasine gimnazije na irokom Brijegu, i Iliji uiu, ueniku iste gimnazije.104 Napretkova Sredinjica nije se mirila s isprikom da ratne okolnosti onemoguuju svaki rad na promica-nju Napretkovih ciljeva. Tako je prigovorila duvanjskoj podrunici to 1942. nije odrala godinju skuptinu i izabrala dunosnike te ujedno sugerirala da se mora nai negoka tko bi prihvatio slubu povjerenitva, budui da e se podrunica morati pretvoriti u povjerenitvo.105 ini se da sve to nije impre-sioniralo Duvnjake koji su jo bili u Napretku ili oko Napretka, jer ne nalazi-mo nikakve informacije o djelovanju duvanjske podrunice od svibnja 1942. do travnja 1946.

101 Navodno je ubijeno 248 osoba, Hronologija oslobodilake borbe naroda Jugoslavije, Beograd 1964., 53.

102 Zapovijed Glavnog stoera Ministarstva hrvatskog domobranstva Ministarstvu unutra-njih poslova, Broj 2144/Tajno od 28. VIII. 1941. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslo-bodilakom ratu naroda Jugoslavije, sv. V, 12-18; Naredba zapovjednitva Jadranskog divizijskog podruja, V. T. br. 2364 od 3. IX. 1941., Isto, sv. IV, 1-302.

103 Podrunica HKD Naprdak, Tomislav Grad, 31. svibnja 1942., br. 1/42, Arhiv BiH, HKD Napredak, 567/1942, kut. 146; HDA, fond Zapovjednitva Jadranskog divizijskog podruja V.T.V. br. 2779 od 15. rujna 1941.

104 Godinji izvjetaj, Tomislav Grad/Duvno, 15. svibnja 1941., Arhiv BiH, HKD Napredak, 895/1941, kut 141.

105 Sredinjica HKD Napredak, Sarajevo, 2. lipnja 1942., Arhiv BiH, HKD Napredak, 567/1-942, kut. 146.

11801180


Jo jedna uspostava pod okriljem komunizma i likvidacijaZapravo, nije ni realno oekivati postojanje bilo kakvih informacija o dje-

lovanju duvanjske Napretkove podrunice kad se uzme u obzir u kakvim je neprilikama bilo Duvno u tom razdoblju. Razne vojske zauzimale su i napu-tale mjesto i okolna sela, tako da je bilo kakvo drutveno djelovanje bilo nemogue. Ujutro 16. studenog u Tomislav Grad, koji su prethodno napu-stile njemake i hrvatske vojne snage, ula je etvrta dalmatinska brigada s dva bataljuna i s jednim u selu Kovae. Bio je to posljednji put da je Duvno promijenilo vlasnika. Vrijeme do slubenog kraja Drugog svjetskog rata na duvanjskom kao i okolnim hrvatskim podrujima obiljeili su sukobi i potje-re za ostacima redovnih i neredovnih postrojbi oruanih snaga Nezavisne Drave Hrvatske. Te skupine poznate kao zeleni kadar, kripari, piljari i kami-ari posebno su bile mnogobrojne u irem podruju Rakitna.106

Komunisti su, dakle, uspostavili vlast u Duvnu i prije slubenoga zavre-tka rata. Odmah nakon uvrenja vlasti nastojali su, kao i posvuda u BiH, ponovno uspostaviti kulturna drutva koja su postojala prije rata, ali na dru-gim ideolokim osnovama. Ideoloka revizija HKD Napredak uslijedila je tek nakon potpune pobjede partizanskih snaga, predvoenih komunistima. Tada su, u svibnju 1945., mnoge institucije bile ukinute, zaveden je teror nad graanima, napose nad katolikim sveenstvom, organizirana su bila sue-nja faistikim slugama, a propaganda je postala sveprisutna. Mnogi lano-vi Napretkove Sredinje uprave bili su sueni na gubitak narodne asti i na druge kazne, a Ministarstvo prosvjete BiH postavilo je u upravu povjereni-ka nove narodne vlasti.107 Povjerenik je postavio povjerenike za podrunice s nalogom da se odre glavne skuptine te izaberu delegati za skuptinu sredi-nje uprave, koja je bila predviena za 28. i 29. listopada 1945. Ujedno su pri-premljena i nova pravila drutva, primjerenija novom ideolokom obrascu.108

Na Glavnoj skuptini HKD Napredak, na kojoj je sudjelovalo 29 podruni-ca, uspostavljeni su svi glavni ideoloki parametri. Glavni akter u iznoenju te ideoloke matrice bio je ministar prosvjete Travnianin Anto Babi, dugogo-dinji Napretkovac i pitomac travnike isusovake gimnazije.109 Sastavnice te matrice su velianje komunistike uloge u oslobaanju zemlje i sotoniziranje suprotne strane.110

106 Mate ALOV, etvrta dalmatinska brigada, Split 1980., 225.; Voa ove skupine navodno je bio fra Berto Dragievi. Po jednom pamfletu iz 1946. kamiare na podruju Rokog polja navodno je 1945. organizirao don Ilija Maji. Dokumenti o protunarodnom radu i zloinima jednog dijela katolikog klera, Zagreb 1946., 213.

107 Napredak u godini 1945. i obnova njegova rada, Napredak. Hrvatski narodni kalendar za 1946., 214.-231 (214.-215.). Ivo SUNARI, Kulturno-prosvjetni rad Napretka u prolosti i nje-govi zadaci danas, Napredak za 1946, 34, tvrdi da su bila postavljena trojica povjerenika: Vid Krei, Oton uteri i Zvonko Putica.

108 Napredak u godini 1945. i obnova njegova rada, 215.109 Isto, 216.110 Isto, 217.

11811181


Uz ideoloko ienje, otpoeli su progoni narodnih neprijatelja. Kako su mnogi Duvnjaci bili bilo u domobranstvu bilo u ustakim jedinicama te se zajedno s cjelokupnom vojskom i mnogobrojnim civilima povlaili prema Austriji, mnogo hrvatskih mladia izgubilo je ivot od komunistike ruke, pri-silnim marevima i logorima nakon slubenoga zavretka rata.

Ubrzo su uslijedila i suenja svakojakim narodnim neprijateljima, na kojima je takoer mnogo ljudi bilo osueno na smrt ili na dugotrajne zatvor-ske kazne. U Duvnu je najzapaenije i po iskljuivo ideolokoj utemeljeno-sti komunistikog sudovanja najkarakteristinije suenje bilo ono fra Miji uiu.111

Duvanjska podrunica HKD Napredak nije ponovno uspostavljenja do 26. oujka 1946., kada je odrana osnivaka skuptina u dvorani Kulturnog doma u Duvnu.112 Sukladno novoj ideologiji bratstva i jedinstva na skup-tini su bili i predstavnik muslimanskoga kulturnog drutva Preporod Nurija Dizdar i srpskoga drutva Prosvjeta Vlajko Kovaevi. Nakon predavanja Ljiljanke Ani, dugogodinje Napretkove stipendistice, o znaenju i cilje-vima Napretka, bio je izabran sljedei odbor: predsjednik Mile Peri, tajnik Ante Kuvai, blagajnik Tone Bakovi, lanovi Ile ola, Ljiljana Ani, Dragica Sajko, Jozo Jurii, Mate Dilber i Jozo amber, zamjenici Dane Kriti, Frano Pokraji, Nada Markovi, Anka Peri i Mirko karo. U Nadzorni odbor iza-brani su: Pero Zvonar, Karlo Bakovi, August Batini, Stipe Braovac i Tonka Grgi. Njihovi zamjenici bili su: Jozo Mandui, Ante ari i Stipe Dilber.113

U popratnom dopisu sredinjici uz zapisnik javlja se da je u Duvnu do svi-bnja bilo upisano 75 lanova Napretka, iako se nije znalo ni kolika je lana-rina ni kako e se ubirati.114 Slino kao i u sredinjici, i u duvanjsku podru-nicu uvedeni su prepoznatljivi ideologemi. Osnivaka je skuptina zavrila poklicima Titu, alnovi se oslovljavaju s drug/arica te se pisma zaklju-uju sa Smrt faizmu sloboda narodu, a u nazivu drutva nema pridjeva Hrvatsko.115

Do likvidacije Hrvatskoga kulturnoga drutva Napredak ostalo je jo samo tri godine.116 Na godinjoj sjednici Sredinje uprave 1946. za pravnog refe-renta bio je izabran Jure Begi, lan Okrunog narodnog odbora u Tuzli, a za lana odbora Ivo Sunari, upravnik Zemaljske uprave narodnih dobara. Sljedee godine za prvog tajnika izabran je Alojz Benac, inovnik Ministarstva

111 Vidi: Fra Mijo ui ivot i djelo. 112 Zapisnik, Duvno, 26. oujka 1946., ABiH, HKD Napredak, 545/1946, kut. 57.113 Isto.114 KPD Napredak, Duvno, 5. travnja 1946., br. 1/46, ABiH, HKD Napredak, 545/1946, kut. 57. 115 U dopisu sredinjice Napredak se i dalje oznaavao kao hrvatsko drutvo, to je djelovalo

i na Duvnjake te su u izvjeu za 1947. ponovno uveli taj pridjev, ABiH, HKD Napredak, 268/1947, kut. 162.

116 Mladen ALDAROVI, Napredak 1945.-1949., Radovi Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost, 3/1995., 73.-85.

11821182


prosvjete. Ta su trojica postali izvritelji likvidacije Napretka u oujku 1949. godine.

Tim datumom prestaje, dakako, postojati i duvanjska podrunica HKD Napredak. Moda je korisno podsjetiti da je ona jedna od rijetkih podrunica koja nije ponovno uspostavljena nakon to je HKD Napredak obnovljen 29. rujna 1990.

SUMMARY

THE CROATIAN CULTURAL SOCIETY NAPREDAK IN UPANJAC/DUVNO/TOMISLAV GRAD

Because of the existence of archival records, one can track the branch of the Croatian Cultural Society Progress (HKD - Hrvatsko Kulturno Drutvo Napredak) in upanjac/Duvno/Tomislav Grad from 1920 until it and the society were abolished in 1945. Following the activities of this local branch enables not only an illustration of life, political, and social conditions of a small community in the border region of Bosnia, Hercegovina and Dalmatia, it also affords the opportunity to examine the relations between the headqu-arters of this rather powerful organization and one of its branches. The aut-hor discusses the renewal of the Progress branch in Duvno in 1920, the ces-sation of its work in 1926, its reopening in 1928, its prohibition in 1929, its reconstitution again in 1935, then its final closure in 1945 and total liquidati-on in 1949. Along with tracking the activities of the branch and the problems which it encountered, the author also identifies the most important political events of the particular periods he is writing about.

Key words: Croatian cultural society Napredak, upanjac, Duvno, Tomislav Grad

Documents

HKD «Napredak» u Županjcu/Duvnu/Tomislav Gradu