Historija Preporoda 1903-2003

8/15/2019 Historija Preporoda 1903-2003

http://slidepdf.com/reader/full/historija-preporoda-1903-2003 1/38

Dr. Husnija Kamberović

STO GODINA “PREPORODA” (1903.-2003.)

1. Od čitaonica i ač!i" do#o$a do !%&t%'noa d'%t$a

1.a. Osnivanje čitaonica

Tradicionalne forme kulturnoga i prosvjetnoga djelovanja stanovništva u

Bosni i Hercegovini tokom 19. i poetkom !". stoljeća bila su nacionalna pjevakadruštva i itaonice ili kiraet#ane. $jevaka društva se uglavnom ve%u &a 'rbe(

Hrvate i )evreje( dok su kod Bošnjaka tu funkciju imale itaonice( unutar koji# su

oni gotovo ljubomorno uvali svoje tradicionalne oblike %ivota. Korijeni itaonica

nala&e se u posljednjim decenijama osmanske vladavine u Bosni( a nji#ovom

širenju doprinosila je muslimanska omladina školovana na *stoku( gdje su

itaonice kao odgojno+obra&ovne institucije imale dugu tradiciju. Tada se nji#ova

odgojno+prosvjetna misija sastojala u dr%anju ,knjiga istorinog( &abavnog imoralnog sadr%aja( novina i ra&ni# drugi# listova-( ime su one i&vršavale ne samo

kulturno+prosvjetnu nego u i&vjesnoj mjeri i kulturno+politiku ulogu.

akon uspostave austrougarske vlasti djelovanje ovi# itaonica je &amrlo( da

bi 19. /**. 1000. godine jedna grupa prore%imski orijentirane muslimanske

inteligencije u 'arajevu( na Bendbaši( u posebnoj &gradi i&graenoj u orijentalnom

stilu specijalno &a tu priliku( otvorila prvu 2uslimansku itaonicu 3kiraet#anu4(

koja je postala stjecište prve generacije muslimanski# knji%evnika i prvi#

istaknuti# muslimanski# politiki# aktivista 32e#med+beg Kapetanović 5jubušak(

Hilmi+ef. 2u#ibić( *bra#im+beg Bašagić( 2a#mud+beg 6adilpašić( 7sad+ef.

Kulović i drugi4. 8va itaonica( koja je brojala 1". lanova i prilino bogatu

prirunu biblioteku( bila je prvi oblik organi&iranja Bošnjaka u vrijeme



austrougarske vladavine i &naajno je utjecala na dalji tok nji#ovoga kulturno+

prosvjetnog i politikog djelovanja.

akon sarajevske poelo je širom Bosne organi&iranje slini# itaonica 3u

Banjoj 5uci( Tu&li( Brkom( $ro&oru( Tešnju u drugim gradovima4. :kupno je1911. godine u Bosni i Hercegovini bilo 11;. muslimanski# itaonica( iji je

osnovni vid djelovanja bio u opismenjsvanju svoji# lanova( što se vršilo kro&

ra&ne teajeve i predavanja koja su organi&irana u itaonicama. Tako se ove

itaonice pojavljuju ne samo kao pretea kulturno+prosvjetni# društava( nego

nastavljaju eg&istirati paralelno kao organski dio novoosnovani# kulturno+

prosvjetni# društava. 2noge itaonice su nakon 19"<. dio pri#oda sakupljeni# sa

&abava davale u fond društva ,=ajret- &a školovanje muslimanske djece.

1.b. Đački domovi

8sim itaonica kao pretee ,=ajreta- i današnjeg ,$reporoda- valja

spomenuti i ake domove 3konvikte4 koje je koncem 19. stoljeća poela

organi&irati /akufska uprava s ciljem pomaganja acima srednji# škola koji seškoluju i&van mjesta svoga boravka. $rvi takav konvikt /akufska uprava je

otvorila 100>. u 2orića+#anu u 'arajevu( gdje je smještaj pronašlo >" uenika

/elike gimna&ije( $reparandije i 2edrese. 2ada je ovaj aki konvikt bio

kratkoga vijeka 3bio je otvoren svega < godine4( time nije prestalo ,doba aki#

domova-( nego je( naprotiv( nakon ovoga sarajevskog otvoreno nekoliko novi#

aki# domova u 2ostaru( Banjoj 5uci i Tu&li. 8vi su domovi bili smješteni u

i&najmljenim kućama( dok je 109. u 'arajevu( na ?urića brijegu( /akufskauprava podigla posebnu &gradu &a <" muslimanski# aka koji su po#aali /eliku

gimna&iju. 8vi vakufski aki konvikti( poput itaonica( postali su organski dio

novouspostavljenoga ,=ajreta-( budući da je &natan broj ,=ajretovi#- stipendista

smještaj nala&io upravo u njima( a 19!1. godine ,=ajret- je i formalno preu&eo u

!



svoju nadle%nost ove konvikte. $red $rvi svjetski rat u vakufskim konviktima u

'arajevu( 2ostaru( Banjoj 5uci i Tu&li bilo je smješteno ukupno !1. aka.

$oetkom 191. /akufsko+mearifski sabor je otvorio i poseban vakufski konvikt u

Bi#aću.

2. *o'#i'an+, “Ga+',ta”

2. a. Suočavanje sa novim vremenima

a prijela&u i& 19. u !". stoljeće meu svim narodima u Bosni i Hercegovini pojavila se potreba da se u& pjevaka društva( itaonice i ake domove pronau

nove forme organi&iranog kulturnog i prosvjetnog djelovanja meu akom i

studentskom omladinom. Tako su i&rasla dobrotvorna i kulturno+prosvjetna

društva kod )evreja 3,5a Benevolencija-4( 'rba 3,$rosvjeta-4( Hrvata

3-apredak-4 i kod Bošnjaka 3,=ajret-4. 6ormiranje ovi# društava bio je i&ra&

suoavanja sa novim vremenima kako bi se putem bolje organi&iranog pomaganja

ake i studentske omladine ubr&ao proces usvajanja evropskog obra&ovanja i pribli%avanja tekovinama &apadnoevropske civili&acije. osilac ovi# ideja bila je

ona muslimanska inteligencija koja je( svojim djelovanjem u listu -Be#ar-(

&astupala naela neop#odnosti ukljuivanja Bošnjaka u &apadnoevropski

civili&acijski krug putem stjecanja suvremenog obra&ovanja kro& moderne škole.

a taj je nain( s ob&irom na osnovne ciljeve i glavne nosioce djelovanja( društvo

,=ajret- u i&vjesnom smislu nastavak djelovanja lista ,Be#ar-( budući da je

,Be#ar- &astupao potrebu obra&ovanja Bošnjaka u modernim školama( i da su

pokretai ,=ajreta- bile iste osobe koje su bile i pokretai ,Be#ara-. *& ovog

suoavanja sa novim vremenima( 19"<. godine i&raslo je bošnjako društvo &a

pomaganje siromašni# aka na srednjim i višim školama ,=ajret-.

<



2.b. “Bosanski azil” u Beču

*nicijativa &a osnivanje jednog bošnjakog društva &a pomaganje siromašni#

aka na srednjim i višim školama potekla je 19"". godine od strane dvojice

bošnjaki# akademiara( braće @#med+bega i *bra#im+bega Defterdarevića( kao

odgovor na otvaranje ,*nštituta &a bosansko#ercegovake visokoškolce-( kojega je

1099. u Beu osnovala Aemaljska vlada ,pod i&likom da studentima olakša studij(

a( u stvari( s namjerom da putem tog konvikta utie na vaspitanje omladine u du#u

preten&ija okupatorske politike u Bosni i Hercegovini-. aime( prema pravilima

ponašanja u ovom konviktu studentima je onemogućeno udru%ivanje u druge

studentske organi&acije( što je &nailo i ograniavanje politiki# sloboda i

samostalni# istupa. 8vaj konvikt njemaki studenti su posprdno na&ivali

,?ušen#ajm- i ,Bosnis#er @sl-. )edna grupa studenata Bošnjaka se pobunila

&bog ograniavanja sloboda( na šta je uprava reagirala uskraćivanjem dalje

finansijske potpore i nji#ovim i&bacivanjem i& Konvikta. Tako se jedan dio

studenata našao u teškoj materijalnoj situaciji i be& mogućnosti da nastavi dalje

školovanje( što je i&ravno potaknulo intervenciju islamske akademske omladine u

Beu( ,koja se 19"!. godine pismima obratila mlaim nastavnicima u 'arajevu i

van njega( s molbom da što više propagiraju po#aanje moderni# škola-. Abog

nedaća ovi# akademiara i&baeni# i& Konvikta na ulicu( grupa mladi# bošnjaki#

intelektualaca( meu kojima su bili 'afvet+beg Bašagić( 'ali# @lie#ić( 7d#em

2ulabdić( Hajdar 6a&lagić( @#med Cćeta( i&a+beg Kapetanović( 'ejdali+beg

6ilipović( Hamdi+beg 2utevelić i drugi( u &imu 19"1E19"!. godine( odluila je

osnovati jedno društvo koje će pomagati siromašne Bošnjake ake u osnovnim i

srednjim školama.



2.c. “Pomoć” u Sarajevu

$ostoje dvije ver&ije o poecima samoga ,=ajreta-. $rema jednoj ver&iji(

grupa intelektualaca je u &imu 19"1E19"!. godine ,na jednom sastanku u maloj(

pri&emnoj i &adimljenoj sobici-( odluila osnovati društvo &a pomaganje acima(

te &akljuila ,da se pokretaka skupština sa&ove prigodom dojdući# konjski# trka

u Butmiru( kada najveći dio bosansko#ercegovake elite i notabiliteta bude na

okupu na *lid%ama i 'arajevu-. /eć na ovom sastanku i&a+beg Kapetanović je

po&ivajući prisutne da daju prilog &a stipendiranje aka( rijeima ,gajret( braćo(

gajret-∗ dao i ime društvu.

$rema drugoj ver&iji( nakon što je na ovom prvom sastanku odlueno da seformira društvo( Bašagić je iskoristio trke u Butmiru i prisustvo naj&naajniji#

bošnjaki# prvaka( begova( aga i trgovaca( te sa&vao jedan sastanak u sarajevskoj

u%diji( kojem je prisustvovalo oko "+>" ugledni# linosti. a ovom je sastanku

odlueno da se osnuje društvo pod imenom ,=ajret-( te je formiran $rivremeni

odbor koga su sainjavaliF 'afvet+beg Bašagić( Hilmi+ef. 2u#ibić( Halid+beg

Hrasnica( Hasan Hod%ić( Hajdar 6a&lagić i Hilmi Hatibović. $rivremeni odbor je

nakon toga odr%ao nekoliko sjednica na kojima je ra&matrao nacrte $raviladruštva. Konano su koncem 19"!. $ravila bila napisana i dostavljena Aemaljskoj

vladi i Aajednikom ministarstvu finansija na usvajanje. $ravila su &vanino

pri#vaćeno 1!. januara 19"<.( nakon ega je &a !". januara sa&vana skupština

Društva u sarajevskoj Kiraet#ani na Bendbaši. Taj datum se &vanino smatra

datumom osnivanja društva ,=ajret-.

G ije ,gajret- je arapskog porijekla i &nai nastojanje( trud( pomoć.

>



2.d. Sku!tina na Bendba!i 2". #ebruara 1$"%.

8snivaka skupština Društva ,=ajret- na Bendbaši odr%avala se u vrijeme

jako i&ra%ene podvojenosti malobrojne bošnjake inteligencije i tadašnjeg vostva

muslimanskog autonomnog pokreta( s jedne strane( te prikriveni# nastojanja /lade

da onemogući ovakav podu#vat. To je vrijeme prvog bošnjakog kulturnog

preporoda( kojega je nosila prva generacija evropski obra&ovani# bošnjaki#

intelektualaca. 8ni su u okviru svoji# kulturno+preporodni# akcija 19"". pokrenuli

list , Be&ar -( kao prvi bošnjaki knji%evni asopis( osnovali sportsko društvo , 'l(

kamer -( 2uslimanski klub( više itaonica i tre&venjaki# društava( list

,O)ledalo-( *slamsku dioniku štampariju( prvu muslimansku &emljoradniku&adrugu itd. $aralelno s ovim kulturnim preporodom tekao je od 1099. i pokret &a

vjersku i prosvjetnu autonomiju( koji je( takoer( bio &a#vaćen podjelama i

krupnim neslaganjima nosilaca pokreta.

: takvoj atmosferi podvojenosti odr%ana je skupština na Bendbaši.

'uvremeni i&vještaji istiu da je na skupštini sudjelovalo 1"" osoba( meu kojima

su dominirali mladi. 'kupštinu je otvorio i njome rukovodio predsjednik

$rivremenog odbora dr. 'afvet+beg Bašagić. Tok 'kupštine poka&ao je svu podijeljenost i neslaganje unutar bošnjakoga društva toga vremena( pa je ak bilo

prijedloga da se osnivanje Društva ,i& politiki# ra&loga- i &bog ,nejednodušnosti

2uslimana- odgodi na neodreeno vrijeme. @rgumenti ovi# koji su predlagali

odlaganje osnivanja Društva nala&ili su se u i&ostanku podrške voa autonomnog

pokreta jednom takvom podu#vatu( a ta je podrška i&astala &bog toga što su voe

pokreta smatrale da je osnivanje Društva ,djelo nekoliko mladića koji ne u%ivaju

podršku širi# krugova i inteligencije- i &bog toga što ,nema unutra medresa i#od%a-. *pak( uprkos tome( na intervenciju reisu+l+uleme Teufik+ef. @&abagića na

'kupštini je odlueno da se osnuje Društvo( a &a prvoga predsjednika je i&abran dr.

'afvet+beg Bašagić. Bašagićev i&bor &a predsjednika Društva o&naio je pobjedu

one grupe bošnjake inteligencije koja se &alagala &a suvremeno obra&ovanje i

;



usvajanje tekovina &apadnoevropske kulture( ali ne u& iskljuivi oslonac na

austrougarsku vlast i ne u& potporu /lade . Društvo ,=ajret- je bilo orijentirano u

tom smislu( što se vidi i i& toga da je predvieno da društvo poma%e samo one

ake i studente koji se školuju u BiH i @ustro+:garskoj 2onar#iji( a ne i one koji po#aaju teološke studije u Kairu i *stanbulu. 8va pobjeda moderni&ma nad

tradicionali&mom poka&at će se jako va%nom &a dalji društveni ra&voj Bošnjaka.

To nije &nailo odustajanje od religio&ni# normi( nego jedino prilagoavanje

novim uvjetima. 'ama injenica da je reisu+l+ulema dao podršku osnivanju

Društva govori u prilog tvrdnji da je ,=ajret-( mada mu se suprotstavilo vostvo

muslimanskog autonomnog pokreta( koga su u to vrijeme uglavnom inili

pripadnici uleme( u i&vjesnoj mjeri uspio nadjaati bošnjaki partikulari&am iobjediniti nai&gled teško objedinjujuće strukture bošnjakoga društva.

3. 'a'o !o'ačan+, !'o/ "ito'i+%

8d osnutka 19"<. ,=ajret- je mukotrpno( ali #rabro( krenuo kro& i&a&ove u

kojima se nala&io. /eć na prvoj redovnoj 'kupštini odr%anoj 19. juna 19"<. Hasan+ef. Hod%ić je govorio o ,poletu u narodu kog je stvorila =ajretova ideja 34

$ropaganda &a =ajretovu ideju vrši se odr%avanjem pokrajinski# skupština( po

ra&nim sastancima i sijelima-. 5ist ,Be#ar- je ne samo bri%ljivo bilje%io

,=ajretove- aktivnosti nego je i prostorije svoje redakcije besplatno ustupio na

korištenje ovome Društvu. ,=ajret- funkcionira kao iskljuivo ,muslimansko

ako potporno društvo kome je jedini cilj da stvara što jai kadar inteligencije-.

%.a. *vlačenje +ru!tva u olitičke i)re

$rve etiri godine rada Društvo se uglavnom bavilo svojim osnovnim

&adatkomF stipendiranjem aka na srednjim školama i dijeljenjem potpora. 'a

I



skromnim sredstvima( u& mali broj lanstva( Društvo se( premda be& šire podrške(

u prvim godinama uspjelo nametnuti kao prepo&natljiva i va%na bošnjaka

institucija. =rupa t&v. ,napredne- bošnjake inteligencije( koja je vodila Društvo( i

sama se ubr&o podijelila( što je podstaklo struju koja je vodila autonomni pokret da preu&me Društvo u svoje ruke. Kako je ova grupa od 19";. bila i politiki

organi&irana u okviru 2uslimanske narodne organi&acije( prve bošnjake politike

organi&acije( i s ob&irom na dobro ra&granatu mre%u svoji# politiki# odbora( nije

bilo teško da 19"I. preu&me upravu Društva. ovi predsjednik je postao ugledni

lan 2uslimanske narodne organi&acije i pripadnik bogate sarajevske begovske

porodice( 2a#mud+beg 6adilpašić. Tada je ,=ajret- uvuen u ra&ne politike igre

i& koji# se više nikada neće i&vući. ' druge strane( ovim inom je u funkciju,=ajreta- stavljena već i&graena politika mre%a 2uslimanske narodne

organi&acije( pa je društvo &natno povećalo broj aki# i studentski# stipendija( a

proširena je i i&davaka djelatnost. Društvo je već 19"0. promijenilo i svoja

$ravila omogućavajući da se potpore pru%aju i studentima na teološkim

fakultetima u Kairu i *stanbulu( a ne samo studentima koji su studirali na prostoru

@ustro+:garske monar#ije( kakav je sluaj bio dotad. Time je ,=ajret- ne samo

uvećao svoje lanstvo nego &natno proširilo svoju aktivnost ime je i njegova podrška u narodu porasla. a taj nain je ,prela&ak Društva u ruke opo&icione

2uslimanske narodne organi&acije u i&vjesnom smislu po&itivno se odra&io na

njegov dalji ra&vitak-. 'vojim insistiranjem da se društvo usmjeri prije svega na

stipendiranje studenata na teološkim studijama u *stanbulu nova uprava ,=ajreta-

je( prije svega( ispoljavala svoju politiku orijentaciju 3odr%avanje ve&a sa

*stanbulom4 te ,doka&ala da se &na demagoški koristiti tradicionalistikom

naklonošću muslimanski# masa prema teološkim studijama i Jarigradu u cilju

lakšeg pridobijanja &a društvo ,=ajret- i njegov program-. : svakom sluaju( od

19"I. ,=ajret- je jako politi&irao svoj rad( ali je i djelovao na kulturno+

prosvjetnom planu na nain kako je to u poetku i bilo &amišljeno. $olitika

neslaganja ra&liiti# bošnjaki# politiki# stranaka i grupa nisu uspjela &austaviti

0



kulturno+prosvjetnu misiju ovoga društva. Doduše( ta politika neslaganja( koja su

se manifestirala u ,=ajretu-( ponekada su bila tako %estoka da su se neke skupštine

ovoga društva pretvarale u prava borilišta( u kojima nije nedostajalo ak ni fi&iki#

obrauna. 've do $rvoga svjetskog rata Društvo je odolijevalo svim neslaganjimanjegovi# lanova( ali je 191.( &bog po&nati# dogaaja i atentata u 'arajevu na

6ran&a 6erdinanda( ,=ajret-( koji je kod /lade imao status prosrpski

orijentiranoga društva( bio likvidiran( ali na specifian nainF pod i&govorom da

nije odr%ana redovna godišnja skupština /lada je &abranila rad dotadašnjeg

=lavnog odbora ,=ajreta-( a svu njegovu imovinu je stavila pod upravu /akufsko+

mearifskog sabora. ije( meutim( prestalo stipendiranje studenata i aka( što je u

i&vjesnom smislu predstavljalo nastavak rada ,=ajreta- na terenu( ali be&demokratski i&abranoga rukovodstva. To je &nailo da politike igre( u koje je

društvo ušlo 19"I. godine( nisu prestalo ni u vrijeme $rvoga svjetskog rata.

%.b. “,a udaru” velikosrsko) re-ima

$oslije stvaranja &ajednike jugoslavenske dr%ave 1910. $oliti&iranje rada,=ajreta- i dalje se nastavilo. aredbom $olicijske uprave u 'arajevu po&vano je

rukovodstvo ,=ajreta- da obnovi rad društva( pa je poetkom 1919. to

rukovodstvo preu&elo društvenu imovinu od strane /akufsko+mearifskoga sabora i

&apoelo sa organi&iranjem društva ne terenu. 'ukobi ra&liiti# politiki# struja

meu Bošnjacima jasno su se ispoljavali u pokušajima ovladavanja ovim

društvom. Aa#valjujući sna%noj podršci re%ima ubr&o su prevagu u ,=ajretu-

preu&eli pripadnici mlae generacije muslimanske inteligencije( prosrpski

orijentirane i politiki okupljene oko stvarno be&utjecajne )ugoslovenske

muslimanske demokracije( dok su pristalice politiki utjecajne( ali opo&iciono

orijentirane( )ugoslovenske muslimanske organi&acije( ostale i&van utjecaja na rad

društva. Tako se sada ,=ajret- našao ,na udaru- politike vladajućeg velikosrpskog

9



re%ima. /odeći faktori Kraljevine 'rba( Hrvata i 'lovenaca( odnosno )ugoslavije(

smatrali su ,=ajret- vrlo pogodnim instrumentom ,nacionali&iranja- muslimana(

posebno školske i studentske omladine( u pravcu srpske velikodr%avne politike.

'ukob sa jakom )ugoslavenskom muslimanskom organi&acijom &natno je štetioradu ,=ajreta-( koji je u& podršku vladajućeg re%ima( ipak nastavio raditi. a

terenu je dola&ilo do de&orijentacije( krupni# podjela koje su se ispoljavale i u

tome da je jedan dio lokalni# odbora odbijao suraivati sa =lavnim odborom koga

su na&ivali ,namet+odbor-( aludirajući na injenicu da je taj odbor ,nametnut- od

strane vladajućeg re%ima u Beogradu( koji je preko ,=ajreta- nastojao reali&irati

svoje nacionalno+politike ciljeve. : skladu s tim ciljevima u Beogradu je u

septembru 19!<. ( umjesto dotadašnjeg ,=ajretovog- pododbora( formirano posebno društvo pod na&ivom ,Beogradski =ajret 8sman ikić-. 8snovi &adatak

ovog društva bio je da ,uputi naše muslimane na školovanje u Beograd ili ma koje

drugo nacionalno &dravo mesto-. /lasti su obilno pomagale beogradski ,=ajret-(

pa mu je i sam kralj @leksandar( kao svoj lini prilog( stalno davao mjesenu

donaciju od !>.""" dinara. 8sim toga( kralj je svoju pa%nju prema beogradskom

=ajretu iska&ivao i putem redovni# novani# poklona od 1".""" dinara povodom

Bo%ića i drugi# vjerski# pra&nika.

%.c. Protute-a “ajretu” / osnivanje “,arodne uzdanice”

Abog politike &loupotrebe ,=ajreta-( a be& mogućnosti &natnijega utjecaja

na njegovu orijentaciju( rukovodstvo )ugoslavenske muslimanske organi&acije je

19!!.E19!<. odluilo osnovati novo kulturno+prosvjetno društvo pod na&ivom

,arodna u&danica-. Bilo je to prvo društvo Bošnjaka koje je imalo domaći( a ne

arapski na&iv. 8snovni cilj je bio da se institucionalno parira ,=ajretu- i da se

neutrali&ira njegov utjecaj meu Bošnjacima. ukovodstvo )28 je isticalo kako

je ,=ajret- prestao biti kulturno+prosvjetno društvo nego se pretvorio u ,politiku

1"



frakciju- ije je djelovanje postalo ,sredstvom nasilnog srbi&iranja muslimanskog

podmlatka-( što ,unosi ra&dor u muslimanske redove-. 8snivanje ,arodne

u&danice- tumailo se potrebom odgajanja muslimanske omladine ,u istinskom i

narodnom smislu( da bude ponosna i narodna i da osjeća jednakost s narodomnašim-.

Tokom 19!<. i&raena su pravila novog društva( koja je u oktobru iste godine

odobrio veliku %upan sarajevske oblasti. 2eutim( oštro je reagirala beogradska

štampa koja je novo društvo proglasila ,defetistikim- i neprijateljski

raspolo%enim ,prema 'rbiji i celokupnom srpstvu-( &bog ega je 2inistarstvo

unutrašnji# dela &abranilo odr%avanje osnivake skupštine ,arodne u&danice-(

koja je bila &aka&ana &a 1. februara 19!. godine. a kraju je( ipak( poslije gotovogodinu dana politiki# &apleta i polemika( u oktobru 19!. u prostorijama

)ugoslavenskog muslimanskog kluba( bivšoj kiraet#ani 3itaonici4 na Bandbaši( na

istom mjestu gdje je 19"<. formiran ,=ajret-( odr%ana osnivaka skupština

,arodne u&danice-.

%.d. Politički inat ili stvarna otreba0

'tvaranjem ,arodne u&danice- i&ostala je podrška u narodu koju su

osnivai društva oekivali. isu samo optu%be( koje su bile neutemeljene( o

navodnoj pro#rvatskoj orijentaciji društva( utjecale na njegov nepovoljan polo%aj u

prvom ra&doblju djelovanja( nego više uvjerenje da je ,politiko+partijski inat-(

iji je cilj bio potkopavanje utjecaja ,=ajreta-( va%niji motiv osnivanja ,arodne

u&danice- od stvarne potrebe na terenu. Be& ob&ira na podršku koju je ,arodnoj

u&danici- pru%ala )ugoslavenska muslimanska organi&acija( novo društvo nije

uspjelo potkopati temelje ,=ajreta- i& jednostavnog ra&loga što je ,=ajret-( uprkos

nacionalno+politikoj orijentaciji koju je &agovarao njegov vr#( uspješno obavljao

svoju kulturno+prosvjetnu misiju. 8sim toga( ,=ajret- je finansijski puno bolje

11



stajao &bog i&ravne podrške vladajućega re%ima( dok je rad ,arodne u&danice-

bio prepušten vlastitim pri#odima i lanarini( a tu je već kod Bošnjaka bio prisutan

,po&nati ne#aj i nera&umijevanje &a ovako va%ne ustanove-. :& sve to

rukovodstvo )28( koje je stajalo i&a osnivanja ,arodne u&danice-( nije imalo posebnoga smisla &a kulturno+prosvjetni rad. $aralelnim djelovanjem ,=ajreta- i

,arodne u&danice- i politikim obraunima koji su se vodili preko ovi# društava(

dalje je produbljivana nacionalno+politika polari&acija Bošnjaka. ,=ajret- je

kontinuirano imao podršku vladajućeg re%ima( dok je ,arodna u&danica- dijelila

sudbinu )ugoslavenske muslimanske organi&acije.

%.e. Poku!aji ujedinjenja

Be& ob&ira na ra&liitu i oprenu politiku orijentaciju rukovodstava

,=ajreta- i ,arodne u&danice-( oba su društva radila na istom &adatku

školovanja( prosvjećivanja i kulturnog u&di&anja Bošnjaka. 2anje+više

deklarativno i&jašnjavanje vodeći# ljudi ova dva društva &a odreene nacionalno+

politike opcije slabilo je na inten&itetu i &naaju idući po vertikali od vr#a( tj. od

glavni# odbora prema lokalnim odborima( aktivistima na terenu i lanstvu. aci i

studenti su se &a pomoć obraćali jednako i ,=ajretu- i ,arodnoj u&danici-(

gledajući u njima svoje &ajednike ustanove( ija je svr#a kulturno+prosvjetni i

privredni napredak Bošnjaka. 'vi muslimanski aktivisti i pregaoci su( be& ra&like

nacionalno+politiki# i stranaki# usmjerenja( kulturno+prosvjetiteljski djelovali

iskljuivo u bošnjakoj sredini.

Abog toga su se već 19!>. javile prve ideje o spajanju ,=ajreta- i ,arodne

u&danice- i objedinjavanju nji#ovog rada. 8vo je pitanje osobito aktuali&irano u

vrijeme priprema &a Kongres 2uslimana intelektualaca koji je( povodom !>+

godišnjice osnivanja ,=ajreta-( odr%an u 'arajevu 19!0. godine. )edan Prijedlo)

i& 19!I. godine o ujedinjenju ovi# društava stvaranjem novog društva pod

1!



na&ivom ,$omoć- nije pri#vaćen. 'line ideje o objedinjavanju rada oba društva

pojavile su se i pred Drugi svjetski rat( a nje&ini nosioci su bili ,krugovi

progresivno orijentisane muslimanske inteligencije- koji su vidjeli da politika

ra&ila%enja ovi# društava vode ,rasipanju i cijepanju konstruktivni# snaga u2uslimana-. Aanimljivo je da pred Drugi svjetski rat sna%niji poticaji u pravcu

objedinjavanja rada dola&e i& ,=ajreta- nego i& ,arodne u&danice-. Tako je( na

primjer( sredinom 19<9. na ,=ajretovoj- skupštini( predlo%eno da se koordinira

rad ,i sa onim snagama i&van ,=ajreta- koje rade na istim ili slinim &adacima.

8bjedinjavanje ti# snaga stvorilo bi povoljne uvjete &a ra&voj jednog sna%nog

kulturnog i narodnog pokreta u ijem centru bi stajao ,=ajret- kao najsna%nije

muslimansko društvo-. 8sim ovi# inicijativa( i na Konferenciji bošnjakeškolovane omladine u Beogradu 19<9. predlo%eno je osnivanje save&a društava

,=ajret- i ,arodna u&danica- s krajnjim ciljem objedinjavanja nji#ovog rada.

*&bijanje Drugog svjetskog rata prekinulo je sve diskusije o objedinjavanju

ovi# društava. 'a ratom su nastupile nove okolnosti u radu bošnjaki# kulturno+

prosvjetni# društava. /lasti e&avisne dr%ave Hrvatske &abranile su rad ,=ajreta-

i naredile ,arodnoj u&danici- da preu&me njegovu imovinu i njegove stipendiste.

'uprotno oekivanjima vlasti( rukovodstvo ,arodne u&danice- je ovu odluku o preu&imanju ,=ajretove- imovine primilo be& intu&ija&ma i provelo je u& dosta

oklijevanja tek koncem jula 191. godine. 'tvarno ujedinjenje dva društva i

stvaranje ,$reporoda- i&vršeno je tek nakon rata( ali pod bitno drukijim

društvenim i politikim okolnostima.

%.d. “Prosrska” i “ro&rvatska” orijentacija0

:vjerenje o ,prosrpskoj- orijentaciji ,=ajreta- i ,pro#rvatskoj- orijentaciji

,arodne u&danice- već je postalo stereotip. Linjenica da je u Beogradu od

septembra 19!<. umjesto dotadašnjeg ,=ajretovog- pododbora postojalo posebno

1<



društvo pod na&ivom ,Beogradski =ajret 8sman ikić-( a da je jedan od

najsna%niji# odbora ,arodne u&danice- djelovao u Aagrebu( utjecao je na

stvaranje ovi# stereotipa. *pak( ,=ajret- je bio nešto aktivniji u politikoj

propagandi u pravcu srpske politike orijentacije( nego je to radila ,arodnau&danica- u pravcu #rvatske politike orijentacije. e mo%e se osporiti da je

,arodna u&danica- radila u pravcu pridobijanja muslimana &a #rvatsku

nacionalnu ideju ,ali be& nametljivog #rvatskog nacionali&iranja-. 'uština je(

meutim( u tome da je to ,opredjeljivanje- bilo prije svega politiki motivirano i

imalo je politiki( a ne etniki pri&vuk. ,=ajret- je 19"<. godine osnovala grupa

intelektualaca koja se u politikom smislu opredjeljivala u ,pro#vatskom- smislu(

ali je od 19"I. upravu preu&ela grupa koja će se u politikom smislu,opredjeljivati- u ,prosrpskom- pravcu. ' druge strane( budući da se ,=ajret-

smarao ,prosrpskim- društvom( ,arodna u&danica- se sve više poela tretirati

kao ,pro#rvatski- opredijeljeno društvo( mada to nikako nije proi&ila&ilo i&

njenoga $rograma. )ednako koliko i u vrijeme austrougarske uprave( kada je

,opredjeljivanje- u ,prosrpskom- pravcu o&naavalo opo&icioni stav prema

re%imu( toliko je i u ra&doblju i&meu dva svjetska rata to bilo odra& odnosa prema

re%imu. ,=ajret- je imao podršku vladajućega re%ima i njegovo se rukovodstvo u politikom smislu i&jašnjavalo u ,prosrpskom- pravcu( dok je ,arodna u&danica-

bila politiki opo&iciono usmjerena i njeno se rukovodstvo više opredjeljivalo u

,pro#rvatskom- pravcu. To( meutim( nije ništa više &nailo nego i&nošenje

politiki# stavova rukovodstava ti# društava. Lak je došlo i do i&mjena na&iva

društava( tako da je( pod utjecajem re%ima u Beogradu( 19!9. ,=ajret-( iji je

&vanini pokrovitelj od 19!<. bio prestolonasljednik $etar ** Karaorević(

promijenio na&iv u ,'rpsko muslimansko kulturno+prosvjetno društvo-( što je bilo

donekle paradoksalno s ob&irom na &vanino proklamirano integralno

jugoslavenstvo u ra&doblju šestojanuarske diktature. ' druge strane( ,arodna

u&danica- je( takoer pod i&ravnim utjecajem re%ima e&avisne dr%ave Hrvatske(

191. godine promijenila na&iv u ,Hrvatsko+muslimansko kulturno društvo-.

1



$rilikom promjene na&iva ,=ajreta- 19!9. i prilikom i&mjene na&iva ,arodne

u&danice- 191. =odine( većina lanstva je bila protivna tim promjenama. Tako je(

na primjer( na mjesnoj skupštini ,arodne u&danice- 'arajevo dio skupštinara

odbacio &a#tjev &a i&mjenu na&iva društva( naglašavajući kako &a#tjevi &a i&mjenuna&iva dola&e od strane ustaša( ali se ,#rvatsko ime ne smije identificirati sa

ustaštvo-. 2eutim( sutradan je u novinama( suprotno %eljama skupštinara(

objavljeno kako skupština podr%ava i&mjenu na&iva društva. 8pćenito se mo%e

&akljuiti kako se tvrdnje o ,prosrpskoj- i ,pro#rvatskoj- orijentaciji

muslimanski# društava ,=ajret- i ,arodna u&danica- odnose jedino na dio

rukovodstava ovi# društava( mada je i tu situacija bila &natno kompliciranija nego

bi se to u prvi ma# moglo &akljuiti. *nae( ,nacionalna propaganda bilo u#rvatskom ili srpskom pogledu nije imala realni# šansi u širim bošnjakim

slojevima koji su odbijali da se nacionalno identifikuju u navedenom smislu-( a

niti je ona bila posebno isticana u radu društava. 8va i ovakva ,prosrpska- i

,pro#rvatska- orijentacija ,=ajreta- i ,arodne u&danice- definitivno je

eliminirana 19>. stvaranjem ,$reporoda- kao kulturnog društva 2uslimana

Bosne i Hercegovine.

%.#. “,acionalno dru!tvo” u komunističkom sistemu vlasti

akon Drugog svjetskog rata( već u proljeće 19>.( =lavni odbor 2uslimana

BiH dao je inicijativu &a osnivanje jednog kulturno+prosvjetnog društva u okviru

kojeg bi se objedinile sve intelektualne snage( kako bivšeg ,=ajreta- tako i

,arodne u&danice-. 'lijedom ove inicijative u 'arajevu je 1<. septembra 19>.

odr%ana osnivaka skupština novog( jedinstvenog Kulturnog društva 2uslimana

,$reporod-. Dan kasnije( 1. septembra 19>.( ,=ajret- i ,arodna u&danica-

&asebno su odr%ali svoje posljednje skupštine na kojima je donijeta odluka o

pristupanju novoformiranom društvu ,$reporod-. 8dma# nakon osnivanja(

1>



,$reporod- je napravio poseban ,$roglas &a narod koji je poslat gotovo i u

naj&abitije muslimanske krajeve &ajedno sa o&nakom ljudi u pojedinim mjestima

kao inicijativnim odborom. Tako se pristupilo organi&ovanju mjesni# i okru%ni#

odbora-. 8snivanjem ,$reporoda- reali&iran je &akljuak /elike &emaljskekonferencije 2uslimana BiH o organi&iranju masovnog prosvjećivanja i rada na

polju kulture i obra&ovanja najširi# bošnjaki# slojeva. *stodobno je prekinuta

praksa podvajanja i nacionalno+politike polari&acije koju su provodili vr#ovi

,=ajreta- i ,arodne u&danice- u ra&doblju do Drugog svjetskog rata. a $rvoj

redovnoj skupštini ,$reporoda- 0. septembra 19;. pri#vaćena je odluka

,2er#ameta- da se fu&ionira sa ,$reporodom-( kao i prijedlog Beogradskog

=ajreta ,8sman ikić- od !;. maja 19;. o fu&ioniranju sa ,$reporodom- u jednodruštvo.

Aa prvog predsjednika ,$reporoda- i&abran je dr. Aaim Carac( advokat i&

'arajeva. $ošto je ubr&o i&abran &a save&nog ministra trgovine i snabdijevanja(

morao je odseliti u Beogradu( te je 1!. marta 19;. podnio ostavku( a na njegovo

mjesto je i&abran Derviš Tafro( dotadašnji drugi potpredjesnik.

8snivanje ,$reporoda- 19>.( kao i ,apretka- i ,$rosvjete-( bilo je

&animljivo s ob&irom na odnos komunistike ideje i graanskoga društva. aime( poslije Drugoga svjetskog rata sve je u Bosni i Hercegovini bilo podreeno

i&gradnji društva na idejnim osnovama &acrtanim u programskim dokumentima

vladajuće Komunistike partije. : tim se programskim dokumentima te%i i&gradnji

društva u kojem nema mjesta &a graanske ideje( koje se potiskuju u ,ilegalu- i

pre%ivljavaju djelujući kro& ra&na legalna društva koja formalno nisu imala

graanski karakter. : takvom ambijentu stvorena su ili obnovljena nacionalna

kulturna društva koja su po svojoj suštini bila nosioci graanski# ideja. 2eutim(

ona nisu imala &adaću ra&voja graanskoga du#a( jer bi time bila u sukobu sa

vladajućom ideologijom. 8va su društva 19>. ne samo imala podršku vlasti( nego

su i osnovana od strane vlasti( budući da je kro& nji# trebalo ostvarivati &adatke

uspostave socijalistikog sistema i u onim dijelovima društva koja novom poretku

1;



nisu bila naklonjena. Tako su obnova i djelovanje ovi# društava( pa tako i

,$reporoda-( 19>. bila u i&vjesnom neskladu sa osnovnim idejama nji#ovoga

nastanka poetkom !". stoljeća. 2ada se inilo da je osnivanje ,$reporoda- bilo

na tragu &akljuka /elike &emaljske konferencije 2uslimana BiH o organi&iranjumasovnog prosvjećivanja i rada na polju kulture i obra&ovanja najširi# bošnjaki#

slojeva( ipak je djelovanje ovoga društva bilo više u funkciji pridobijanja Bošnjaka

&a novi sistem vlasti. 'a istim ciljem je djelovao =lavni odbor 2uslimana koji je

,suštinski bio samo maska putem koje su se provodile komunistike nakane unutar

bošnjakog naroda-. a&lika je u tome što je =lavni odbor djelovao više na

politikoj liniji( a ,$reporodu- je namijenjen obra&ovni i kulturni rad na ,stvaranju

vrstog save&a komunista i nekomunista muslimana-. 2eutim( ,$reporodov- radu kulturi u ovo je vrijeme bio podreen politikim ciljevima. ,$reporod ima nas da

preporodi i vaspitava. $reporod ima da nastavi ondje gdje je puška &amrla-.

2eutim( rad Društva u prvo vrijeme poslije rata odvijao se u& puno teškoća. /eć

na $rvoj redovnoj skupštini ,$reporoda- odr%anoj 0. septembra 19;. istie se

kako u nekim krajevima ,postignuti re&ultati rada 34 nisu &adovoljavajući-( jer

su u odbore ,$reporoda- esto birani ,suviše preopterećeni ljudi koji su

$reporodov rad smatrali sporednim-.: *&vještaju o radu &a 19>. i 19;. godinu istie se kako se u to vrijeme

,$reporod- organi&aciono ustrojio. ,$rimljeno je na &nanje oformljenje mjesnog

odbora u Aagrebu u koji su se sjedinila dva ranija muslimanska društva( a koja su

imala i svoj studentski dom i svoj djeiji dom-( &atim se navodi obnova Doma

Beogradskog =ajreta ,8sman kikić- i to u& finansijsku pomoć /lade BiH( te je(

skupa sa ,$rosvjetom-( nabavljen inventar u tom Domu &a !I" pitomaca( a kao

poseban uspje# u prvoj godini rada navodi se da su ,$reporod-( ,apredak- i

,$rosvjeta- skupa preu&eli obave&u da finansiraju boravak 01! aka u internatima

u BiH. 8vo je bio nagovještaj odnosa nove vlasti prema internatima( budući da je

2inistarstvo prosvjete donijelo odluku po kojoj se uopće ne mogu otvarati posebni

1I



internati pojedini# kulturni# društava( nego ta društva mogu imati svoje pitomce u

dr%avnim internatima.

akon formiranja 19>. godine ,ova tradicionalna društva ra&bijala su

po&icije reakcije( afirmirala su liniju naše kulturne politike i rješavanjanacionalnog pitanja kod oni# slojeva graanstva koji su bili pod šovinistikim

uticajem-. akon što se komunistika vlast uvjerila da je taj &adatak i&vršen(

krenula je u br&u likvidaciju društava( ali na nain da poka%e kako se ta društva

samoukidaju &bog toga što su se ,i&nutra- istrošila. a plenarnoj sjednici =lavnog

odbora ,$reporoda- !<. marta 199. pri#vaćena je preporuka 2eudruštvenog

odbora 3koji je koordinirao rad ,$reporoda- ,apretka- i ,$rosvjete-4 da se ukinu

nacionalna kulturna društva. : odluci o likvidaciji konstatirano je kako jedjelovanje ,$reporoda- na terenu prestalo( budući da su se ,nekoje organi&acije

ovog društva fu&ionisale sa organi&acijama $rosvjete i apretka stvorivši

jedinstveno kulturno prosvjetno društvo( nekoje su već du%e vremena prekinule

svaki rad a nji#ovi aktivisti prenijeli svoju aktivnost u druge masovne organi&acije

ili mjesna kulturno prosvjetna društva( a nekoje su se ukljuile u 'ave& kulturno

prosvjetni# društava-. a samoj sjednici tokom diskusije kao opravdanje &a

ukidanje ovi# društava( osim injenice da je rad društva na terenu &amro( posebnose isticalo da se ,danas naša omladine školuje pomoću dr%ave kudikamo više i jae

nego je bio sluaj kada su to ova društva inila 34 2i ne trebamo da podr%avamo

ova društva kada ona ne vrše više nikakve funkcije i kada je prestala potreba da

postoje-. 8va odluka =lavnog odbora od !0. marta 199. godine o likvidaciji

,$reporoda- potvrena je rješenjem 2inistarstva unutrašnji# poslova BiH od

1". novembra 199. godine( ime je &vanino prestao rad ,$reporoda- i drugi#

nacionalni# društava. 'va nji#ova imovina prešla je u vlasništvo novoformiranoga

'ave&a kulturno+prosvjetni# društava Bosne i Hercegovine. Aanimljivo je da je

=lavni odbor ,$reporoda-( koji je donio odluku o likvidaciji( smatrao da to

ukidanje predstavlja doka& velikoga kulturnog napretka Bošnjaka. ,acionalna

društva su nastala u uslovima naše nacionalne i politike i ekonomske

10



porobljenosti( u uslovima naše podvojenosti vjerske i politike( ra&dora i svae itd.

* ona su bila potrebna. Danas kada se mi nala&imo u uslovima naše potpune

slobode( u uslovima socijalistike i&gradnje naše dr%ave( kada smo mi &a#valjujući

8B+i sve to preturili 34 ova društva su postala ana#roni&am( jer mi danassvugdje( u frontovskim organi&acijama( @6M+u i omladinskim organi&acijama

radimo bratski u jedinstvu-. 8d tada nastupa ,glu#o doba- organi&iranog

djelovanja Bošnjaka u kulturi.

%.). raj “)lu&o) doba” i Obnoviteljska sku!tina 1$$". )odine

,2islim da ne trebamo da %alimo &a ovim društvima. To je doka& i našeg

politikog i kulturnog napretka-( ka&ao je Derviš Tafro( predsjednik =lavnog

odbora ,$reporoda- prilikom likvidacije društva 199. godine. 2eutim( etiri

decenije nakon toga( u sklopu o%ivljavanja kulturno+politikog plurali&ma( jedna

grupa sarajevski# intelektualaca Bošnjaka odluila je ispraviti taj ,nedostatak

%aljenja- i pokrenula inicijativu &a obnavljanjem društva. Kako je kasnije pisao

profesor 2u#sin i&vić( ,ideja o ponovnom o%ivljavanju našeg kulturnog društva

rodila se u blagonaklonim prostorijama =a&i Husrev+begove biblioteke 34 i prvi

ra&govori *nicijativnog odbora 34 obavljeni su meu drevnim knjigama u njenoj

ti#oj itaonici-. To je o&nailo kraj ,glu#og doba- organi&iranog djelovanja

Bošnjaka u kulturi. : velikoj itaonici arodne i univer&itetske biblioteke

3/ijećnici4( ,biblioteci naše mladosti( i naravno naše &relosti-( nedaleko od mjesta

gdje je 19"<. godine formiran N=ajret-( a potom i ,arodna u&danica-( >. oktobra

199". godine odr%ana je 8bnoviteljska skupština ,$reporoda-. 8snovne &adatke

Društva &a javnost detaljnije je obra&lo%io knji%evnik @lija *saković( tadašnji

podpredsjednikF ,Tu će biti tretirana nacionalna samobitnost i kultura ra&nim

vidovima prouavanja( anali&iranja( objavljivanja( i&uavanja je&ika( knji%evnosti(

istorije( biće anali&iran i tretiran odnos prema iseljenicima 2uslimanima i drugim

19



&emljama( nji#ov je&ik( obiaji koji su bili potpuno &apostavljeni u istra%ivanjima

poslije rata. $raktino( kada su u pitanju 2uslimani kao narod( oni nisu u okviru

&ajedniki# institucija mogli reali&irati itav ni& svoji# bitni# istra%ivaki#

projekata. aravno( raeno je u mjeri u kojoj su to &ajednike institucije mogle daurade( ali evo &namo da do danas nemaju istorije knji%evnosti( nemaju istorije

svoga naroda( istoriju novinarstva( društvene misli( politike misli-.

8dluka o &vaninom buenju( obnovi i o%ivljavanju ,$reporoda- o&naila je

poetak novoga doba u kulturnom stvaralaštvu Bošnjaka. ,$reporod- je ra&vio

široku i ra&novrsnu kulturnu( naunu i i&davaku djelatnost s ciljem da( kako je to

ka&ao profesor 2u#sin i&vić na 8bnoviteljskoj skupštini( potvrdi i ak nadvisi

,ne samo svoju sadr%inu već i svoje ime-.

%.&. ,ovi izazovi u te!kim vremenima

akon obnavljanja 199". djelatnost ,$reporoda- se odvijala u veoma

nepovoljnim uvjetima. 2ada su u povijesti ovakva društva uvijek bila nosioci

graanskoga društva( ,$reporod- i ostala nacionalna društva nakon 199".

odjedanput su dobila nove atribute. : vrijeme kada je postalo moderno &alagati se

&a graanstvo društvo( raniji baštinici negraanski# ideja sebi su priskrbili pravo

na graanske ideje( istodobno spoitavajući ranijim nosiocima ti# ideja da su

protivnici graanskoga društva. : takvim vremenima i&mijenjeni# društveni#

vrijednosti i s#vatanja( ,$reporod- se našao pred velikim i&a&ovima pomirenja

kulturne misije unutar svoje nacije i i&gradnje novoga društva u kojemu se na

nacionalne institucije gleda sa nepovjerenjem( kao na nacionalistike i

antigraanske snage. Teško doba agresije 199!.+199>. ostavilo je dubokoga traga

na rad društva( što je osobito primjetno u odnosu politiki# struktura prema radu(

ne samo ,$reporoda- nego i ostali# nacionalni# udru%enja poslije !""". godine.

Društvo je 199>. promijenilo na&iv u ,Kulturno društvo Bošnjaka-( a 199I. dobija

!"



na&iv ,Bošnjaka &ajednica kulture-. Bio je to( ne samo #od u skladu sa

injenicama o povratku svome #istorijskom imenu( nego i odra& suštinskoga

i&rastanja ,$reporoda- od društva u ,&ajednicu kulture-.

. %&t%'no-'o$+,tna4 i/da$ač!a i ota&a d+,&atnot

.1. Stiendije i otore

: podnoslavu društva ,=ajret- poetkom !". stoljeća stajalo je da to društvo

,&a potpomaganje siromašni# aka-. Tako je od osnivanja do $rvog svjetskog rata

;"O i&dataka društva ,=ajret- odla&ilo na stipendije( potpore i &ajmove acima i

studentima. : prvi# 11 godina djelovanja društvo je stipendiralo ukupno >> aka

i studenata. 8d toga je <" studenata bilo na univer&itetima u Beu( Aagrebu i

$ragu. : ra&doblju i&meu dva rata broj ,=ajretovi#- stipendista je &natno

porastao i i&nosio je prosjeno ;"" godišnje( a od toga broja je i&meu <"" i >"

otpadalo na pitomce u ,=ajretovim- internatima 3,=ajret- je do 191. imao dva

internata u 'arajevu( po jedan u Tu&li( Banjoj 5uci( Bi#aću i 2ostaru( &atim jedan&ajedniki sa ,$rosvjetom- u Trebinju( te kraće vrijeme internate u 6oi( =acku i

ovom $a&aru4. 8sim stipendija društvo je davalo &natan broj potpora i &ajmova

studentima i acima. edostatak u ovom djelovanju je bio u tome što je veći broj

stipendija i potpora usmjeravan prema acima koji su potjecali i& gradske sredine(

dok je broj aka+stipendista koji su potjecali sa sela bio &anemarljiv. To( meutim(

nije bila osnovna orijentacija društva( nego je posljedica i injenice da je broj aka

sa sela općenito bio ne&natan.'lino je bilo i sa ,arodnom u&danicom-( s tom ra&likom što je ovo društvo

materijalno dosta slabije stajalo nego ,=ajret- pa je i broj stipendija i potpora bio

&natno manji. 've do 19<;.E19<I. broj stipendista ovoga društva kretao se godišnje

od 1I do ;1( a najveći je bio u školskoj 19".E191. kada je ovo društvo

!1



stipendiralo 1I aka( dok je broj studenata i&nosio od > do 1! godišnje 3studenti

su uglavnom studirali u Aagrebu( ali je bilo i oni# koji su studirali u 5jubljani(

$ragu( Beogradu i Kairu4. i broj potpora nije nikada bio veći od I; godišnje.

8sim stipendija i potpora i ,arodna u&danica- je( poput ,=ajreta-( otvaralainternate. 2jesto u internatu se plaćalo( ali je to bila simbolina nadoknada

3,opskrbnina-4. Do 191. ,arodna u&danica- je imala etiri muška

srednjoškolska internata u BiH 3'arajevo( 2ostar( Banja 5uka i Tu&la4( te u

Aagrebu jedan univer&itetski i jedan %enski srednjoškolski internat 3otvoren pred

i&bijanje Drugoga svjetskog rata4.

Tokom Drugoga svjetskog rata &bog &abrane rada ,=ajreta- i preu&imanje

njegove imovine( ,arodna u&danica- je preu&ela obave&u i stipendiranja,=ajretovi#- pitomaca. Tokom rata društvo je i&dalo ukupno >< stipendije

3uglavnom &a srednjoškolce4( dok je u njenim internatima bilo smješteno i&meu

"9 i ; aka.

$oslije Drugoga svjetskog rata aktivnosti ,$reporoda- na stipendiranju i

pomaganju školovanja aka bile su( takoer( primjetne. Tokom 19>.E;. ukupno

" studenata i aka u BiH je u%ivalo ,$reporodove- stipendije ili jednokratnu

novanu pomoć. 8sim toga( u ,$reporodovom- domu u Aagrebu 19>.E;. bilo jeI0 pitomaca. ,$reporod- je( osim toga( dao ,osmorici studenata u Aagrebu i

petorici u Beogradu stipendiju od po 1.""" dinara mjeseno. $ri odluivanju o

ovome vodilo se rauna o tome da li su molitelji odani narodnom pokretu i da li se

nisu ukaljali &a vrijeme okupacije-.

8d obnavljanja Društva 199". ovakva djelatnost je ostala &anemarena. ije

bilo i&ravnoga stipendiranja aka 3osim stipendiranja jednog studenta4( ali je bilo

pru%anja povremeni# potpora &a studije.

.2. 3zdavačka djelatnost

!!



$rve tri godine svoga postojanja ,=ajret- je sa svojim lanstvom kontaktirao

preko asopisa ,Biser-. Koncem 19">. donesena je odluka da se pokrene poseban

Kalendar ,=ajret-( ali se ubr&o poka&alo da Kalendar nije praktian nain &a

komuniciranje sa lanstvom i promoviranje Društva( pa je 19"I. godine pokrenut politiki neutralan list pod istoimenim na&ivom. 8vaj list je do 191. ,odigrao

&naajnu ulogu na planu kulturno+prosvjetnog u&di&anja 2uslimana( te &natno

doprinosio daljem formiranju muslimanske italake publike. :& &adr%avanje

muslimanskog obilje%ja kao osnovne odrednice( svojom programskom

orijentacijom naslanjanja na vlastite tradicionalne du#ovne vrijednosti list ,=ajret-

je nastavljao ,Be#arovu- liniju prvi# godina njegovog i&la%enja-.

$oslije $rvoga svjetskog rata ,=ajret- je nastavio i&davati istoimeni list koji je ,više puta mijenjao svoju fi&ionomiju i profil( u rasponu od knji%evnog asopisa

do su#oparnog glasila i biltena vijesti 34 &avisno od potreba i programske

orijentacije društva kao i linosti koje su ga ureivale-. :& ovaj list( od 19<;.

i&la&io je i Kalendar ,=ajret-( a pokrenuta je i posebna ,=ajretova- biblioteka( u

okviru koje je od 19!0. do 19<>. objavljeno ukupno !!. sve&ka. : ovoj biblioteci

objavljivana su kako knji%evna djela( tako i popularna predavanja praktine

namjene &a široke narodne slojeve.,arodna u&danica- nije imala tako ra&vijenu i&davaku djelatnost kao

,=ajret-( i uglavnom se svodila na objavljivanje godišnji# Kalendara( iji je prvi

broj objavljen 19<<. godine. Kalendar je po svom profilu bio &bornik radova

prilagoeni# široj italakoj publici( be& lanaka sa aktualnim politikim temama.

6unkciju ešće komunikacije sa lanstvom &a ,arodnu u&danicu- je imala

,$ravda-( list )ugoslavenske muslimanske organi&acije( te ,ovi Be#ar-( koji je

pokrenut 19!I. godine.

$oslije Drugoga svjetskog rata ,$reporod- nije imao svoje glasilo( ali je

19;. objavio jedan kalendar 3almana#4 pod na&ivom , Preorod -. To je( i inae(

vrijeme nedostatka nacionalni# glasila. ,ovo doba-( kao glasilo =lavnog odbora

!<





upo&navanju i pribli%avanju Bošnjacima savremeni# tekovina &apadne kulture i

civili&acije( u& istovremeno njegovanje vlastiti# du#ovni# vrednota-.

Kulturno+prosvjetna djelatnost ,$reporoda- od 19>. do 199. bila je

uglavnom usmjerena na analfabetske teajeve. ,Llanovi $reporoda i svi njegoviodbori uestvovali su u svim akcijama koje je ovo posleratno doba nametala

bosanska stvarnost i potreba rada da se lijee &la svi# vrsta-. Tokom 19>. i 19;.

,$reporod- je na opismenjivanju radio skupa sa ostalim kulturnim društvima.

8sim toga( ,$reporod- se ukljuio u akciju &brinjavanja i koloni&iranja ratne

siroadi( ispraćaju mu#ad%ira( &atim u akciju obnove puteva i drugi# javni# radova

i slino.

$oslije 199". godine ,$reporodova- djelatnost je bila osobito inten&ivna.,$reporodova- predavanja pod na&ivom ,Tribina- i& 199".+199!. prerasla su

poslije 199>. godine u &nanstvene skupove i okrugle stolove( a nekadašnje &abave

kao forma okupljanja( dru%enja i uenja( svoj su pandan imale u ,$reporodovoj

ljetnoj školi- na planini /ranici( koja je djelovala od 199I. do !""". godine. 8vu

,školu dru%enja- po#aalo je oko 1>" studenata i& Bosne i Hercegovine i

susjedni# &emalja.

8sim toga( ni& drugi# djelatnosti ,$reporoda- u funkciji je ostvarivanjanjegovoga osnovnog ciljaF $rojekat Bo!njačka kultura( u okviru kojega je

snimljeno 1!" audiokaseta sa predavanjima i& ra&ni# oblasti bošnjake kulture i

povijesti( otvorene su dvije galerije( oformljeni mu&iki ansambli( ni& strukovni# i

staleški# udru%enja( te osnovan *nstitut &a bošnjake studije( u okviru kojega

djeluje moderno opremljena Biblioteka koja trenutno raspola%e sa oko 9.>""

naslova koji se uglavnom odnose na kulturu( povijest i knji%evnost Bošnjaka i

Bosne i Hercegovine.

.. 3movina dru!tva

!>



,=ajret- je( kao i kasnije ,arodna u&danica-( djelovao uglavnom

&a#valjujući pri#odima koje je dobivao od svoji# lanova( pri emu je postojala

kategori&acija lanova s ob&irom na visinu uloga 3poasni lanovi( legatori( veliki

dobrotvori( dobrotvori( utemeljitelji i redovni lanovi4. $rvi dobrotvori ,=ajreta- bile su sestre Hašema i Aulej#a *mširija i& 'arajeva( koje su osnovale poseban

vakuf. $rema vakufnami od 11. oktobra 19"<. godine od uvakufljenog &emljišta

površine 1><0 m! društvo ,=ajret- ima pravo na jednu petinu pri#oda. Kasnije je

/akuf sestara *mširija >. juna 19<>. dodijelio &emljište ,=ajretu- da na njemu

i&gradi svoj Dom. 8vaj Dom je i i&graen 19<;.( a njegovom sveanom otvaranju

;. septembra 19<;.( prisustvovali su brojni predstavnici vojne i civilne vlasti(

vjerski# organi&acija i ostali# kulturno+prosvjetni# društava.8sim ovoga Doma( ,=ajret- je u 'arajevu u svom vlasništvu prije Drugoga

svjetskog rata imao i internatsku &gradu( koja je &avršena 19". godine( ali je ona

191. i&data pod kiriju $oljoprivredno+šumarskom fakultetu. $oslije Drugog

svjetskog rata tu je djelovala /iša pedagoška škola 3danas je to $edagoška

akademija4.

,=ajret- je u centru Beograda tokom 19<1. i 19<!. podigao svoj Dom.

'veanom otvaranju !I. novembra 19<!. prisustvovao je &natan broj predstavnika politikog i kulturnog %ivota.

8sim toga( ,=ajret- je i u drugim krajevima BiH posjedovao nekretnine.

$oslije Drugog svjetskog rata kao ,=ajretovo- vlasništvo vodilo se i I;(99"

dunuma u Konjicu( koje je ovom društvu poklonio Duvnjak 2ustafa( te >(<""

dunuma u 5jubuškom( koje je Društvu poklonio 5alić 'alko.

,arodna u&danica- je u ra&doblju i&meu dva svjetska rata podigla nekoliko

svoji# &grada. 'voj dom+internat u 'arajevu ,arodna u&danica- je( kao i

,=ajret-( i&gradila na &emljištu koje je dobila od /akufa 3ali ovoga puta se radilo o

Jentralnoj vakufskoj direkciji4. *&gradnja doma+internata u $etrakijinoj ulici u

'arajevu &apoela je koncem 19<I. godine( a internat je sveano otvoren !.

oktobra 19<0. godine. 8va &grada je slu%ila i kao internat( i &a potrebe :prave

!;



Društva 3kancelarije( itaonice( stan &a prefekta i pomoćno osoblje4. Halid+beg

D%inić je u Banjoj 5uci poklonio jednu veliku kuću ,arodnoj u&danici-.

$oslije 19>. ,$reporod- je posjedovao i neke &grade u Tu&li( 5ivnu( Duvnu(

Bi#aću i drugim mjestima Bosne i Hercegovine. /ećina te imovine je poslije 199. prešla na upravljanje 'ave&u kulturno+prosvjetni# društava i 19>0. nacionali&irana.

$oslije obnavljanja Društva 199". ne&natan dio te imovine je vraćen Društvu

3samo dio ,=ajretovog- doma u :lici Branilaca 'arajeva( gdje se sada nala&i

2atini odbor BAK ,$reporod-4( a ostatak eka neka bolja vremena. $rimjetno je

još i to da više nema veliki# legatora i dobrotvora( tako da i&gradnja male

planinarske kuće u bli&ini $rokoškoga je&era na planini /ranici( u kojoj se od

199I. do !""". godine odvijala ,$reporodova- ljetna škola( predstavlja tek blijedo podsjećanje na nekadašnje ,$reporodove- legatore i vakife.

!I



P'i&o/i

Bio)ra#ije dosada!nji& redsjednika +ru!tva

Predsjednici “ajreta”

'afvet+beg Bašagić 3predsjednik od 19"<. do 19"I.4

oen je u evesinju 10I". godine. a Bekom univer&itetu 19"". &avršio

orijentalne je&ike i #istoriju. 8d 191". lan Bosanskoga sabora( a od 1919. do

19!I. radio kao kustos u Aemaljskom mu&eju. @utor je brojni# knjiga i& oblasti

#istorije i knji%evnosti. :mro je u 'arajevu 19<. godine.

2a#mud+beg 6adilpašić 3predsjednik od 19"I. do 19"9.4

oen je u 'arajevu 10><.E>. godine. *staknuti lan 2uslimanske narodne

organi&acije. Bio je potpredsjednik /akufsko+mearifskog sabora BiH i predsjednik

vakufskog+mearifskog kotarskog povjerenstva u 'arajevu. Llan Bosanskoga

sabora od 191". do 191!.( kada je umro.

Hasan+ef. Hod%ić 3predsjednik 19"9.( i od 1919. do 19!".4

oen u 5jubiji kod $rijedora 10I<. godine. /isoku pedagošku školu &avršio u

Beu. Bio je upravitelj konvikta :iteljskog &avoda i nastavnik matematike u

Cerijatskoj sudakoj školi. a du%nosti predsjednika ,=ajreta- 19"9. godine bio je

svega mjesec dana( nakon ega je odstupio &bog neslaganja sa i&borom 8smana

ikića &a sekretara Društva. $oslije $rvoga svjetskog rata ponovo 1919. i&abran

&a predsjednika Društva i obavljao tu du%nost godinu dana. :mro 19<;. godine.

2ustaj+beg Halilbašić 3predsjednik 19"9.E1".4

oen je u 'arajevu. Aavršio Darul+muallimin( a u vrijeme austrougarske

vladavine u BiH bio je lan Aemaljskog vakufsko+mearifskog sabora. $oslije

!0



$rvoga svjetskog rata be&uspješno se pokušavao baviti politikom. :mro je 19<". u

'arajevu.

Hilmi+ef. Hatibović 3predsjednik 191".E11.4oen 10I". u )e&eru kod )ajca. Aavršio Cerijatsku sudaku školu u 'arajevu. Bio

je predsjednik /r#ovnog šerijatskog suda( lan /akufsko+mearifskog sabora i

predsjednik /akufskog povjerenstva u 'arajevu. :mro je 19. u 'arajevu.

'akib+ef. Korkut 3predsjednik 1911.4

oen je u Travniku 100. godine. Cerijatsko+sudaku školu &avršio u 'arajevu.

*&meu dva svjetska rata kratko vrijeme bio politiki aktivan u )28( a od 19!I.obavljao du%nost travnikoga muftije. :mro 19!9. u Travniku.

*bra#im+ef. 'arić 3predsjednik 1911.E1!.4

oen je u 'arajevu 100!. godine. Aavršio Cerijatsko+sudaku školu u 'arajevu.

adio je kao šerijatski sudac. *&meu dva svjetska rata bio je politiki aktivan( a

jedno vrijeme bio direktor Cerijatsko+sudake škole. :mro je u 'arajevo 19<9.

godine.

@lija Kurtović 3predsjednik od 19!". do 19!<.4

oen je 100". u =acku. $ravni fakultet &avršio u $ari&u. Bio je dobrovoljac u

Balkanskim ratovima. $oslije $rvoga svjetskog rata( jedno vrijeme bio je direktor

'rpske banke. $oslije Drugog svjetskog rata predsjednik Jrvenog krsta. jegovom

&aslugom su otvoreni prvi %enski internati &a školovanje 2uslimanki. :mro u

'arajevu 19>;. godine.

@vdo Hasanbegović 3predsjednik od 19!<. do 19!I. i od 19!0. do 191.4

oen je u =acku 1000. godine. 'tudirao pravne nauke u Beu. $oslije $rvoga

svjetskog rata obavljao ni& odgovorni# du%nosti 3veliki %upan 2ostarske oblasti(

!9



veliki %upan Tu&lanske oblasti( pomoćnik bana Drinske banovine i ministar u

jugoslavenskoj vladi. :mro u Beogradu 19<. godine. Kao predsjednik ,=ajreta-

&bog politiko+administrativni# poslova esto je bio odsutan i& 'arajeva( pa su svi

poslovi išli preko Hamida Kukića( sekretara Društva.

Hajdar Lekro 3predsjednik od 19!I. do 19!04

oen je u 'tocu 100>. godine. a Te#nikom fakultetu :niver&iteta u Beu

diplomirao 191!. godine. 8d diplomiranja do 1910. godine radio u :pravi /akufa.

$oslije $rvoga svjetskog rata jedan od osnivaa ,=ajretove- banke i industrije

drveta ,/arda-. :mro 19". godine.

Predsjednici “,arodne uzdanice”

@sim+beg Dugalić 3predsjednik od 19!. do 19!I.4

oen je 1000. u =ornjem /akufu. 8snovnu školu &avršio u 'arajevu( a

Trgovaku akademiju u Aagrebu. Bio je direktor banke i osiguravajući# društava

,Dunav-( ,ada- i ,'pas-. :mro 19>0. godine u 'arajevu.

6e#im+ef. 'pa#o 3predsjednik od 19!I. do 19!0.4

oen je 10II. u 'arajevu. Aavršio je šerijatsko+sudaku školu. 8bavljao ra&ne

du%nosti u organima vlasti 3u Aemaljskoj vladi od 109>. do 1919.( a poslije $rvoga

svjetskog rata &aposlen je u odjelu &a vjere pri $okrajinskoj vladi u 'arajevu4. 8d

19<;. naibu+l+reis *slamske vjerske &ajednice( a 19<0. biran na du%nost reisu+l+

uleme. :mro 19!. godine.

<"



Dr. @sim 2usakadić 3predsjednik od 19!0. do 19!9.4

oen je u 'arajevu 109. godine. 2edicinu &avršio na 'veuilištu u Aagrebu.

adio kao ljekar u 'arajevu i bio veoma aktivan u tre&venjakom pokretu. :mro

19I9. godine u 'arajevu.

7d#em 2ulabdić 3predsjednik od 19!9. do 19>.4

oen je u 2aglaju 10;!. godine. Aavršio uiteljsku školu( i kao uitelj radio u

Brkom i 'arajevu. @ktivan lan )ugoslavenske muslimanske organi&acije i

po&nati knji%evnik. :mro je u 'arajevu 19>. godine.

Predsjednici “Preoroda”

Dr. Aaim Carac 3predsjednik od 19>. do 19;.4

oen je 109!. u 'tocu. $ravni fakultet i doktorat stekao na 'veuilištu u Aagrebu.

*&meu dva svjetska rata radio kao sudac i advokat u 'arajevu. $oslije Drugog

svjetskog rata bio ministar u jugoslavenskoj i bosansko#ercegovakoj vladi. :mro

u 'arajevu 19;>. godine.

Derviš Tafro 3predsjednik od 19;. do 199.4

oen je 1099. i u mladosti je bio opo&iciono orijentiran prema austrougarskoj

upravi u BiH. *&meu dva svjetska rata( jedno vrijeme bio direktor gimna&ije u

$rijedoru( a potom šef prosvjetnog odjeljenja /rbaske banovine. $oslije Drugog

svjetskog rata jedno vrijeme bio je predsjednik :lema+med%lisa u 'arajevu( a

obavljao je i ni& drugi# du%nosti. :mro 1901. u dubokoj starosti. 3Q4

<1



$rof. dr. 2u#sin i&vić 3predsjednik od 199". do 199<.4

oen je 19<". godine u 2ostaru. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu( gdje je

proveo itavu svoju &nanstvenu i profesorsku karijeru. )edan od najistaknutiji#

pregalaca i najveći# moralni# autoriteta ,$reporoda- od obnavljanja 199". godine.@utor je osamnaest knjiga i& oblasti knji%evne #istorije i kritike. :mro je u

'arajevu 199. godine.

$rof. dr. 7nes Duraković 3predsjednik od 199<. do 199.4

oen je 19I. u $olju kod Dervente. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu gdje

je redovni profesor. )edno vrijeme bio ministar u /ladi BiH i vlasnik i&davake

kuće ,@lef- u 'arajevu. @utor je nekoliko knjiga i brojni# radova i& oblastiknji%evne kritike.

$rof. dr. 2unib 2aglajlić 3predsjednik od 199. do !""1.4

oen je 19>. u Banjoj 5uci. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu( gdje je bio

direktor *nstituta &a knji%evnost( a kasnije redovni profesor na 6ilo&ofskom

fakultetu. @utor je desetak knjiga i više radova i& #istorije usmene knji%evnosti i

kritike.

$rof. dr. Caćir 6ilandra 3predsjednik od !""1.4

oen je 19;1. Jrniima kod 'toca. 6ilo&ofski fakultet &avršio u 'arajevu. )edno

vrijeme radio u *nstitutu &a prouavanje nacionalni# odnosa. 'ada je profesor na

6akultetu politiki# nauka u 'arajevu. @utor je nekoliko knjiga i& oblasti filo&ofije

i politike.

5lanovi lavno) odbora +ru!tva

5lanovi lavno) odbora “ajreta” 1$"%. )odine

<!



Dr. 'afvet+beg Bašagić( predsjednik

Dr. Halid+beg Hrasnica( podpredsjednik

Hasan+ef. Hod%ić( tajnik Hajdar+ef. 6a&lagić( blagajnik

7d#em+ef. 2ulabdić( lan

Hilmi+ef. 2u#ibić( lan

i&a+beg Kapetanović( lan

'ali#+ef+ @lie#ić( lan

6e#im+ef. 'pa#o( odborski &amjenik

Hilmi+ef. Hatibović( odborski &amjenik 6e#im+ef. ?urić( odborski &amjenik

5lanovi lavno) odbora “,arodne uzdanice 1$2. )odine

@sim+beg Dugalić( predsjednik

6e#im+ef. 'pa#o( podpredsjednik

'ali# 5jubunić( tajnik *Dr. 2u#amed Kulenović( tajnik **

7d#em 5ojo( blagajnik *

2e#aga @bad%ić( blagajnik **

D%evad 'ulejmanpašić( lan

Dr. Caćir 'ikirić( lan

*bra#im Ca#inagić( lan

'ulejman 2u#asilović( lan

2ustafa 8. ?išić( lan

2ustafa Tulić( odborski &amjenik

Dr. 2u#amed Bakarević( odborski &amjenik

7d#em =alijatović( odborski &amjenik

<<



5lanovi *ravno) odbora “Preoroda” 1$6. )odine

Dr. Aaim Carac( predsjednik

2e#aga Ca#inagić( prvi podpredsjednik

Derviš Tafro( drugi podpredsjednik

Hasan ebac( prvi sekretar

*ng. @bdula# Hakirević( drugi sekretar

*bra#im 6ilipović( blagajnik

Hasan Brkić( lanCukrija Kurtović( lan

Dr. Hamdija ?emerlić( lan

*bra#im+ef. ianović( lan

@vdo Humo( lan

'kender Kulenović( lan

Dr. Hamdija Bravo( lan

*ng. 6a&lija @likalfić( lan7sad $ašalić( lan

*ng. 2u#amed Kadić( lan

2id#at H. @lić( lan

Hamid Kukić( lan

6adila @rnautović( lan

Hamdija 8manović( lan

Dr. Hiba amadanović( lan

8sman Karabegović( lan

'adik Bećarević( lan

2e#aga Lomara( lan

aa Biser( lan

<



Besim Korkut( lan

7sad Kulenović( lan

D%evad 2id%ić( lan

2ustafa a&eić( lanDr. Be#aija 'ali#agić( lan

6adil *mamović( lan

2ustafa Kamarić( lan

Hajrudin Bujukalić( lan

Kemal Had%iomerspa#ić( lan

2ustafa $orobić( lan

2ustafa /ilović( lan2esud 'adiković( lan

*ng. Hakija Had%i#asanović( lan

a&ija Hand%ić( lan

Dr. @lija 'ilajd%ić( &amjenik

Bekir 8mersoftić( &amjenik

8sman =ru#onjić( &amjenik

Teufik *mamović( &amjenik 2evla )akubović( &amjenik

7nver ed%ić( &amjenik

Hasan Burić( &amjenik

Dr. 'afet Aeević( &amjenik

Dr. 2ustafa Hajdarević( &amjenik

Dr. @sim 2usakadić( &amjenik

Ae#ra 2ujidović( &amjenik

Hamdija Kapid%ić( &amjenik

Hasan @lijagić( &amjenik

<>



5lanovi lavno) odbora “Preoroda” 1$$". )odine

$rof.dr. 2u#sin i&vić( predsjednik

Dr. Halid Laušević( podpredsjednik

@lija *saković( podpredsjednik

Dr. usmir 2a#mutće#ajić( podpredsjednik

Dr. Hajrudin umić( podpredsjednik

$rof. dr. @tif $urivatra( podpredsjednik

2r. Caćir 6ilandra( sekretar

2u#arem Hasanbegović( sekretar

6atima 2uminović( blagajnik

@&ra Begić( lan

2ersad Berber( lan

$rof. dr. 7nes Duraković( lan

Had%em Hajdarević( lan

$r. 'ali#a Hand%ić( lan

*rfan Horo&ović( lan

$rof. dr. 2ustafa *mamović( lan

2ustafa )a#ić( lan

2u#amed Kreševljaković( lan

Dr. 7nes Kujund%ić( lan

$rof. dr. ed%ad Kurto( lan

Dr. @sim Kurjak( lan

Dr. 2unib 2aglajlić( lan

2r. Hilmo eimarlija( lan$rof.dr. 2u#amed e&irović( lan

Dr. 7nes $elidija( lan

Dr. 6a#rudin i&vanbegović( lan

$rof. dr. Hasan 'ušić( lan

<;



5lanovi lavno) odbora “Preoroda” od 2""1. )odine

<I



'adr%aj

STO GODINA “PREPORODA” (1903.-2003.)................................................................................1

1. 8d itaonica i aki# domova do kulturnoga društva..............................................................................11.a. Osnivanje čitaonica.......................................................................................................................... .11.b. Đački domovi.................................................................................................................................... .!

!. 6ormiranje ,=ajreta-................................................................................................................................<2. a. Suočavanje sa novim vremenima..................................................................................................... .<2.b. “Bosanski azil” u Beču.....................................................................................................................2.c. “Pomoć” u Sarajevu......................................................................................................................... .>2.d. Sku!tina na Bendba!i 2". #ebruara 1$"%........................................................................................ .;

<. Hrabro koraanje kro& #istoriju................................................................................................................I%.a. *vlačenje +ru!tva u olitičke i)re................................................................................................... .I%.b. “,a udaru” velikosrsko) re-ima.................................................................................................... .9%.c. Protute-a “ajretu” / osnivanje “,arodne uzdanice”..................................................................1"%.d. Politički inat ili stvarna otreba0.................................................................................................... 11%.e. Poku!aji ujedinjenja........................................................................................................................1!%.d. “Prosrska” i “ro&rvatska” orijentacija0....................................................................................1<%.#. “,acionalno dru!tvo” u komunističkom sistemu vlasti...................................................................1>

%.). raj “)lu&o) doba” i Obnoviteljska sku!tina 1$$". )odine.........................................................19%.&. ,ovi izazovi u te!kim vremenima.................................................................................................... .!". Kulturno+prosvjetna( i&davaka i ostala djelatnost.................................................................................!1

.1. Stiendije i otore......................................................................................................................... .!1.2. 3zdavačka djelatnost ........................................................................................................................!<.%. Ostale djelatnosti............................................................................................................................ .!.. 3movina dru!tva.............................................................................................................................. .!;

$rilo&i.........................................................................................................................................................!0 Bio)ra#ije dosada!nji& redsjednika +ru!tva........................................................................................!0 Predsjednici “ajreta”..........................................................................................................................!0 Predsjednici “,arodne uzdanice”......................................................................................................... .<" Predsjednici “Preoroda”..................................................................................................................... .<15lanovi lavno) odbora +ru!tva..........................................................................................................<!

Documents

Historija Preporoda 1903-2003