Upload
amer-nurkovic
View
154
Download
13
Embed Size (px)
DESCRIPTION
seminarski rad
Citation preview
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Uvod Sa stanovišta savremenog koncepta zdravlja čoveka i sistema zdravstvene zaštite ljudi,
nedvosmislen je zaključak da je stepen demokratičnosti nekog društveno-ekonomskog i
političkog sistema veći ukoliko je razvio efikasan i racionalan sistem zdravstvene zaštite. U
samoj definiciji zdravlja akcentovano je stanje kohezije fizičkog, psihičkog i socijalnog
blagostanja, uz odsustvo bolesti i stanja onesposobljenosti. Drugim rečima, zdravlje polazi od
stanja unutrašnje ravnoteže, koja vodi ekonomski i socijalno produktivnom životu, i ravnoteže sa
okolinom. Pitanje ravnoteže se tumači naporima pojedinca i zajednice da uspostave interakciju
sa svojom socijalnom, kulturnom, ekonomskom sredinom putem razmene, komunikacije, rada i
sl. odluka.
U okolnostima potpune adaptacije pojedinca spoljnoj sredini, on će biti zdrav, odnosno u stanju
unutrašnje dinamičke ravnoteže. Uticaj nepovoljnih faktora će smanjiti adaptabilnu moć
pojedinaca, što za posledicu ima poremećaj ravnoteže i stanje bolesti. Pored stepena adaptacije
spoljnoj sredini, na održavanje ravnoteže pojedinca utiče i njegov potencijal da sam kreira i
kontroliše situaciju.
Zdravstveno nega nije toliko poseban predmet, koliko je stav prema poučavanju u celini. Pravo
vaspitanje u najširem smislu je zdravstveno vaspitanje, u kojem su opšta atmosfera, filozofija i
praksa škole usmereni prema jedinstvenom cilju, tj sveopštem razvoju tela, razuma i duha. Čitav
život u školi mora davati osećaj sigurnosti i ohrabriti zdrave navike.
Procesom promocije zdravlja ljudi se osposobljavaju da povećaju kontrolu i unaprede svoje
zdravlje, a samim tim i da se na globalnom nivou održi zdravstvena ravnoteža. Kako zdravlje
predstavlja refleksiju svakodnevice, aspiracije pojedinaca da ostvare koheziju fizičkog,
mentalnog i socijalnog zdravlja se ispoljavaju kroz identifikaciju i zadovoljenje vlastitih potreba,
te istovremenog pozitivnog adaptiranja i menjanja spoljnog okruženja. Karakteristike promocije
zdravlja su: obezbeđuje ravnotežu individue i okoline, potencira pozitivne aspekte zdravlja;
orijentisana je na celokupno stanovništvo, odnosno na svakodnevni život kroz osnovne
faktorezdravlja. U cilju poboljšanja individualnog zdravlja, od pojedinca se traži da menja način
života u pravcu unapređenja zdravlja socijalne, ekonomske, kulturne sredine.
1
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Paralelno sa promocijom zdravlja, neophodno je istaći značaj strategije prevencije bolesti, čijim
merama se smanjuju rizični faktori za određene bolest; smanjuje osetljivost organizma na agense
i smanjuju posledice postojećih bolesti. Treba razlikovati primarnu prevenciju, koja predstavlja
branu pojavi bolesti ili poremećaja, i sekundarnu prevenciju, koja zaustavlja širenje bolesti,
praćenu odgovarajućim dijagnostičkim merama i lečenjem. Kako je promocija okrenuta široj
populaciji, a prevencija individui, moguće je istaći i komplementarne aktivnosti kojima se one
preklapaju, kao što su smanjenje rizika od bolesti i sl.
U strategiji zdravlja glavna komponenta od koje direktno zavisi pravilan način života
stanovništva, kao i adekvatno korišćenje zdravstvene službe je zdravstveno vaspitanje. Na nivou
celokupne zajednice primarno je jačanje socioekološkog zdravstvenog potencijala, koji se ogleda
u pravilnom uticaju na životni stil ljudi, fizičku kondiciju, i sl. Ono što ga razlikuje od
individualnog pristupa su usmerenost ka raznim sferama socijalne, ekonomske i kulturne sredine,
uz paralelnu modifikaciju zakonodavne politike, npr. očuvanje prirode, kontrola zagađenja,
urbana politika, uklanjanje otrovnih materija i sl. Pomenuti pravilan način života je u pogledu
razvoja zdravstvene zaštite, pored stalne težnje za produženjem ljudskog života, direktno
proporcionalan sa sposobnošću ljudi da vode ekonomski i društveno produktivan život.
Sledstveno tome, sva istraživanja oko kvaliteta života okrenuta su definisanju stepena učešća
zdravstvene zaštite (lečenje, rehabilitacija i sl.) u sposobnosti za rad i obavljanje svakodnevnih
životnih funkcija individua, odnosno fizički, mentalni i socijalni domen zdravlja.
2
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
1.HIGIJENA RUKU KAO PREVENCIJA POJAVE BOLESTI
Zašto je higijena ruku važna?– Pravilna i redovna higijena, odnosno pravilno i redovno pranje
ruku dobar je, jednostavan i najjeftiniji način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se
mogu preneti nečistim rukama kao što su obična prehlada, grip, zarazna žutica, alimentarne
infekcije i dr.
1.1 IstorijatJos sredinom 19.veka, Dr Ignaz Phillip Semmelweiss, poreklom Madjar, otkrio je važnost
higijene ruku. Radio je u porodiljskoj klinici u Bečkoj opštoj bolnici, i u to vreme su postojale
dve porodiljske klinike- jedna za studente, druga za babice. Dr Semmelwels je uočio da u prvoj
klinici, u kojoj se odvijala nastava za studente, svaka deseta porodilja umirala od tzv. Babinje
grroznice, a da u drugoj klinici, smrtnost bila znatno manja.Pažljivo proučivši principe rada obe
klinike uvideo je da je do infekcija dolazilo jer su studenti nakon proučavanja leševa odlazili u
porodjajne sale neopranih ruku. Dr Semmenwels je uveo stroge mere pranja ruku hlornim
rastvorom pre svakog vaginalnog pregleda žena. Nakon uvodjenja te mere u Bečkoj bolnici
smrtnost je u roku od nekoliko nedelja spala sa 12% na 3%.1
Florence Nightingale, osnivač moderne nege bolesnika, negovala je ranjene u toku Krimskog
rata ( 1854.) Dovođenje 30 žena iz Engleske koje bi negovale vojnike izložilo je mnogim
neugodnostima, ali pošto je preduzela mere sprečavanja širenja infekcija, pre svega, higijene
ruku, opreme i prostora, stopa smrtnosti smanjena je sa 40% na 2%.
I danas je najvažniji put prenošenja infektivnih agenasa u zdravstvenim ustanovama, a i van njih
preko ruku.
1.2 Šta podrazumeva higijena ruku?
1 1. Simic S., Dimitrijevic Z., Andelski H. Metode procene zdravstvenog stanja, Gradski zavod za zaštitu zdravlja, Beograd 1996.
3
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Pre pranja ruku neophodno je da se nakit sa ruku i sat. Ruke prati pod mlazom tekuće vode, po
mogućstvu mlake vode, ne vrele, jer previše vruća voda može da dovede do oštećenja kože. Za
pranje ruku koristiti tečni sapun, a ako koristite čvrsti sapun treba ga posle korišćenja isprati pod
mlazom vode i čuvati tako da bude suv. Najbolji izbor je antimikrobni i antibakterijski tečni
sapun. Dobro istrljati celokupnu površinu kože ruku: dlanove, podlaktice, površine kože izmedju
prstiju, područje ispod noktiju u trajanju od najmanje 30 sekundi. Nakon sapunjanja ruke dobro
isprati i osušiti. Ukoliko se umesto papirnog ubrusa koristi peškir, koristiti samo za ruke i često
ga menjati, i bilo bi poželjno da ga koristi samo jedna osoba. Ako ruke perete u nekom javnom
toaletu (restoran, kafić, i sl) ruke, posušite papirnim ubrusom, slavinu zatvorite papirnim
ubrusom izbegavajući svaki kontakt oprane kože sa slavinom. Upotrebljeni ubrus baciti u kantu.
Često se u takvim toaletima nalazi aparat sa toplim vazduhom za sušenje ruku. Pri izlasku iz
toaleta izbegavati dodirivanje rukama okolne površine.
Koje su najčešće greške pri higijenskom pranju ruku?
Slika-12
CRVENA MESTA NA RUKAMA SU ONA KOJA NAJČEŠĆE PROPUSTIMO DA DOBRO
OPEREMO!
Propusti u higijeni ruka nastaju kada se one peru prekratko, nedovoljno često uz nedovoljnu
količinu sredstva za pranje. Najčešće se ne operu svi delovi ruku. Posebnu opasnost mogu
2 http://www.pharmamedica.rs/mamin-kutak/bolesti-prljavih-ruku/strana-2/
4
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
predstavljati predugi ili veštački nokti, oštećen lak na noktima i nakit ( ukoliko se ne skine)
sa mnogo kamenja i udubljenja.
Nakon pranja ruku, poželjno je, a u nekim situacijama i neophodno da se obavi i dezinfekcija
ruku. Za tu svrhu Svetska zdravstvena organizacija danas preporučuje sredstva na bazi etil
alkohola ili izopropanola. Ta sredstva za dezinfekciju ruku se koriste da bi broj prolazne
mikroflore sveo na minimum. Trajanje dezinfekcije ruku zavisi od sredstva koje se koristi i na
svakom sredstvu za dezinfekciju ruku se nalazi upustvo kojim se precizira vreme trajanja
dezinfekcije.
Dezinfekciona sredstva treba birati pažljivo, vodeći pri tom računa o njihovim aktivnim
sastojcima i karakteristikama. Na tržistu postoje u nekoliko oblika: tečna dezinfekciona sredstva,
razni gelovi, maramice i slicno.
Svetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) objavila je poster sa uputstvom
kako treba pravilno prati ruke.
Slika-23
1.3 Kako se zarazimo?
3 http://www.neurologija.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=266%3Aiste-ruke&catid=61%3Asaveti-neurolokih-sestara&Itemid=253&lang=sr
5
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Površina naše kože nije sterilna-na njoj se nalaze mikroorganizmi koji su stalni „stanovnici“ naše
kože i nazivaju se i normalnom mikroflorom kože. Oni imaju veliku ulogu u zaštiti od od
patogenih mikroorganizama, onih koji izazivaju bolesti. Al takodje, mi svakodnevno dolazimo u
kontakt i sa patogenim mikroorganizmima koji kad prodru u naš organizam mogu dovesti do
oboljevanja. Ruke se kontaminiraju mnoštvom mikroorganizama iz okoline-kontaktom sa
kontaminiranim površinama, predmetima, ljudima, životinjama, itd. Te mikroorganizme koje
koji nisu stalno prisutni na koži ruku, već se povremeno nakupljaju na njoj, nazivamo prolazna
mikroflora.4
Potencijalni uzročnici bolesti mogu se putem kontaminiranih ruku uneti u organizam kroz usta,
nos, sluzokožu oka, oštećene kože (veće ili manje rane na koži, ogrebotine). Takodje, prljavim
rukama se moze kontaminirati i hrana i na taj način se zaraziti patogenim mikroorganizmima
tzv. alimentarne toksiinfekcije.
2. KAKO SPREČITI ŠIRENJE I RAZMNOŽAVANJE MIKROORGANIZAMA?
Bolesti koje se mogu preneti prljavim rukama se mogu sprečiti jedino redovnom i pravilnom
higijenom ruku. Naviku redovnog i pravilnog pranja ruku treba usaditi već u ranom detinjstvu.
Rane, posekotine i sl. zaštiti zavojima, flasterima ili zaštitnim rukavicama.
2.1 Kada treba prati ruke?
Ruke treba uvek prati kad su vidno zaprljane, al se uvek treba setiti i sledećih memenata kad ih je
neophodno oprati:
Pre:
Jela (obroka)/pripreme hrane,
Dojenja/hranjenja deteta,
4 Simic S., Dimitrijevic Z., Andelski H. Metode procene zdravstvenog stanja, Gradski zavod za zaštitu zdravlja, Beograd 1996.
6
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Aktivnosti koje obavljate s detetom, posebno novorodjenče,
Dodirivanja usta, nosa, ili očiju,
Kontakta s bolesnom osobom.
Posle:
Jela/pripreme hrane,
Upotrebe toaleta,
Menjanja pelena,
Brisanja nosa, kašljanja, kijanja,
Dodirivanja predmeta kontaminiranih telesnim izlučevinama ili krvlju,
Kontakta s bolesnom osobom,
Kontakta sa životinjom,
Nekih aktivnosti kao što su iznošenje smeća, čišćenje i sl,
Povratka u kuću nakon šetnje, igranja, kupovine i sl,
3. BOLESTI PRLJAVIH RUKU
Bolesti koje se mogu preneti prljavim rukama su žutica, razni virusni prolivi, dizenterija, amebna
dizenterija, putnička dijareja i sl. To su crevne bolesti, koje uglavnom nastupaju naglo, sa
povišenom temperaturom, bolovima u stomaku, povraćanjem, dijarejom... Najefikasniji način
zaštite od ovih oboljenja je redovno održavanje higijene ruku, izbegavanje konzumiranja vode i
hrane sumnjivog porekla. Ove navike kod dece treba stvarati još od malih nogu.
7
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Jedan od najjeftinijih i najefikasnijih načina da se spreči širenje nekih zaraznih oboljenja je
redovno pranje ruku. Nova školska godina je počela, a prenošenje štetnih mikroorganizama
najfrekventnije je u predškolskom uzrastu i osnovnoj školi. Imajući to u vidu, Ministarstva
zdravlja mnogih zemalja aktivno sprovode kampanje po školama i mestima gde je velika
frekvenca ljudi (aerodromi, domovi zdravlja...), koje imaju za cilj da skrenu pažnju ljudi na
značaj higijene ruku. Prljavim rukama prenose se mnogi virusi, bakterije, paraziti. Bolesti koje se
mogu preneti prljavim rukama su žutica, razni virusni prolivi, dizenterija, amebna dizenterija,
putnička dijareja, poliomijelitis...
Bolest se prenosi tako što oboleli ili kliconoša nakon mokrenja ili defekacije prljavim rukama
dodiruje predmete ili hranu ili se rukuje sa drugim osobama, a one zatim svojim rukama dodiruju
usta, nos, oči. Nekada put prenosa može biti i zagađena hrana ili voda.
To su uglavnom crevne bolesti koje često nastupaju naglo, sa povišenom temperaturom,
bolovima u stomaku, povraćanjem, dijarejom... Stolice su vodenaste, nekad sa prisustvom krvi i
sluzi. Kod ovih oboljenja gubi se dosta elektrolita i tečnosti pa je važno nadoknaditi taj gubitak
da ne bi došlo do dehidratacije. O tome naročito treba voditi računa kod dece i starijih kod kojih
znatno lakše može nastupiti dehidratacija.5
3.1 Žutica
Žutica je zarazna bolest koja se povremeno javlja u vidu epidemije, ili je konstantno prisutna u
nekim krajevima gde su loši higijenski uslovi. Uzročnik je virus Hepatitistipa A (ili tipa E koji je
blaži) koji inficira ćelije jetre i izaziva zapaljenje. Virus se izlučuje stolicom, a najčešće se
prenosi zagađenom vodom ili hranom. Blaga manifestacija bolesti obično se brzo razreši bez
neke specijalne terapije, spontano, i ne ostavlja trajna oštećenja na jetri. Najčešće se javlja kod
dece između 5 i 15 godina, dok stariji obično imaju imunitet jer su nekad bili u dodiru sa ovim
virusom. Bolest počinje malaksalošću, bolom u mišićima, mučninom, gađenjem, povraćanjem,
gubitkom apetita, svetlom stolicom i tamnom bojom urina. Zatim se javlja žutilo na beonjačama,
pa na koži. Simptomi obično traju nedelju do dve dana a nekad i do četiri nedelje. Može takođe
5 Ð. Jakovljevic, V. Grujic, P. Micovic, D.Ðokic, Reforme u oblasti zdravstvene zaštite, Institut za zaštitu zdravlja Srbije, Beograd 1997.
8
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
da se desi da se simptomi i ne razviju. Oporavak traje do dva meseca i kada nestanu simptomi i
laboratorijske analize potvrde dobre rezultate, može se reći da je bolest izlečena, a stečeni
imunitet doživotan.
Danas postoje vakcine koje, ukoliko je neko bio izložen virusu, mogu da spreče razvoj infekcije.
Zato je važno da u slučajevima ukoliko ste boravili u prostoru gde je neko inficiran tim virusom,
ili ste jeli hranu u restoranu gde je prijavljeno da su se ljudi zarazili, i sličnim situacijama
obavestite Vašeg lekara i porazgovarate sa njim o mogućnosti da primite vakcinu.
Retki slučajevi završe se težom komplikacijom, odnosno oštećenjem jetre. Pod najvećim rizikom
od komplikacije su osobe sa hroničnim bolestima jetre kao i starije osobe.
3.2 Virusni prolivi
Najčešći uzročnik virusnih proliva je Rotavirus. Bolest nastupa naglo uz povišenu temperaturu,
mučninu, povraćanje i proliv, a sve je praćeno bolovima u stomaku i ubrzanom peristaltikom
(pokretanjem) creva. Sve traje nekoliko dana, a prethodno obično nastupi upala gornjih disajnih
puteva. Stolice su česte i vodenaste, pa je i u ovom stanju najvažnije nadoknaditi gubitak tečnosti
i elektrolita, što je najhitnije kod dece i starijih osoba. U apotekama postoje i praškovi koji se
rastvaraju u vodi za nadoknadu tečnosti i elektolita, ali o tome kako se oni upotrebljavaju i u
kojim količinama treba se posavetovati sa lekarom.
Upotreba antibiotika ne dolazi u obzir u ovim stanjima, već se uzimaju lekovi za ublažavanje
simptoma, tj. sniženje temperature, mučninu, bolove.
3.3 Dizenterija
Bolest se prenosi u najvecem broju slucajeva zaraЕѕenom hranom i prljavim rukama. Prenose je
bakterije roda Schigella koje se razmnozavaju u sluzokozi debelog creva i ulaze u bela krvna
zrnca. Bolest se odlikuje bolovima u stomaku, temperaturom, jakim nagonom za povracanjem.6
6Ð. Jakovljevic, V. Grujic, P. Micovic, D.Ðokic, Reforme u oblasti zdravstvene zaštite, Institut za zaštitu zdravlja Srbije, Beograd 1997.
9
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Najtezi oblik dizenterije prenosi Schigella dizenteriae, kada se pored temperature, slabosti,
povracanja i bolova u stomaku, javljaju krvave i sluzave stolice i to do 50 stolica na dan.
Dijagnozu uspostavlja lekar na osnovu analize stolice. Prvi korak terapije je nadoknada tecnosti i
elektrolita pa se obolelom infuziono primenjuje rastvor soli. Obicno se terapija sastoji od
antibiotika koji se primenjuje oko 5 dana. Antibiotik se uzima jos par dana nakon sto prestanu
prolivi. Ne smeju se davati lekovi koji sprecavaju kontrakciju creva odnosno lekovi koji
zaustavljaju proliv.
Uz svu terapiju pacijent je na dijeti , a nakon poboljsanja zdravstvenog stanja i normalizacije
stolice postepeno se unose i druge namirnice. Pacijent treba da leci u izolaciji kako ne bi preneo
bolest na druge osobe, a nakon izlecenja prostoriju gde je lezѕao treba dezinfikovati.
3.4 Amebna Dizenterija
Ova zarazna bolest nastaje kada u organizam dospe parazit Entamoeba histolityca. Ova ameba se
stolicom izbacuje iz organizma u cistom obliku koji ako dodirom zarazѕenih ruku dospe u hranu,
vodu i sl., moze da zarazi drugu osobu. Tok bolesti moze da traje do par meseci a odlikuje ga bol
u stomaku, temperatura, slabost, nadutost, sluzasti i krvavi prolivi, 4-5 puta dnevno. Cesto bolest
prelazi u hronican tok kada se oboljenje s vremena na vreme „vrati”. Komplikovanije forme
redje nastupaju i to u vidu ulceracije sluzokoze creva, to moze biti i fatalno u malom broju
slucajeva. Sa druge strane, ukoliko parazit dospe do organa, odnosno jetre, pluca, mozga, moze
da izazove akutna zapaljenja i apscese jetre, upalu pluca, gnojni pleuritis i sl.
4. ULOGA VASPITAČA U HIGIJENSKO ZDRAVSTVENOM RADU
Deca su aktivni učesnici u životu škole i zajednice, i treba pothranjivati njihove zdrave navike.
Prema tome, zdravstveno vaspitanje u školi je proces u kojem dete treba da bude najaktivniji
učesnik. Učitelj zdravlja - profesor razredne nastave - pomaže razvoju znanja i osnovnih veština
deteta. On ima na umu da je svako dete jedinstveno i utvrđuje njegov identitet. On stvara sliku o
10
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
životu deteta u dva različita sveta - dete u školi i dete izvan škole; razume vezu između porodice
i škole, pa prema tome razume oba sveta. U vezi sa tim on proučava kognitivne, emocionalne,
fizičke i socijalne karakteristike deteta. Stalno ima na umu prirodne potrebe deteta da usklađuje
njegove zahteve sa zahtevima društva. Da bi to mogao, učitelj zdravlja održava duh istraživanja i
eksperimentisanja u svom radu. Učitelj zdravlja i čitav njegov život imaju uticaj na zdravlje u
školi i zajednici i od najveće su važnosti za svakog građanina, ne samo deteta.
4.1 Kakva je uloga vaspitača u higijensko zdravstenom radu?
Zdravstveno vaspitanje u školi je proces u kojem dete treba da bude najaktivniji učesnik.
Dužnost vaspitača zdravlja - profesora razredne nastave - je da mu pomogne da postigne što veći
duševni i fizički razvoj i da usvoji znanje i osnovne veštine potrebne u njegovoj životnoj sredini,
a istovremeno da uskladi svoje unutrašnje težnje sa razumnim zahtevima društva.
Učitelj utvrđuje individualnost deteta. Ovo znači da proučava svako dete pojedinačno i njegove
potrebe. Pogrešno bi bilo kada bi stvarao sliku o savršenom, prosečnom detetu, i onda pokušao,
da ostalu decu približi savršenom prosečnom primeru. Svako dete je jedinstveno, i ima bar jedan
faktor svojstven samo njemu.
Učitelj stalno vrši analizu i utvrđuje pravu konstituciju deteta (nervni, maskulini ili adipozni tip i
razne prelazne tipove). Tokom analize i sam mnogo uči proučavanjem sredine iz koje dete
dolazi. Ovo proučavanje se odnosi na sve faze života deteta. Ono je produkt međusobnih odnosa
i uticaja nasledne konstitucije i životnog iskustva. Učitelj upoznaje dečju prošlost, uslove kod
kuće, njegove roditelje, njihove međusobne odnose i odnose prema njemu, položaj u porodici,
odnose sa braćom i sestrama, upoznaje i razume njegove potrebe i značenje njegovog ponašanja.
Na ovaj nacin se stvara slika o životu deteta - sa jedne strane se vidi dećji život u školi, a sa
druge strane sasvim nepoznato područje - sve što se zbiva sa njime izvan škole. Dete živi u dva
različita sveta, često sa dva različita ponašanja i dva sistema vrednsti. Ovo predstavlja konfliktno
područje za učitelja zdravlja. Učitelj mora da shvata važnost veza razumevanja između doma i
škole kako bi se bolje upoznao sa sredinom iz koje dete dolazi.
11
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Učitelj zdravlja mnogo uči. Stalno proučava dete, njegovo menjanje iz dana u dan. On ga prati,
proučava i pregleda fizičke karakteristike: da li se menja na bolje ili na gore, da li raste i da li je
živahno. On prati i proučava intelektualno sazrevanje: da li napreduje ili nazaduje njegova
sposobnost koncentracije, opažanja, shvatanja činjenica, indukcije i dedukcije? Potom dolazi do
praćenja emocionalnog sazrevanja: da li mu njegov rad u školi pruža osećaj postignuća i uspeha
ili ga ograničava i stvara mu osećaj manje vrednosti, da li se uči samosavladavanju,
samoupravljanju, samodisciplini, odlučnosti i odgovornosti. Konačno prati saradnju: koliko živi
u zajednici sadrugovima, kao ravnopravan član, kao vođa ili, pak, kao sledbenik? Može li se
osećati u razumnoj meri kao član školske zajednice koja ga ceni, poštuje i da je u stanju da
doprinosi toj zajednici? Ukoliko to nije tako, ne samo da će njemu biti nanesena šteta, već čitava
njegova ličnost može biti oštećena, a posledica može biti i fizičko oboljenje. 7
Da li se dete ponaša na poželjan način, pokazuje li bilo kakav problem u ponašanju, reaguje se
pitanjem »kakvo značenje to ima?«. Dete poseduje prirodni poriv da uskladi svoje zahteve
zahtevima društva. Učitelj zdravlja je u naročito povoljnom položaju da primeti prvi znak takve
sklonosti i da se upita šta to znači. Ako nije u stanju da reši takav problem, potrebno je da zatraži
savet profesionalca. Moraju nastojati da otkriju prve znakove smetnji duha ili tela, tako da mogu
preduzeti potrebne mere dovoljno rano.
Zakljucak
7 Ð. Jakovljevic, V. Grujic, P. Micovic, D.Ðokic, Reforme u oblasti zdravstvene zaštite, Institut za zaštitu zdravlja Srbije, Beograd 1997.
12
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
Pravilna i redovna higijena, odnosno pravilno i redovno pranje ruku dobar je, jednostavan i
najjeftiniji način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu preneti nečistim
rukama kao što su obična prehlada, grip, zarazna žutica, alimentarne infekcije i dr.
Kada se radi o higijeni ruku posebnu poznju treba posvetiti deci u predskolskim ustanovama
kao i deci u skolama. Jer njohov odbrambeni sistem je nije toliko imun na razna virusna
oboljenja pa kao takva su sklona veoma cestim napadima bolesti. Zbog svega toga veliku
odgovornost nose njohovi vaspitaci koji rade sa njima. Jer kao njihovi svojevrsni tutori dok se
nalaze u ustanovi su duzni da im skrenu paznju i upute decu na prailno pranje ruku i konstantno
odrzavanje higijene. Jer to je najbolji nacin da se deca zastite od bolesti, jer higijena je pola
zdravlja.
Literatura:
13
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
1. Simic S., Dimitrijevic Z., Andelski H. Metode procene zdravstvenog stanja, Gradski
zavod za zaštitu zdravlja, Beograd 1996.
2. Ð. Jakovljevic, V. Grujic, P. Micovic, D.Ðokic, Reforme u oblasti zdravstvene zaštite,
Institut za zaštitu zdravlja Srbije, Beograd 1997.
3. Bergant Milica (1973): Promene u porodici i problemi porodicnog vaspitanja,
Pedagogija, Beograd
4. Cekic S.: Vaspitanje u autickoj i feudalnoj epohi, Vranje, Uciteljski fakultet u Vranju,
2001.
5. Ðordevic B. (1985): Savremena porodica i njena vaspitna uloga, Prosveta, Beograd,
6. Ðordevic J., Potkonjak N.: Pedagogija, Naucna knjiga, Beograd
7. Jovanovic B.: Škola i vaspitanje, Uciteljski fakultet, Jagodina, 1985.
8. Jovanovic Branko (1998): Porodicno vaspitanje, Jagodina, Uciteljski fakultet u
Jagodini.
9. Kamenov E.: Predškolska pedagogija, ZUNS, Beograd, 1989.
10.Krneta LJ., Potkonjak M., Potkonjak N.: Pedagogija, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva Srbije,Beograd, 1965.
Intrnet izvori:
http://www.pharmamedica.rs/mamin-kutak/bolesti-prljavih-ruku/strana-2/
http://www.nezavisne.com/zivot-stil/zdravlje/Pravilno-odrzavajte-higijenu-ruku-
206265.html
http://www.neurologija.bg.ac.rs/index.php?
option=com_content&view=article&id=266%3Aiste-ruke&catid=61%3Asaveti-
neurolokih-sestara&Itemid=253&lang=sr
http://www.webmedicina.org/aktuelnosti/prevencija/1111-higijena-ruku-kao-prevencija-
pojave-bolesti
http://www.roditeljportal.com/clanak/stampa/prevencija-i-kontrola-bolesti-prljavih-
ruku.pdf
14
SEMINARSKI RAD ZNAČAJ HIGIJENE RUKU U PREVENCIJI BOLESTI
SadrzajUvod............................................................................................................................................................1
1.HIGIJENA RUKU KAO PREVENCIJA POJAVE BOLESTI.................................................................................3
1.1 Istorijat..............................................................................................................................................3
1.2 Šta podrazumeva higijena ruku?........................................................................................................4
1.3 Kako se zarazimo?.............................................................................................................................6
2. KAKO SPREČITI ŠIRENJE I RAZMNOŽAVANJE MIKROORGANIZAMA?.......................................................6
2.1 Kada treba prati ruke?.......................................................................................................................6
3. BOLESTI PRLJAVIH RUKU..........................................................................................................................7
3.1 Žutica.................................................................................................................................................8
3.2 Virusni prolivi.....................................................................................................................................9
3.3 Dizenterija.........................................................................................................................................9
3.4 Amebna Dizenterija.........................................................................................................................10
4. ULOGA VASPITAČA U HIGIJENSKO ZDRAVSTVENOM RADU...................................................................11
4.1 Kakva je uloga vaspitača u higijensko zdravstenom radu?...............................................................11
Zakljucak....................................................................................................................................................13
Literatura:..................................................................................................................................................14
15