Održana konferencija „Nesigurnost određivanja proizvodne cijene električne energije u energetskoj tranziciji“

Zagreb, 13.02.2017.

U ponedjeljak 13.02.2017. godine održana je konferencija pod nazivom „Nesigurnost određivanja proizvodne cijene električne energije u energetskoj tranziciji“ pod pokroviteljstvom Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (UNIZAG FSB). Ostali pokrovitelji i organizatori konferencije su: Europska Komisija – Horizon 2020, 4DH projekt, CoolHeating projekt, The Danish council for strategic research, PlanHeat projekt, Heat Roadmap Europe, BEAST, PRISMI, PELAGOS i Bin2Grid projekt. Organizacijski odbor sastojao se od predstavnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr.sc. Zvonimira Guzovića, prof.dr.sc. Nevena Duića, doc.dr.sc Gorana Krajačića, predstavnika Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof.dr.sc. Slavka Krajcara te udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske mr.sc. Maje Pokrovac. Konferencija je organizirana kao nastavak okruglih stolova i radionica pod zajedničkim nazivom "Hrvatska energetska tranzicija". Njome se nastojalo dati odgovore na mnoga pitanja vezana uz određivanje cijene električne energije i budućih kretanja cijena na burzama, ali i potaknuti rasprave o oprečnim stajalištima zainteresiranih i relevantnih sudionika te time dobiti sliku o navedenom pitanju s različitih gledišta.

Predavanja su održali prof.dr.sc. Slavko Krajcar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, doc.dr.sc. Goran Krajačić predstavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te predstavnici HEP Opskrbe mr.sc. Tina Jakaša i C.E.M.P. d.o.o.-a Ivan Šimić.

Konferenciju je, nakon uvodnih riječi dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Zvonimira Guzovića, otvorio prof.dr.sc. Slavko Krajcar predavanjem s naslovom "Može li današnje tržište električnom energijom zadovoljiti potrebe 21. stoljeća?". Sudionici su kroz prezentaciju upoznati s trendovima razvoja i ključnim okvirima za promjenu. Prikazano je na koji način obnovljivi izvori energije utječu na formiranje granične cijene električne energije. Povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnji dolazi do smanjenja granične cijene, a samim time i zarade tehnologija koje sudjeluju u pokrivanju potražnje. Prezentaciju je završio dajući popis problema današnjih tržišta električne energije kao i novosti koje mogu donositi ista. Neka od spomenutih mogućih rješenja su prestanak poticaja obnovljivim izvorima, upravljanje potražnjom, “flat” proizvodnja i slično.

Drugo predavanje pod nazivom “Kretanje cijena solarne tehnologije i različitih modela skladištenja energije“ održao je doc.dr.sc. Goran Krajačić. On je govorio o trenutnom stanju fotonaponskih sustava u Hrvatskoj čiji je razvoj izuzetno spor unatoč izraženom trendu smanjenja cijena tehnologije. Prikazano je kako se Hrvatska, u usporedbi s ostalim zemljama Europe, nalazi pri samom kraju po

instaliranom kapacitetu, proizvodnji električne energije i tržišnim mogućnostima koje se odnose na fotonapon. Potencijali za korištenje solarne energije u Hrvatskoj svakako nisu zanemarivi te je trenutni napredak tehnologije više nego zadovoljavajuć, stoga se ovdje postavilo pitanje što je razlog tako slabog razvoja solarne tehnologije u Hrvatskoj? Poseban naglasak je dan na analizi krovnih fotonaponskih sustava te je pokazano da su oni u Hrvatskoj dostigli mrežni paritet. Također je prikazano nekoliko načina skladištenja energije što rješava problem intermitentnog karaktera solarne energije.

Mr.sc. Tina Jakaša iz HEP Opskrbe održala je predavanje na temu „Analiza veleprodajne cijene električne energije na primjeru HUPX-a". Kroz svoje izlaganje govorila je o vanjskim čimbenicima koji utječu na cijenu električne energije na tržištu kao što je dekomisija ili remont nuklearnih elektrana, količina padalina, novi transmisijski vodovi, priključenje Turske energetskom tržištu EU u različitim omjerima i drugo. Na primjeru Francuske pokazala je značaj utjecaja temperature na vršnu potražnju za električnom energijom. Također je govorila o planu Europske Komisije koji se odnosi na zatvaranje svih termoelektrana na ugljen u Europskoj uniji do 2030. godine u svrhu ispunjenja klimatskih ciljeva.

Zadnje predavanje održao je Ivan Šimić na temu „Prijelaz sa zajamčenih poticajnih cijena na tržišno poslovanje u suradnji s industrijom na primjeru Aluminij Mostar“. U prezentaciji je prikazan plan izgradnje vjetroelektrana kao podrška energetski intenzivnoj industriji – Aluminij Mostar. Dana je usporedba proizvodne cijene novog projekta vjetroelektrane s proizvodnom cijenom projekata iz 2007. i 2012. godine gdje se nova cijena pokazala višestruko nižom od postojećih.

Brojni su komentari, na održane prezentacija te kasnije tijekom diskusije, pristigli od strane predstavnika HEP-ovog sektora za pripremu proizvodnje mr.sc. Nenada Švarca. Jedan od njih odnosio se na nedostatak rada na strani potražnje, odnosno na to da se danas nalazimo u situaciji u kojoj se kupcima nudi manje tarifnih opcija nego što je to bio slučaj prije 20 godina. Takvo stanje dovelo je do

gašenja idustrije i pogoršanja dnevne krivulje potrošnje. Kao rješenje problema Švarc vidi u mogućnost kupaca da slobodno odabiru strukturu proizvodnih kapaciteta iz koje žele kupovati energiju. Pozitivan odgovor na dani komentar pristigao je od mr.sc. Tine Jakaše koja je već ranije, u okviru svoje prezentacije, predstavila jedinstveni proizvod HEP Opskrbe ZelEn. Prof. dr.sc. Duić ovdje je komentirao kako je ta opcija dostupna samo za poduzetništvo na što je dobio odgovor da se uskoro može očekivati 'zelena' opcija i za kućanstva.

Okrugli stol završen je panel diskusijom koju je otvorio prof.dr.sc. Duić pitanjem najbolje strategije za integraciju obnovljivih izvora energije u energetski sustav Hrvatske. Ponudio je i tri moguća rješenja koja se odnose na: 1) Uvoz jeftine električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije (OIE). drugdje u svijetu, odnosno Europskoj uniji, 2) Izgradnja novih kapaciteta OIE na principu ekonomske isplativosti otvaranjem tržišta stranim investitorima 3) Izgradnja novih kapaciteta OIE poticanjem lokalnih projekata što bi s jedne strane dovelo do porasta cijene električne dok bi s druge donijelo brojne prednosti kao što je razvoj lokalnog znanja, inovacija i tehnologija – poticanje lokalnih developera, otvaranje novih radnih mjesta, vodeća uloga u razvoju i primjeni novih tehnologija i slično.

Prof.dr.sc. Krajcar smatra kako je potrebno raditi dugoročne planove i razmišljati o prednostima koje će pojedine odluke dati u budućnosti. Prvenstveno se to odnosi na niski granični trošak koji će se ostvariti 'sutra', odnosno u budućnosti hrvatskog energetskog sustava. On je svoje riječi sažeo u znakovitu i motivirajuću izjavu: „Budimo onakvi kao što su bili naši djedovi i očevi u izgradnji elektroenergetskog sustava. Oni su bili predvodnici, oni su bili hrabri, ali su znali što rade i kako rade.“

Doc.dr.sc. Krajačić poučen nedavnim iskustvima sa skupova iz Bruxellesu-a složio se s prof.dr.sc. Krajcarem o pitanju značaja sve većeg broja obnovljivih izvora energije. On smatra kako budućnost energetskog sustava Hrvatske leži u obnovljivim izvorima energije raspoređenim po lokalnim zajednicama uz primjenu novih tehnologija koje omogućavaju lakše predviđanje kao i sistematsko prikupljanje podataka o proizvodnji i potrošnji, koji će biti dostupni svima.

Prof.dr.sc. Duić potaknuo je raspravu tvrdnjom da je samo iz proizvodnje električne energije s fotonaponskih panela krovova kuća moguće pokriti 1/3 svih potreba za električnom energijom uz dodatno pitanje je li HEP spreman za takvu tranziciju.

Odgovor je stigao od djelatnika HEP Trgovine, koji je naglasio nedostatak razvoja hrvatskog energetskog sustava u posljednjih 10 godina tijekom kojih je učinjeno vrlo malo u pogledu modernizacije i razvoja te se i dalje 'guraju' i provode studije izrađene 70-ih i 80-ih godina. On budućnost vidi u daljnjem razvoju i potencijalima hidroelektrana, dok je prof.dr.sc. Duić, moderator diskusije, nastojao istaknuti značaj i pokrenuti daljnju raspravu o vjetru i solarnoj energiji kao najjeftinijim izvorima energije.

Mr.sc. Jakaša je spomenula problematiku intermitentnosti obnovljivih izvora koja dovodi do velike varijacije u cijeni što je prethodno pokazala u prezentaciji, ali i dodatnih troškova koji bi se javili u slučaju uvoza električne energije iz okolnih zemalja i regije.

Ivan Šimić rješenje vidi u primjeni drugog predloženog rješenja, odnosno izgradnji OIE na principu ekonomske isplativosti, ali uz kombinaciju s prvim rješenjem koje se odnosi na uvoz električne energije. Izgradnja novih kapaciteta vrlo je često pitanje političke odluke, a do sada je praksa pokazala kako nije postojala motivacija domaćih investitora. On kao konkretno rješenje predlaže plinske regulacijske elektrane na brodske motore sa željom da se time potakne i razvoj domaće industrije.

Prof.dr.sc. Željko Tomčić naglasio je činjenicu kako nije moguće u potpunosti zaštiti domaće i zabraniti ulaganja stranim investitorima jer je potrebna otvorenost prema cjelokupnom tržištu, a posebno u današnjoj situaciji punopravnog članstva u Europskoj uniji te da je time pitanje odabira između druge i treće opcije sasvim suvišno, odnosno nemoguće.

Predstavnik CROPEX-a, dr. sc. Ivica Toljan, ovu je priliku iskoristio za predstavljanje otvaranja intra-day tržišta na burzi električne energije te dao podršku ovoj te sličnim diskusijama smatrajući ih vrlo bitnim za daljnji razvoj Hrvatskoj energetskog sustava. Naglasio je i potrebu za daljnja velika ulaganja te nastojanje da svi obnovljivi izvori energije ulaze ravnopravno na tržište bez premija i financijskih pomoći.

Josip Perica, dipl.ing.stroj, predstavnik HEP Proizvodnje komentirao je prijedlog za izgradnju plinske kogeneracije kao izuzetno neisplativim rješenjem što su pokazali brojni slučajevi diljem Europe te je kao bolje rješenje predložio iskorištavanje geotermalne energije s dizalicama topline kao i primjenu vjetra i solarnih tehnologija.

Prof.dr.sc. Duić ovdje je naglasio značaj sinergije različitih vrsta energije te različitih sektora što je istaknuto i u novoj strategiji Europske komisije za grijanje i hlađenje kao i potrebu za plinskim elektranama za regulaciju intermitentnih karakteristika vjetra i solara. Ivan Šimić i Robert Krkelc predstavnik HEP Toplinarstva potvrdili su danu izjavu gdje Krklec dodatan prostor za razvoj vidi u poboljšanju energetske učinkovitosti cjelokupnog sustava proizvodnje te stambenog sektora kao i potrebi optimizacije sustava na temelju potreba za toplinskom energijom s naglaskom na primjenu takvih sustava isključivo u područjima gdje postoje potrebe što su prvenstveno Zagreb, Osijek, Karlovac i slični gradovi.

Predavači i sudionici su za kraj iznijeli nekoliko ključnih misli. Prof.dr.sc. Krajcar rješenje vidi kao kombinaciju regulatornog i tržišnog sustava gdje se prvenstvo daje tržištu jer je ono gotovo svemoguće, a u situacijama koje tržište ne obuhvaća dolazi regulacija. Ponovio je i svoju izjavu sa samog početka kako je budućnost u niskom graničnom trošku, a način njegovog postizanja će biti kombinacija novog i već postojećeg.

Mr.sc. Tina Jakaša je spomenula trend koji se javlja u razvoju novih tehnologija koja se može vidjeti na primjeru UBER-a, Facebooka, Airbnb-a i sličnih platformi, a postoji i mogućnost da će u budućnosti i energetski sustav funkcionirati na istom principu gdje opskrbljivači neće posjedovati niti jednu elektranu, ali će oni biti ključni u povezivanju potrošača i proizvođača, no ovdje se javlja potreba postojanja takvog sustava na velikoj razini jer jedino u tom slučaju sustav može biti funkcionalan. U Hrvatskoj, glavnu prepreku takvom napretku predstavlja spor razvoj bilo kakvog velikog sustava.

Josip Perica je izrazio želju za prikazom svih navedenih rješenja novih tehnologija i obnovljivih izvora energije na konkretnom primjeru za grad Zagreb što je predložio kao jednu od mogućih tema budućih diskusija.

Završnu riječ dali su doc.dr.sc. Krajačić i Ivan Šimić. Doc.dr.sc. Krajačić je naglasio neke ključne aspekte potrebne za integraciju obnovljivih izvora energije i primjenu novih tehnologija, a to je razvoj i primjena novih poslovnih modela, prednosti zadruga te transparentnost sustava. Razvoj i modernizacija velika su prilika za HEP no postavlja se pitanje hoće li HEP iskoristiti tu mogućnost i povesti razvoj cjelokupnog hrvatskog energetskog sustava na vodeću liniju ili ćemo, zbog veličine u odnosu na Europsku uniju, ostati „statistička greška“ ? Ivan Šimić se nadovezao na ovu konstataciju komentarom kako je konačno vrijeme za buđenje HEP-a i kraj desetljetne inertnosti ove energetske tvrtke jer hrvatsko je gospodarstvo spremno biti vodeće samo je potrebno stvoriti čvrste okvire za njezino ponašanje.

Opći i zajednički zaključak konferencije je spoznaja o značaju obnovljivih izvora energije na formiranje cijena električne energije na tržištu. Potrebno je razmišljati o kombinaciji različitih obnovljivih izvora kao što su sunce, vjetar, geotermalna i hidro energija, ali i drugih izvora s ciljem pronalaska njihove optimalne kombinacije gledajući na problematiku s više aspekata.