UvodVjerodostojni hadisi, koji govore o pojavljivanju hazreti Mehdija iz loze hazreti Pejgamberove, s.a.v.s., pred Smak svijeta, su brojni. U jednom od njih stoji:Kad bi od dunjaluka ostao samo jedan dan, Allah, Uzvieni, taj dan bi produo, sve dok ne izae ovjek od moga djeteta, imena poput moga imena, i nadimka poput moga nadimka (kunje! "n #e $emlju ispuniti pravdom i pravino#u kao to se ona (dotada ispunila nepravdom i zulumom!***Svaka od tri ibrahimovske/abrahamovske religije judaizam, kr!"anstvo i islam# nau$ava o kraju vremena i njegovim predzna%ima, o dolasku osobe koja "e na kon%u svijeta donijeti istinski spas ljudskome rodu na %ijeloj &emlji, koja "e imati bo'anski izun duhovnu dozvolu# i mo" da u tome uspije. U judaizmu to je obe"ani Mesija, u kr!"anstvuponovni dolazak (susov, a u islamu to treba da bude jedan od potomaka poslanika Muhammeda, a.s., s tim da "e to biti vrijeme u kojem "e s )eba si"i i pejgamber (sa, a.s.(sus#. Sve tri religijske radi%ije tako imaju neku vrstu apokalipti$ke teologije koja u$i o kraju svijeta, tj. bavi se tzv. eshatolo!kim pitanjima, kao !to je u sve tri tradi%ije kroz povijest bilo perioda kada je ta teologija bila izuzetno popularna, kao i onih perioda kada ona nije bila *u modi+.,no !to danas posebno plijeni pa'nju jeste da govor o Smaku svijeta, njegovim predzna%ima i skorom dolasku Spasitelja Sotera#, !to dio je eshatologije poznat kao soterilogija, ponovno dobiva na svome zamahu. -o se poglavito osje"a u nekim kr!"anskim %rkvama koje su mimo slu'bene teologije Vatikana ali i glavnog protestantskog kola, kao i unutar muslimanskog miljea, i to onog kojem slu'bena muslimanska teologija nije ba! uvijek sasvim naklonjena.-a vrsta apokalipti$ke teologije posebno je dobila na zamahu u posljednjih nekoliko desetlje"a, paralelno s a.irmiranjem jednog novog, !und pogleda na 'ivot i materijalnu stvarnost, poznata kao ne% age *novo doba+#. U tom smislu, bilo je samo pitanje vremena kada "e se i datumi za Smak svijeta po$eti odre/ivati. -akvih konkretnih predskazanja bilo je i prije, no izgleda nikad kao danas. Prvi put masovnije su se po$ela javljati u nekim kr!"anskim %rkvama 0merike, sve dok se sli$na predskazanja nisu po$elajavljati i me/u muslimanima. )o, datum Smaka svijeta nije se utana$ivao, !to zna samo dragi 1og, ali jeste jednog njegova velikog predznaka 2 dolaska hazreti Mehdija. Uporedo s tim, kao odgovor na takve tenden%ije, sve masovnije po$ela se tiskati i ona *pravovjerna+ literatura koja govori o njemu. Hazreti Mehdijev identitet u slubenome nauku ehli-sunneta:3lavni prijepor unutar muslimanskog mi!ljenja, po pitanjuhzr. Mehdija, ti$e se njegova identiteta. -ko je on4 Prema slu'benoj ulemi u$enja%ima# sunnijskoga kola u islamu, !to obuhvata oko 562768 muslimana u svijetu, kao i onima koji nisu skloni bilo kakvom su.ijskome uklonu, njegov identitet nije poznat, tj. bit "e poznat tek kad se pojavi i ljudi ga masovno prepoznaju kao Mehdija, r.a. -u se su!tinski nema ni!ta vi!e dodati.prema iijskoj tradiciji:U !iijskome vjerovanju stvar je itekao jasna. -o je 9vanaesti (mam, sin (mama :asana el20skerija, koji se izzakrivenosti gajba# treba pojaviti me/u svijetom pred Sudnji dan. Sdruge strane, poimanje Mehdijeveosobnosti unutar tesavvu.a uvelike je zaobila'en i pre!u"ivan. , to pitanje se spotakao i sam :enr; 6. (mama, 0li en2)ekija, na jednom od bagdadskih dokova, gdje pristaju trgov%i robljem sa svojim brodovima, odista izravno dira u sr%e. Svaki detalj koji je prethodio spajanju :asana 0skerija i bizantske djeve )ar%ise bija!e rezultat stroge 0llahove odredbe.U petak, 5. reb(ul)evvela, !to odgovara >. januaru 5IJ. godine po julijanskom kalendaru,nasilnom smr"u napu!ta ovaj svijet >>. (mam, :asan 0sker=. ,d tog trenutka >@. (mam i!$ezava pogledima puka, i tako nastupa njegova tzv. mala zakrivenost el)gajbetus)sugr'#. ,na "e trajati I6. lunarnih godina u koje vrijeme "e (mam biti u vezi sa svojim sljedbeni%ima, posredstvom $etveri%e zastupnika ili mandatara es)se*(r#. Prvog od njih, KbE 0mr UsmGn ibn SeD=d el2Umrija, postavio je jo! >>. (mam. )jegovim nasljednikom biva imenovan sin njegov, KbE 9'aD.er Muhammed ibn UsmGn. -re"i zastupnik bija!e Kbul2LGsim el2:usejn ibn BEh, dok povjerenje (mamova zastupni!tva nakon njega preuzima Kbul2:asan 0l= ibn Muhammed es2Semur=. )jihovim posredni!tvom izvjestan broj (mamovih vjernih sljedbenika je $ak bio i doveden u njegovo prisustvo. )o, smr"u posljednjeg zastupnika, sredinom a+b'na J@7. godine nastupa tzv. velika okulta,ija ili potpuno zakrivanje el)gajbetul)kubr'-et)t'mme#.Upitali su es2Semurija, dok je bio na samrtnoj postelji, o njegovu nasljedniku, a on je rekao: .ill'hi emrun /uve b'liguh M *,d sada stvar pripada samo 0llahu.+ ,d tada on apsolutno biva zakriven od pogleda ljudskih o$iju, !to "e re"i da u &akrivenosti $eka $as sudbinske odluke svoga veli$anstvenoga povratka i uspostave $istog islama, razotkrivaju"i unutarnje smislove ,bjave i vra"aju"i islamu njegovu slavu i mo". )jime "ebiti uspostavljen po$elni poredak svih stvari, po $emu je i oslovljen kao el)K'im Uskrsitelj# ili el)K'im bis)sej*, onaj koji se sa sabljom u ru%i di'e. -a sablja je, ustvari, simbol njegove mo"i, pred kojom mu niko ne"e kadar biti stati na put. Ustvari, ona nije drugo doli tajanstvena zb=lja one iste sablje njegova pradjeda hazreti 0lije, r.a.)o, !ta je razlog njegove zakrivenosti4 U !iijskoj literaturi $itamo kako je to, izme/u ostalog, hzr. Mehdijev strah za vlastiti 'ivot. )jegovi o$evi pre%i# tome nisu potrebovali, jer on "e se pojaviti sa sabljom, bore"i se protiv onih koji mu se suprotstave. Uostalom, iza njih, bilo da budu ubijeni ili umru, ostajao je nasljednik, do$im hzr. Mehdija niko ne mo'e zamijeniti. (pak, u su!tini, on je zakriven jer su ga ljudi sami sebi zaklonili, bivaju"i nesposobni prepoznati ga i spoznati. Prema korpusu !iijskih hadisa jo! je i hzr. 0lija nagovijestio njegovu &akrivenost. Kl2Ksbeg ibn )ubGte pripovijeda: *9o!ao sam &apovjedniku vjernih, a.s., zatekav!i ga kako zami!ljen $eprka po zemlji, pa ga upitah: N, &apovjedni$e vjernih, za!to tako zami!ljen stru'e! po zemlji4 (ma! li kakve potebe prema njoj4N, a on mi re$e: N)e, tako mi 0llaha, nemam potrebe za njom niti sam ikada za dunjalukom potrebovao, no razmi!ljah o potomku koji "e se roditi od Hedanaestog od moga potomstva. -o je el2Mehd=, koji "e &emlju ispuniti pravdom i pravi$no!"u kao !to je ona prije toga bila ispunjena zulumom i nasiljem. )jemu pripada nedoumi%a hajre# i zakrivenost gajbe# u kojoj "e neki zalutati, a neki biti upu"eni.N+S druge strane, ako se postavi pitanje otkud u islamu kojekakve zakrivenosti, odgovor nanjega mo'e biti protupitanje: *&ar :idr, a.s., nije u svojevrsnoj zakrivenosti i zar mladi"i Pe"ine nisu bili u snu J67 lunarnih godina zakriveni od ostalih ljudi4 Mehd= je u vremenu svoje &akrivenosti naprosto poput Sun%a iza oblaka. )e vidimo ga, ali ipak grije. Lad "e se ti obla%i razi"i samo 0llah, d'.!., zna. &nan je samo dan i predzna%i kojima "e biti navje!ten njegov skori povratak. Prema (mamu 9'aD.eru es2SGdiku A. (mam# pojavit "e se na dan O!Ere, >6. muharrama, dan u kojem se za svakog poslanika vezuje neki od krupnih doga/aja, dan u kojem je !ehidskom smr"u pao (mam el2:usejn J. (mam#. -ako/er se bilje'i da je (mam el21Gkir ?. (mam# rekao: *Pred dolazak Mehd=ja ukazat "e se dva znaka koja se nisu pojavila jo! otkako je Odem spu!ten na &emlju: pomra$enje Sun%a sredinom mjese%a ramazana, a mjese%a krajem ramazana.+u tesavvufskome nauku:Hedan od vrlo bitnih iskaza u kojem se progovara o hzr. Mehdijevu identitetu, unutar tesavvu.ske tradi%ije, pronalazimo u djelu el)0av'k(t vel)dev'hir $uvenog alima i sistematizatora tesavvu.skih u$enja e!2CaDrGnija u. >?A?. god.# gdje, kod govora o predzna%ima Sudnjeg dana, ka'e sljede"e:!!!1ad treba oekivati izlazak 2ehdija, a!s! "n je sin 3mama /asana el)Askerija! 4oen jeu no#i 56! ab'na 766! godine, i jo uvijek je iv sve dok se ne susretne sa 8s'om, sinom 2erjeminim, a!s!, to #e re#ida njegova dob do danas, a danas je 96:! godina, iznosi ;666 godina, tj. koliko vrijedi jedan dan kod4abba 3ospodara#, kako nas o tome, uostalom, obavje!tava uzvi!eni 0llah u LurDanu sura el2:ad', QI.#. -aj dan, kako ka'e !ejh CaDrGn=, treba ra$unati od preseljenja na ahiret posljednjeg me/u pravednim hali.ama, tj. smrti hazreti 0lije. )adalje, u hadisu se misli kako "e u tom tisu"lje"u islam, tj. )jegov Cerijat biti u snazi, nakon $ega dolazi period stagna%ije i pada u njegovoj pojavnoj snazi#. K u tom vaktu, ka'e imam CaDrGn=, treba i!$ekivati dolazak hazreti Mehdija.Po ovome, mi ve" odavno 'ivimo u vremenu kad s pravom mo'emo o$ekivati njegov dolazak. Povijest jeste pokazala kako muslimani !irom svijeta od >I. stolje"a gube dominantnu ulogu u svjetskim zbivanjima, po$ev!i od politi$ke i vojne ne/mo"i pa sve do jedne op"e %iviliza%ijske stagna%ije. :azreti CaDrGnijevo tuma$enja hadisa pokazalo se ta$nim.Me/utim, ni sam 1o'iji Poslanik, a.s., kao ni kasniji autoriteti u tesavvu.u, poput npr. hzr. CaDrGnija, ili jo! vi!e, )ajve"ega !ejha, Muhjidd=n ibn 0rebija, k.s., nisu govorili o datumima hzr. Mehdijeva dolaska. (stina je da se mo'e dopustiti naslu"ivanje blizine kraja svijeta, !to je uostalom bilo i prije >Q vijekova kad se na &emlji rodio Pe$at svih vjerovjesnika, s.a.v.s., koji je sam svoj dolazak u$inio jednim od predzanaka Sudnjeg dana, po $emu je ta blizina ipak relativan pojam. )o ukoliko je odista blizu, u smislu blizine koju mo'e da do'ivi jedna ili par genera%ija, postavlja se pitanje da li to daje za pravo ekspli%itna govora o nadolaze"em kraju4 Upravo progla!avanje ahiri)zem'na zadnjega vremena# klju$ni je argument kojim neki dervi!ki redovi, bolje re"i dervi!ke zajedni%e nekih dervi!kih redova, pravdaju masovno populariziranje ne vi!e tesavvu.skoga nauka ve" pristupanja u tarikat kao posebna na$ina pribli'avanja dragom 1ogu, !to podrazumjeva i preuzimanje odre/enih obaveza.1ilo kako bilo, evidentno je kako se muslimani na globalnome planu sve vi!e suo$avaju s problemom gubljenja i zaborava vlastitog identiteta, koji, kazali smo, polahko se topi jo! od >I. stolje"a. U takvoj jednoj svekolikoj smetenosti uvijek su bile popularne ideje mesijanizma, danas sve vi!e i jednog politi$kog mesijanizma. )iko ne spori kako "e hazreti Mehd= taj identitet i snagu islama obnoviti u punini, no ipak ne daje nam za pravo da globalno klonemo u duhovnu letargiju uzdaju"i se isklju$ivo u takva nadanja i i!$ekivanja, apsolutno ignori!u"i sada!njost i dati trenutak u kojem 'ivimo.