Embed Size (px)
Citation preview
HAOS KREATIVNOSTI VS. BIROKRATSKA INERCIJA
- uvodno izlaganje -
prof. dr Veselin Vukotić,
Predsjednik Društva ekonomista i menadžera Crne Gore
Haos kreativnosti vs. Birokratska inercija
• Osnovna teza mog prilaza je: Birokratizacija društva i kreativna ekonomija
ne idu zajedno!
• Veća moć birokratije – manje kreativnosti u društvu!
• Kako da se Crna Gora pripremi za otvoren
sudar birokratije i kreativnosti, za novu tranziciju na Zapadu?
• “Ludost je uvijek raditi jedno te isto, a istovremeno očekivati različite rezultate".
Albert Ajnštajn
Problem koji se rješava:
Kako sa 7.000$ do 34.000$ per capita (evropski prosjek)?
• 1954. - Planiranje u uslovima stabilnosti
• 2014. - Haos kreativnosti vs. birokratska inercija
• Pređen je put od plana do haosa!
Novo vrijeme, novi izazovi, novo razmišljanje, novi odgovori i prije svega
nova pitanja!
Nasim Taleb:
“Crni labud”
(“The black Swan”)
Da li su kreativnost, inovativnost i dizajn (ne)ekonomske teme?
Kako ploviti na vrhu globalnog talasa – kreativnost i inovativnost!
Šumpeter: Kreativna destrukcija
Ideje su najkonvertibilnija valuta današnjice!
“Aksiomi” kreativne ekonomije:
• Biti prvi, a potom najbolji!
• Kapital kompanije je prije svega u glavama njenih zaposlenih?
Kako da država, posebno mala, opstane u huku šokova globalizacije?
• Samo ako ima nešto svoje!
• Nešto različito od drugih!
• Nešto što je može razlikovati na globalnom tržištu!
A to drugačije je rezultat kreativnosti i inovativnosti, a ne slijepe imitacije!
Šta to praktično znači za Crnu Goru i region?
• Da moramo imati i stvarati svoju domaću
preduzetničku klasu. • Da moramo imati i stvarati svoje domaće istraživače. • Da moramo imati i stvarati svoje domaće inovatore. • Da moramo imati i stvarati svoje domaće
pronalazače. • Da moramo imati i stvarati svoje domaće umjetnike. • Da moramo imati i stvarati svoje domaće književnike
i pjesnike. • Da moramo imati i stvarati svoje sportiste. • Da moramo imati i očuvati svoju kulturu.
Kako stvarati ljudski kapital? Kako stvoriti kreativni i inovativni kapital?
• Država (redistribucija stvorenog)
• Tržište (zarada za sopstveni život)
Birokratizacija društva kao prepreka razvoju kreativnosti i inovativnosti.
Obrazovanje i kreativnost – da li sadašnji sistem obrazovanje podstiče
kreativnost i inovativnost među studentima i u društvu?
Indikatori iz Izvještaja o globalnoj konkurentnosti za Crnu Goru:
• Ukupno – 67/144
• Kapacitet za inovacije – 84/144;
• Rererence profesionalnih menadžera – 101/144;
• Kapacitet države za vraćanje talenata – 81/144;
• Kapacitet države za podsticanje talenata – 97/144.
Da li država koja ima 7.000$ po glavi stanovnika, a ima težnju da dostigne evropski prosjek (34.000$) to može postići sa sadašnjim “software-om”?
Na nivou EU se kreira tržište:
• Pristupnih fondova – stotine miliona EUR-a;
• Istraživanje – 3% BDP što je 400 milijardi EUR-a godišnje;
• Horizont 2020 – oko 75 milijardi.
Zašto je nužna strategija otvorenosti?
Šta znači otvorenost?
• Prodaja svojih proizvoda na svjetskom tržištu;
• Strana konkurencija na domaćem tržištu.
Da li je moguće da mala zemlja vodi ekonomsku politiku
zatvorenosti?
• Monetarna politika?
• Fiskalna politika?
• Investiciona politika?
• Politika cijena?
• Naučna politika?
Stabilnost ili promjene: šta vodi razvoju?
Statičan ili dinamičan pristup razvoju?
Pravci evolutivnog razvoja mišljenja
ka stvaranju ambijenta pogodnog za kreativnost i inovativnost?
1. Razvoj porodičnog biznisa;
2. Promjena sistema obrazovanja: Kopernikanski obrt u finansiranju visokog školstva;
3. Suton postojećeg modela politike i demokratije na Zapadu.
Koju strategiju odabrati?
• Ne preduzimati ništa;
• Slijepo se prilagođavati promjenama;
• Kreativno prilagođavanje promjenama.
Hvala na pažnji!
www.vukotic.net
www.udg.edu.me
