SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET

STUDIJ ARHEOLOGIJE

Boko KarluiHADRIJANOVA VILA U TIVOLIJU

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Draen Mari

Mostar, 2014.

KazaloUvod...............31. Povijest i lokacija vile...............42.Arhitektura vile..........5

3.Tlocrt vile..........74.Kanopus sa Serapisovim hramom.............85.Morsko kazalite (Teatro marittimo).........96.Zlatni trg (Piazza d'oro)...........107.Poikile.......................11Zakljuak............. 12Literatura......... 13UvodU Tivoliju, gradiu nedaleko od Rima, nalazi se jedna od najljepih rezidencijalnih graevina podignutih tijekom dugog postojanja Rimskog Carstva. Na povrini od stotinjak hektara podignuto je vie od trideset pojedinanih zgrada ovog jedinstvenog urbanog kompleksa koji, iako opustoen stoljeima pljaki i devastacija, i danas pokazuje tragove svog nekadanjeg sjaja.Vilu je kao svoju rezidenciju sagradio car Hadrijan, poznat kao jedan od Petorice dobrih careva, veliki vladar i vojskovoa za ije je vladavine Rimsko Carstvo doseglo svoje najdalje granice, te bilo konsolidirano. Izgradnju tog velebnog zdanja, zapoeo je 118. g. a radovi su zavreni 133. g., uz stalno nadograivanje. Car Hadrijan poticao je i gradnju mnogih drugih graevina pa je tako po njegovom nareenju u Engleskoj podignut 120 kilometara dugaak zid koji je uvao rimsku granicu od upada barbara sa sjevera, danas poznat kao Hadrijanov zid. Za njegove vladavine izgraen je i Panteon, a neki povjesniari vjeruju da je planove hrama dovrio sam Hadrijan. U sreditu Rima kao svoj mauzolej sagradio je Aneosku tvravu ili Castel SantAngelo.

1. Povijest i lokacija vile

Tivoli ili antiki Tibur smjeten je desetak kilometara jugozapadno od Rima, u pitomom pejzau zelenih breuljaka i razgranate mree rjeica, potoia i ljekovitih sumpornih izvora. Jo od vremena Republike Tivoli je bio mjesto gdje su bogati Rimljani podizali svoje ljetnikovce i ladanjske kue u kojima su se odmarali od gradske vreve. Kada je nakon Trajanove smrti 117. godine Hadrijan proglaen carem, odluio je svoju slubenu rezidenciju sagraditi upravo u Tivoliju.

Zemljite na kojem se nalazi vila smjeteno je u nizini nekoliko kilometara od samog Tivolija, a bilo je u vlasnitvu obitelji careve supruge Sabine, Trajanove neakinje. Tu se ve otprije nalazila mala ladanjska kua podignuta u I. st. pr. Kr. koja je imala tradicionalan tlocrt rimskog domusa s vrtom i kuom s atrijem i peristilom. Neki su njeni dijelovi uklopljeni u carsku vilu. Gradnja je s kraim prekidima trajala tijekom itave Hadrijanove vladavine, a neki su manji dijelovi zavreni i nakon njegove smrti, za vrijeme vladavine Antonina Pija. Spominje se da su se dijelovi graevina kojima car-arhitekt nije bio zadovoljan po njegovu povratku s putovanja i ratnih pohoda ruili, kako bi izgraeno bilo u skladu s njegovim zamislima.Iz jednog Hadrijanovog pisma vidi se da se ve 125. godine vila koristila kao carska rezidencija. Tu je on mogao obavljati sve svoje dravnike poslove, a da mu je istovremeno bila zajamena i privatnost, daleko od dvorana i Senata koji su ga okruivali u samom Rimu.

2. Arhitektura vileBudui da je mnogo toga na prostoru vile ostalo neistraeno, teko je sa sigurnou rekonstruirati, ali i pojmiti ovaj golemi kompleks kao cjelinu.Tijekom svoje vladavine mnogo je vremena provodio na dugim putovanjima Carstvom na kojima se upoznao s grkom i egipatskom kulturom. Pojedini dijelovi vile tako reproduciraju neke od graevina koje je vidio na svojim putovanjima i koje su na njega ostavile osobito snaan utisak. Zbog toga se pretpostavlja da je vei dio graevina unutar kompleksa sagraen prema njegovim zamislima.

Po svojoj koncepciji Hadrijanova vila razlikuje se od veine palaa antikog svijeta jer raspored graevina unutar prostora vile ne slijedi stroge principe simetrije, ve je on slobodan i zamiljen tako da zadivi posjetitelja, stvarajui iznenaujue ambijente i perspektive. Svaka pojedinana graevina predstavlja remek djelo rimskog graditeljskog umijea, u tlocrtima graevina i u oblikovanju njihovih proelja prevladavaju krivulje. Krovovi su pokazivali itav rimski repertoar: smione kupole, krini i bavasti svodovi i kupole u obliku bundeve.

Neke od najznaajnijih graevina na prostoru vile su Grki teatar, Palestra, Carski triklinij, Hospitalija, Grka biblioteka, Latinska biblioteka, Dvorana filozofa, Zlatni trg, Carska palaa, Terme, Poikile, Dvorana dorskih pilastara, Vrt Stadium, Zimska palaa, Pretorij, Canopus, Pomorsko kazalite (Teatro Marittimo), itd. Osim samih graevina, tu su se jo nalazile i terase, umjetne peine, bazeni, fontane, vodopadi, ribnjaci i jezerca koji su odraavali graevine slobodno rasute meu zelenilom, gredicama cvijea i nasadima, a takoer i nastambe sa ivotinjama, pticama i zabavni park.

Iako odaje dojam lakog pristupa, vila je bila zatiena i dobro uvana za carev siguran boravak. Oko vile su bili podignuti dugaki zatitni zidovi, a u nju se moglo ui samo preko ogranienog broja pristupnih cesta koje su bile pod neprekidnom straom. Pojedinane graevine bile su meusobno povezane putovima i stazama osmiljenim tako da ih je bilo jednostavno i lako nadgledati.

Glavni ulaz u vilu bila je poploena cesta s okretitem za koije koja je vodila do Vestibula. Nedavno je pored glavnog otkriven i sporedni ulaz namijenjen robovima. Naime, osim nadzemnog sustava staza i prometnica kojima su se sluili car, njegova pratnja i gosti, postojao je i onaj nevidljivi, podzemni sustav, namijenjen slugama. Hadrijanova vila ima nevjerojatnu mreu podzemnih ulica i galerija koje povezuju razliite graevine. Njima se dopremala hrana, pie i ogrjev za terme, a sluge i robovi tuda su se kretali izmeu razliitih graevina bez da ih se vidi. Na prostoru koji se zove Grande Trapezio jedna je od najduih podzemnih servisnih ulica imala je vie od etiri kilometra, a ak je bila i osvijetljena malim otvorima u svodu.

Prema svojoj namjeni pojedinane graevine unutar Hadrijanove vile mogu se podijeliti u tri skupine. U prvoj su rezidencijalne zgrade, namijenjene boravku cara i njegove pratnje. U drugoj skupini su sekundarne zgrade namijenjene vie pozicioniranom osoblju poput sveenika, uvara, vojnih zapovjednika, dok su u treoj skupini bile zgrade za sluge, robove i vojnike.

Graevine koje su bile namijenjene slugama najee nisu bile niti samostojee, ve je to obino bio niz prostorija smjetenih unutar potkonstrukcije drugih zgrada ili obrambenih zidova. Podizale su se na vie etaa koje su meusobno bile povezane drvenim stubitima i galerijama. Prostorije su bile poploane opekom ili grubim mozaikom, a zidovi bez ukrasa i grubo obukani. Bile su neposredno povezane s podzemnom ulinom mreom. U ovu skupinu ubraja se sklop pod nazivom Cento Camerelle.

Sekundarne zgrade bile su jednostavne samostojee zgrade pravokutnog tlocrta smjetene na izdvojenom, esto i sakrivenom prostoru. Pristupne ceste i prilazi bili su otvoreni, ali skriveni i odvojeni od onih koji su vodili u rezidencijalni dio. Postojala je i veza s podzemnim sustavom putova. Ukrasi i zavrna obrada bili su bogatiji u odnosu na dijelove za sluge, ali nisu bili luksuzni. Mozaici su bili crno-bijeli, s biljnim ili geometrijskim uzorkom, a zidovi ukraeni jednostavnim freskama. U ovoj skupini zgrada bile su Velike terme, kupalite namijenjeno stanovnicima sekundarnog dijela vile i robovima, te Hospitalija, gdje je ivjela careva pretorijanska garda.Ove dvije skupine zgrada zapravo su tretirane kao servisne, a tek se u arhitekturi rezidencijalnih zgrada vidi sva rasko i monumentalnost Hadrijanove vile.

3. Tlocrt vileUlaz se nalazi na sjevernoj strani. Tu su jo: grki teatar smjeten na litici, venerin hram. U blizini ulaza su dvije knjinice: grka i rimska te do nijih dvorite knjinica s portikom. Pokraj dvorita se nalazi morsko kazalite te dvorana filozofa. Na zapadu se nalazi veliki hipodrom Poikile na kojem su se odravale utrke konja. Na istoku su: zimska palaa sa dvoritem, barake i vojarne, heliocaminus, piazza d'Oro.U centru vile je smjeten stadion, prostorija s tri exedre, male terme, vestibul, vee terme, praetorium, te canopus s serapisovim hramom. Na samom zapadu je akademija te jupiterov hram.

Sl. 1. Tlocrt hadrijanove vile (preuzeto iz: http://www.rome-roma.net/villa-hadrien.html).

4. Kanopus sa Serapisovim hramomKanop je egipatski grad koji se nalazio na delti Nila nedaleko Aleksandrije, a bio je poznat po svetitu posveenom Serapisu, glavnom boanstvu iz razdoblja Ptolemejevia. Istoimeni kanal vodio je od Nila do Serapisovog svetita. Prema ovom egipatskom uzoru podignut je jedan od najljepih ansambala Hadrijanove vile.

Du male udoline iskopan je bazen dimenzija 11918 metara nazvan Kanop koji je zavravao Serapisovim svetitem. Na ulazu u Kanop nalazila se polukruna kolonada sa statuama Marsa, Merkura i Minerve, dok su uz duu stranu kanala stajale Karijatide, replika onih s Erehtejona na atenskoj Akropoli, te dva kipa Silena. Oni su nosili sjenicu koja se odraavala u vodi kanala.

Na junom zavretku Kanopa nalazi se nimfej, odnosno Serapisovo svetite. To je polukruna apsidalna graevina s osam nia u kojima su se nalazili kipovi i umjetnom piljom u pozadini koja je nizom podzemnih bazena i kaskada povezana s kanalom. Glavna dvorana bila je ukraena kipovima Izide, Ozirisa i Ptaha, te pokrivena polukupolom promjera 22 metra. Veina kipova iz Serapisovog svetita danas se nalazi u Vatikanskom i Kapitolinskom muzeju.

Sl. 2. Canopus (preuzeto iz: http://www.amazing-italy.com/en/guided_tours/rome_-_latium/71_tivoli.php).

5. Morsko kazalite (Teatro marittimo)Pomorsko kazalite je po svome znaenju najzagonetnija, a u arhitektonskom smislu najoriginalnija i najsloenija graevina Hadrijanove vile. Njen tlocrt sastoji se od niza koncentrinih oblika, a cijeli je sklop u potpunosti sagraen od krivulja, krunih oblika i zavojitih svodova.

Morsko kazalite se nalazi izmeu grke i rimske knjinice i dvorane filozofa. Dobio je ime po frizu koji prikazuje morske scene. Njegov plan se sastoji od serije koncentrinih struktura. Tetrastilni vestibul koji vodi do glavne strukture, koja je okruena cilindrinim zidom od opeke, 9 metara visokim. Dijametar graevine iznosi 44 metra. Unutar zida se nalazi koncentrini portik, 4 metra irok, podran sa 40 jonskih stupova. Peristil je bio pokriven krunim svodom podranim, s jedne strane cilindrinim zidom, a s druge kolonadom. Ispred kolonade stupova se nalazi rov, 4 metra irok, ispunjen vodom. Dijametar mu iznosi 27 metara. Dva pomina mosta omoguavaju ulaz u centralni ''otok''. Mostovi su postavljeni na krajevima ulaza u eksedru. Nema centralnog pristupa. Eksedra ima oblik lee, okruena je s svije krivolinijske kolonade stupova. U samom steditu tog umjetnog otoka nalaze se kupelji i sobe, knjinica. U sredini je prostor omeen stupovima. Pretpostavlja se da su oni nosili kupolu koja je sluila u astronomske svrhe, konstruirana od metala. U tom prostoru se nalazio tron, triklinijum te fontana.

Sl. 3. Tlocrt morskog kazalita (preuzeto iz: http://www.dartmouth.edu/~classics/rome2005/updates/week9_10/nov14.html).

6. Zlatni trg (Piazza d'oro)Nalazi se na istoku palae. Ime ovog podruja potjee iz injenice da su se tu nalazili jedni od najraskonijih arhitektonskih i skulpturalnih nalaza. Bogatstvo nalaza upuuje da je taj dio vile vjerojatno sluio za vane javne funkcije. Sadri: sredinji trg sa bazenom, okruen kolonadom stupova, na ulazu osmetokutni trijem. Centralni prostor se nalazi na jugoistoku, ima osam dijelova koji su odvojeni korintskim stupovima. Na samom kraju graevine se nalazi nimfej s pet nia za fontanu. Ovaj prostor je izazvao brojne rasprave. Vrlo zanimljiv ugoaj daje zvuk vode uz protok svjetla i sjene.

Sl.4. Tlocrt zlatnog trga (preuzeto iz: http://www.dartmouth.edu/~classics/rome2005/updates/week9_10/nov14.html).

6. Poikile Po uzoru na istoimenu stou u Ateni podignuta je velika esplanada, odnosno umjetna terasa nazvana Poikile. Svojim najveim dijelom lei na graevini koja se zove Cento Camerelle (Stotinu sobica) i mjestimice je visoka vie od dvadeset metara. Po sredini terase nalazi se veliki bazen Euripus, a oko njega vrtovi i dugaka etnica s trijemovima koja je, kako kau neki izvori, bila namijenjena za carevu etnju nakon veere. Pretpostavlja se da je oko bazena bila staza za utrke s koijama, pa se ova graevina naziva jo i Hipodrom.

Sl. 5. Pogled iz zraka na Poikile (preuzeto iz: http://www.anieneonline.com/ -tivoli-villa-adriana).

ZakljuakHadrijanova vila je jedna od najslavnijih dostignua carskog razdoblja rimske arhitekture. Ona nema centralnog plana i zbog toga odie spontanou. Vilu su krasila brojna umjetnika dijela od kojih je veina sad u Kapitolskom i Vatikanskom muzeju u Rimu. Naalost, brojne umjetnine iskopane u 18. stoljeu su preprodavai umjetnina prodali za umjetnike zbirke irom svijeta. Slavna dijela koja su pronaena u vili su: diskobol (rimska mramorna kopija Mironovog originala), mozaik golubice, Versajska Dijana, Sagnuta Venera, Kapitolinski Antinoj, Mladi Kentaur i Stari Kentaur. Hadrijan je bio poznat kao car-putnik. Inspiraciju za izgradnju ove vile pronaao je u brojnim putovanjima. Kombinirajui grke, rimske i egipatske elemente ovim zgradama je dao posebnost i mnoge od njih imaju simbolino znaenje. Nakon Hadrijana, vilu su koristili i ostali carevi, a nakon pada Rimskog Carstva je djelomino unitena. U 16. stoljeu kardinal Ippolito II. d'Este je iskoristio mramor i skulpture kako bi ukrasio svoju oblinju vilu (Vila d'Este). Hadrijanova vila je upisana na UNESCOv popis mjesta svijetske batine u Europi kao vana kulturna i arheoloka lokacija. Vila je zbog ubrzanog propadanja dospjela na UNESCOv popis sto najugroenijih mjesta svjetske batine.

Literatura:Henri STIERLIN, 2004. - The roman empire, Tachen.John Bryan WARD-PERKINS,1992.- Roman imperial architecture, New York.Frank SEAR,1983. - Roman arhitetcure, New York. J. B. Ward-Perkins, 1994, 108.

J. B. Ward-Perkins, 1994, 108.

H. Stierlin, 2004, 161.

F. Sear, 1983, 172.

F. Sear, 1983, 173.

F. Sear, 1983, 174.

F. Sear, 1983, 174.

F. Sear, 1983, 176.

F. Sear, 1983, 176.

H.Stierlin, 2004, str. 160.

F. Sear, 1983, 180.

F. Sear, 1983, 181.

H.Stierlin, 2004, 175.

F. Sear, 1983, 176.

F. Sear, 1983, 177.

H.Stierlin, 2004, 173.

J. B. Ward-Perkins, 1994, 116.

F. Sear, 1983, 173.

13