of 93 /93
PROGRAM STUDIJA KOMPARATIVNE KNJIŽEVNOSTI 1. UVOD Program komparativne književnosti u pet desetljeća njegova izvođenja jedan je od najkvalitetnijih i najtraženijih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosjeku se na jedno mjesto upisanog studenta komparativne književnosti u razredbenom postupku prijavljuje 9-10 kandidata. Tijekom 1990-ih se na 30 mjesta prijavljivalo više od 300 kandidata, a nakon uvođenja novog razredbenog postupka na Filozofskom fakultetu, komparativna je književnost jedna od 5-6 studijskih grupa koja je popunjena prvog dana upisa. U prilog kvalitete izvođenja programa komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu govori i činjenica da 30-ak studenata kojima komparatistika nije jedna od studijskih grupa u dvopredmetnom studiju, svaki semestar fakultativno izabire kolegije što ih izvode nastavnici Odsjeka za komparativnu književnost, kao i podatak da 10-ak prvostupnika sa svjedodžbama drugih studija svake godine pokušava upisati komparativnu književnost na diplomskoj razini studija. U tradiciji izvođenja programa komparativne književnosti jest praćenje relevantnih znanstvenih spoznaja i novina u području, i njihovo uključivanje u izvođenje nastave. Štoviše, zagrebačka je komparatistika bila i jest predvodnikom studija književnosti u zemlji i široj regiji. Već je početkom 1970-ih studij komparativne književnosti organiziran prema načelima koja su u temelju sadašnje reforme sveučilišnih studija i programa. Studij komparativne književnosti iznimno je svrhovit kako sa stajališta kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja, tako i sa stajališta tržišta rada u javnom i privatnom sektoru. Na tržištu najčešće nema nezaposlenih komparatista književnosti, što pokazuje da studij ne osposobljuje polaznike samo za uže područje struke, nego i za obavljanje niza drugih poslova. Studij komparativne književnosti nudi znanja iz svjetske književnosti, komparativne povijesti hrvatske i drugih nacionalnih književnosti zapadnoga kruga, teorije književnosti, teatrologije, filmologije i niza književnosti srodnih humanističkih disciplina. Raspon djelatnosti za koje je osposobljen završeni student/-ica komparativne književnosti veoma je širok. Završeni komparatist književnosti može stručno obavljati različite poslove vezane uz medije i nakladničku djelatnost, film, kazalište, prevoditeljstvo, odnose s javnošću i leksikografsku struku. Završeni komparatisti književnosti danas su na čelnim mjestima medijskih korporacija, javne i komercijalnih televizija, na uredničkim i novinarskim mjestima 1

Program Studija Komparativne Knjizevnosti 21.v.2010.Konacna Verzija Ispravke 08.07.2011[1]

Embed Size (px)

Citation preview

PROGRAM STUDIJA KOMPARATIVNE KNJIEVNOSTI 1. UVODProgram komparativne knjievnosti u pet desetljea njegova izvoenja jedan je od najkvalitetnijih i najtraenijih studija na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. U prosjeku se na jedno mjesto upisanog studenta komparativne knjievnosti u razredbenom postupku prijavljuje 9-10 kandidata. Tijekom 1990-ih se na 30 mjesta prijavljivalo vie od 300 kandidata, a nakon uvoenja novog razredbenog postupka na Filozofskom fakultetu, komparativna je knjievnost jedna od 5-6 studijskih grupa koja je popunjena prvog dana upisa. U prilog kvalitete izvoenja programa komparativne knjievnosti na Filozofskom fakultetu govori i injenica da 30-ak studenata kojima komparatistika nije jedna od studijskih grupa u dvopredmetnom studiju, svaki semestar fakultativno izabire kolegije to ih izvode nastavnici Odsjeka za komparativnu knjievnost, kao i podatak da 10-ak prvostupnika sa svjedodbama drugih studija svake godine pokuava upisati komparativnu knjievnost na diplomskoj razini studija. U tradiciji izvoenja programa komparativne knjievnosti jest praenje relevantnih znanstvenih spoznaja i novina u podruju, i njihovo ukljuivanje u izvoenje nastave. tovie, zagrebaka je komparatistika bila i jest predvodnikom studija knjievnosti u zemlji i iroj regiji. Ve je poetkom 1970-ih studij komparativne knjievnosti organiziran prema naelima koja su u temelju sadanje reforme sveuilinih studija i programa. Studij komparativne knjievnosti iznimno je svrhovit kako sa stajalita kvalitetnog visokokolskog obrazovanja, tako i sa stajalita trita rada u javnom i privatnom sektoru. Na tritu najee nema nezaposlenih komparatista knjievnosti, to pokazuje da studij ne osposobljuje polaznike samo za ue podruje struke, nego i za obavljanje niza drugih poslova. Studij komparativne knjievnosti nudi znanja iz svjetske knjievnosti, komparativne povijesti hrvatske i drugih nacionalnih knjievnosti zapadnoga kruga, teorije knjievnosti, teatrologije, filmologije i niza knjievnosti srodnih humanistikih disciplina. Raspon djelatnosti za koje je osposobljen zavreni student/-ica komparativne knjievnosti veoma je irok. Zavreni komparatist knjievnosti moe struno obavljati razliite poslove vezane uz medije i nakladniku djelatnost, film, kazalite, prevoditeljstvo, odnose s javnou i leksikografsku struku. Zavreni komparatisti knjievnosti danas su na elnim mjestima medijskih korporacija, javne i komercijalnih televizija, na urednikim i novinarskim mjestima u dnevnim novinama i tjednim izdanjima, izdavakoj djelatnosti, marketinkim agencijama, dravnim institucijama i diplomatskoj slubi. Kulturna politika, podruje kazalita i kinematografije, javno kolstvo, javne knjinice, znanstveni instituti, nevladin sektor, kao i sveuilini pogon, jednako su tako podruja u kojima se, zastupljenou i vrsnoom rada, ogleda kvaliteta i svrhovitost studija komparativne knjievnosti. Stoga je razlono oekivati da je u tako postavljenim okvirima veoma lako pronai zajedniki interes u pretpostavljenom financiranju razliitih stupnjeva studija. Nastavnici komparativne knjievnosti viestruki su dobitnici razliitih godinjih znanstvenih nagrada, nagrada strukovnih i umjetnikih udruga, lanovi HAZU, znanstvenici s meunarodnim iskustvom i reputacijom, suradnici u nekoliko meunarodnih znanstvenih projekata, predavai na razliitim poslijediplomskim programima i utemeljitelji nekoliko novih podruja studija na Filozofskom fakultetu i Sveuilitu u Zagrebu. Program studija komparativne knjievnosti usporediv je sa slinim studijem na europskim i amerikim sveuilitima, na primjer: Centro interdipartimentale di teoria e storia comparata della letteratura (Universit degli studi di Bologna), Komparatistik (Universitt Tbingen), Institut fr Vergleichende Literaturwissenschaft (Universitt Wien), Institut fr Vergleichende Literaturwissenschaft (Universitt Innsbruck), Centrum komparatistiky (Univerzita Karlova, Prag), Department of Comparative Literature (Stanford University), Program in Literature (Duke University), Curriculum of Comparative Literature (University of North Carolina at Chapel Hill), Department of Comparative Literature (University of Wisconsin, Madison), Comparative Literature Department (Indiana University), Dpartement de littrature compare (Universit de Paris X), Universit Franois-Rabelais Tours, Universit de Montral itd. 1

Podaci o studiju komparativne knjievnosti u svijetu, odnosno poveznice na mrene stranice institucija koje izvode program iz komparativne knjievnosti mogu se pronai na mrenoj stranici: HTTP://WWW.SWAN.AC.UK/GERMAN/BCLA/CLWW.HTM . Studij komparativne knjievnosti svojom je ponudom i strukturom iznimno pogodan za mobilnost studenata, kako u domaim, tako i u meunarodnim razmjerima. I dosad su studenti/-ice komparativne knjievnosti iznimno dobro prolazili u natjeajima za meunarodne stipendije i provodili semestar na studiju u inozemstvu. Stoga je realno oekivati da e se taj trend i nastaviti u okvirima predvienima reformom. Odsjek za komparativnu knjievnost ve je dogovorio naelnu razmjenu nastavnika i studenata sa srodnim studijem na Sveuilitu u Ljubljani, Trstu, Udinama, Edinburghu i Jeni, a slijedom procesa reforme ne postoji ni jedan razlog da se razmjena ne odvija i s drugim europskim, amerikim ili australskim sveuilitima, odnosno s komparatistikim centrima, odsjecima i programima u Europi i irom svijeta.

2

2. OPI DIO

2. 1. Naziv studija: Komparativna knjievnost

2. 2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu (predlaga) Odsjek za komparativnu knjievnost (izvoa studija)

2. 3. Trajanje studija: 5 godina (10 semestara)

2. 4. Integrirani jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski i diplomski studij komparativne knjievnosti traje 5 godina, pri emu se pravo na svjedodbu o zavrenom preddiplomskom studiju stjee nakon 3 godine, kad se ispune sve obveze propisane preddiplomskom razinom studijskog programa, dok se diploma stjee nakon svih 5 godina studija, kad se ispune sve obveze propisane cjelokupnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijskim programom. Studij komparativne knjievnosti organiziran je jednopredmetno (glavni studij/program, major), dvopredmetno (komparativna knjievnost kao glavni studij/program uz drugi ravnopravni, preddiplomski glavni program na Filozofskom fakultetu, double major) i kao dodatni (minor, modul ili izborni program uz minimalno optereenje, budui da student/-ica studira neki drugi jednopredmetni ili dvopredmetni program na Filozofskom fakultetu ili Sveuilitu). Nastava na studiju organizirana je u predmete: opa povijest knjievnosti (P), teorija knjievnosti (T), komparativna knjievnost (K), teatrologija (TD) te filmologija (F). Student/-ica stjee sustavnu kompetenciju iz povijesti svjetske knjievnosti, teorije knjievnosti, poredbene povijesti hrvatske i drugih nacionalnih knjievnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije i niza srodnih humanistikih disciplina (kulturalni i rodni studiji, semiotika, teorija medija, sociologija kulture, psihoanaliza, estetika, strani jezici itd.). Ta je kompetencija dovoljna za obavljanje veine poslova u podruju kulture i medija, a istodobno omoguuje kvalitetan prijelaz na studije svih humanistikih i drutvenih znanosti na Filozofskom fakultetu, Sveuilitu i drugim sveuilitima u zemlji i inozemstvu. Broj studenata/-ica koji upisuju program komparativne knjievnosti, prema sadanjim upisnim kvotama, iznosi 22, odnosno 44 u dvopredmetnom reimu studija. Upisna kvota jednopredmetnog studija komparativne knjievnosti iznosi 8 studenata. Kolegiji studija komparativne knjievnosti otvoreni su za upis svim studentima Sveuilita kao izborni kolegiji. Uz studente drugih odsjeka i fakulteta koji sluaju kolegije iz programa komparativne knjievnosti kao izborne kolegije, to daje prosjek od 80 studenata/-ica na svakoj godini studija.

2. 5. Studij komparativne knjievnosti je objedinjen u cjelinu. Studijski program komparativne knjievnosti se upisuje kao cjelovit 0+5 studij s mogunou izlaza: a) u bilo kojoj fazi studija s potvrdom o poloenim i odsluanim kolegijima b) nakon tree godine studija (preddiplomske razine studija) s prvostupnikom svjedodbom u skladu s uvjetima studijskog programa Prijelaz na studij komparativne knjievnosti mogu je s prvostupnikom svjedodbom u skladu s uvjetima programa. Uvjeti upisa na integrirani jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski i diplomski studij komparativne knjievnosti su odreeni sustavom dravne mature i uvjetima koje propisuju Filozofski fakultet i Sveuilite u Zagrebu. Na diplomsku razinu studija u sklopu integriranog studija komparativne knjievnosti mogu se, pod uvjetima koje propisuje organizacijska jedinica Fakulteta koja izvodi studij, a u skladu s raspoloivim kapacitetom, upisati i studenti koji su zavrili istoimeni ili srodni preddiplomski studij na drugim Sveuilitima.

2. 6.

Preddiplomska razina integriranog studija komparativne knjievnosti nudi osnovna znanja potrebna za nastavak

studija, obavijetenost i sustavnu upuenost u sva podruja studija. Kolegiji su openitije naravi, koliina pisanih radova 3

manja, a samostalni rad studenata/-ica uz nastavniki nadzor i svakotjedne razgovore i konzultacije usmjeren na opu knjievnopovijesnu, knjievnoteorijsku, komparatistiku, teatroloko-dramatoloku i filmoloku kompetenciju. Preddiplomska razina studija se stoga okonava ispunjavanjem svih obveza iz programa studija.

2. 7.

Diplomska razina integriranog studija komparativne knjievnosti poveanom izbornou kolegija,

viedisciplinarnom kompetencijom, manjim istraivakim projektima, kao i pripremama i pisanjem zavrnog rada nudi pripremu studenta/-ice za kompetentno i profesionalno obavljanje poslova u razliitim podrujima rada ili/i za doktorski studij. Magistri komparativne knjievnosti osposobljeni su za velik broj najrazliitijih zanimanja u kulturi i izdavatvu (npr. urednici u izdavakim kuama i urednitvima asopisa, knjievni, kazalini i filmski kritiari, leksikografi), u odnosima s javnou i srodnim djelatnostima (npr. sastavljai promidbenih poruka, voditelji ureda za odnose s javnou), znanosti (istraivai) i visokom obrazovanju (predavai, asistenti, znanstveni novaci), a visoka razina pismenosti koja se njeguje tijekom studija osposobljava ih i za novinarske i srodne medijske poslove (npr. urednici i novinari novina za kulturu i rubrika za praenje kulture u novinama, urednici i novinari za podruje kulture u elektronskim i digitalnim medijima).

2. 8.

2. 9. Ispunjavanjem svih programskih obveza i stjecanjem propisanog broja ECTS bodova na preddiplomskoj razini studija komparativne knjievnosti student stjee pravo na akademski naziv sveuilini prvostupnik/prvostupnica komparativne knjievnosti. Ispunjavanjem svih programskih obveza i stjecanjem propisanog broja ECTS bodova na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju komparativne knjievnosti student stjee pravo na akademski naziv magistar/magistra komparativne knjievnosti. Studenti dodatnog (minor, modul) programa iz komparativne knjievnosti ne stjeu nikakav struni ili akademski naziv iz komparativne knjievnosti.

4

3. OPIS PROGRAMA

3. 1. Studij komparativne knjievnosti sastoji se od obveznih predmeta koji ine njegovu programsku jezgru (odnosno izbornih kolegija iz tih predmeta) te izbornih kolegija na Fakultetu/Sveuilitu u svim oblicima cjelovitog, preddiplomskog i diplomskog studija. Nastavna je jedinica na studiju komparativne knjievnosti jednosemestralni kolegij u sklopu pojedinog predmeta. Kolegij je tematski odnosno problemski oblikovana nastavna cjelina, kombinacija predavanja i seminara, odnosno obveznih konzultativnih, personaliziranih razgovora nastavnika s manjim grupama studenata (izmeu 3 i 5 studenata). Teite cjelokupnoga nastavnog rada nije na opim pogledima i kvantiteti usvojene grae, nego na usvajanju metodologije znanstvenog rada i kvaliteti obrade uih tematskih i problemskih podruja. Kolegiji iz programske jezgre se redovito izmjenjuju i nadopunjuju, semestralno i cikliki. Da bi zavrili studij komparativne knjievnosti, studenti/-ice moraju odsluati i poloiti stanoviti broj izbornih kolegija iz obveznih predmeta: opepovijesnih (P), teorijskih (T), poredbeno-povijesnih (komparatistikih, K) i teatrolokodramatolokih (TD) i/ili filmolokih (F). Uz njih studenti/ice moraju odsluati kolegij iz estetike i kolegije iz stranih jezika za akademske potrebe te stanovit broj izbornih kolegija iz ponude Fakulteta/Sveuilita. Prilikom upisa u prvi semestar studija, studenti/-ice su upoznati s rasporedom kolegija prema obveznim dijelovima programa kako bi mogli lake birati kolegije i uz pomo nastavnika strukturirati slijed studija. Studenti/-ice dodatnog programa komparativne knjievnosti ili modula moraju poloiti stanoviti broj zadanih predmeta, a studij mogu zapoeti u II. semestru ili zavriti u V. semestru ovisno o tome ele li rasteretiti poetni ili zavrni semestar studija. Svi su kolegiji izborni, a njihov broj varira ovisno o obliku studija komparativne knjievnosti. Ne postoji unutarnja uvjetovanost meu kolegijima. Kolegiji se mijenjaju svakog semestra, a njihov se opis, program, literatura i izvedbeni nastavni plan objavljuju semestar unaprijed (www.ffzg.hr/kompk i oglasna ploa Odsjeka): u lipnju za sljedei zimski semestar, a u prosincu za sljedei ljetni semestar. Izborni kolegiji izvode se prema opisu odgovarajueg predmeta.

3. 2. OPIS PREDMETA

Svi predmeti nose 6 ECTS bodova. ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

5

PREDDIPLOMSKA RAZINA STUDIJA

- Naziv predmeta: Opa povijest knjievnosti ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta ope povijesti knjievnosti obuhvaaju teme iz svjetske knjievnosti od njezinih poetaka do suvremenih pojava. Prouavaju se razdoblja u povijesti svjetske i razliitih nacionalnih knjievnosti, razvitak knjievnih rodova i vrsta i knjievno stvaralatvo najznaajnijih pisaca (od Homera do suvremenih pisaca). Studentima su u ovim kolegijima ponueni umjetniki, povijesno i kulturoloki najznaajniji fenomeni knjievne povijesti u svim knjievnim vrstama i rodovima. Cilj: Usvajanje sadraja iz podruja ope povijesti knjievnosti, stjecanje kompetencije za analizu i razumijevanje knjievnih fenomena u njihovom povijesnom kontekstu. Razumijevanje temeljnih pojmova i problema historiografije knjievnog stvaralatva.

Obvezna literatura:

Erich Auerbach, Mimeza, prev. A. Jeli, HenaCom, Zagreb 2004. M. M. Bahtin, O romanu, prev. A. Badnjerevi, Nolit, Beograd 1989. Walter Benjamin, Kritika umjetnosti u njemakom romantizmu, prev. S. Derk, Naklada Juri, Zagreb 2007. Michel Foucault, Rijei i stvari, prev. S. Raheli, Golden marketing , Zagreb 2002. Northrop Frye, Anatomija kritike, prev. G. Graan, Golden marketing, Zagreb 2000. Hans-Robert Jauss, Estetika recepcije, prev. D. Gojkovi, Nolit, Beograd 1978. Ren Wellek, Kritiki pojmovi, prev. A. Spasi i S. orevi , Vuk Karadi, Beograd 1966.

Dopunska literatura:

Mihail Bahtin, Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd 1967. Aleksandar Flaker, Ruska avangarda 2, Profil International, Zagreb 2009. Knjievni barok, prir. . Beni & D. Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988. 6

Reinhard Lauer, Povijest ruske knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2009. Pavao Pavlii, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb 1988. Povijest svjetske knjievnosti, I-VII, Mladost, Zagreb 1974-1982. Romantizam i pitanja modernoga subjekta, ur. J. Uarevi, Disput, Zagreb 2008. Milivoj Solar, Povijest svjetske knjievnost, Golden Marketing, Zagreb 2003. Milivoj Solar, Suvremena svjetska knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1997. Viktor mega, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb 2004.

- Naziv predmeta: Teorija knjievnosti

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta teorije knjievnosti obuhvaaju osnovne pojmove teorije knjievnosti (primjerice, teorija knjievnosti, povijest knjievnosti i knjievna kritika; pojam znanosti o knjievnosti; stilistika, poetika i retorika; osnovni pojmovi versifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe; tropi i figure, itd.), osnovne orijentacije u metodologiji prouavanja knjievnosti, ope metodoloke probleme suvremene znanosti o knjievnosti te osnovne pojmove komparativnoga prouavanja knjievnosti. Cilj: Usvajanje sadraja iz podruja teorije knjievnosti, stjecanje kompetencije za analizu i razumijevanje knjievnih fenomena iz razliitih teorijskih perspektiva. Razumijevanje temeljnih pojmova i problema teorije knjievnosti.

Obvezna literatura:

Aristotel, O pjesnikom umijeu, August Cesarec, Zagreb 1983. Roland Barthes, Kritika i istina, prev. L. ale Feldman, Zagreb, Algoritam 2009. Miroslav Beker (ur.), Povijest knjievnih teorija, SNL, Zagreb 1979. Sigmund Freud, Freud i Mojsije, studije o umjetnosti i umjetnicima, prev. R. Jurleta i T. Tomi, Prosvjeta, Zagreb 2005. Roman Jakobson, Ogledi iz poetike, prev. Lj. Doen i dr., Nolit, Beograd 1978. 7

Andr Jolles, Jednostavni oblici, prev. V. Biti, Matica hrvatska, Zagreb 2 2000 Josip Uarevi, Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1991.

Dopunska literatura:

T. Adorno, Filozofsko-socioloki eseji o knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb 1985. Giorgio Agamben, Ideja proze, AGM, Zagreb 2004. Roland Barthes, Uitak u tekstu i Varijacije o pismu, Meandar, Zagreb 2004. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb 2001 Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. Judith Butler, Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb 2000. M. De Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2002. eljka Matijaevi, Struktura nesvjesnog, AGM, Zagreb, 2005. Pavao Pavlii, P. Stih i znaenje, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993. Gajo Pele, Pria i znaenje, Naprijed, Zagreb 1989. Milivoj Solar, Rjenik knjievnoga nazivlja, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2006.

- Naziv predmeta: Komparativna knjievnost

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta komparativne knjievnosti obuhvaaju teme veza i kontakta hrvatske i drugih knjievnosti, npr. latinski, grki i staroslavenski utjecaji, latinitet u 14. i 15. st., trubaduri, renesansna epika, komika poema, 8

religiozna poema, melodrama, stvaralatvo Ivana Gundulia, opat Fortis i morlakizam; preporoditelji i hrvatski romantizam; realizam, Matoev odnos prema suvremenoj europskoj knjievnosti; kozmopolitizam i esteticizam moderne; avangarda i odjeci ekspresionizma, postmoderna knjievnost itd. Cilj: Svladavanje temeljnih problema komparativnog sagledavanja hrvatske knjievnosti i uoavanje temeljnih mehanizama knjievne komunikacije meu razliitim knjievnostima i kulturnim sredinama. Smjetanje fenomena hrvatske knjievne povijesti u europski i svjetski historiografski kontekst.

Obvezna literatura:

Miroslav Beker, Uvod u komparativnu knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1995. Ivo Hergei, Komparativna knjievnost, Ex libris, Zagreb 2005. Dubravko Jeli, Povijest hrvatske knjievnosti: tisuljee od Baanske ploe do postmoderne, Naklada Pavii, Zagreb 2004.; ili: Ivo Frange, Povijest hrvatske knjievnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987.; ili: Mihovil Kombol, Povijest hrvatske knjievnosti do narodnoga preporoda, Matica hrvatska, Zagreb 2 1961. Zoran Kravar, Nakon godine MDC , Matica hrvatska, Dubrovnik 1993. Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana. 1-3, Znanje-kolska knjiga, Zagreb 1994.-2003. Pavao Pavlii, Knjievna genologija, Liber, Zagreb 1983. Uvod u knjievnost: teorija, metodologija, ur. Ante Stama i Zdenko kreb, Globus, Zagreb 5 1998. (S. Petrovi, Stih; Z. Kravar, Lirska pjesma; P. Pavlii, Epsko pjesnitvo; N. Batui i V. vacov, Drama, dramatugija, kazalite svi lanci obavezni)

Dopunska literatura

N. Batui, Z. Kravar Z, V. mega, Knjievni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb 2001 Nikola Batui Narav od fortune, August Cesarec & Matica hrvatska, Zagreb 1991 Morana ale, M. Oko Kiklopa, ArTresor naklada, Zagreb 2005. Davor Duki, Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 1998. Hrvatski knjievni barok, prir. D. Falievac, ZZK, Zagreb 1991. Slaven Juri, Rastuim skladom. Prodor stranih stihova u hrvatsko pjesnitvo druge polovice 19. stoljea, HSN, Zagreb, 2002. Zoran Kravar, Barokni opis, Liber, Zagreb 1980. Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske knjievnosti, Antibarbarus, Zagreb 1996.-1999. Pavao Pavlii, Stih u drami & drama u stihu, ZZK, Zagreb 1985. Pavao Pavlii, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb 2008. Cvijeta Pavlovi, Pria u pjesmi. Pripovjedni postupci enoine epske poezije, Disput, Zagreb 2005. 9

- Naziv predmeta: Teatrologija

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj kolegija: Kolegiji iz teatrologije obrauju temeljne teatroloke probleme kao to su postanak i razvitak teatrologije; analiza dramskoga teksta i procesa kazaline izvedbe; dramske i antidramske vrste; suvremeni pokuaji odreenja fenomena teatra i izvoenje sistematike teatrologije; podrijetlo kazalita; povijest hrvatskoga kazalita; suvremeno kazalite, izvedbeni studiji. Cilj kolegija: Svladavanje temeljnih teatrolokih pojmova i stjecanje temeljnih teatrolokih znanja i vjetina u podruju gledanja predstava i izvedbi te itanja kazalinih tekstova. Osposobljavanje za metodoloki utemeljen pristup sadrajima znanosti o kazalitu i izvedbenim fenomenima.

Obvezna literatura:

Antonin Artaud, Kazalite i njegov Dvojnik, prev. V. Grubii, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2000. Nikola Batui, Povijest hrvatskog kazalita, kolska knjiga, Zagreb 1978. Bertolt Brecht, Dijalektika u teatru, prev. D. Suvin, Nolit, Beograd 1966. Marco De Marinis, Razumijevanje kazalita: obrisi nove teatrologije, prev. I. i B. Senker, AGM, Zagreb 2006. Branko Gavella, Teorija glume: od materijala do linost, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb 2005. Joseph R. Roach, Strasti glume: studije o znanosti glume, prev. M. Javornik ubri, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2005. Konstantin S. Stanislavski, Moj ivot u umjetnosti, prev. O. Milievi, Cekade, Zagreb 1988.

10

Dopunska literatura:

Nikola Batui, Uvod u teatrologiju, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1991 Nicolas Boileau, Pjesniko umijee, Zagreb, 1975. Lada ale Feldman Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb: Naklada MD i MH, 1997. Silvio D'Amico, Povijest dramskog teatra, Zagreb: Nakladni zavod MH, 1972. Denis Diderot, Paradoks o glumcu, Zagreb: Zora, 1958. Gothold Ephraim Lessing, Hamburka dramaturgija, Zora, Zagreb, 1975. Ranko Marinkovi, Geste i grimase, kolska knjiga, Zagreb 2008. Patrice Pavis, Pojmovnik teatra. Zagreb: ADU; CDU; Antibarbarus, 2004. Boris Senker, Kazaline razmjene, Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb 2002. A Sourcebook of Feminist Theatre and Performance, prir. C. Martin, Routledge, London/New York 1996.

- Naziv predmeta: Filmologija

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta filmologije obrauju temeljne filmoloke pojmove i fenomene, kao to su analiza i interpretacija filma, film prema drugim umjetnostima; poetika, retorika i stilistika filma; filmologija i komplementarne discipline; teorijski pravci u prouavanju filma; povijest filma, najznaajniji anrovi, pravci, stilovi, nacionalne kinematografije. Cilj: Stjecanje temeljnih filmolokih spoznaja i mogunosti analize filmskih fenomena kao zasebnih medijskih pojava u panorami umjetnike, politike, informativne i ostale komunikacije. Usvajanje filmoloke metodologije i upoznavanje temelja filmske povijesti.

11

Obvezna literatura:

David Bordwell, O povijesti filmskog stila, prev. M. karica, HFS, Zagreb 2005. Nikica Gili, Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb 2007. Jurij M. Lotman, Semiotika filma, prev. M. Popovi, Institut za film, Beograd 1976. Christian Metz, Jezik i kinematografski medijum, prev. G. Velmar-Jankovi, Institut za film, Beograd 1975. Ante Peterli, Povijest filma. Rano i klasino razdoblje, Hrvatski filmski savez, Zagreb 2008. Ante Peterli, Studije o devet filmova, HFS, Zagreb 2002. Ante Peterli, Osnove teorije filma, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2001.

Dopunska literatura:

Seymour Chatman, Coming to Terms, The Rhetoric of Narrative in Fiction and Film, Ithaca, London: Cornell UP, 1990. Zbigniew Czeczot-Gawrak [eot-Gavrak, Zbignjev], Istorija filmske teorije do 1945. godine, Beograd: Institut za film, 1984. Tomislav egir; Joko Marui; Tomislav aki, Hrvatski filmski redatelji 1, Zagreb: HDFK, HFS, 2009. Gilles Deleuze, Film 1: slika-pokret, Udruga Bijeli val, Zagreb. Filmska enciklopedija I-II, glavni ur. A. Peterli, JLZ Miroslav Krlea, Zagreb, 1986-1990. Nikica Gili, Uvod u teoriju filmske prie, kolska knjiga, Zagreb, 2007. Ante Peterli, Ogledi o devet autora, Cekade, Zagreb, 1983. Robert Stam, Theory of Film: An Introduction, Blackwell, Oxford, 2000. K. Thompson i D. Bordwell, Film History: An Introduction, McGraw-Hill, Boston et al. 2009. Hrvoje Turkovi, Teorija filma, Zagreb, Meandar.

12

DIPLOMSKA RAZINA STUDIJA

- Naziv predmeta: Opa povijest knjievnosti

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta ope povijesti knjievnosti obuhvaaju teme iz svjetske knjievnosti od njezinih poetaka do suvremenih pojava. Prouavaju se razdoblja u povijesti svjetske i razliitih nacionalnih knjievnosti (antika, srednjovjekovlje, humanizam, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, realizam, moderna i postmoderna knjievnost; starogrka i rimska knjievnost, latinska srednjovjekovna knjievnost, talijanska renesansa, francuski klasicizam, njemaki romantizam, ruski i francuski realizam, njemaki ekspresionizam, ruski i talijanski futurizam itd.), razvitak knjievnih rodova i vrsta (epika, lirika, drama; ep, tragedija, sonet, roman itd.) i knjievno stvaralatvo najznaajnijih pisaca (od Homera do suvremenih pisaca) Cilj: Razvijanje dubinskog razumijevanja fenomena knjievne historiografije. Smjetanje djela i autorskih opusa u povijesni kontekst, sposobnost samostalnog koritenja komparatistike metodologije povijesnog prouavanja svjetske knjievnosti. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja o povijesnim fenomenima.

Obvezna literatura:

Matei Calinescu, Lica moderniteta, prev. G. Slabinac, Stvarnost, Zagreb 1988. E. R. Curtius, Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, prev. S. Marku, Naprijed, Zagreb 1998. Grard Genette, Figure, ur. i prev. M. Mioinovi, Vuk Karadi, Beograd 1985. Gustav Ren Hocke, Manirizam u knjievnosti, prev. A. Stama, CeKaDe, Zagreb 1984. Wolfgang Iser, Der implizite Leser: Kommunikationsformen des Romans von Bunyan bis Beckett , Wilhelm Fink, Mnchen 1972. Paul de Man, The Rhetoric of Romanticism, Columbia University Press, New York, 1984. Hans Mayer, Autsajderi, prev. V. Biti, GZH, Zagreb 1981. David Perkins, Is Literary History Possible?, The Johns Hopkins University Press, Baltimore 1992. 13

Dopunska literatura:

Johan Huizinga, Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb 1991. L. Hunt, Nova kulturna historija, Naklada Ljevak, Zagreb 2001. Nenad Ivi, Domiljanje prolosti, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1992. Jacques Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Golden marketing, Zagreb 1998. Gajo Pele, Iitavanje znaenja, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1982. Poetika renesansne kulture: Novi historizam, prir. D. porer, Disput, Zagreb 2007. Postmoderna ili borba za budunost, August Cesarec, Zagreb 1993. E. M. W. Tillyard, Elizabetinska slika svijeta, Artresor naklada, Zagreb 2006. I. Tronski, Povijest antike knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1951. Ivo Vidan, Nepouzdani pripovjeda, Matica hrvatska, Zagreb 1970.

- Naziv predmeta: Teorija knjievnosti

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta teorije knjievnosti obuhvaaju najvanije pojmove teorije knjievnosti, kao to su stilistika, poetika i retorika; osnovni pojmovi versifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe; tropi i figure; klasifikacija knjievnosti: knjievni rodovi i vrste, poezija i proza, usmena i pisana, trivijalna; znaajke pojedinih knjievnih vrsta; kategorijalni aparat analize knjievnoga djela itd. Takoer, obuhvaene su i najvanijo teoretiari knjievnosti; npr. pozitivisti, ruski formalisti, eki strukturalisti, predstavnici uenja o interpretaciji, psihoanalitike i arhetipske knjievne kritike, fenomenologije, egzistencijalizma, marksizma, dekonstrukcije, novog historizma, kulturalnih studija, feministike i postkolonijalne kritike. Cilj: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje sadraja i tema iz podruja teorije knjievnosti, stjecanje kompetencije za analizu i razumijevanje knjievnih fenomena u najrazliitijim teorijskim perspektivama. Razumijevanje sloenijih pojmova i problema teorije knjievnosti. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.

14

Obvezna literatura:

Jacques Derrida, Pisanje i razlika, prev. V. Miki, ahinpai, Sarajevo Zagreb 2007. Zoran Kravar, Tema stih, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993. Jurij M. Lotman, Struktura umjetnikog teksta , prev. S. Veri, Alfa, Zagreb 2001. Gyrgy Lukcs, Roman i povijesna zbilja , prev. H. Burger i dr., Globus, Zagreb 1986. Toril Moi, Seksualna/tekstualna politika: feministika knjievna teorija , prev. M. Grdei, AGM, Zagreb 2007. Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, ur. Dean Duda, Disput, Zagreb 2006. Edward W. Said, Orijentalizam , prev. B. Romi, Konzor, Zagreb 1999. Suvremena teorija pripovijedanja , ur. Vladimir Biti, Globus, Zagreb 1992.

Dopunska literatura

Jacques Derrida, Sablasti Marxa, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002. Lubomir Doleel, L. Poetike Zapada, Svjetlost, Sarajevo 1991. Dean Duda, Kulturalni studiji: ishodita i problemi, AGM, Zagreb 2002. Terry Eagleton, Iluzije postmodernizma, Svetovi, Novi Sad 1997. Anthony Easthope, A. Literary into Cultural Studies, Routledge, London & New York 1991. Umberto Eco, U potrazi za savrenim jezikom, Hena com, Zagreb 2004. T. S. Eliot, Tradicija, vrijednosti i knjievna kritika, Matica hrvatska, Zagreb 1999. Shoshana Felman, Skandal tijela u govoru, Naklada MD, Zagreb 1993. Zoran Kravar, Antimodernizam, Zagreb, AGM, 2003. Politika i etika pripovijedanja, ur. V. Biti, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

- Naziv predmeta: Komparativna knjievnost ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni 15

Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta komparativne knjievnosti obuhvaaju sljedee teme i problemske komplekse: latinski, grki i staroslavenski utjecaji u hrvatskoj knjievnosti; predstavnici latiniteta; trubaduri, petrarkisti; renesansna epika, Hektorovi i Zorani; Marin Dri; lirika u 16. stoljeu; manirizam, barokni ep; Ivan Gunduli, Ivan Buni Vui, manirizam, kvantitativni stih; protestantizam u hrvatskoj knjievnosti, Fortis i morlakizam; preporoditelji i romantizam; August enoa; realizam; pokuaji naturalizma; verizam; ruski utjecaji na hrvatsku realistiku pripovjednu prozu; hrvatska knjievnost prema engleskoj knjievnosti u XIX. stoljeu; Mato i suvremena europska knjievnost; avangarda; Miroslav Krlea; Ranko Marinkovi; Antun oljan; Slobodan Novak; hrvatska postmoderna knjievnost i suvremena hrvatska knjievnost u kontekstu svjetske knjievnosti. Cilj: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje sadraja i tema iz podruja poredbenog (komparativnog) prouavanja hrvatske knjievnosti, stjecanje kompetencije za komparativnu analizu i razumijevanje knjievnih fenomena u razliitim razdobljima knjievne povijesti. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.

Obvezna literatura:

Dunja Falievac, Kaliopin vrt I, Knjievni krug, Split 1997. Pavao Pavlii, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb 1988. Pavao Pavlii, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb 2008. Cvijeta Pavlovi, Hrvatsko-francuske knjievne veze. 15 studija, FF Press, Zagreb 2008. Gordana Slabinac, Hrvatska knjievna avangarda , August Cesarec, Zagreb 1988. Ivan Slamnig, Hrvatska versifikacija, Liber, Zagreb 1981. Mirko Tomasovi, Vila Lovorka: studije o hrvatskom petrarkizmu , Knjievni krug, Split 2004. Viktor mega, Duh impresionizma i secesije, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1997.

Dopunska literatura:

Hrestomatija novije hrvatske drame, ur. B. Senker, Disput, Zagreb 2000.-2001. Pavao Pavlii, Studije o Osmanu, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1996 Pavao Pavlii, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb 2006. Ivan Slamnig, Sedam pristupa pjesmi, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1986. Milivoj Solar, Vjebe tumaenja, Matica hrvatska, Zagreb 2005 Mirko Tomasovi, Tragom struke: od Petrarke do Lamartinea; od Marulia do Hergeia, Erasmus naklada, Zagreb 2006. 16

Vidan, I. Engleski intertekst hrvatske knjievnosti, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1995. Zlatar, A. Marulieva Davidijada, Latina et Graeca, Zagreb 1991. Zlatar, A. Autobiografija u Hrvatskoj, Matica hrvatska, Zagreb 1998. mega, V. Krleini evropski obzori, Znanje, Zagreb 2001

- Naziv predmeta: Teatrologija

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta teatrologije obrauju postanak i razvitak teatrologije; teatrologiju kao znanstvenu disciplinu i kao vie pojedinanih studijskih predmeta; analizu dramskoga teksta i procesa kazaline izvedbe (fabula, karakter, dijalog, osjeaj, miljenje, gluma, igra); dramske i antidramske vrste: tragedija, komedija, tragikomedija, farsa, melodrama, mjeovite vrste; metode istraivanja u teatrologiji; suvremeni pokuaji odreenja fenomena teatra i izvoenje sistematike teatrologije; podruje izvedbenih studija, i srodna teatroloka podruja. Kontakti izvedbenih umjetnosti s drugim umjetnostima, odnos performativnosti i izvedbe. Cilj: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje izvedbenih, kazalinih i dramskih fenomena, stjecanje kompetencije za teorijsku i povijesnu analizu teatrolokih problema i pojava. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.

Obvezna literatura:

Marvin Carlson, Places of Performance, Ithaca: Cornell University Press, 1989. Erika Fischer-Lichte, History of European Drama and Theatre, Routledge, London New York 2004. Phyllis Hartnoll, A Concise History of the Theatre , Thames & Hudson, London 1998. 17

Christopher Innes, Avant Garde Theatre 1892-1992 , Routledge, London New York 1993. Aleksandra Jovievi i Ana Vujanovi, Uvod u studije performansa , Fabrika knjiga, Beograd 2006. Hans-Thies Lehmann, Postdramsko kazalite , prev. K. Miladinov, CDU i TkH, Zagreb Beograd 2004. Zdenko Lei, Teorija drame kroz stoljea. Knj. 1 i 2, Svjetlost, Sarajevo1977. Boris Senker, Redateljsko kazalite, Zagreb: CKD SSO Zagreba, 1984.

Dopunska literatura:

Jean Alter, A Socio-semiotic Theory of Theatre, Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 1997. Ph. Auslander, Theory for Performance Studies, Routledge, New York/London 2008. Cristopher Baugh, Theatre, performance and technology, London: Macmillan, 2005. Edward Gordon Craig, O umjetnosti kazalita, Zagreb: CEKADE, 1980. Lada ale Feldman, Euridikini osvrti: o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, knjievnosti i kazalitu, Naklada MD, Centar za enske studije, Zagreb 2001. Lada ale Feldman, Femina ludens, Disput, Zagreb 2005. Branko Gavella, Teorija glume: od materijala do linosti, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb 2005. R. Goldberg, Performans od futurizma do danas, Test i URK, Zagreb 2003. Friedrich Nietzsche, Roenje tragedije, Zagreb: Matica hrvatska, 1997. George Steiner, Smrt tragedije, prev. Giga Graan, Zagreb: Cekade, 1979.

- Naziv predmeta: Filmologija

ECTS bodovi: 6 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, Status: Izborni Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara Uvjeti za upis predmeta: Nema. Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

Sadraj: Kolegiji iz predmeta filmologije obrauju slijedee teme: analiza i interpretacija filma, film prema drugim umjetnostima; poetika, retorika i stilistika filma; filmologija i komplementarne discipline: semiotika, teorija komunikacije, 18

komparativna estetika, psihologija filma; teorijski pravci u prouavanju filma; povijest filma; najznaajniji stvaratelji i djela, najznaajniji anrovi, pravci, stilovi, nacionalne kinematografije; doba televizije i novih medija. Pri analizi teorijskih i povijesnih filmolokih tema naglaavat e se sintetski i problemski pristup, s naglaavanjem specifinosti filmoloke metodologije. Cilj: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje filmolokih problema, stjecanje kompetencije za teorijsku i povijesnu analizu filmolokih problema i pojava. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.

Obvezna literatura

Andrs Blint Kovcs, Screening Modernism: European Art Cinema 1950-1980, University of Chicago Press, Chicago 2007. Thomas Elsaesser, Weimar Cinema and after. Germany's Historical Imaginary, Routledge, London New York 2000. Toby Miller i Robert Stam, A Companion to Film Theory, Blackwell Publishing, Malden Oxford 1999 Robert Stam, 2000, Film Theory. An Introduction, Blackwell Publishing, Malden Oxford 2000. Duan Stojanovi (ur.), Teorija filma, Nolit, Beograd 1978. Ivo krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj, Globus, Zagreb 1998. Hrvoje Turkovi, Film: zabava, anr, stil, HFS, Zagreb 2005. Hrvoje Turkovi, Retorike regulacije. Stilizacije, stilske figure i regulacija filmskog i knjievnog izlaganja , AGM, Zagreb 2008.

Dopunska literatura:

David Bordwell, Janet Steiger, Kristin Thompson, The classical Hollywood cinema : film style & mode of production to 1960, Routledge, London, 1985. Warren Buckland, The Cognitive Semiotics of Film, Cambridge: Cambridge University Press, 2000. Nol Carroll, Philosophical Problems of Classical Film Theory, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1988. Francesco Casetti, Inside the Gaze: The Fiction film and Its Spectator, Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press, 1998. Endless Night. Cinema and Psychoanalysis, Parallel Histories, ur. Janet Bergstrom, Berkeley, Los Angeles, London: University of California Press, 1999. Patrick Fuery, New Developments in Film Theory, Palgrave / Macmillan, 2000. Tom Gunning, The Films of Fritz Lang. London: British Film Institute, 1999. Richard Neupert, The End, Narration and Closure in the Cinema, Detroit: Wayne State University Press, 1995. Adams P. Sitney, Visionary film: the American avant-garde 1943-2000, Oxford University Press, 2002. 19

1.

Kristin Thompson, Storytelling in the new Hollywood : understanding classical narrative technique, Harvard University Press, Cambridge, Mass.; London. 1998.

2. 3. 4. 3. Tijekom I. i II. semestra studija studenti/-ice jednopredmetnog studija obvezni su upisati u svakom semestru po 1 opepovijesni (P/P1/P2) i 1 teorijski kolegij (T) te 1 kolegij po vlastitom izboru iz izborne ponude programske jezgre, uz kolegije iz fakultetske ponude izbornih kolegija. Studenti/-ice I. i II. semestra dvopredmetnog studija komparativne knjievnosti obvezni su upisati 1 opepovijesni (P/P1/P2) i 1 teorijski kolegij (T) iz programske jezgre, uz kolegije iz fakultetske ponude izbornih kolegija. Od III. do X. semestra studija predviena je mogunost terenske i praktine nastave, vezane uz pojedine izborne kolegije. Ostvareni bodovi ne ulaze u ukupan broj bodova programa studija, nego pripadaju opisu dodatnih kompetencija i biljee se u suplementu svjedodbe. Terenska i praktina nastava obuhvatit e predavanja i strune radove na znanstvenim skupovima u zemlji, u suradnji s drugim institucijama (Matica hrvatska, Hrvatsko drutvo pisaca, Knjievni krug Split, Centar za mediteranske studije Dubrovnik i dr.) te pohaanje kulturnih manifestacija u okviru kojih se izlae opepovijesna, teatroloka, filmoloka i komparatistika graa (Marulievi dani, Knjiga Mediterana itd.). Svake akademske godine praktina nastava bit e iznova planirana, u skladu s realnom kulturnom, strunom i znanstvenom ponudom tekue godine.

TIJEK STUDIJA Satnica svakog kolegija iz komparativne knjievnosti iznosi 45 (30+15) nastavna sata, pri emu su 30 nastavnih sati predavanja s konkretnim obvezama studenata/-ica za svaki nastavni termin prema programu i izvedbenom nastavnom planu kolegija, a 15 sati iznosi seminar odnosno konzultativni, personalizirani razgovor nastavnika s manjim grupama studenata (3 5). Maksimalni je broj studenata na kolegiju 20+5. Svaki kolegij boduje se sa 6 bodova ECTS-a. Bodovanje proizlazi iz satnice kolegija, naina izvoenja nastave i optereenja studenata/-ica u svim oblicima studija (koliina i vrsta tjednih obveza). Sastavni element ocjenjivanja i oblici vrednovanja studenata/-ica su:

1. kontinuirana evaluacija rada tijekom kolegija, 2. najvie 3 izostanka od 15 termina kolegija (obvezna 80% prisutnost), 3. aktivnost na nastavi, 4. redovito izvravanje tjednih obveza (itanje predvienih tekstova, pisanje kratkih tjednih zadaa koje potvruju itanje literature i/ili zanimanje za problem koji se obrauje), 5. izrada manjeg pisanog rada tijekom trajanja kolegija (ukupno 10-15 kartica teksta), 6. pojedinana ili grupna prezentacija teme, problema ili teksta u samom kolegiju, 7. ispit. Postotci, omjer, udio i odnosi elemenata vrednovanja ovise o konkretnom kolegiju i nainu njegove izvedbe.Kolegij zavrava ispitom koji se u pravilu organizira u zadnjem tjednu nastave u semestru. Svi odsluani kolegiji moraju se poloiti prije upisa u sljedei semestar. Studenti/-ice komparativne knjievnosti, ovisno o obliku studija, imaju minimalno jedan, a maksimalno tri ispita u semestru iz programske jezgre. Prosjek semestralnih ispita tijekom studija iznosi dva ispita po semestru. Studenti/-ice su duni sve radove izraene tijekom studija komparativne knjievnosti uvati u tiskanom i/ili digitalnom obliku, i tako stvarati studentski portfolio koji nastavnicima omoguuje da prate njihov rad i interese.

20

OBLICI STUDIJA I OBVEZE STUDENATA/-ICA Komparativna knjievnost kao integrirani glavni jednopredmetni studij: ukupno 300 bodova Komparativna knjievnost kao jedan od programa u integriranom dvopredmetnom studiju: ukupno 150 bodova

Oblici studija i obveze studenata/-ica tijekom prve tri godine studija (preddiplomska razina): Komparativna knjievnost kao glavni jednopredmetni studij (do svjedodbe prvostupnika/baccalaureusa komparativne knjievnosti): Ukupno: 180 bodova (ECTS). Od toga: jezgra studija: izborni kolegiji iz ponude Odsjeka za komparativnu knjievnost + strani jezik u akademske svrhe + estetika + esej vanjska izbornost: izborni kolegiji na FF-u/Sveuilitu 96 bodova: 16 strunih kolegija po 6 bodova (9+7): 9 iz podruja programske jezgre: 4P (2 do romantizma [P1], 2 nakon romantizma [P2]), 2T, 1K, 1TD, 1F i 7 po izboru 6 bodova: 1 kolegij iz estetike 4 ili 8 bodova: 1 dvosemestralni kolegij iz svjetskog jezika (4 boda od I. do VI. semestra); studentima koji namjeravaju nastaviti studij na diplomskoj razini preporuuje se (ali nije obvezatno) da ve tijekom preddiplomskog studija upiu jo jedan kolegij iz stranog jezika, i time ispune obvezu vladanja dvama stranim jezicima tijekom cjelokupnog studija (4 boda ukupno 8 bodova) 9 bodova esej iz kolegija u VI. semestru (15 kartica ili oko 5000 rijei) 65 bodova izborni kolegiji na FF-u/Sveuilitu (npr. minor programi, moduli iz pojedinih nac. knji., sociol., fil., lingv., pov., pov. umj. itd.) Studenti/-ice komparativne knjievnosti kao glavnog jednopredmetnog programa moraju u 6 semestara odsluati i poloiti 16 kolegija (9+7) iz izborne ponude sljedeih predmeta: 4 iz ope povijesti knjievnosti (P: 2 do romantizma P1, i dva nakon romantizma P2; kolegij oznaen kao P kvalitativno vrijedi i kao P1 i kao P2, ali kvantitativno ostaje 1 kolegij i ne zamjenjuje 2 kolegija [P1+P2]; njime se ispunjuje obveza 1 od 4 opepovijesna kolegija), 2 iz teorije knjievnosti (T), 1 iz komparativne knjievnosti (K), 1 iz teatrologije (TD), 1 iz filmologije (F) i 7 kolegija po vlastitom izboru. Usto, moraju odsluati i poloiti jednosemestralni kolegij iz estetike na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta i odsluati 2 ili 4 semestra (2 sata nastave tjedno, 2 ECTS-boda po semestru) stranog /svjetskog/ jezika u akademske svrhe (engleski, njemaki, francuski, panjolski, portugalski, talijanski ili ruski) i poloiti ga. Ako nastavu stranog jezika ne bude mogue organizirati u slijedu od etiri semestra, bodovi pripisani nastavi stranog jezika u III. i IV. semestru ulaze u kvotu bodova predvienih za izborne kolegije na Filozofskom fakultetu/Sveuilitu. Nain izvedbe i polaganja kolegija iz estetike odreuje Odsjek za filozofiju. Nain izvedbe i polaganja kolegija iz stranog jezika u akademske svrhe odreuje Centar za strane jezike. Preddiplomski studij zavrava ispunjenjem svih obveza iz programa studija (poloeni svi ispiti i postignuto 180 bodova). Zavrna kompetencija postie se poloenim svim kolegijima iz jezgre studija i izbornim kolegijima iz ponude Fakulteta/Sveuilita. Ako su to uspjeno uinili, studenti/ce stjeu bakalaureat i zvanje prvostupnika komparativne knjievnosti.

21

3 boda praktina i/ili terenska nastava kao dodatni bodovi izvan jezgre studija i kompetencija u suplementu svjedodbe. Studenti koji sudjeluju u praktinoj i terenskoj nastavi (dio predmet Teatrologija, Opa povijest knjievnosti, Filmologija i/ili Komparativna knjievnost), tijekom preddiplomskog studija dodatno stjeu 3 ECTS boda. Ti se bodovi upisuju odvojeno.

22

Tablica I. Prikaz hodograma. Komparativna knjievnost kao glavni (jednopredmetni) studij na preddiplomskoj razini: semestar studija studija komparativne knjievnosti program bodovi po kolegijima komp. knji. knji. bodovi ukupno komp. bodovi za izborne kolegije na FFu/Sveuilitu ukupno (6 x 30 ili ukupno 180) I. kolegija strani jezik II. kolegija strani jezik 3 6 2 6+6+ 20 10 30 3 6 2 6+6+ 20 10 30 bodovi po semestru

III.

3 kolegija ili 2 kolegija + estetika strani jezik 6

6+6+ (20)

18

12 (10)

30

2 6+6+ 6 18 (20) 12 (10) 30

IV.

3 kolegija ili 2 kolegija + estetika strani jezik

2 6 + 6+ 6 18 12 30

V. kolegija

3

VI. kolegija

2

6+ 6

21

9

30

esej iz jednog od ta dva kolegija (15 kartica ili 5000 rijei) 9

23

Dodatna ponuda: semestar studija nastavu (praktikum, radionica) III. VI. 3 bodovi za praktinu i terensku

Komparativna knjievnost kao jedan od programa u dvopredmetnom studiju (do svjedodbe prvostupnika/baccalaureusa komparativne knjievnosti): Ukupno: 90 bodova (ECTS). Od toga: jezgra studija: izborni kolegiji iz ponude Odsjeka za komparativnu knjievnost + strani jezik u akademske svrhe + estetika vanjska izbornost: izborni kolegiji na FF-u/Sveuilitu 66 bodova: 11 strunih kolegija po 6 bodova (8+3): 4 opepovijesna (P: 2 do romantizma [P1]), 2 nakon romantizma [P2]; kolegij oznaen kao P kvalitativno vrijedi i kao P1 i kao P2, ali kvantitativno je 1 kolegij i ne zamjenjuje P1+P2), 2 teorijska (T), 1 poredbeno-povijesni/komparatistiki (K), 1 teatroloki (TD) ili 1 filmoloki (F) i 3 po izboru 14 bodova: izborni kolegiji na FF-u/Sveuilitu (I.-V. semestar) 6 bodova: 1 kolegij iz estetike u V. ili VI. semestru studija 4 ili 8 bodova: 1 dvosemestralni kolegij iz stranog jezika (ukupno 4 boda u dva semestra 2 boda u I. i 2 boda u II. semestru): ako student/-ica uz komparativnu knjievnost studira engleski, njemaki, francuski, talijanski, panjolski, portugalski ili ruski jezik, bodovi predvieni za strani jezik ulaze u izborne bodove za kolegije na FF-u/Sveuilitu. Studentima koji namjeravaju nastaviti studij komparativne knjievnosti na diplomskoj razini preporuuje se, ali nije obvezatno, da ve tijekom preddiplomskog studija upiu jo jedan kolegij iz stranog jezika, i time ispune obvezu vladanja dvama stranim jezicima tijekom cjelokupnog studija (4 boda; ukupno 8 bodova: 4 + 4) Studenti/-ice komparativne knjievnosti kao jednog od dvaju glavnih programa u dvopredmetnom studiju moraju u 6 semestara odsluati i poloiti 11 strunih kolegija iz sljedeih predmeta (8+3): 4 iz ope povijesti knjievnosti (2 do romantizma P1 i 2 nakon romantizma P2; kolegij oznaen kao P kvalitativno vrijedi i kao P1 i kao P2, ali kvantitativno ne zamjenjuje 2 kolegija [P1+P2], nego se njime ispunjava obveza 1 od 4 opepovijesna kolegija), 2 iz teorije knjievnosti (T), 1 poredbeno-povijesni/komparatistiki (K), 1 iz teatrologije (TD) ili 1 iz filmologije (F) i 3 po vlastitom izboru. Usto, moraju odsluati i poloiti jednosemestralni kolegij iz estetike na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta i odsluati 2 semestra (2 sata nastave tjedno i, prema odluci fakultetskog Vijea, uz optereenje od 2 ECTS-boda po semestru) stranog /svjetskog/ jezika u akademske svrhe (engleski, njemaki, francuski, panjolski, portugalski, talijanski ili ruski) i poloiti ga. Ako studiraju neki od tih jezika kao glavni predmet u dvopredmetnom studiju, ne moraju polagati strani jezik, nego upisuju izborne kolegije iz fakultetske/sveuiline ponude, no preporuuje se (nije obvezatno) da ve na preddiplomskoj razini odsluaju i poloe drugi svjetski jezik. Nain izvedbe i polaganja kolegija iz estetike odreuje Odsjek za filozofiju. Nain 24

izvedbe i polaganja kolegija iz stranog jezika u akademske svrhe odreuje Centar za strane jezike. Preddiplomski studij zavrava ispunjenjem svih obveza iz programa studija (poloeni svi ispiti i postignuto 90 bodova) i, ako su to uspjeno uinili, stjeu bakalaureat i zvanje prvostupnika komparativne knjievnosti. 3 boda praktina i/ili terenska nastava kao dodatni bodovi izvan jezgre studija i kompetencija u suplementu svjedodbe. Studenti koji sudjeluju u praktinoj i terenskoj nastavi (dio predmeta Teatrologija, Opa povijest knjievnosti, Filmologija i/ili Komparativna knjievnost), tijekom preddiplomskog studija dodatno stjeu 3 ECTS boda. Ti se bodovi upisuju odvojeno.

25

Tablica II. Prikaz hodograma. Komparativna knjievnost kao jedan od dvaju glavnih ravnopravnih studija na preddiplomskoj razini: semestar studija studija komparativne knjievnosti I. kolegija strani jezik 2 2 6+6 14 12 ili program bodovi po kolegijima komp. knji. knji. bodovi ukupno komp. bodovi za izborne kolegije na FFu/Sveuilitu 3 (za studente koji studiraju engl., njem., franc., tal., panj., port., rus. jezik) 1 (za studente koji ne studiraju te jezike) II. kolegija strani jezik 2 2 6+6 14 12 ili 3 (za studente koji studiraju engl., njem., franc., tal., panj., port., rus. jezik) 1 (za studente koji ne studiraju te jezike) III. kolegija strani jezik (opcionalno) IV. kolegija strani jezik (opcionalno) V. kolegija ili 1 kolegij + kolegij iz estetike 2 6+6 12 3 15 2 6+6 2 12 3 15 2 6+6 2 12 3 15 15 90) 15 bodovi po semestru (ukupno

26

VI. kolegija

2

6+6

15

3

15

ili 1 kolegij + kolegij iz estetike

Dodatna ponuda: semestar studija bodovi za praktinu i terensku nastavu (praktikum, radionica) III. VI. 3

c) Komparativna knjievnost kao dodatni preddiplomski studij Ukupno: 30 bodova (ECTS) 1 struni kolegij po semestru, uz slobodan semestar, vjerojatno I. ili VI. zbog snalaenja ili obveza u zavrnom semestru preddiplomskog programa glavne/-ih studijskih grupa: 2 opepovijesna (P/P1/P2) 1 teorijski (T) 1 poredbeno-povijesni/komparatistiki (K) 1 teatroloki (TD) ili 1 filmoloki (F) Studenti/-ice dodatnog preddiplomskog programa ili modula komparativne knjievnosti moraju u 6 semestara poloiti 5 strunih kolegija iz sljedeih predmeta: 2 iz ope povijesti knjievnosti (P1, P2 ili P), 1 iz teorije knjievnosti (T), 1 poredbeno-povijesni/komparatistiki (K) i 1 teatroloki (TD) ili 1 filmoloki (F). Studij mogu zapoeti u II. semestru ili zavriti u V. ovisno o tome ele li rasteretiti poetni ili zavrni semestar studija. Tijekom studija studenti/-ice komparativne knjievnosti slobodno biraju kolegije iz ponude Filozofskog fakulteta/Sveuilita ovisno o koliini bodova koja im je za to predviena.

Diplomska razina studija: Studij komparativne knjievnosti mogu u VII. semestru (prva godina diplomske razine studija) upisati: JEDNOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJ KOMPARATIVNE KNJIEVNOSTI: 27

a) studenti/-ice bilo kojeg filolokog/neofilolokog studija na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu ili drugih sveuilita u Hrvatskoj, ako im je prosjek ocjena iz programa studija na preddiplomskoj razini (min. VI. semestara) najmanje 3,5; ako im je prosjek ocjena iz struno relevantnih predmeta (knjievnosti) na preddiplomskom studiju (min. VI. semestara) najmanje 4,0 (odreuje povjerenstvo); ako imaju preporuku nastavnika matinog preddiplomskog studija ili nastavnika Odsjeka za komparativnu knjievnosti u ijem su kolegiju/kolegijima sudjelovali (npr. kao studenti cjelovitog dodatnog /minor, modul/ programa ili polaznici samo jednog ili nekoliko izbornih kolegija); ako su zadovoljili na razgovoru s povjerenstvom Odsjeka za upis na diplomski studij komparativne knjievnosti (znanje, motiviranost, kvaliteta pisanih radova izraenih na preddiplomskom studiju) b) studenti/-ice ostalih programa humanistikih i drutvenih znanosti na Filozofskom fakultetu i Sveuilitu, ako su tijekom preddiplomskog studija (min. VI. semestara) ostvarili prosjek ocjena od najmanje 3,5; ako im je prosjek ocjena iz struno relevantnih predmeta (knjievnosti) na preddiplomskom studiju (min. VI. semestara) najmanje 4,0 (odreuje povjerenstvo); ako imaju vrlo dobar i odlian uspjeh iz kolegija/predmeta koji su povezani sa studijem komparativne knjievnosti (npr. estetika, povijest kulture i umjetnosti, sociologija kulture itd.); ako imaju preporuku nastavnika matinog preddiplomskog studija ili nastavnika Odsjeka za komparativnu knjievnosti u ijem su kolegiju/kolegijima sudjelovali (npr. kao studenti cjelovitog dodatnog /minor, modul/ programa ili polaznici samo jednog ili nekoliko izbornih kolegija); ako su zadovoljili na razgovoru s povjerenstvom Odsjeka za upis na diplomski studij komparativne knjievnosti (znanje, motiviranost, kvaliteta pisanih radova izraenih na preddiplomskom studiju). DVOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJ KOMPARATIVNE KNJIEVNOSTI: a) studenti/-ice bilo kojeg filolokog/neofilolokog studija na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu ili drugih sveuilita u Hrvatskoj, ako im je prosjek ocjena iz programa na preddiplomskom studiju (min. VI. semestara) najmanje 3,5; ako imaju preporuku nastavnika matinog preddiplomskog studija ili nastavnika Odsjeka za komparativnu knjievnosti u ijem su kolegiju/kolegijima sudjelovali (npr. kao studenti cjelovitog dodatnog /minor, modul/ programa ili polaznici samo jednog ili nekoliko izbornih kolegija); ako su zadovoljili na razgovoru s povjerenstvom Odsjeka za upis na diplomski studij komparativne knjievnosti (znanje, motiviranost, kvaliteta pisanih radova izraenih na preddiplomskom studiju).

b) studenti/-ice ostalih programa humanistikih i drutvenih znanosti na Filozofskom fakultetu i Sveuilitu, ako su tijekom preddiplomskog studija (min. VI. semestara) ostvarili prosjek ocjena od najmanje 3,5; ako imaju vrlo dobar i odlian uspjeh iz kolegija/predmeta koji su povezani sa studijem komparativne knjievnosti (npr. estetika, povijest kulture i umjetnosti, sociologija kulture itd.); ako imaju preporuku nastavnika matinog preddiplomskog studija ili nastavnika Odsjeka za komparativnu knjievnosti u ijem su kolegiju/kolegijima sudjelovali (npr. kao studenti cjelovitog dodatnog /minor, modul/ programa ili polaznici samo jednog ili nekoliko izbornih kolegija); ako su zadovoljili na razgovoru s povjerenstvom Odsjeka za upis na diplomski studij komparativne knjievnosti (znanje, motiviranost, kvaliteta pisanih radova izraenih na preddiplomskom studiju).

Optimalni broj upisanih studenata na diplomskoj razini integriranog studija komparativne knjievnosti iznosio bi 60 studenata (10 jednopredmetnih i 25x2, tj. 50 dvopredmetnih). Studenti dodatnog (minor, modul) programa iz komparativne knjievnosti na preddiplomskom ili diplomskom studiju ne stjeu nikakav struni ili akademski naziv iz komparativne knjievnosti. Diplomska razina studija komparativne knjievnosti organizirana je na istim naelima kao i preddiplomska: jednopredmetno (glavni studij, major), dvopredmetno (komparativna knjievnost kao glavni studij/program uz drugi ravnopravni, diplomski glavni studij/program na Filozofskom fakultetu, double major) i kao dodatni (minor, modul ili izborni program uz minimalno optereenje, budui da student/-ica studira neki drugi jednopredmetni ili dvopredmetni diplomski 28

program na Filozofskom fakultetu ili Sveuilitu). Nastava na diplomskom studiju organizirana je u predmete: opa povijest knjievnosti (P), teorija knjievnosti (T), komparativna knjievnost (K), teatrologija (TD) te filmologija (F). Svretkom diplomskog studija komparativne knjievnosti student/-ica stjee kvalitetnu i sustavnu kompetenciju iz povijesti svjetske knjievnosti, teorije i metodologije knjievnosti, poredbene povijesti hrvatske i drugih nacionalnih knjievnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, kao i srodnih humanistikih i drutvenih znanosti i disciplina (kulturalni studiji, rodni studiji, postkolonijalni studiji, psihoanaliza, filozofija, estetika, semiotika, antropologija, etnologija, teorija i povijest medija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, povijest ideja, filoloka kompetencija iz barem dvaju stranih jezika itd.). Diplomski razina studija komparativne knjievnosti sastoji se od obveznih predmeta koji ine njegovu jezgru, odnosno izbornih kolegija iz tih predmeta, te izbornih kolegija na Fakultetu/Sveuilitu. Nastavna je jedinica na studiju jednosemestralni kolegij. Kolegij je tematski odnosno problemski oblikovana nastavna cjelina, kombinacija predavanja i seminara, odnosno obveznih konzultativnih, personaliziranih razgovora nastavnika s manjim grupama studenata (izmeu 3 i 5 studenata). Teite cjelokupnoga nastavnog rada nije na opim pogledima i kvantiteti usvojene grae, nego na usvajanju metodologije znanstvenog rada i kvaliteti obrade uih tematskih i problemskih podruja. Programsku jezgru ine izborni kolegiji iz predmeta ope povijesti knjievnosti, teorije knjievnosti, komparativne knjievnosti, teatrologije i/ili filmologije. Da bi zavrili jednopredmetni studij komparativne knjievnosti, studenti/-ice moraju na diplomskoj razini studija odsluati i poloiti 10 strunih izbornih kolegija iz slijedeih predmeta (5+5): po 1 opepovijesni (P/P1/P2), teorijski (T), poredbenopovijesni (komparatistiki, K), teatroloki (TD) i/ili filmoloki (F) te 5 kolegija po izboru i izraditi esej vezan uz jedan kolegij iz ponude Odsjeka za komparativnu knjievnost u posljednjem semestru studija. Da bi zavrili dvopredmetni studij komparativne knjievnosti, studenti/-ice moraju na diplomskoj razini studija odsluati i poloiti 5/6 strunih izbornih kolegija. Ako diplomski rad izrauju u drugom studijskom programu studenti/-ice moraju odsluati i poloiti 6 izbornih kolegija iz slijedeih predmeta (4+2): po 1 opepovijesni (P/P1/P2), teorijski (T), poredbenopovijesni (komparatistiki, K), teatroloki (TD) i/ili filmoloki (F) te 2 kolegija po izboru. Ako diplomski rad izrauju u studijskom programu komparativne knjievnosti student/-ice moraju odsluati i poloiti 5 izbornih kolegija iz slijedeih predmeta (4+1): po 1 opepovijesni (P/P1/P2), teorijski (T), poredbeno-povijesni (komparatistiki, K), teatroloki (TD) i/ili filmoloki (F) te 1 kolegij po izboru. Da bi zavrili dodatni studij komparativne knjievnosti, studenti/-ice na diplomskoj razini studija moraju odsluati i poloiti 4 kolegija iz slijedeih predmeta: po jedan opepovijesni (P/P1/P2), teorijski (T), poredbeno-povijesni (komparatistiki, K), teatroloki i (TD) i/ili filmoloki (F). Studij komparativne knjievnosti zavrava obranom diplomskog rada (izrada diplomskog rada i obrana iz ireg podruja znanja prema propisanoj literaturi) ili polaganjem diplomskoga ispita (prema propisanoj literaturi). Svi su kolegiji izborni, a njihov broj varira ovisno o obliku studija komparativne knjievnosti. Ne postoji unutarnja uvjetovanost meu kolegijima. Kolegiji se mijenjaju svakog semestra, a njihov se opis, program, literatura i izvedbeni nastavni plan objavljuju semestar unaprijed (www.ffzg.hr/kompk i oglasna ploa Odsjeka): u lipnju za sljedei zimski semestar, a u prosincu za sljedei ljetni semestar. Satnica svakog kolegija iz komparativne knjievnosti na diplomskoj razini iznosi 45 (30+15) nastavnih sati, pri emu su 30 nastavnih sati predavanja s konkretnim obvezama studenata/-ica za svaki nastavni termin prema programu i izvedbenom nastavnom planu kolegija, a 15 sati iznosi seminar odnosno konzultativni, personalizirani razgovori nastavnika s manjim grupama studenata (35). Maksimalan je broj studenata na kolegiju 20+5. Svaki kolegij boduje se sa 6 bodova ECTS-a. Bodovanje proizlazi iz satnice kolegija, naina izvoenja nastave i optereenja studenata/-ica u svim oblicima studija (koliina i vrsta tjednih obveza). Kolegij zavrava ispitom koji se u pravilu organizira u zadnjem tjednu nastave u semestru. Ovisno o nainu rada, svaki nastavnik moe izabrati i drukiji oblik ispita. Svaki odsluani kolegij iz komparativne 29

knjievnosti uvjet je za sljedei semestar. Studenti/-ice komparativne knjievnosti, ovisno o obliku studija, imaju minimalno jedan, a maksimalno tri ispita u semestru. Studenti/-ice su duni sve radove izraene tijekom studija komparativne knjievnosti uvati u tiskanom i/ili digitalnom obliku i tako stvarati studentski portfolio koji nastavnicima omoguuje da prate njihov rad i interese. Oblici studija na diplomskoj razini: a) Komparativna knjievnost kao jednopredmetni studij (Major, Hauptfach) Ukupno: 120 bodova (ECTS) jezgra studija: izborni kolegiji iz ponude Odsjeka za komparativnu knjievnost + strani jezik u akademske svrhe + esej + diplomski rad vanjska izbornost: izborni kolegiji na Fakultetu/Sveuilitu Optereenje studijem komparativne VII.-IX. sem. iznosi 9-12 sati nastave tjedno od pretpostavljena 22, odnosno 40-55%; zbog izrade diplomskog rada, optereenje nastavom u X. semestru iznosi 3 sata tjedno ili 13,6%. Optereenje esejem realizira se kroz nastavu i time minimalizira. VII.-IX. semestar 54 boda: 9 strunih kolegija po 6 bodova (5+4), po 3 u VII., VIII., i IX. sem.: po 1 kolegij iz predmeta P/P1/P2, T, K, TD, F; 4 po izboru) 4 boda (2x2 boda): drugi strani jezik u VII. i VIII. sem. ako je tijekom studija ve poloen, student/-ica bodove ostvaruje vlastitim izborom (npr. 1 kolegijem na studiju komparativne knjievnosti ili u bilo kojem programu na FFu/Sveuilitu) 32 boda za izborne kolegije na Fakultetu/Sveuilitu (npr. minor programe ili module iz pojedinih nac. knji., sociol., fil., lingv., pov., pov. umj. itd.). X. semestar diplomski rad 15 bodova (izrada, obrana, ispit) 1 izborni kolegij (6 bodova), u kojem, uz propisane obveze, pie esej od 15 kartica ili oko 5000 rijei (9 bodova)

b)

Komparativna knjievnost kao ravnopravni program u dvopredmetnom studiju (Double Major) ukupno: 60 bodova (ECTS) jezgra studija: izborni kolegiji iz ponude Odsjeka za komparativnu knjievnost + strani jezik u akademske svrhe +

diplomski rad / diplomski ispit vanjska izbornost: izborni kolegiji na Fakultetu/Sveuilitu Optereenje studijem komparativne u VII.-IX. semestru iznosi 8 sati nastave tjedno od pretpostavljena 22, odnosno 40%; u X. semestru nema nastavnih optereenja ako se diplomski rad izrauje na komparativnoj knjievnosti; ako se diplomski rad izrauje u drugom studijskom programu, optereenje nastavom je 3 sata ili 13,6% VII.-IX. semestar 30 bodova: 5 strunih kolegija (4+1): po 1 kolegij iz predmeta P/P1/P2, T, K, TD/F + 1 kolegij po izboru 4 boda (2x2 boda): drugi strani jezik u VII. i VIII. sem. ako je tijekom studija ve poloen, student/-ica bodove ostvaruje vlastitim izborom (npr. 1 kolegijem na studiju komparativne ili u bilo kojem programu na FF-u/Sveuilitu) 30

11 ili 15 bodova (15 bodova ako ve imaju dva strana jezika) za izborne kolegije na Fakultetu/Sveuilitu (VII.-VIII. sem.) X. semestar A) diplomski rad 15 bodova (izrada, obrana, ispit) B) ako diplomski rad izrauje u drugom studijskom programu, slua 1 kolegij (6 bodova) i polae diplomski ispit (9 bodova) ukupno 15 bodova (6+9) c) Komparativna knjievnost kao dodatni program (Minor, Nebenfach) ukupno: 24 boda (ECTS) Optereenje iznosi 3 sata nastave tjedno od pretpostavljena 22, odnosno 13,6%. 4 kolegija po 6 bodova u etiri semestra (po jedan kolegij iz predmeta P/P1/P2, T, K, TD/F)

31

Tablica III. Prikaz hodograma. Komparativna knjievnost kao glavni (jednopredmetni) studij na diplomskoj razini: semestar studija program studija komparativne knjievnosti bodovi po kolegijima komp. knji. knji. bodovi ukupno komp. bodovi za izborne kolegije na FFu/Sveuilitu VII. 3 kolegijadrugi strani jezik (ako je poloen na prvostupanjskoj razini, bodovi ulaze u izborne)

bodovi po semestru (4 x 30 ili ukupno 120) 30

6+6+6 2

18 ili 20

12 ili 10

VIII.

3 kolegijadrugi strani jezik (ako poloen je na

6+6+6 2

18 ili 20

12 ili 10

30

prvostupanjskoj razini, bodovi ulaze u izborne)

IX.

3 kolegija

6+6+6

18

12

30

X.

1 kolegij + esej iz predmeta kolegija (15 kartica / 5000 rijei/) diplomski rad (izrada, obrana, ispit)

15 (6 + 9)

30

30

15

32

Tablica IV. Prikaz hodograma. Komparativna knjievnost kao jedan od dva ravnopravna studija na diplomskoj razini: semestar studija studija komparativne knjievnosti VII. 2 kolegija drugi strani jezik: 1. svjetski jezik (engl., njem., franc., tal., panj., rus., por.) 2. bilo koji jezik (osim srpskog, crnogorskog i bosanskog) odsluan u nekom od programa na FFu, uz uvjet da je tijekom studija odsluan i neki svjetski jezik VIII. 2 kolegija drugi strani jezik (isto kao pod VII.) 6+6 2 12 ili 14 3 za studente koji imaju poloen strani jezik 1 za studente koji nemaju poloen strani jezik IX. 1 kolegij 6 6 9 15 15 6+6 2 12 ili 14 program bodovi po kolegijima komp. knji. knji. bodovi ukupno komp. bodovi za izborne kolegije na FFu/Sveuilitu 3 za studente koji imaju poloen strani jezik 1 za studente koji nemaju poloen strani jezik 60) 15 bodovi po semestru (ukupno

X.

a) diplomski rad (30 kartica /10000 rijei) 15

15

0

15

33

ako diplomski rad piu na drugoj studijskoj grupi/programu: b) 1 kolegij + diplomski ispit (6+9) 15

34

OSNOVNA PODRUJA STUDIJAPredmete studija komparativne knjievnosti izvodi 5 katedara koje kroz izborne kolegije nude osnovna podruja studija: Katedra za opu povijest knjievnost, Katedra za teoriju knjievnosti, Katedra za poredbenu povijest hrvatske knjievnosti, Katedra za teatrologiju i dramatologiju i Katedra za filmologiju. Na svretku integriranoga studija provjerava se steeno znanje u obliku diplomskoga rada ili diplomskoga ispita prema nie navedenim integriranim opisima:

OPA POVIJEST KNJIEVNOSTIOpa povijesti knjievnosti obuhvaa teme iz svjetske knjievnosti od njezinih poetaka do suvremenih pojava. Prouavaju se razdoblja u povijesti svjetske i razliitih nacionalnih knjievnosti (antika, srednjovjekovlje, humanizam, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, realizam, moderna i postmoderna knjievnost; starogrka i rimska knjievnost, latinska srednjovjekovna knjievnost, talijanska renesansa, francuski klasicizam, njemaki romantizam, ruski i francuski realizam, njemaki ekspresionizam, ruski i talijanski futurizam itd.), razvitak knjievnih rodova i vrsta (epika, lirika, drama; ep, tragedija, sonet, roman itd.) i knjievno stvaralatvo najznaajnijih pisaca (od Homera do suvremenih pisaca), odnosno: a)problemski: epohe, razdoblja i pravci; orijentalni izvori europske knjievnosti: Gilgame, Biblija; antika knjievnost: Homerovi epovi, grka tragedija i komedija, poeci lirike; knjievnost helenizma; ope znaajke rimske knjievnosti; srednjovjekovna knjievnost: ope znaajke i dominantne knjievne vrste (epika, sage); knjievnost na latinskom jeziku i poeci pojedinih nacionalnih knjievnosti; renesansa: ope znaajke i duh epohe; renesansni ep u Italiji, lirika i proza, viteki i pikarski roman; francuska renesansa, elizabetinsko razdoblje u Engleskoj, zlatni vijek panjolske knjievnosti; francuski klasicizam: poetika klasicistike tragedije; komedija; prosvjetiteljstvo, enciklopedisti, predromantizam; romantizam: ope znaajke, engleski, francuski i njemaki romantizam, romantizam u slavenskim knjievnostima; realizam: poetika i knjievno stvaranje, pretee, realistika knjievnost u Francuskoj i u Rusiji; Baudelaire, simbolizam, parnasovci; naturalizam i verizam; knjievni pravci 20. stoljea; ope znaajke i reprezentativna djela moderne poezije, proze i drame; postmoderna knjievnost i razvitak knjievnosti nakon njezine dominacije; b) najznaajniji pisci: Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Plaut, Vergilije, Horacije, Ovidije, Petronije, Apulej, Dante, Petrarca, Boccaccio, Chaucer, Ariosto, Rabelais, Tasso, Cervantes, Gngora, Lope de Vega, Shakespeare, Quevedo, Milton, Caldern de la Barca, Corneille, Molire, Racine, Defoe, Swift, Lesage, Richardson, Voltaire, Prvost, Fielding, Goldoni, Rousseau, Sterne, Diderot, Beaumarchais, Goethe, Schiller, Hlderlin, Wordsworth, Novalis, Scott, Manzoni, Byron, Lamartine, Shelley, Keats, Heine, Mickiewicz, Leopardi, Pukin, Hugo, Poe, Ljermontov, Stendhal, Balzac, Gogolj, Thackeray, Dickens, Turgenjev, Keller, Flaubert, Dostojevski, Tolstoj, Zola, Verga, Maupassant, Whitman, Baudelaire, Mallarm, Rimbaud, Ibsen, Twain, James, Strindberg, Wilde, Shaw, Conrad, ehov, Gorki, Proust, Rilke, Pirandello, Th. Mann, Blok, Apollinaire, Musil, Joyce, V. Woolf, Gide, Kafka, Broch, T. S. Eliot, Pessoa, Ungaretti, Pasternak, Bulgakov, Majakovski, Faulkner, Garca Lorca, Brecht, Malraux, Hemingway, Borges, Yourcenar, Sartre, Camus, Beckett, Ionesco, Simon, Celan, Calvino, Grass, Garca Mrquez, Fuentes, Cortzar, Vargas Llosa, Eco i dr.

Osnovna literatura iz ope povijesti knjievnosti A Companion to Romanticism, prir. Duncan Wu, Blackwell Publishers, Malden, MA 1999. Afrika knjievnost, Knjievna smotra, br. 59-60, 1985. Beckett, Quorum, br. 2-3, br. 4, 1990. Dostojevski, Knjievna smotra, br. 43-44, 1981. James Joyce & Virginia Woolf, Knjievna smotra, br. 45, 1982. Novi srednji vijek, prir. A. Zlatar, Trei program Hrvatskoga radija, br. 37, 1992. Postmodernizam, Republika, br. 10-11-12, 1985. Proust s onu stranu ogledala, prir. A. Zlatar, Gordogan, br. 17-18, 1985. 35

Anders, G. Kafka za i protiv, Narodna prosvjeta, Sarajevo 1955. Auerbach, E. Mimeza, Hena com, Zagreb 2004. Averincev, S. Poetika ranovizantijske knjievnosti, SKZ, Beograd 1952. Bahtin, M. O romanu, Nolit, Beograd 1989. Bahtin, M. Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd 1967. Bahtin, M. Stvaralatvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, Nolit, Beograd 1978. Beni, . Barok i avangarda, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1991. Bialostocki, J. Povijest umjetnosti i humanistike znanosti, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1986. Brannigan, J. New Historicism and Cultural Materialism, Palgrave Macmillan, Hampshire & New York 1998. Burke, P. Junaci, nitkovi, lude, kolska knjiga, Zagreb 1991. ale, F. & Zori, M. Uvod u Boccaccia & Boccaccio u Hrvata, u: Boccaccio, Djela, Liber & Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1981. ale, F. Petrarca i petrarkizam, kolska knjiga, Zagreb 1971. ale, F. Uvod u Dantea & Dante u hrvatskoj knjievnosti, u: Dante, Djela, Liber & Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1976. Calinescu, M. Lica moderniteta, Stvarnost, Zagreb 1988. Curtius, E. R. Eseji iz evropske knjievnosti, Veselin Maslea, Sarajevo 1964. Curtius, E. R. Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Matica hrvatska, Zagreb 1971. (2. izd. Naprijed, Zagreb 1998.) Davis, N. Z. Povratak Martina Guerrea, Konzor, Zagreb 2001. De Sanctis, F. Povijest talijanske knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1955. Duby, G. Vitez, ena i sveenik, Logos, Split 1987. Dukat, Z. Homersko pitanje, Globus, Zagreb 1988. Flaker, A. & kreb, Z. Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb 1964. Flaker, A. Poetika osporavanja, kolska knjiga, Zagreb 1984. Flaker, A. Stilske formacije, Liber, Zagreb 1986. Flaker. A. Ruska avangarda, Liber, Zagreb 1984. Flaker, A. Ruska avangarda 2, Profil International, Zagreb 2009. Frejdenberg, O. Slika i pojam, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1986. Friedrich, H. Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb 21989. Frye, N. Veliki kod(eks), Prosveta, Beograd 1985. Gasparov, M. L. A History of European Versification, Oxford University Press, Oxford 1996. Ginzburg, C. Sir i crvi, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1989. Guilln, C. Knjievnost kao sistem, Nolit, Beograd Gurevi, A. Kategorii srednevekovoj kul'tury, Iskusstvo, Moskva 1984. Gurevi, A. Problemi narodne kulture u srednjem veku, Grafos, Beograd 1987. Hgg, T. The Novel in Antiquity, Basil Blackwell, Oxford 1983. Harrington, W. Uvod u Bibliju, Kranska sadanjost, Zagreb 1991. Hassan, I. Komadanje Orfeja, Globus, Zagreb 1992. Hauser, A. Socijalna istorija umetnosti i knjievnosti I-II, Kultura, Beograd 1962-1966. Hergei, I. Knjievni portreti, Stvarnost, Zagreb 1967. Hergei, I. Shakespeare, Molire, Goethe, Znanje, Zagreb 1978. Hocke, G. R. Manirizam u knjievnosti, Cekade, Zagreb 1984. 36

Huizinga, J. Homo ludens, Naprijed, Zagreb 1992. Huizinga, J. Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb 1991. Hunt, L. Nova kulturna historija, Naklada Ljevak, Zagreb 2001. Ivi, N. Domiljanje prolosti, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1992. Jankovi, M. Novela u amerikoj knjievnosti, Filozofski fakultet, Zadar 1977. Kettle, A. Engleski roman, Svjetlost, Sarajevo 1962. Knjievni barok, prir. . Beni & D. Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988. Kravar, Z. Knjievnost 17. stoljea i pojam barok, u: Knjievni barok, prir. . Beni & D. Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988. Lauer, Reinhard. Povijest ruske knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2009. Le Goff, J. Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Golden marketing, Zagreb 1998. Le Goff, J. Intelektualci u srednjem vijeku, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1982. Le Goff, J. Srednjovjekovni imaginarij, Antibarbarus, Zagreb 1993. Lesky, A. Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2001. Lihaov, D. Poetika stare ruske knjievnosti, Srpska knjievna zadruga, Beograd 1982. Lodge, D. Naini modernog pisanja, Globus & Stvarnost, Zagreb 1988. Lukcs, G. Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb 1986. Meyer, M., Carrilho, M. M., Timmermans, B. Povijest retorike od Grka do naih dana, Disput, Zagreb 2008. Modernism, prir. M. Bradbury & J. McFarlane, Penguin, London 1991. Pavlii, P. Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb 1988. Pele, G. Iitavanje znaenja, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1982. Poetika renesansne kulture: Novi historizam, prir. D. porer, Disput, Zagreb 2007. Postmoderna ili borba za budunost, August Cesarec, Zagreb 1993. Poulet, G. ovek, vreme, knjievnost, Nolit, Beograd 1975. Povijest svjetske knjievnosti, I-VII, Mladost, Zagreb 1974-1982. Praz, M. Agonija romantizma, Nolit, Beograd 1974. Pristup Faulkneru, Globus, Zagreb 1977. Raymond, M. Od Baudelairea do nadrealizma, Veselin Maslea, Sarajevo 1958. Romantizam i pitanja modernoga subjekta, ur. J. Uarevi, Disput, Zagreb 2008. afranek, I. & Donat, B. Temelji modernog romana, kolska knjiga, Zagreb 197l. afranek, I. & Polanak, A. Francuski realistiki romani XIX. stoljea, kolska knjiga, Zagreb 1972. Schein, S. Smrtni junak: uvod u Homerovu Ilijadu, Globus, Zagreb 1989. Silver, Brenda. Virginia Woolf Icon, University of Chicago Press, Chicago & London 1999. Slamnig, I. Svjetska knjievnost zapadnoga kruga, kolska knjiga, Zagreb 1999. Solar, M. Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd 1985. Solar, M. Povijest svjetske knjievnosti, Golden Marketing, Zagreb 2003. Solar, M. Suvremena svjetska knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1997. klovski, V. Graa i stil u Tolstojevom romanu Rat i mir, Nolit, Beograd 1984. The New Historicism, prir. H. A. Veeser, Routledge, London & New York 1989. Tillyard, E. M. W. Elizabetinska slika svijeta, Artresor naklada, Zagreb 2006. Tronski, I. Povijest antike knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1951. Vidan, I. Nepouzdani pripovjeda, Matica hrvatska, Zagreb 1970. Vidan, I. Roman struje svijesti, kolska knjiga, Zagreb 1971. 37

Vidan, I. Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb 1975. Wellek, R. Kritiki pojmovi, Vuk Karadi, Beograd 1966. Wilson, E. Axelov zamak ili o simbolizmu, Kultura, Beograd 1964. Zlatar, A. Ispovijest i ivotopis: srednjovjekovna autobiografija, Antibarbarus, Zagreb 2000. mega, V, Istina fikcije, Znanje, Zagreb 1982. mega, V. Beka moderna, Matica hrvatska, Zagreb 1998. mega, V. Od Bacha do Bauhausa. Povijest njemake kulture, Matica hrvatska, Zagreb 2006. mega, V. Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb 2004. mega, V. Teita modernizma, Liber, Zagreb 1986.

TEORIJA KNJIEVNOSTITeorija knjievnosti obuhvaa tri osnovna problemska podruja: a)osnovne pojmove teorije knjievnosti teorija knjievnosti, povijest knjievnosti i knjievna kritika; pojam znanosti o knjievnosti; stilistika, poetika i retorika; osnovni pojmovi versifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe; tropi i figure; klasifikacija knjievnosti: knjievni rodovi i vrste, poezija i proza, usmena i pisana, trivijalna; znaajke pojedinih knjievnih vrsta; osnovni pojmovi analize knjievnoga djela: motiv, tema, fabula, kompozicija, pripovjeda, karakter, ideja; poetika i retorika od Aristotela do romantizma: najznaajnija djela i njihova osnovna problematika; stilistika i strukturalna analiza knjievnoga teksta; b) osnovne orijentacije u metodologiji prouavanja knjievnosti; opi metodoloki problemi suvremene znanosti o knjievnosti; knjievnoznanstveni pozitivizam (Scherer, Taine); ruski formalisti (klovski, Tinjanov, Tomaevski i dr.), eki strukturalisti (Mukaovsk, Vodika), novija kritika u Engleskoj i Americi (T. S. Eliot, Richards, nova kritika, teoretiari romana), uenje o interpretaciji (Staiger, Kayser); utjecaji psihoanalize i arhetipska knjievna kritika (Freud, Jung, Frye, Lacan); utjecaji fenomenologije i egzistencijalizma (Ingarden, Sartre, Heidegger); marksistika i socioloka orijentacija u suvremenom prouavanju knjievnosti (Escarpit, Lukcs, Adorno, Williams, Bourdieu i noviji kritiari); estetika recepcije i teorijski pristupi itanju knjievnoga teksta; utjecaji lingvistike i teorije informacija (Saussure, Jakobson); strukturalizam i semiotika (Barthes, Lotman, Eco i dr.); dekonstrukcija (Derrida i kritiari s Yalea) i poststrukturalistiki kritiki pristupi; novi historizam i kulturalni materijalizam; kulturalni studiji, feministika i postkolonijalna kritika; c)osnovni pojmovi komparativnoga prouavanja knjievnosti osnovni pojmovi komparatistike kao studijske discipline; opa, komparativna i svjetska knjievnost; problemi komparativnoga prouavanja povijesti knjievnosti: tematologija, knjievna razmjena, knjievna morfologija; problemi teorije prevoenja; suvremena komparatistika u pojedinim zemljama.

Osnovna literatura iz teorije knjievnosti

Adorno, T. Filozofsko-socioloki eseji o knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb 1985. Agamben, G. Ideja proze, AGM, Zagreb 2004. Ambrogio, I. Formalizam i avangarda u Rusiji, Stvarnost, Zagreb 1977. Aristotel, O pjesnikom umijeu, August Cesarec, Zagreb 1983. 38

Ashcroft, B. [i dr.] Key Concepts in Post-Colonial Studies, Routledge, London & New York 1998. Attridge, D. Poetic Rhythm: an Introduction, Cambridge University Press, Cambridge 1995. Bahtin i drugi, ur. V. Biti, Naklada MD, Zagreb 1992. Bahtin, M. Marksizam i filozofija jezika, Nolit, Beograd 1980. Bahtin, M. O romanu, Nolit, Beograd 1989. Barker, C. Cultural Studies: Theory and Practice, Sage, London 2000. Barthes, R. Fragmenti ljubavnog diskursa, Pelago, Zagreb, 2007. Barthes, R. Knjievnost, mitologija, semiologija, Nolit, Beograd 1979. Barthes, R. Kritika i istina, Algoritam, Zagreb 2009. Barthes, R. Mitologije, Pelago, Zagreb 2009. Barthes, R, Svijetla komora, Antibarbarus, Zagreb 2003. Barthes, R. Uitak u tekstu i Varijacije o pismu, Meandar, Zagreb 2004. Baudrillard, J. Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb 2001. Baudrillard, J. Simulakrumi i simulacija, Naklada drutva arhitekata, Karlovac 2001. Beker, M. Moderna kritika u Engleskoj i Americi, Liber, Zagreb 1973. Beker, M. Povijest knjievnih teorija, Liber, Zagreb 1979. Beker, M. Semiotika knjievnosti, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1991. Beker, M. Suvremene knjievne teorije, Matica hrvatska, Zagreb 1999. Beker, M. Uvod u komparativnu knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1995. Benjamin, W. Estetiki ogledi, kolska knjiga, Zagreb 1986. Bennett, T. Kultura: znanost reformatora, Golden marketing, Zagreb 2005. Biti, V. Pojmovnik suvremene knjievne i kulturalne teorije, Matica hrvatska, Zagreb 2000. Biti, V. Strano tijelo pri/povijesti, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2000. Boileau-Despraux, N. Pjesniko umijee, Matica hrvatska, Zagreb 1999. Bourdieu, P. La distinction: Critique sociale du jugement de got, Les ditions de minuit, Paris 1979. Bourdieu, P. Les rgles de lart, Seuil, Paris 1998. Bourdieu, P. to znai govoriti?, Naprijed, Zagreb 1992. Burke, P. Junaci, nitkovi, lude. Narodna kultura predindustrijske Evrope, kolska knjiga, Zagreb 1991. Butler, J. Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb 2000. Butler, J. Tela koja neto znae, Samizdat B92, Beograd 2001. Certeau, M. de, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2002. Chatman, S. Story and Discourse, Cornell University Press, Ithaca & London 1978. Cohn, D. Transparent Minds, Princeton University Press, Princeton 1978. 39

Compagnon, A. Demon teorije, AGM, Zagreb 2008. Coward R. i Ellis, J. Jezik i materijalizam, kolska knjiga, Zagreb 1985. Culler, J. Knjievna teorija: vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb 2001. Culler, J. O dekonstrukciji, Globus, Zagreb 1991. Culler, J. Structuralist Poetics, Cornell University Press, Ithaca & London 1975. Cultural Theory and Popular Culture. A Reader, ur. J. Storey, University of Georgia Press, Athens 1998. ale, M. i ale Feldman, L. U kanonu: studije o dvojnitvu, Disput, Zagreb 2008. ale Feldman, L. Euridikini osvrti, Naklada MD i Centar za enske studije, Zagreb 2001. Debord, G. Drutvo spektakla, Arkzin, Zagreb 1996. De Man, P. Problemi moderne kritike, Nolit, Beograd 1975. Derrida, J. O gramatologiji, Veselin Maslea, Sarajevo 1976. Derrida, J. Pisanje i razlika, ahinpai, Sarajevo i Zagreb 2007. Derrida, J. Sablasti Marxa, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002. Doleel, L. Poetike Zapada, Svjetlost, Sarajevo 1991. Dollimore, J. Radical Tragedy: Religion, Ideology and Power in the Drama of Shakespeare and His Contemporaries, Duke University Press, Durham 1993. Duda, D. Kulturalni studiji: ishodita i problemi, AGM, Zagreb 2002. Duda, D. Pria i putovanje, Matica hrvatska, Zagreb 1998. Eagleton, T. After Theory, Basic Books, New York 2003. Eagleton, T. Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb 2002. Eagleton, T. Iluzije postmodernizma, Svetovi, Novi Sad 1997. Eagleton, T. Knjievna teorija, Liber, Zagreb 1987. Easthope, A. Literary into Cultural Studies, Routledge, London & New York 1991. Eco, U. Kultura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd 1973. Eco, U. Otvoreno djelo, Veselin Maslea, Sarajevo 1965. Eco, U. U potrazi za savrenim jezikom, Hena com, Zagreb 2004. Ejhenbaum, B. Knjievnost, Nolit, Beograd 1972. Eliot, T. S. Tradicija, vrijednosti i knjievna kritika, Matica hrvatska, Zagreb 1999. Encyclopedia of Contemporary Literary Theory, gl. ur. I. R. Makaryk, University of Toronto Press, Toronto 1993. Felman, S. Skandal tijela u govoru, Naklada MD, Zagreb 1993. Felski, R. Beyond Feminist Aesthetics, Harvard University Press, Cambridge, MA 1989. Feministika likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti, ur. Lj. Kolenik, Centar za enske studije, Zagreb 1999. Feminizam/postmodernizam, ur. L. J. Nicholson, Liberata i Centar za enske studije, Zagreb 1999. 40

Fiske, J. Popularna kultura, Clio, Beograd, 2001. Fiske, J. i Hartley, J. itanje televizije, Barbat i Prova, Zagreb 1992. Forster, E. M. Aspects of the Novel, Penguin, Harmondsworth 1985. Foucault, M. Rijei i stvari, Golden marketing, Zagreb 2002. Foucault, M. Znanje i mo, Globus, Zagreb 1994. Frank, M. Kazivo i nekazivo, Naklada MD, Zagreb 1994. Frank, M. Was ist Neostrukturalismus?, Suhrkamp, Frankfurt am Main 1984. Frye, N. Anatomija kritike, Golden marketing, Zagreb 2000. Gadamer, H. G. itanka, Matica hrvatska, Zagreb 2002. Gadamer, H. G. Istina i metoda, Veselin Maslea, Sarajevo 1978. Genette, G. Figure, Vuk Karadi, Beograd 1985. Genette, G. Fikcija i dikcija, Ceres, Zagreb 2005. Ginzburg, C. Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljea, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1989. Greenblatt, S. Renaissance Self-Fashioning: From More to Shakespeare, The University of Chicago Press, Chicago & London 1980. Hansen-Lve, A. Der russische Formalismus, Verlag der sterreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1978. Havelock, E. Muza ui pisati, AGM, Zagreb 2003. Hebdige, D. Potkultura: znaenje stila, Rad, Beograd 1980. Hirsch, E. D. Naela tumaenja, Nolit, Beograd 1983. Inglis, F. Teorija medija, Barbat i AGM, Zagreb 1997. Intertekstualnost & autoreferencijalnost, ur. D. Orai-Toli i V. mega, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993. Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Makovi i dr., Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988. Irigaray, L. Ja, ti, mi: za kulturu razlike, enska infoteka, Zagreb 1999. Izabrani eseji i rasprave o Aristotelovoj Poetici, Knjievna smotra, br. 31-32, 1978. Jakobson, R. Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd 1966. Jakobson, R. Ogledi iz poetike, Prosveta, Beograd 1978. Jakobson, R. i Halle, M. Temelji jezika, Globus, Zagreb 1988. Jameson, F. U tamnici jezika, Stvarnost, Zagreb 1978. Jauss, E. R. Estetika recepcije, Nolit, Beograd 1978. Johansen, J. D. i Larsen, S. E. Uvod u semiotiku, Croatialiber, Zagreb 2000. Jolles, A. Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb 2000. Jung, C. G. ovjek i njegovi simboli, Mladost, Zagreb 1987. Juri, S. Poeci slobodnoga stiha: eksplicitna poetika teorija hrvatski formativni period, Thema i.d. FF Press, Zadar i Zagreb 2006. Kako vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju, ur. D. Duki et al., Srednja Europa, Zagreb 2009. Kayser, W. Jeziko umetniko delo, Srpska knjievna zadruga, Beograd 1973. Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk, ur. M. Featherstone i R. Burrows, Jesenski i Turk, Zagreb 2001. Kogoj-Kapetani, B. Komparativna istraivanja u Hrvatskoj, Rad JAZU, br. 350, Zagreb 1968. Kontekst i znaenje, ur. N. Mievi i M. Potr, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1987. Kravar, Z. Antimodernizam, AGM, Zagreb 2003. Kravar, Z. Stih i kontekst, Knjievni krug, Split 1999. Kravar, Z. Tema stih, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993. 41

Kuhn, T. Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski i Turk i Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb 1999. Kulturalni studiji (I-IV), ur. D. Duda, Quorum, br. 1-4, 2001. Lacan, J. etiri temeljna pojma psihoanalize, Naprijed, Zagreb 1986. Lachmann, R. Phantasia Memoria Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb 2002. Lasi, S. Poetika kriminalistikog romana, Liber i Mladost, Zagreb 1973. Lasi, S. Problemi narativne strukture, Liber, Zagreb 1977. Leach, E. i Aycock, D. A. Strukturalistike interpretacije biblijskog mita, August Cesarec, Zagreb 1988. Lei, Z. Jezik i knjievno djelo, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo 1971. Lvi-Strauss, C. Divlja misao, Golden marketing, Zagreb 2001. Lvi-Strauss, C. Strukturalna antropologija, Stvarnost, Zagreb 1989. Lvi-Strauss, C. Strukturalna antropologija 2, kolska knjiga, Zagreb 1988. Levy, J. Umjetnost prevoenja, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo 1982. Lodge, D. Naini modernog pisanja, Globus, Stvarnost, Zagreb 1988. Loomba, A. Colonialism/Postcolonialism, Routledge, London & New York 1998. Lotman, J. M. Kultura i eksplozija, Alfa, Zagreb 1998. Lotman, J. M. Predavanja iz strukturalne poetike, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo 1970. Lotman, J. M. Struktura umjetnikog teksta, Alfa, Zagreb 2001. Lukcs, G. Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb 1986. Lyotard, J.-F. Postmoderna protumaena djeci, August Cesarec, Zagreb 1990. Lyotard, J.-F. Po