Gudelj Prolozac Imotsko Pole

7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole

1/9

Lj. GUDELJ Zatitna istraivanja u Prolocu , SHP 1II25 1998.) _ _ _ _ _ _

S t r u n i

rad

U

OK 902.3(49-;'5

Proloac/Glavina)

"199-;'

Zatitna

istraivanja

Prolocu iGlavini

1997.

godine

Prilog

arheolokoj

karti

Imotskog

polja

Ljubomir GUDELJ prof.

kustos

Muzej

hrvatskih

arheolokih spomenika

HR- 21000

SPLIT

S

G u n j a e

b.b.

Tijekom 1997. godine djelatnici Muzeja hrvatskih

arheolokih spomenika iz

Splita

nadzirali

su

iskop

za

kanalizaciju

kroz

o p i n u

Prolo

ac

od Postranja

zaselka

Proloca

na

z

apadu

do

Glavine Donje

otkrivi tri

nova

poloaja

vana za popunjavanje

arheoloke karte Imotskog polja.

Dogovorom

s g r a e v i n a r i m a

mjesnim vlastima

i splitskim

Povjerenstvom uprave

za

zatitu kulturne i prirodne batine ekipa

MHAS-a je u p r o l j e e i

ljeto 1997. godine

nadzirala

iskop

e magis

tralnog kanalizacijskog

voda

kroz o p i n u Proloac.

Njeg

ova se

trasa

p r o v l a i

sjevemom stranom

Imotskoga polja

,

od Postranja,

zaselka Proloca na zapadu,

do

kolektora t a a uGlavini

Donjoj. Osim zatitnog sondiranja dijela starog groblja na poziciji

Gaz

s

mje

te

nog

na

suprot

p a c a

izvora rijeke

\rljike i

istoimenog

arheolokog

lokaliteta , kopanjem kanala su

otkrivene

dvije nove pozicije vane

za

popunjavanje

arheoloke

kane ovog

p o d r u j a . ]

Na Gazu i s t o n o j - g l a v i n j s k o j strani korita

Vrljike

(karta I,

1 ,

Glavina Donja,

v e otprije su virile poklopnice grobova i vie

nadgrobnih

Gaz

kamenih u e l a k a .

Dva

su kria

prenesena

u zbirku imotskog

F r a n j e v a k o g samostana,

a

jedan

je

uzidan na

sljeme

nedavno

obnovljene

crkvice

Gospe od

A n e l a na

t v r a v i Topani

. Cz

rijeku

su i

danas

vidljivi

ostaci

dvaju prelomljenih a nekoliko

je

oblonica

i

poklopnica

i z b a

prilikom nedavnog

u r e e n j

p l o n i k a

i

postavlj

anja telefonske i

instalacije

e l e k t r i n e rasvjete.

Grobovi

su

pronalaeni

i i s t o n i j e od istraene sonde prigodom

kopanja temelja obiteljske k u e G r a b o v a c - K u p r i . Lokalitet

do

sada

nije

istraivan niti je za

veden

u registar s p o m e n i k e batine .

Staro

je

gJavinjsko groblje p o e t k o m 19. s t o l j e a p r e s j e

prometnicom

Imotski-Proloac pa se, osim uz rijeku, prostire i

sa

sjeverne

strane

puta na parcelama Zdilara i S u i a . To

doba

o z n a a v a i

prestanak ukapanja na

ovom

prostoru

koje se samo

1 Uz

voditelja istraivanja

i autora

ovog

s p o r a d i n o mogl

o nas

taviti

i kasnije . Zajedno s

unitenim dijelom

,

teksta radili

su

do

kumentari

s

ti

c r t a i Maja

groblje

zauzima

vie od 1

000 mZ povrine

to, bez

sondiranja

nije

Fabjana

c i Miran

P a J o k

te fotograf Z

oran

m o g u e

precizno odrediti,

ali

svakako

s v j e d o i

o

njegovom nas

Alajbe

g.

2 Podaci

dobiveni

od fra

Vj

eke

V r i a .

tajanju tijekom

nekoliko

s t o l j e a .

167


2/9

Starobrvatska prosvjeta lI

25

J998)

PROW C

Gl

VIN

DONJ G Z

Istraeno je 100 m

povrine i m e e definirana

zapadna

i

juna

granica

l

oka liteta

koji

se

prostire

prema

sjeveru

i

istoku.

Od

ukupno sedamnaest istraenih

e t r n e s t

je grobova odraslih te tri

d j e j a est ih je u

v e o j ili manjoj mjeri o t e e n o ranijim preka

panjima dok jedan

zalazi

u

i s t o n i profil sonde

pa nije istraen.

Orijentirani

su

priblinim smjerom

zapad-istok.

d u g k i od

170

200

cm

irok i i z m e u 20 i 40

cm

a

m e u s o n o

udaljeni 50-100

cm. Radi

se

o p o j e d i n n i m ukopima pok ojnicima poloenim na

zemlju-ljunak unutar raka dubokih 30-40

cm

obzidanih

suhozidom pokrivenih

kamenim p l o m

ili priklesanim

blokovi

ma

ponekad ve/.

an

im bukom.

Topografska skica nalazita u

Glavini onjoj

Poloaj grobova na nalazitu

Gaz tt Glavini onjoj

168


3/9

Lj. GUDELJ, Zatitna istraivanja u Prolocu

..

, SHP

IlI/25 (J998)

8

2 ,

r - - - - -

z

l

=::ot

1

5

6

~

I

10

i

9

tl

9 Q

f

~ ~ \

17

{

\1

15

c:::::;

~ ~

la

2

14

a ~

/

13

.t

Tloris i s t r a e n o g dijela

Osim dijelova

nadgrobnih spomenika, prelomljenog kamenog

groblja na poloaju Gaz

kria i

e i k a

s uparanim

kriem,

u

sloju

istraene

sonde nije

bilo

u Glavini onjOj

nalaza.

U

tri

su

groba

p r o n a e n i

prilozi

i

to:

par eljeznih potplata

cipela

(G-l),

ulomak

staklene aplike

(G-lO)

(Tab

la

I,

1)

i

tri

b r o n a n a privjeska

u

obliku stilizira

nog

d e s e t e r o l a t i n o g

cv

ijeta

s

uicom za

p r i v r i v a n j e

(G-8)

(Tabla I,

2). Iako nalazi ne prua

ju oslonac

za

preciznu

dataciju,

okvirno

ih moemo smjestiti

u vri

jeme od 17. do p o e t k a 19. to ne o d r e u j e

trajanje

uka

panja na cijeloj povrini

grob

lja , v e samo na istraenom rubnom

dijelu.

Glavina Donja,

uka

Dvjesto metara i s t o n i j e od

Gaza

otkrivena

su dva

groba na

prostoru uke (ka rta I,

2).

Orijentirani su smjerom zapad-istok, a

smjeteni

1,

10

m

ispod razine asfaltnog kolnika

3,

G-l

je

pra

vokutnog

tlocrta, obzidan

suhozidom i natkriven

kamenim

p l o a m a vezanim bukom .

Juniji

G-2

je

obzidan na isti n a i n .

Kako

je

v e i m dijelom

zalazio

u juni profil

rova

, nije ga

bilo m o g u e

istraiti ,

Gz

poko

jnike

nisu

p r o n a e n i prilozi,

i n

zidanja

i koritenja buke za u v r i v a n j e poklopnica

l i a n

je

grobovima na nedalekom

Gazu pa

stoga i ovaj

nalaz

dati

3 I

skop kanala je obavljen r o v o k o p a e m

ramo nOVije doba, Na osnovu rezultata istraivanja ne moe se

pa je jedan grob

dj

elomice bio o t e e n

sud iti

ni

o trajanju niti o povrini na kojoj se prostire ovaj lokalitet.

dl1lgi, pak

zalazi u

ju

ni

profil

iskopa

i

stoga

nij

e istraen.

Sjeverno od ceste nisu u o e n i

arheoloki

ostaci, dok su junije na

4

S.

T O N K O V I ,

Prolo

ac

vano arheo-

vie

mjesta

p r o n a e n i

grobovi

,

fragmenti

a n t i k i h

tegula

i

ostaci

loko nalaZte, Prolo

ac,

3(13), 1986.,

12.

zidova

poput

temelja

a n t i k e arhitekture u

dvoritu

Ante

Gade.

4

169 - - - _ _ _ _ _ _ _ _

_

_

_

_ _ _


4/9

Starohrvat

sk

a prosvjeta IlI/25 1998)

Privjesak,

bronca,

par, lijevanje

savijanje,

promjera

0,6 crn ' Katalog

nalaza

teina 0,18 g, uplji

kuglasti privjesci

i n j e n i

spajanjem

dVIJu

kupolastih polovica.

Na gro

njoj

st

rani ostatak uice za

p r i v r i v a n j e dok je donja

b r a d a v i a s t o

i s p u p e n a . P r o n a e n

kod s

topala

u

G-

8.

Dugme staklena pasta

tamnoplav

e boje, s a u v a n a 1/3 pa mu

promjer

nije

definiran

,

debljina

0,7 cm

,

teina

2,0 g,

prvotno

sp

ljo

tenog valjkastog oblika, vanjskim

obodom

t e e utor, a

na

mjestu prijeloma se

vide

ostaci

dviju

rupa, najvjerojatnije za udije

vanje

konca. P r o n a e n po

sredini G-8.

Privjesak bronca, bronca, promjera 1,2 cm , debljina 0,1') cm,

visina uice

0,6

cm, teina

1,20

g u obliku stiliziranog d

es

etoro

l a t i n o g cvijeta sa uicom za p r i v r i v a n j e otraga konkavno

udubljen. U udublje

njima

lat

ica sa prednje

strane

ostaci

plave

boje.

P r o n a e n

uz

trup pokojnika

u

G-lO.

Pri

vjesak bronca

,

bronca, promjera

1,2 cm,

debljina

0,15 cm,

visina uice 0,6

cm, teina

1 3 ~ g u obliku stiliziranog

desetoro

n o g

cvijeta

sa

uicom

za

p r i v r i v a n j e

otraga konkavno

udubljen. U udubljenjima

latica sa

prednje strane

ostaci

plave

boje

. P r o n a e n uz

trup

pokojnika u

G-lO.

Pri

vjesak bronca, bronca,

promjera 1,2

c

m,

debljina 0,1

) cm,

visina uice 0,6 cm , teina 1,18 g, u

obliku

stiliziranog desetoro

l a t i n o g cvijeta

sa

uicom

za p r i v r i v a n j e

otraga

konkavno

udubljen. U

udubljenjima

latica sa prednje strane

tragovi pl

ave

boje . P r o n a e n uz trup pokojnika u G-lO .

G-8

G-lO

Cz i s t o n u stranu potoka

Suvaja

(karta II ,

1),

blizu mosta

Proloac Donji

arampov us

kim je

rovom

(1,5

m irine) potpuno ili djelomice

uniteno

10 grobovas. Orijentirani

su smjerom

zapad-istok te

sjev

arampov

er-jug,

o g r a suhozidom, a

pokriveni o m vapnenca.

Pokojnici su poloeni na

zemlju

zdravicu, 50-100 cm ispod

razine

kolnika ceste,

odnosno, sloj

nataloenog

r i j e n ljunka. Premda

s lsprkos

o e k

nalaZima,

ispod

ni

su

dali

priloge

,

arhitektura grobova,

kao

i

s t e a k

postavljen

asfaltnog kolnika glavne prometnice nij

e

neposredno uz cestu, u p u u j u na kasnosrednjovjekovno ukopite .

bilo m o g u e

p

rovesti

prethodno

zatitn

o

S t e a k

sljemenjak

ima oblik nepraVilnog

sanduka koji

se

iri

son

dir

anje. L

blizini k a slje

me

njak

a

od

baze prema

naglaeno istaknutom dvoslivnom krovu.

pojavilo se

vi e

grobova

o

bz

idanih i

Orijentiran

je

pravcem sjever-jug

nakon

to

je prigodom

posljed

pokrivenih p l a a m a . Iako sam radove

njeg ir

enja ceste

premjeten i

postavljen

na sadanje mjesto.

prekinuo

zbog

trenutne

n e m o g u n o s

izrade dokumentacije

,

oni

su

nemarom

Reljefno

ukraena

b o n a polja odvajaju

kutevi zaobljenog

profila,

g r a e v i n a r a nastavlj

eni

,

pa

su

prikupljeni

a i z b o e n i dio

strehe

naglaavaju lIklesane cik-cak crte,

odnosno

podaci

n

epo

tpuni.

Osim jednog d j e j e g

stilizirani trolist

i na zabatnom

dijelu

.

ivahna

kompOZicija

i s t o n e

(G-5)

i

groba

s

ukopam odraslog

p

okojni

strane p r o e l j a prikazuje konjanika-kopljanika koju uz

p o m o

psa

ka (G-8) kaji su bili

s

mj

eteni

po

s

redini

lovi jelena. Iznad l o v e v e glave je osmerolisna rozeta. Donji dio

iskopa, grobovi koji za

la

ze

u

profil

s

obje

kompozicije

sa

suprotne

strane

tvore

tri

enske

jedna muka

stra

n

e,

zbog

uskog

rova

i

ni

su

potpuno

figura kolu

nad

i j i m je glavama uklesan pojas u obliku zavo-

is

traeni.

170


5/9

Lj

GUDELJ

Zatitna istraivanja u Prolocu, SHP 1I1125 J998) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

K O K I Gl VIC

GROBlJE

SV.

MrnoVll

IT]

R I M E V A OGR D

Topografska skica nalazita u

Prolocu onjem

6L K A T I S t e c i u Imotskoj krajini,

SHP

I II

1954

.,

142,

s

lik

a

34;

M

LOZO

,

u Prolocu , Proloac 3 7), 1984., 6-9

E.

B. \-AGO -

L

BOl\A ,

Die Graberfeld

er

von Intercisa,

Akademiai

Kiad

6

Bud

a

pe

st,

1976.,82,

sL

68, 105

Nema

o n i j i podataka

o grobovima

p r o n a e n i m a

prilikom kopanja

temelja

dviju ob iteljskih

pokraj

nogometnog

igralita, a i s t o n o uz cestu.

Katalog nalaza

jnice

,

razdjelnica od

shematskog

prikaza

utvrde s pet

kula

pod

samom strehom.

ue

plohe pod

sljemenima ukr

aava po

jedan

s

tilizirani

Ijiljan

6

Vie

je skupina

a k a r a s p o r e e n o sjevernim

rubom

Imotskog polja

gdje

predstavljaju najbolju markacija starih komu

nikacija i z m e u niza manjih

i

e i h naselja. SIjernenjaku

uz

Suvaju

najblii

su oni

u

groblju kod crkve Sv. Mihovila karta II

,

3)

te

oblinjoj R i m e v o j

ogradi (

karta II, 4) sa

zapadne strane potoka.

Uz spomenute, na istoj

je

poziciji raskopan grob obzidan

tegularna,

a u zemlji

su p r o n a e n e

tri

b r o n a n e

narukvice rimskog

doba. moe se pouzdano

r e i

jesu li

pripadale

istoj

grobnoj

cjelini na to u p u u j e

opisana

Situacija.

Grobovi

4. l j e a iz

Intercise

s

tri,

odnosno

dvije

narukvice

na

ruci

pokojnika

,

pokazu

ju

da se nisu nosile samo p o j e d i n a n o Zbog uskih

profila

o b r u a

pripisujemo

ih osobi krhkije

,

najvjerojatnije d j e j e g r a e

ukopanoj

u raku o g r a e n u tegu lama

d r u g a i j u od arhitekture

ostalih grobo

va k a r a k t e r i s t i

n i h za

kasnija razdoblja

to

govori

o

vieslojnom

ukapanju na

istorn

prostom. : la osnovu prikupljenih podataka ne

moe se

suditi

radi

li

se o v e e m

ili manjem

rimskom

groblju,

pa

na oba

pitanja

odgovoriti istraivanja p

arce

la i s t o n o od ceste

8

1

Nanlkvica

bronca,

promjera 5,1

cm,

presjek

0,05-0,4 cm,

teina 7,10 g,

ovalno

savijena

ica krunog preSjeka , zadebljanog

srednjeg

dijela

s

tanjen

ih

krajeva

spojenih

uvijanjem

tri

navoja.

G

7,

grob s

regularna.

171


6/9

3

Starohrvatska prosvjeta 1111 5 J 998)

o

.

- - - - -

=t\

C.::J O

co

-

----

--r:

-r:- -

.-

__ t ~ ~

---A----0. - --A-

~

ce

i

'

;5

2 Narukvica , bronca, promjera 5,8 cm, presjek 0,3-0 ,5 cm,

Skica rasporeda grobova na

teina ,

24,14

g,

ovalno

savijena

masivna

ica zadebljanih

prednjeg

nalazitu arampov u

dijela

koji

se suava prema ra

irenim

ukraen im krajev ima. G-i,

Prolocu onjem

grob s

regularna.

3 Narukvica

, bronca,

promjera 4,6 cm, irina trake

0,5

cm,

presjek

0,1

cm

, teina 5,86 g, trakasta narukvica,

deformirana,

prelomljena

na

krajevima

tako

da

joj

nedostaje

1/5 . Duinom van

jskog

oboda

ukra

ava

ju

utisnuta

crta

oko

koje

se

niu

nep

ravi

lni

V

urezi

motivu riblje kosti.

G-7,

grob s regularna .

: .

..

G-7

_

- - -

172


7/9

Lj. GuDELJ Zatitna istraivanja Prolocu .., SHP 1

25

(1998.) _ _ _ _

9

Z. M A R I

japodske nekropole u dolini

Une,

GZiH

23/

19

68

T.

XX,

53;

T.

XI, 43,

44.

10 B.

~ E D V E D Nak

it

rimskog razdoblja,

LI

:

Nakit

na

tlu sjeverne Dalmacije od

prapOVijesti do danas Zadar, 1981., kat.

br.

96,

99

\ I TRUHELKA

Dva prehistorijska

nalaza

iz

Gorice, GZM, 1111

899

393 ,

sL

121.

12 YI

BlDJA K

ovinske zapes tnice

v

rim-

skih grobovih Slovenije,

AV

301 1979.,

2

43.,

T.

5,9,

16-19

13

K.

PATSCH Pr

il

ozi

naoj

rimskoj

povi-

jesti, Glasnik Zemaljskog

muzeja

22,

Sarajevo,

1910 ., str

189, sl.

16.

14 , .

E. B.

\AGO -

L

BONA, nav.

dj.,

T. 12,

grob 962, 2.

15 R. O E V I A n t i k a bronca iz Siska

Zagreb,

1991.

, 26.

T.

III 38, 39

16 M. BUD

JA

nav. dj., T. 3, 23-24.

17 F. FIALA

Rimski

grobovi s

paljevinom

k

od

Rogatice, Prilozi

rimskoj arheologiji

Hercegov in

e, GZM

,

711895.

T. II 3,

8.

18 D. S O K A - T I M A C T r e t a n o v a k a

grad in

a

e k i kod

Savons

ke

Poege

Arheoloki

preg/ed

17

1

1975

.

19

R K O E V J na

\.

dj . T. v/63, 64, 66.

173

B r o n a n a

narukvica

br. 1. je od

masivne ,

kruno savijene

ice

koja se od

sredine

n

ag

l

aeno

stanjuje prema p r e b a e n i m

spiralno

uvijenim krajevima. Takvim

je spajanjem

o m o g

e n o irenje i

suavanje

o b r u a

prilikom natic

anja

preko

ake.

Pripada skupini

nakita

koji

se

u

r a z l i

i t i m i n a i c a m a javlja v e od latenskog doba

na balkanskom i italskom, a kasnije i na irem europskom pros

toru.

Osim

krunog,

ica

moe

imati

p r i z m a t i n i

kvadratni

ili

romb

n i

presjek, a uz

jednostavne

forme , pod

utjecajem heleniz

ma,

javlja se

dodatni ukras u vidu

navoj

a

ili

spirala.

Proloka narukvica (tab la II, 1)

je

dosta rairenog idue vrijeme

koritenog oblika. Narukvice iz j

apodski

h grobova

uz rijeku

Unu

9

iz 1.

s t o l j e a

najranij

e

su

ela

tirani primjerci

ovog

tipa kao

i

l u a j n i

nalaz iz okoline Obrovca lO. Na isti

su a i n spojeni stanjeni

kraje

vi

o b r u a kasnolate

nske-r

a

norimske

narukvice,

lisnato

proirenog

srednjeg dijela, iz

oblinje

h e r c e g o v a k e Goricell Prvim dvama

s t o l j e i m a pripadaju narukvice

istog

tipa iz ptujske i mariborske

zbirke

12

te

srebrna

iz

i

pova

J3.

S l i n i se oblici

javljaju

poslije

sredine

2.

s t o l j e a

u

Lyonu;

sred

njem

i

kasnocarskom dobu pripadaju

narukvice iz Straubinga i Regensburga , a

one

iz Interci

se

14

,

Somogyszila, Pecsi, Skopja i Siska datirane su u 4. t o l j

Heterogena skupina

narukvica

otvorenog

o b r u a

pojavljuje

se

v e u

g r k o - s k i t s k o m

razdoblju u

5.-4.

s t o l j e u

pr.

Krista, a u

uporabi

je

tijekom cijele antike pa

i

kasnije. "l'astale su savijanjem

masive ice krunog ili elipsastog

profila,

a osim glatkih mogu

imati

tordirane ili pletene

i a n e o b r u e . r v e i n i primjera

sredinji se

zadeb

ljani dio suava prema

naglaeno proirenim

krajevima ukraenim ivotinj

skim,

n a j e e

zmijskim

glavama.

Postupnom stili zacijom zoomorfnih predloaka rimske

se

narukvic

e

tijekom

drugog

s t o l j e a

pojednostavljuju

to

naposljetku

rezultira profilacijama aps traktnih oblika.

Od masivne ice g

latkog oboda

i

krunog presjeka

je i z r a e n a

b r o n a n a narukvica naglaeno profiliranih krajeva

(tabla

II,

2).

Zadebljana je u prednjem dijelu odakle se

blago

stanjuje prema

iroko

razmaknutim parovima prstenastih zadebljanja koji

uokviruju sred inje proirenje kugla stog oblika. Man jim detaljima

izvedbe

razlikuju se

narukvice iz

ptujske iceljske zbirke

16

Tijekom duge uporabe traka

ste

narukvice

dobijaju brojne

i n a i c e kao i proizvodi prethodne skupine to oteava preciznije

datacije.

Razlikuju se razmakom m e u krajevima, i n o m prekla

panja

il

i

spa

j

an

ja

,

profilom

i

irinom trake

o b r u a

te

ukrasom

van

jskog

oboda.

e s t

n a i n spajanja krajeva je kukica koja

se udijeva

kroz rupu na suprotnoj strani, to pokazuju primjeri iz

R o g a t i c e l ~

T e k i a kod Slavonske Poege

18

i Siska

19

Fragmentarno

s a u v a n i m

nalazima o n i n o nedostaju krajevi , a

tako i

kruno

savijenoj traci

proloke bakrene narukvice

(tabla II,

3), pa ne znamo radi li

se

o otvorenom ili zatvorenom o b r u u ili

pak o narukvici

i j i se

krajevi preklapaju . Vanjski joj

obod

ukraavaju dvije

nepravilno utisnute brazde oko

kojih se grupira

ju

kosi

utori

t v o r e i

nepravilan "V"

n..iz s l i a n

motivu

riblje

kosti.

Csprkos jednakoj irini oboda, ukraavanje pokazuje

nesavrenost

izvedbe

u

odnosu

na

reprezentativnije primjerke

istog tipa,

a

oso

bito

one n

asta

le u prva dva

s t o l j e a

nove

ere.


8/9

Iako

nisu p r o n a e n i in situ, tipoloke

osobine

i

okolnosti

skupnog nalaza ova tri

predmeta

pruaju osnuve za njihovu prib

linu

dataciju.

Tome

pridonosi oblik i n a i n

profilacije

narukvice

rastvorenih

krajeva,

a

usobito

ukras vanjskog

oboda

traka

ste

koji

ih

smjeta potkraj 3.

i u

4.

s t o l j e e .

PodnOje

K o k i a glavice

je jedno od najizdanijih arheolokih

zona

Imotsko-bekijskog

polja.

Najnoviji

su

nalazi

jo

jedna

potvr

da intenzivnog ivota na prostoru oko kanjona Badnjevice,

viestoljetnog sredita jednog od n a j v e i h okopoljskih

naselja.

Arheoloku mu je vanost

dao

v e niz s l u a j n i h o t k r i a

potaknuvi od sredine

19.

s t o l j e a

zanimanje

kolekcionara

,

d o m a i h ljubitelja starina

i

arheologa

2o

.

Z a h v a l j u j u i financijskoj

i

s t r u n o j potpori

splitskog

.Arheolokog

muzeja ,

seos

ki

je

U i t e l j i

arheolog

amater

Ivan

B u l i

1895. godine,

sa zapadne

strane

Suvaje, a

pedesetak

metara sjevernije od najnovijih nalaza, provo

dio

prva

arheoloka

iskapanja

na

ovom

p o d r u j u .

Istraio je

dio

hallstatskog groblja kod S a m a r d i a i B i l i a

k u a

o e m u

izvjetava

l a n k o m

sa

crteima.

21

Ispravnost njegove datacije

kas

nije p o t v r u j u .

B a t o v i s m j e t a j u i

ih

u

4.

s t o l j e e prije

Krista

22

,

te

I

M a r o v i . Grobovi su pripadali

predrimskim

stanovnicima

nase lja koje se razvijalo na

i

podno prapovijesne K o k i

glavice

smjetene nad poljem sa zapadne strane

kanjona

Badnjevice.

Kontinuitet

ivota uz Suvaju p o t v r u j u

i

brojni

nalazi

rimskog

doba,

grobovi, rimske

opeke, staklene

posude, fibule, novci,

manje

b r o n a n e skulpture

i

posebno z n a a j n i

kameni

spomeni

ci24. Osim zemlje

Mlikotue,

na izlazu

kanjona

Badnjevice

,

i s t i

se

juniji

poloaj Kulina

s

i s t o n e kao

i

prostor zaselaka K o k i a

B i l i a S a m a r d i a i P i r i a R i m e v e

ograde te

Varoita , oko

groblja kod

upne

crkve

Sv.

Mih

ov

ila

zapadno

od

Suvaje.

e

splitskom

se Arheolo

kom

muzeju u v a

najpoznatiji

proloki spomenik, reljef boice lova Dijane s natpisom. S l u a j n o

je p r o n a e n 1883. godine, kod O l u j i a mlinica na

desnoj strani

kanjona. I z r a e n je kao i

nadgrobna stela

djevojke

Lupe

iz

S o v i a

oko

sredine 2. s t o l j e a

u radionici najranije

potpisanoga

autora

ovih

prostora

,

skulptora

\llaksimina

25

.

S

Kulina su posvetni natpi

Si

n a r u i t e l j a Lucija Sempronija

Pudensa

, p o s v e e n i zatitnicama

putnika Trivijama te

boici

Cereri, zatitnici usjeva

i

ita

6

T\edavno je objavljen k i p i

boga

Merkura p r o n e n

u

Postranju, danas u Arheolokom

muzeju

u

Splitu

2

-:- te noviji nalaz,

b r o n a n i k i p i

boice Izide-Fortune,

t a k o e r

iz

blizin

e

K o k i a

glavice

28

Rasprostranjenost i karakter

nalaza te

toponim V a r o i e na

prostoru juno od

upne

crkve , ukazuju

da

bi ovdje

mogla

biti

r i j e o v e e m naselju i j i

su

stanovnici bili graditelji k a s n o a n t i k e

utvrde-refugija

na

K o k i a

glavici.

~ a j b o l j a potvrda njegova

kon

tinuiranog

ivota od

rimskog

doba

do naih dana

su

rezultati arhe

olokih istraivanja

na

groblju kod Sv. :Vlihovila

29

.

Starohrvatska prosvjeta

1II12 )

(1998)

20 l B U L I Starinska istra

ivanja

u

Imotskom, BASD, 14/1891, 185

-186;

1511892, 10-11,

21-23;

ISTI, Povjestne

crtice o Imotskom kotaru, BASD

,1511892. , l 'i-F

21 ISTI , t h i s t o r i k o

groblje

u P

ostran

ju

Imotskoga, BASD 2111898. , 155-157

22 . B A T O V I Pregled

eljeznog

doba na

i s t o n o j a d r a n

k o j

obali, VAHD 6211960.,

63-68

23 I y I A R O V I Prahistorijski

nalazi

na

p o d l 1 l j u

So lin

a, VAl-fD 6211960,

5-28

24 K. PATSC

H,

Rim

s

ka mjesta II Imot

skom

polju

, (JZM

121

1900

, 326-328; pretisak

u

Imot

ski

zbornik

J H 2, Imotski, 1994

., 3: -

39

25

BASD 611883.,

65-6

7

, nalaz sa relj

efom

Dijane

iz

Proloea; D. R F : N D I

M I O E V I Dva a n t i k a signirana reljefa

iz

radionice majstora Maksimina , ARR 4

51196 7 , Zag reb, 1

967.,

339-353.; L

CAMBI,

A n t i k i

kameni

spomenici iz

Proloea, Prolotac , 1(1 lj 1986

,12-13.

26 BASD 211879.,

6-7; Imota (Imotski);

Emota

(Proloac d'!motski)

57, natpiS s

Kulina u

Prolo

cu; N

Cambi,

nav. dj.,

10

12.

27 J

A N I - P R O T I

A n t i k a b r o n a n

plas

tika iz Arheolokog muzeja

u

Splitu

,

VAH1J 81

1

198

8 Ll-31

28 M. LOZO, Izida-Fortuna iz Proloea,

Pr tac

511986

, 2(12),

15-16;

S

T O N K O V I B r o n a n a

statua

!zicl

e

Fortune iz Proloca,

()bavijesti

HAD-a

23/1991, 53-55

29L]. GlDELJ Proloac Donji-I

s

traivanja

na groblju kod crkve Svetoga Mihovila,

Obavijesti HAD-Ct 29(1)11997, 35-40;

ISTI, Proloac

Donji

groblje kod Svetog

Mihovila, Pr tac 1(44)11997, 12-15;

ISTI, Bogatstvo vrijeclnih arheolokih

nalaza

u

groblju Svetoga

Mihovila

,

Imotska krajina

546, 25

Xl

199:-

, 9

174
http:///reader/full/Marovi%1A.23http:///reader/full/Marovi%1A.23http:///reader/full/Marovi%1A.23


9/9

Lj GI DELj, ZaWtna istraivanja it PraMcu , SHP /lJ/25 (1998 ) _ _ _ _ _ .

Rescue Excavations

at

Proloac

and

Glavina

in

997

A

Contribution to the

Archaeological

Map

of

Imotski Plain

A

team from

the Jl Juseum of Croatian Archaeolof{ical

J1.onuments oversaw the constluction of a sewage

system

through

the Proloac

district,

from Postranje

a

hamlet

of

Proloac on the

west, to

Glavina

Donja

discovering three sites that

are

important

for supplementing the archaeological map of the Imotski Plain.

Rescue

test excavation

was performed on

part

of the old

ceme

tery

at

Gaza

located

opposite

at

the source

of

the Vrijika

River

and

the

archaeological zone of

the

same

name,

and

7

graves

of the post-Turkish

period

with

individual burials were

uncovered. Similar graves

were also excavated

at nearby Luka

in

Glavina

Donja. The large surface

area would

indicate several cen

turies ofburial which has not yet been

confirmed

by

actual

finds.

Several dry stone

walled

grave plots

covered

by slab lids along

the

eastem bank

of the Suvaja Stream contained individual buri

als.

Although no grave goods

were

found a

nearby

two-eaved

s t e a k (standing mediaeval

tombstone)

would indicate

late

medi

aeval

burials in

the area

of a

former Roman

cemetery.

The

find of

three bracelets confirms the archaeological

signi/icance

of the area

below o k i a Glavica, which from th

e

pre-Roman period t the

present has been one of the

most

important settlements of this

region.

75

Documents

Gudelj Prolozac Imotsko Pole