Grupe i Socijalni Utjecaj, Skripta, 92 Str

5/22/2018 Grupe i Socijalni Utjecaj, Skripta, 92 Str

1/92

Grupe i socijalni utjecaj


2/92

2


3/92

3

PREDRASUDE

Primjeri...

U Zagrebu je zbog razliite boje koe zabiljeen napadpalicom trojice maloljetnika na djeaka crne puti u

jednom poznatom gradskom kafiu. A.B. (22) i P.M. (24), optueni za zloin iz mrnje,

odnosno napad na deklariranog homoseksualca N.R. (24)

mladi18 godina; pretuen do smrti u predgrauLondona dok je ekao autobus; motiv napada supredrasude

Diskriminacija invalida - ne postoji razumijevanje zanjihove potekoe i potrebe.

alosno je kako graani jo uvijek skrivaju pogledkada naiu na osobu s invaliditetom i ponaaju seprema njima kao da su nevidljivi.

Debeli ljudi su lijeni, aljkavi i runi. Ulaz u Auschwitz, Bio je glavni centar za ubijanje, Nacisti

su pokuali istrijebiti cijelu idovsku populaciju iz Europe; 1.6 million ubijenih uAuschwitzu; 1.3 million idova, 300,000 ruskih ratnih zarobljenika, poljskih katolika iRoma.

1. Predrasude: Raireni socijalni fenomen Predrasude su vrlo este; djeluju na sve nas: na lanove veinskih kao i lanove

manjinskih grupa. Opasne - izazivaju vrlo razliite negativne posljedice, od snienog samopotovanja

rtve pa do genocida. Clark i Clark (1947)Afro-amerika djeca, neka stara

svega 3 god., uvjerena su da nije naroito poeljnobiti crnac.

Goldberg (1968)studentice itaju struni lanak vrednovanje u terminima strunosti i stila pisanja.Razliiti autor lanka (M/). lanak znatno pozitivnijeocijenjen ako je pripisan mukom autoru.

Napredak???? Za neke je predrasude danas smanjena otvorena diskriminacija (npr. prema crncima u

Americi ili prema enama). Meutim, one jo uvijek u nekoj mjeri postoje; neke vrlo suptilno, prikriveno, a neke

jo u vrlo grubom obliku.

2. Predrasude, stereotipiranje i diskriminacija


4/92

4

Trokomponentni model stavova i predrasuda

Predrasude: afektivna komponenta(npr. Ne volim grupu X to moe dovesti do ...) Stereotipi: kognitivna komponenta(npr. Mislim da su lanovi grupe X lijeni,

nepouzdani i neuredani to moe dovesti do ...) Diskriminacija: ponaajna komponenta(npr. Iskljuimolanove grupe X iz susjedstva,

ne bih ih zapoljavao,...) Stereotipi mogu dovesti do predrasuda, a predrasude do diskriminacije. Meutim, to

ne mora uvijek biti sluaj.

a) Predrasude: afektivna komponenta

Kada veina ljudi razmilja opredrasudama, obino je usmjeren naafektivnu ili emocionalnu komponentu.

Predrasude su povezane s emocijama kojesu usmjerene prema odreenoj socijalnoj

grupi razliite socijalne grupe izazivajurazliite emocije pojedinci doivljavaju ipozitivne i negativne emocije prema

odreenoj grupi negativne predrasude. Negativne predrasude -hostilni ili

negativni stavovi prema grupi ljudi,

temeljene iskljuivo na lanstvu ljudi u tojgrupi.

Ljudi koji imaju predrasude usmjeravaju ih na lanove grupe u cjelini ignorirajui ilizanemarujui osobine koje razlikuju lanove grupe.

Dijker (1987)sudionici: graani Amsterdama emocije (npr. pozitivne emocije,iritantnost, anksioznost, brigu) 3 grupe imigranata (Surinamci NizozemskaGvajana, Turci i Marokanci).

Sudionici : Iskazuju pozitivnije stavove prema grupi, ukoliko su bili pozitivnije raspoloeni

pri kontaktu s lanovima te grupe. Osjeaju anksioznost prema svim trima grupama, vea iritiranost i briga

prema Turcima i Marokancima.

Osjeaju razliite emocije prema razliitim grupama (npr. pozitivniji stavoviprema Surinamcima, a negativnije prema Turcima i Marokancima).

Zato razliite socijalne grupe izazivaju razliite emocije? Smith (1993)priroda odnosa izmeu out-grupe i in-grupe izaziva kvalitativno

razliite emocionalne odgovore.

b) Stereotipi: kognitivna komponenta

Stereotip je generalizacija o grupi ljudi,kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo

svim lanovima te grupe, neovisno ostvarnim varijacijama izmeu lanova.

Individualni i kulturalni stereotipi (Stangor iSchaller, 1996; Tajfel, 1981).


5/92

5

Stereotipi nisu nuno emocionalno obojeni i nuno ne dovode do diskriminacije.Meutim, ponekad moe doi do zloupotrebe koja proizlazi iz stereotipa.

Jednom formirani, stereotipi su otporni na promjene uslijed novih informacija.

Ljudi se ponaaju kao kognitivni krci (Fiske, 1989; Fiske i Deprent, 1996; Jones,1990; Taylor, 1981).

Bodenhausen (1988)studenti itaju sudski sluaj okrivljenik: Carlos Ramirez izNew Mexica ili Robert Johnson iz Ohioa.

Manipulacija vremena aktivacije stereotipa (ime proitano prije dokaza iliposlije).

Rezultati: C. Ramirez u veoj mjeri kriv kada je njegovo ime proitano prijedokaza jednom kada je stereotip aktiviran ljudi imaju tendenciju primjeivati i

pamtiti inform. konzistentne sa stereotipom i ignorirati sve ostale informacije.

to se dogaa ljudima koji se ne uklapaju u opis stereotipa?? Ann Hopkins Mjerenje stereotipa!! (samoiskaz, ponaanje udaljenost, vrijeme reakcije, fizioloke

i neuroloke mjere) Spolni stereotipi! Rezultati istraivanja:

ene se doivljavaju brinijima i manje asertivnima nego mukarci, ene sklonijeponaanjima koja su drutveno osjetljivija, prijateljskija i u veoj mjeri usmjerenana druge ljude, za razliku od mukaraca koji su skloniji ponaanjima koja sudominantnija, kontrolirajua i nezavisna, uspjeh mukaraca se pripisuje njihovimsposobnostima, a uspjeh ene napornom radu, srei.

Stereotipi, bilo pozitivni ili negativni, negiraju individualnost pojedinaca iograniavaju njihove mogunosti. Zbog tih razloga Susan Fiske (1993) smatra dastereotipi imaju kontrolirajui uinak na ponaanje stereotipizirane grupe.


6/92

6

c) Diskriminacija: ponaajna komponenta Diskriminacija je neopravdano negativno ili

tetno ponaanje prema lanovima grupe,samo zbog njihove pripadnosti toj grupi.

Diskriminacija moe varirati s obzirom naoblik i ozbiljnost (Allport, 1954)npr.verbalno izraavanje antipatije iliizbjegavanje pojedinaca koji pripadaju

diskriminiranim grupama, iskljuivanjelanova, fizika agresija, genocid.

Negativni efekti na fiziko i psihiko zdravljeonih na koje je usmjerena.

Oblici diskriminacije:1. Odbijanje pomoiodbijanje pomoi da grupa pobolja svoj poloaj u

drutvu (pojedinci,organizacije i drutvo)

2. Tokenizamrelativno mali ili trivijalni pozitivni akt prema lanovimamanjinske grupe (Ne gnjavite me, ve sam dosta toga uinila).

3. Obrnuta diskriminacijau javnosti se prikazujemo kao da nemamopredrasude prema odreenoj grupi ljudi kako bismo izbjegli optube vezaneza predrasude i diskriminaciju prema toj grupi.

Individualna i institucionalna diskriminacija. Bond, DiCandia i McKinnon (1988) - kako se profesionalno osoblje (iskljuivo bijelci)

odnose prema pacijentima (crni i bijeli) u psihijatrijskoj bolnici.

Koritenje stezulje uz primjenu tableta 4 puta ee kod pacijenata crnaca nije bilorazlike u stvarnom broju nasilnih ponaanja crnih i bijelih pacijenata ak i kad su

crni pacijenti manje nasilni nego bijeli.

ODNOS IZMEU STEREOTIPA, PREDRASUDA I DISKRIMINACIJE Afektivna (predrasuda), kognitivna (negativni stereotip) i ponaajna (diskriminacija)

komponenta - meusobno nezavisne. Negativni stereotipi pruaju racionalizaciju za negativne ili predrasudne osjeaje

(Esses i sur., 1993; Stangor i sur., 1994; Eagly i sur., 1994).

Odnos izmeu stereotipa i diskriminacije rijee ispitivan. Dovidio i sur. (1996) nalazeumjerenu korelaciju izmeu stereotipa o crncima i mjera diskriminacije (ispitanicibijelci). Karakteristike situacije (npr. norme) mogu utjecati na to hoe li se ljudi

ponaati u skladu sa svojim stereotipnim vjerovanjima. Mali broj istraivanja pokazuje da stereotipi uzrokuju diskriminaciju. Jost i Banaji

(1994) nalaze da su stereotipi posljedica, a ne uzrok diskriminacije. Stereotipi

proizlaze iz sistema opravdanjagrupe koje su u nepovoljnom poloaju sustereotipizirane na nain koji opravdava njihov socijalni poloaj (npr. crnci su lijeni).

Predrasudni stavovi ne moraju nuno rezultirati diskriminirajuim ponaanjem. La Piere (1934)korespodencija izmeu predrasudnih stavova i aktualnog ponaanja

(diskriminacije)

U 3 mj. proputovao 10 000 milja u SAD-u s kineskim branim parom, posjetio 66hotela i 184 restorana.

Samo su jednom odbijeni.


7/92

7

6 mj. kasnije poslao pismoda li bi posluili Kineze. Polovica ustanova je odgovorila,92% onih koji su odgovorili su rekli da ne bi prihvatili kineske goste.

Diskriminacija nije nuno povezana s predrasudama. Problem: kako su stavovi i ponaanja mjereni (opi stavov i, npr. stavovi prema crnim

osobama predikcija specifinih ponaanja, npr. diskriminacija vezana za

stanovanje)

Predrasude mogu biti sastavljene od vie razliitih ponaanja (npr. ne glasanje zakandidata koji pripada odreenoj manjinskoj grupi, ne prodavanje vlasnitva osobikoja pripada manjinskoj grupi,...), a ne samo jednog.

Prema tripartitnom modelu stava trebala bi postojati konzistencija izmeu afektivne,ponaajne i kognitivne komponente.

Iako intuitivno prihvatljiva, tripartitna konceptualizacija predrasuda nailazi napotekoe.

Naime, tri komponente stava nisu uvijek konzistentne. Npr., neki ljudi koji nemaju predrasuda, a ipak imaju znanja o negativnim

stereotipima razliitih grupa (Devine, 1989). Diskriminacija uvijek ne slijedi iz negativnih stavova (La Piere, 1934; Wicker, 1969;

itd).

PREDRASUDE, STEREOTIPI I DISKRIMINACIJA

Neki teoretiari, nezadovoljni s trokomponentnim modelom predrasuda, ponudili susvoje vlastite definicije. Budui da nema jedne jedine najbolje definicije predrasude,spomenut emo neke definicije koje se navode u literaturi. Svaka od ovih definicijanaglaava razliite aspekte ovoga fenomena koji doprinosi mrnji meu grupama. Predrasuda je antipatija temeljena na pogrenom i nefleksibilnom

uopavanju. Ona se ili osjea ili iskazuje. Moe biti usmjerena prema grupi kaocjelini ili prema pojedicu zato jer je lan te grupe (Allport, 1954).

Predrasuda je sklop stavova koji uzrokuju, podravaju i opravdavajudiskriminaciju. Stoga se predrasuda moe definirati kao emocionalno rigidnistav tj. predispozicija da se prema nekoj grupi ljudi odgovori na odreenipodraaj na odreen nain(Simpson i Yinger, 1965).

Predrasudaje nerazuman negativan stav prema drugim ljudima samo zbognjihove pripadnosti odreenoj grupi (Fishbein, 1996).

Predrasudaje diferencijalna evaluacija koja je bazirana jedino na lanstvu uodreenoj grupi (Jackson, 1992).

Ashmore (1970) - etiri temeljne toke slaganja raznih definicija.(1) meugrupni fenomen(izmeu socijalnih grupa),(2) negativna orijentacija prema ciljanom objektu(agresija ili izbjegavanje),

(3) generaliziranaorijentacija i

(4) to je stav(negativna procjena ili evaluacija).

Integriranjem tih elemenata Ashmore predlae definiciju: Predrasuda je negativan stav prema socijalno definiranoj grupi i prema bilo kojoj

osobi koja je percipirana lanom te grupe.


8/92

8

Kognitivna komponenta predrasuda: STEREOTIPI

Stereotipi prema razliitim grupama ljudi:

Japanci su podmukli

Sportai su glupi

Talijani su emocionalni

idovisu materijalisti

Blagajnice su glupe

Profesori su rastreseni

Crnci imaju smisla za ritam

Definicija stereotipa

- Walter Lippman (1922)uvodi termin stereotipnaa vjerovanja o grupi ljudi.- Stereotipi su mentalne slike u naim glavama koje ne moraju nuno biti rezultat

iskustva, a koje se aktiviraju svaki put kada se susretnemo s lanom odreene grupe.- Lippman je prepoznao tendenciju kategoriziranja ljudi u grupe i zanemarivanjaindividualnosti lanova te grupe.

- Stereotipi su vjerovanja o tome da lanovi grupe posjeduju odreene karakteristike.- Stereotipi mogu biti produkt individualnih kognitivnih procesa, ali mogu biti i

konsenzulano dijeljeni u odreenoj kulturi individualni i grupni stereotipi.- Stereotipi mogu biti pozitivni i negativni. ak i pozitivni stereotipi ne moraju biti

benigni kao to se u poetku ini pretjerano generaliziranje.- Otpornost stereotipa na promjenu!

o Plous i Williams (1995)o Stereotipi koji su postojali u 18. i 19. stoljeu postoje i danas bijelci

superiorniji u intelektualnim sposobnostima, afro-amerikanci u atletskim i

muzikim sposobnostima, afro-amerikanci imaju deblju kou, tvre kostilubanje, manje su osjetljivi na bol za razliku od bijelaca.

o Iznenaujue, afro-amerikanci u veoj mjeri iskazuju rasne stereotipe- Devine i Elliot (1995) - stereotipi u stvarnosti uope nisu nestali. Praktiki svi sudionici

bili su potpuno svjesni negativnih stereotipa o Afroamerikancimaljudi su sejednostavno u veoj mjeri opirali njihovom otvorenom iskazivanju.

Trajnost stereotipa

- Nizom istraivanja ispitivali su se stereotipi studenata Princetonskog sveuilita uperiodu od trideset i dvije godine (1932, 1950 i 1967) (Katz i Braly, 1933; Gilbert,

1951; Karlins i sur., 1969).

- Postupak: (Sva su istraivanja slijedila istu metodu).o Stotini studenata data je lista s imenima deset etnikih grupa.o Zadatak - izabrati karakteristike koje prema njihovom miljenju najbolje

opisuju tu grupu s liste od 84 predloenih rijei ( kao npr. inteligentni, lijeni,poteni). Tada se odabralo pet glavnih karakteristika za svaku grupu.

- Rezultati:o 1. Visok stupanj slaganja izmeu ispitanika o karakteristikama svake grupe:

ispitanici su imali specifian pogled na karakteristike pojedine nacionalnosti,

pokazujui time da postoje stereotipi.


9/92

9

Amerikanci- marljivi, inteligentni, materijalistini, ambiciozni i volezadovoljstva;

Talijani - umjetniki tipovi, impulsivni, strastveni, temperamentni imuziki nadareni.

Englezi - sportski tipovi, inteligentni, konvencionalni, tradicionalni ikonzervativni

o 2. Nadalje, mnoge sukarakteristike dosljedno

koritene tijekom 30 godina,upuujui tako na trajnoststereotipa.

Percepciju Njemacakao marljivih ljudi

imalo je 65%

studenata 1932.,

50% studenata 1950.i 59% studenata

1967.

Problemi vezani uz stereotipe:

- Nisu istiniti za sve lanove grupe- Naglaavaju grupne razlike

Funkcije stereotipa na individualnoj razini

Snyder i Meine (1994)3 funkcijestereotipa1. Kognitivna funkcija

- Stereotipi omoguuju reduciranje i pojednostavljivanje kompleksnihinformacija.

- Gilbert i Hixon (1991)kognitivno orue kada osobu susretnemo prviputa i ne znamo o njoj nita osim grupne pripadnosti, oslanjat emo se nastereotipe kako bi zakljuili o njezinim interesima i stavovima.

- Smjetanje osobe u odreenu kategoriju moe imati i suprotni uinak ljudi mogu usporeivati neije ponaanje s prevladavajuim stereotipomna nain da odreuju njegovo lanstvo u socijalnoj grupi (npr. Dennis je

frizer koji ivi s istim mukarcem ve dui niz godina on je

homoseksualac)- Stereotipi funkcioniraju kao ureaji za tednju energije koji nam doputaju

da saimamo informacije vrlo brzo (Macrae, Milne i Bodenhausen, 1994).2. Ego-obrambena funkcija

- Stereotipi nam pomau da se bolje osjeamo sami sa sobom.- Jedan od naina da obranimo svoje samopotovanje od razliitih prijetnji

je da omalovaavamo druge.- Fein i Spencer (1997)za razliku od ispitanika u kontrolnoj grupi koji nisu

dobili inform. o neuspjehu, ispitanici kojima je reeno da su postigli louradak na testovima inteligencije su u veoj mjeri percipirali metu


10/92

10

(homoseksualac) na stereotipan nain (senzitivniji, femininiji, pasivniji) teim se openito ta osoba manje sviala.

- Objanjenje zato su stereotipi primarno negativni.- Prezirno govorenje o drugim ljudima moe dovesti do toga da se mi

osjeamo bolje vezano uz nas same jedan od naina kako moemo

poveati svoje samopotovanje je omalovaavanje drugih ljudi.3. Socijalna funkcija

- Stereotipiziranje nam pomae da se uklopimo u vlastitu grupu iidentificiramo s njom.

- Dijeljenje stereotipa o nekoj out-grupi s lanovima in- grupe moepoveati lojalnost svojoj grupi i ukazivati na nau identifikaciju s njom.

- Branscombe i sur. (1995)omalovaavanje outgrupe moe biti metodakojom se demonstrira lojalnost in-grupi, pogotovo za lanove grupe koji sunesigurni u svoj status.

Funkcije stereotipa na grupnoj razini1. Funkcija grupnog opravdanja

Tajfel (1981)razumijevanje stereotipa ovisi o kontekstu meugrupnihodnosa, zato jer stereotipi nemaju samo zatitnu funkciju za ego pojedinca,ve i za status grupe kao cjeline.

Osobno ukljuivanje u socijalnu grupu takoer djeluje na percepciju vlastite idrugih grupa zbog utjecaja grupnog lanstva na socijalni identitet.

Svi smo mi lanovi socijalnih grupa, nacionalnih, profesionalnih, ak i takvihpoput tehno glazbe, klasiara, zabavnjaka itd. One nam omoguujuusvajanje socijalnog identiteta i donekle govore tko smo mi.

Teorija socijalnog identiteta (Tajfel i Turner, 1979, 1985)pretpostavlja dasvi imamo elju za pozitivnim socijalnim identitetom, a nain kako da topostignemo je da percipiramo grupu kojoj pripadamo boljom nego neke

druge, usporedne grupe (van-grupe), pogotovo na vanim dimenzijama. To senazivafavoriziranjeu-grupe (unutargrupni favoritizam).

Branscombe i Wann (1994)visoka ili niska identifikacija s in-grupom(Amerikancima), gledanje isjeka iz filma Rocky IV (Amerikanac Rocky Balboavs Rus Ivan Drago); pobjeda Rockya ili Ivana.

- Evaluacija razliitih out-grupa (ukljuujui Ruse).- Rezultati: visoko identificirani pojedinci iskazuju nie kolektivno

samopotovanje i veu spremnost za omalovaavanje Rusa u situacijikada je Ivan pobijedio Rockya.

Dio naeg samopotovanja povezan je s lanstvom u grupi. Ako se osjeamodobro vezano uz nau grupu, nae samopotovanje je vie.

Na socijalni identitet ini osnovu za nae kolektivno samopotovanje. Primjer: likovnjaci- psiholozi

- Unutar-grupni favoritizam ne treba biti proiren na sve dimenzijeusporedbe:

- ak se i neka izvanjska grupa moe smatrati boljom na nekimdimenzijama od vlastite grupe, ako nije percipirana jako vanom za

identitet vlastite grupe (Mummendey i Schreiber, 1984).


11/92

11

- Npr., likovnjacimogu prihvatiti da

psiholozi imaju bolje

num. sposobnosti,

ali te sposobnosti

oni ne procjenjuju

vrlo visoko.

- Bolji smo od njih uonim karakteristikama koje su vane.

Motivacija doprinosi pozitivnim pristranostima kada se radi o u - grupi. Iako i pri kategorizaciji objekatauvijek dolazi do akcentuacije razlika meu

kategorijama, u socijalnoj kategorizaciji, razlike se akcentuiraju samo kada

idu u korist u-grupi, i suprotno, a minimaliziraju se ako idu u korist van-grupi

(Brewer i Kramer, 1985; Tajfel, 1981; Turner, 1981).

Kljuna pretpostavka teorije socijalnog identiteta je da su ljudi motivirani daizgrade i odre svoje samopotovanje i da njihovo lanstvno u razliitimgrupama ima implikacije na samopotovanje.

Da bi povisili samopotovanje ljudi mogu:(1)pristupati socijalnim grupama koje se ve smatraju privlanima iliuspjenima i/ili(2)pokuati sagledati vlastitu socijalnu kategoriju iji su lanovi to jemogue pozitivnijom.

Tajfel i Turner smatraju da motivacija vezana uz socijalni identitet lei upodlozi preferencijskih ponaanja i percepcija (favoriziranja) lanova u-grupeu paradigmi minimalne grupe.

Pretpostavka TEORIJE SOCIJALNOG IDENTITETA: Ako doe do prijetnjesamopotovanju tada dolazi i do vee potrebe za favoriziranjem svoje grupe.

Nalazi nisu jednoznani. Ljudi niskog samopotovanja su najnegativniji prema van-grupama, ali su

takoer negativnii prema u-grupi (Wills, 1981). Eksperimentalna istraivanja koja su trebala testirati ovu hipotezu da su ljudi

koji imaju prijetnu egu najhostilniji prema van-grupama takoer dajumijeane rezultate (Croker, Thompson, McGraw i Ingerman, 1987; Mendl iLerner, 1984).

lanove van-grupe percipiramo homogenijima s obzirom na njihovekarakteristike, miljenja i ponaanja od lanova u-grupeVANGRUPNAHOMOGENOST

Dok obino imamo tendenciju vidjeti i potivati razlike izmeu lanova unutargrupe, na stav premavan-grupi moe se sumirati vrlo esto kao klie: Svi suoni isti (ene, mukarci).

Efekt van-grupne homogenosti sugerira da lanovi van-grupe nisu samo vienirazliitima od lanova u-grupe, ve i slinijima i zamjenjivijima jedni drugima(Mullen & Hu, 1989), te da ljudi percipiraju lana van-grupe kao jo jednoganonimnog lana grupe, a ne kao jedinstvenu osobu.


12/92

12

George Quattrone i Edward E. Jones (1980)- istraivali su fenomenvangrupne homogenosti, na dvama rivalskim sveuilitima kao ispitanicima:Sveuilitem Princentoni Sveuilitem Rutgers.

- Rivalstvo izmeu ovih dvaju kolea odnosilo se na uspjehe u atletici,akedemskom uspjehu, klasnoj svijesti. Princeton je privatno, a Rutgers

dravno sveuilite.- Postupak:

Muki ispitanici - gledali video snimke scena u kojima su trirazliita mladia trebali donjeti neku odluku

Npr., eksperimentator je pitao ispitanika eli li radije sluati rokmuziku ili klasinu muziku tijekom eksperimenta koji jenavodno ispitivao neto u vezi s auditornom percepcijom.

Ispitanicima je reeno da je mladi sa video snimke student sPrincenton ili Rutger sveuilita.

Zadatak ispitanika - predvidjeti to e mladi ssnimke odabrati. Nakon to su vidjeli mladiev izbor, zadatak ispitanika je bio

predvidjeti postotak mukih studenata tog sveuilita koji biodabrali isti tip glazbe.

- Rezultati: Podravaju hipotezu vangrupne homogenosti. Ako znamo neto o jednom lanu van-grupe, najvjerojatnije

emo osjeati da znamo neto i o drugim lanovima van-grupe.Znanje o nekom lanu u-grupe nije toliko dijagnostiko;napokon, znamo koliko smo razliiti i jedinstveni mi i nailanovi u-grupe.

ime se moe objasniti percepcija manjeg varijabiliteta u oima lana neke u-grupe kada razmilja o van-grupi?

Predloeno je nekoliko (dva) moguih objanjenja.1. Nepostojanje mogunost uenjao razliitostima lanova van-grupe(nemamo toliko iskustva, kontakta, informacije su generalne i ne odnose se

na specifinosti) Uenje- Quattrone (1986) - lanove van-grupe percipiramo

homogenijima zbog ogranienog broja kontakata s lanovima van-grupe (ljudi jednostavno imaju vie mogunosti svjedoiti orazliitosti ponaanja lanova u-grupe).

Ljudi su esto u interakcijama s ogranienim uzorkom od svihmoguih lanova van-grupe (pr.Japanci-turisti) Dodatno, priroda kontakta s lanovima van-grupe moe biti

kvalitativno razliita od prirode kontakta s lanovima u-grupe. Grupe su u interakciji u ogranienim situacijama (u situacijama odr.

tipa) koje esto ograniavaju i suavaju prirodu ponaanja lanova Primjer:

Kad navijai nog. tima protivnike faks momadi dou da bipoticali svoje igrae na pobjedu, tada e ti lanovi grupenajvjerojatnije iskazivati uniformni set ponaanja koji je

relevantan samo za taj specifini kontekst


13/92

13

2. Procese dosjeanjafavoriziraju percepciju vee razliitosti izmeulanova u-grupe nego izmeu lanova van-grupe.

Memorija (Judd & Park, 1988; Park & Rothbart, 1982). Judd i Park (1988) su nali da dok ljudi misle vrlo specifino o

predstavnicima u-grupe, oni isto tako misle vrlo apstraktno o

predstavnicima van-grupe.

To rezultira time da je lake dosjetiti se specifinih osoba kadarazmiljamo o u-grupi nego o van-grupi. Nemogunost dosjeanjaspecifinih primjera lanova van-grupe moe doprinjeti percepcijilanova u-grupe da su lanovi van-grupe homogeni.

2. Funkcija opravdanja sistema

Jost i Banaji (1994)stereotipi imaju ideoloku funkciju koja se odnosi naracionalizaciju i opravdanje postojeih meugrupnih odnosa. Stereotipi supokuaj objanjenja ekonomskih, socijalnih i politikih aranmana npr.dehumanizirajui stereotip o afro-amerikancima tijekom povijesti objanjenje

uestalog iskoritavanja afro-amerikanaca. lanovi grupe ponekad mogu odobravati ili potvrivati negativne stereotipe o

svojoj vlastitoj grupi (i m i imaju sline spolne stereotipe, bijelci i afro-amerikanci imaju sline rasne stereotipe).

Ovaj pristup sugerira da ljudi opravdavaju postojee socijalne argumente koji ihomalovaavaju stereotipi objanjavaju ljudima (i lanovima dominantne ipodreene grupe) zato su stvari takve kakve jesu.

Stereotipi osjetljivi na kontekst u kojem se meugrupni odnosi odvijaju promjene u postojeem socijalnom aranmanu e dovesti i do promjena usadraju stereotipa (npr. rat).

Kako se stereotipi formiraju?

1. Kategorizacija

Ljudski um mora funkcionirati pomaui se kategorijama. Jednom kada se oblikuju,kategorije, one ine temelj za normalno zakljuivanje. Ne moemo izbjei taj proces.O njemu ovisi normalno ivljenje (Allport, 1954)

Allport (1954) i Tajfel (1969)kategorizacija je fundamentalni kognitivni proces kojinam omoguuje da reduciramo tijek nadolazeih informacija iz socijalnog svijeta.

Grupiramo ljude na temelju slinih karakteristika (vana percepcija slinosti),karakteristika koje se vizualno mogu identificirati (spol, dob, rasa) i/ili onih koje

odstupaju od normi (fiz. invaliditet, spol. orijentacija) - osnovne kategorije grupiranja Na svaki podraaj ne reagiramo kao na nov i potpuno nepoznat oslanjamo se na

opaanje slinih podraaja u prolosti. Kada smjestimo ljude u odr. soc. grupu zanemarujemo

njihovu individualnost. lanovi grupe se percipirajuslinijima nego to to oni uistinu jesu asimilacija.

Kada se pojedinci grupiraju u razliite socijalne kategorije(homoseksualci vs heteroseksualci, ene vs mukarci),razlike meu grupama se preuveliavaju - kontrast.

Razdvajanje ljudi u grupe je dovoljno da se kreirajustereotipi i predrasude.


14/92

14

Paradigma minimalnih grupa(Tajfel, 1978)- Tajfel je podijelio ispitanike u dvije grupe s obzirom na to da li podcjenjuju ili

precjenjuju broj tokica na kartama u kratkoj prezentaciji. Ispitanici suzapravo nasumino dodijeljeni odreenoj grupi.

- Rezultati: ak i u artificijelno kreiranim grupama (bez prethodnog kontakta,povijesti konflikta) ispitanici iskazuju negativne stereotipe prema drugoj grupi

i favoriziraju svoju vlastitu grupu (vie im se sviaju, simpatiniji su, ugodniji,uspjeniji u obavljanju zadataka).

- fenomen -> pogreka u-grupnog favoritizma (ingroup favorability bias). Tajfel (1982)gl. motiv u osnovi ove pojave je samopotovanje pojedinci ele

poveati svoje samopotovanje identificirajui se sa spec. drutvenim normama samopotovanjee se poveati ako pojedinac svoju grupu vidi boljom od druge.

Paradigma minimalne grupe(Henri Tajfel)- Za razlikum od stvarnih grupa, kod minimalnih grupa:

o ne postoji sukob interesa,o ne postoje prethodna mrnja meu grupama,o ne postoji socijana interakcija,o nema razumne veze izmeu vlastitog ekonomskog interesa i strategije

unutargrupnog favoritizma (favoriziranja vlastite grupe).

Rezultati istraivanja koja koriste paradigmu minimalnih grupa pokazuju da:- Ispitanici daju vie nagrada lanovima u grupe nego lanovima van-grupe.- lanove u-grupe procijenjuju boljima.- Vie poeljnijih osobnih i tjelesnih karakteristika pridjevaju lanovima u-grupe

nego lanovima van-grupe.- lanovi u-grupe se ponaaju vie prosocijalno prema lanovima u-grupe nego

prema lanovima van-grupe.- U interakciji s lanovima u-grupe osobe su kooperativnije nego u interakciji s

lanovima van-grupe (npr. vie se suzdravaju kada se radi o koritenjuogranienih zajednikih izvora).

Percipirane unutargrupne slinosti i meugrupne razlike generaliziraju se i vanpretpostavljenih temelja dodjeljivanja ispitanika grupama.

Allen i Wilder (1979) - ispitanici pretpostavljali da e lan njihove u-grupe davatimiljenja slinija njihovim vlastitim i na temama koje nisu bile povezane s dimenzijomna temelju koje su dodjeljeni u grupe (npr. preferencija prema nekom umjetniku).

Te se pristranosti mogu naglasiti manipulacijama -> poveanjeistaknutost granicameu grupama.

- Primjer:razgovor o moguim sukobima s drugim grupama nain je da seistakne granica. To navodi lanove u-grupe da percipiraju druge lanove u-grupe slinijima njima samima, a posebno na dimenzijama koje su sredinje zagrupno lanstvo (Breweri Miller, 1984; Hogg i Turner, 1987).

Lingvistiki utjecaj na pristranosti meu grupama Niz provokativnih istraivanja pokazuje daak

jezikkoji koristimo da bi se pozvali na status

lanova u-grupe i van-grupe moe doprinjetistvaranju i odravanju meugrupne pristranosti

(Dovidio i sur., 1991; Perdue i sur., 1990).


15/92

15

Eksperiment - Perdue, Dovidio, Gurtman i Tyler (1990)- U- grupne i van-grupne zamjenice (mi i oni) uparivane s besmislenim

slogovima (Xhe) u kontekstu jedog leksikog zadatka- Zadatakje ispitanika bio odluiti je li niz slova koji im je predoen rije ili nije- Cilj eksperimenta je bio odrediti mogu li, putem klasinog uvjetovanja, u-

grupni i van-grupni oznaivai (zamjenice vi i mi), dovesti do evaluativnihodgovora na nove i nepoznate podraaje.

o Postupak: Ispitanicima su prikazane trijade parova u-grupnihoznaivaa (zamjenica mi, na) i besmislenih slogova, trijade parovavan-grupnih oznaivaa (vi, va, oni, njihov) i besmislenih slogova ikontrolnih trijada u kojima su besmisleni slogovi prikazani bez

asociranih zamjenica.

o Rezultati: Besmisleni slogovi upareni s u-grupnim zamjenicama bili suprocjenjeni ugodnijima i privlanijimaod besmislenih slogovauparenih s van-grupnim zamjenicama i od onih kojii nisu bili upareni s

zamjenicama. (Procjene posljednja dva uvjeta nisu se meusobnostatistiki znaajno razlikovale).

Nastavak ovog istraivanja - Dovidio, Tobriner, Rioux i Gaertner (1991)- Postupak:Partneri u buduoj interakciji opisivani u-grupnim ili van-grupnim

zamjenicama.

- Rezultati: znaajno pozitivnija oekivanja (ugodni razgovori sl.) kada supartneri u buduoj interakciji opisivani u-grupnim zamjenicama

Zato bi to uope bilo vano?- Ako van-grupne zamjenice vode do negativnijih oekivanja meugrupnih

interakcija, mogue je da lanovi u-grupe nose sa sobom (vjerojatno

nesvjesno) te negativne osjeaje prema lanu van-grupe.- Takve okolnosti mogu dovesti do proroanstva koje samo sebe ispunjava.

Naime, lan van-grupe prepoznaje negativna oekivanja lana u-grupe isukladno tome odgovara, tako i nadalje oteujui meugrupnu interakciju.

Npr. Howard i Rothbart(1980) - paradigma minimalne grupe- Postupak:Prikazali ispitanicima mjeane pozitivne i negativne informacije o

lanovima u-grupa i van-grupa.- Rezultati:Povoljnija oekivanja o u-grupnim nego van-grupnim lanovima- Ta diferencijalna oekivanja utjecala na dosjeanje informacija o lanovima u-

grupe i van-grupe.

- Naime, bolje je bilo dosjeanje negativnih ponaanja lanova van-grupeodnegativnih ponaanja lanova u-grupe.2. Iluzorna korelacija

Ljudi imaju tendenciju usmjeravati se na distinktivnepodraaje u svojoj okolini. Primjeujemo neobine,atipine, neprirodne, neuobiajene podraaje, ljude(u sobi punoj ena primijetit emo jednog mukarca).

Ta tendencija usmjeravanja na distinktivne podraajepridonosi razvoju stereotipa

vs.


16/92

16

Iluzorna korelacijaprecjenjivanje snage odnosa izmeu dvije varijable. Te varijableuope ne moraju biti povezane ili taj odnos moe biti slabiji nego to mipretpostavljamo.

Iluzorna se korelacija posebno javlja kada lanovi numeriki manje grupe (manjinskagrupa) izvode neka rijetka ponaanja.

Bijelci imaju relativno malo kontakata s afro-amerikancimasusret rijedak i distinktivan.Nepoeljno ponaanje se javlja manje uestalonego poeljno ponaanje zaokuplja panju.

Kada se dva distinktivna dogaaja istovremenojavljaju (Crni pojedinci i kriminal), ljudi su skloni

percipirati da postoji odnos izmeu ta dvadogaaja.

Hamilton i Gifford (1976)ispitanici itaju niz tvrdnji koje opisuju odreenaponaanja (i poeljna i nepoeljna) koje izvode lanovi dvije grupe (A i B).

- 2X vie tvrdnji opisuje grupu A, grupa B manja grupa u stvarnom svijetu.- 2/3 tvrdnji su pozitivne tvrdnje, 1/3 tvrdnji su negativne tvrdnjeomjer

pozitivnih i negativnih tvrdnji u obje grupe jednak.

1. Rezultati:Ispitanici grupu A (veinsku grupu) procjenjuju puno pozitivnijom odgrupe B (manjinske grupe)sklonost usmjeravanja panje na distinktivnedogaaje. lanovi grupe B se rjee javljaju, kao i nepoeljna ponaanja iluzorne korelacije.

Korisna u objanjenju negativnih stereotipa prema manjinskim grupama (hispanjolci,osobe s mentalnim poremeajima, homoseksualci i zloin).

Implikacija - kada primjetimo distinktivno ponaanje lana manjinske grupe -precjenjujemo frekvenciju kojom manjinska grupa koristi to ponaanje.

To znai da lanovi manjinske grupe mogu biti percipirani kao lopovi bez obzira to sezakonski ponaaju isto tako poteno kao i veinska grupa.

Hamilton smatra da distinktivnost privlai viepanje i zato se bolje pamti (Hamilton i sur. 1985).

Mullen i Johnson (1990) - analizom niza istraivanjapokazali da je efekt iluzorne korelacije dobiven u

razliitim prilikama. Rezultati razliitih istraivanja:

1. Vee iluzorne korelacije su naene kada jedistinktivna informacija negativna.

To nam objanjava zato semanjinske grupe obino vide negativno: Naime, opaanje lanamanjinske grupe koji se ponaanegativno dovodi do jae iluzornekorelacije nego kada se ponaa pozitivno.

2. Efekt iluzorne korelacije pojaava se s veim brojem primjera. U svakodnevnom iskustvu nalazimo mnogo vie primjera nego u

laboratorijskoj situaciji, pa kada je u pitanju razvoj stereotipa

vjerojatnije je da e efekt iluzorne korelacije biti jai u svakodnevnomivotu nego u laboratoriju.


17/92

17

3. Socijalne uloge

Eagly i Steffen (1984)spolni stereotipi reflektiraju opaanja toga to mukarci i enerade u drutvu.- Ispitanici itaju kratak opis muke ili enske

osobe koja je opisana kao domaica ili full-

time zaposlena osoba. U kontrolnoj grupi

nema opisa ime se osoba bavi.- Nakon to su ispitanici proitali opis osobe

trebali su je opisati na razliitimdimenzijama koje reflektiraju maskuline

(kompetitivan, nezavisan) ili feminine

(topla, puna razumijevanja) osobine.

- U kontrolnoj grupi mete su procijenjene stereotipno.- Kada je postojala informacija o tome ime se mete bave, ta informacija je bila

vanija u donoenju prosudbe, nego informacija o spolu. Efekt socijalnih uloga u nastanku rasnih ili etnikih stereotipa nije toliko jasan. Ljudi koji pripadaju niem socijalno-ekonomskom statusu su okarakterizirani kao

neinteligentni, prljavi, nepouzdani i lijeni.

Stereotipi se u ovom sluaju mogu koristiti kako bi se racionalizirale ekonomske isocijalne razliitosti izmeu dominantnih i podreenih grupa.

4. Socijalna transmisija

Roditelji, uitelji, vrnjaci vaan izvor informacija o drugim socijalnim grupama. U dobi od 5 god. djeca poinju razvijati rasne predrasude i iskazivati preferenciju za

lanove svoje grupe.

Medijivanu ulogu u razvoju predrasuda (TV)-vana uloga u socijalizaciji.

Prikazivanje stigmatiziranih grupa u medijima (afro-amerikanci, azijati, ene, hispanjolci, homoseksualci).

Prikazivanje stigmatiziranih grupa u medijima sepovealo, opisani su puno tonije nego to je to biosluaj u prolosti.

Meutim, suptilne stereotipne slike jo uvijek su prisutne u medijima i utjeu navjerovanja djece, ali i odraslih o razliitim socijalnim grupama.

Koje su posljedice koritenja stereotipa?Hamilton, Stroessner i Driscoll (1994)

Stereotipi utjeu na to to emo opaziti i to emo zapamtiti.- Stereotipi se esto aktiviraju na temelju salijentnih fiz. karakteristika (rase,

spola, dobi) i jednom kada su aktivirani utjeu na to to opaamoi pamtimo- Langer i Imber (1980)ispitanici gledaju video snimku na kojoj mukarac

glasno ita novine (The New York Times).- Prije same snimke ispitanici su dobili informaciju o mukarcu kojaje ukazivala

na to da je on distinktivan na neki nain (homoseksualac, pacijent skarcinomom) ili normalan.


18/92

18

Rezultati: informacija da je mukarac razliit je utjecala na ispitanikoveprocjene tog mukarca; vjerovali su da je mukarac razliitiji od veineljudi za koje smatraju da su normalni pridavanje oznaka osobiesto utjee na to kako e drugi ljudi procijeniti i evaluirati tu osobu.

- Cohen (1981)ispitanici gledaju snimku na kojoj mukarac i ena veerajupovodom roendana.

50% ispitanika je reeno da radi kao konobarica, a drugoj kaoknjiniarka

Interakcija na vrpci je pomno osmiljena tako da se ponaanje enemoe interpretirati kao tipino za konobaricu, ali i za knjiniarku.

Svi ispitanici su vidjeli istu snimku. Odmah nakon to su vidjeli snimku ispitanici su se morali dosjetiti

informacija vezanih za ivot ene s video vrpce. Ispitanici su se u veoj mjeri dosjeali informacija konzistentnih s

poslom kojim se ena bavila. U 88% sluajeva ispitanici su se tono dosjetili informacija kada su one

bile konzistentne sa stereotipom, u 78% sluajeva kada su bilenekonzistentne sa stereotipom.

- Ima sluajeva kada ljudi ne pamte stereotipno konzistentne informacije -pogotovo kada imaju vremena (motivirani su) razmiljati o nekonzistentniminformacijama.

Agnes, baka koja voli kuhati za obiteljska okupljanja, uiva u vrtlarstvu,redovito ide u crkvu, ali vjeta je u rolanju i voljela bi nauiti surfati.

Stereotipi utjeu na to kako emo interpretirati dogaaje.- Stereotipi mogu dovesti do pogreneprosudbe, jer utjeu na proces

prikupljanja i procesiranja informacija.- Darley i Gross (1983)2 procesa kojima stereotipi utjeu na nae prosudbe

drugih ljudi:

1. Stereotipi su hipoteze o drugima i oblikuju naa oekivanja onjihovim dispozicijama i ponaanjima.

2. Ako nam se prui mogunost mi prikupljamo informacije ostereotipiziranim pojedincima. Problem je u tome to ako je stereotipaktiviran, traimo informacije koje e potvrditi naa oekivanja.

- Darley i Gross (1983)djevojica Hannah, ide u 4. razred, ispitanici morajuprocijeniti njezine akademske sposobnosti.

Manipulacija socio-ekonomskim statusom (susjedstvo, kola) 2 grupeispitanika (1. vidjeli snimku na kojoj je prikazan SES, 2. vidjeli su jojednu snimku na kojoj Hannah rjeavala i lake i tekezadatke T i N).

Oni ispitanici koji su vidjeli Hannahino nekonzistentno postignue,informacija o SES-u je utjecala na njihovu prosudbu - visoki SES veesposobnosti.

Stereotipi utjeu na nae socijalne interakcije.- Samoispunjavajue proroanstvostereotipi stvaraju osnovu za oekivanja

opaaa, opaa se ponaa prema meti na nain koji potvruje njegovaoekivanja. Posljedica: Meta odgovara na ponaanje opaaa na nain da

potvruje njegova prvotna oekivanja.


19/92

19

- Rosenthal i Jacobson (1968) - klasian eksperiment kako oekivanja profesorautjeu na ponaanja uenika.

- Potvrdu ovim nalazima daju i Harris (1991) i Rosenthal (1991)

- Word, Zanna i Cooper (1974) Bijeli ispitanici intervjuirali crne i bijele ispitanike za posaovie

gramatikih i jezinih pogreaka, krai intervjui, manje neverbalnekomunikacije u intervjuima s crnim ispitanicima.

Bijeli ispitanici intervjuirali bijele ispitanike za posao koristei 2 stilaintervjuiranja (utvreno u 1. dijelu). U situaciji koritenja gramatikihpogreaka, manje neverbalne komunikacije bijeli ispitanici postiuloiju izvedbu te su nervozniji prilikom intervjua.

- Snyder, Tanka i Berscheida (1977) upoznaj se telefonski razgovor s privlanom, odnosno

neprivlanom enom. ene za koje su mukarci vjerovali da suprivlane postale su prijateljskije i socijabilnije, dok su navodno fiziki

neprivlane ene tijekom razgovora postale hladne i rezervirane.- lanovi stigmatizirane grupe mogu u veoj mjeri potvrivati stereotipna

vjerovanja, zbog toga jer imaju manje moi u odnosu na opaaa. Pojedincikoji imaju manju mo mogu nehotino potvrivati oekivanja drugih kako biinterakcija s njima bila to bolja (Claire i Fiske, 1998; Jussim i Fleming, 1996).

- Najvei problem kod samoispunjavajueg proroanstva je njegov utjecaj naodravanje pogrenih stereotipa lanovi dominantne grupe mogu aktualnoponaanje stigmatizirane grupe prezentirati kao dokaz da su stereotipizapravo toni.

Tonost stereotipa? Ryan, Park i Judd (1996)3 tipa potencijalnih nepravilnosti:

1. Naglaavanje stereotipnih karakteristika, podcjenjivanje kontrastereotipnihkarakteristika.

2. Disproporcionalno isticanje negativnih (ili pozitivnih) stereotipnih karakteristika.3. Percipiranje grupa kao manje raznolikih nego to to one uistinu jesu.

Stereotipizrnce istine.- Jesu li stereotipi toni ili nisu kompleksno pitanje, ali stereotipi su nepravedni

zbog dva razloga:

1. Stereotipi nisu istiniti za sve lanove grupe.


20/92

20

2. Opaa koji ima stereotipe (bili oni istiniti ili ne) prema samoispunjavajuemproroanstvu ponaat e se u skladu sa stereotipima koje ima, to e zaposljedicu imati da se meta ponaa u skladu sa stereotipom.

Meutim, stereotipi nekih grupa mijenjali su se tijekom vremena, pokazujui da sesocijalne promjene polagano odraavaju i na stereotipe.

Npr. Stereotipi idova i Crnaca postali su pozitivnijima. Drugi svjetski rat imao je znaajan efekt na stereotipe Japanaca i Njemaca, ali ne i na

stereotipe Engleza i Talijana.

Izgleda da promjene stereotipa potjeu iz promjene odnosa meu grupama. Kadaneka nacija postane neprijatelj stereotip ima negativne konotacije.

Kadsmo skloni koristiti stereotipe?

2 faze u procesu stereotipiziranja (Patricia Devine, 1989):1. Automatska obrada informacija-stereotipi se mogu automatski aktivirati u

prisutstvu lanova odreene grupe ili kategorije zbog odreenih fizikih karakteristikatih lanova (rasa, spol, dob)

Stereotipi dio kulture, eksplicitno i implicitno oni se ue tijekom socijalizacije,utjecaj medijastereotipi postaju prenaueni te se spontano i nenamjerno

javljaju kada se susretnemo s lanom odreene grupe (Bargh, 1997; Devine,1989; Fiske, 1998; Macrae, Bodenhausen i Milne, 1995) .

Aktivacija stereotipa je automatski proces koji se javlja nenamjerno,

spontano, ak i nesvjesno, a utjee na kasnije prosudbe (Devine, 1989; Banajii sur., 1993)

Implicitno stereotipiziranje (Greenwald i Banaji, 1995)nenamjerno i

nesvjesno stereotipiziranje pri kojem se osoba svjesno ne sjea iskustva kojeje bilo triger za stereotipiziranje.

Fazio i sur., (1995)meu pojedincimapostoji znatan varijabilitet uautomatskom aktiviranju negativnih stereotipapostoje ispitanici koji imajunegativniju automatsku reakciju na afro-amerikance.

2. Kontrolirana obrada informacijakontrolirana, svjesna obrada informacija moeodbaciti ili zanemariti koritenje stereotipa.

Kontrolirani proces u kojem ljudi mogu prilagoditi svoje poetne pogrenereakcije.

Motivacija i sposobnost za reguliranje stereotipnog procesa.

Kognitivno optereenje, raspoloenje i mo mogu utjecati na pojedinevusposobnost i motivaciju za kontrolom primjene stereotipa.

Preoptereenost, umor, guva, nekoncentriranost.

Kada smo kognitivno zaokupljeni (puno informacija, vremenski pritisak) tada u

veoj mjeri koristimo stereotipe.

Lo osjeaj (ljutnja, anksioznost) povezen sa koritenjem stereotipa ljutnja,anksioznost zaokupljaju nae kognitivne kapacitete, pri tome ne moemopaljivo razmiljati o drugima. Tuga nuno ne dovodi do koritenja stereotipa.

Dobar osjeaj (srea) povezan s koritenjem stereotipa ljudi koji se dobroosjeaju nisu motivirani ukljuiti se u opsenije kognitivne napore. Ne ele

smanjiti svoje dobro raspoloenje. Ljudi koji su dobro raspoloeni, ali koji su


21/92

21

motivirani paljivo razmiljati mogu izbjei stereotipno odgovaranje(Bodenhausen i sur., 1994).

Mo posjedovanje moi (sposobnost da se kontroliraju drugi ljudi Fiske iDepret, 1996)je povezano s tendencijom stereotipnog razmiljanja.Objanjenje: ljudi koji nemaju mo moraju usmjeriti svoju panju na pojedincekoji imaju kontrolu nad njimane podlijeu stereotipnom razmiljanju. Osobekoje imaju mo manje panje usmjeravaju na svoje podreene i osjetljiviji suna stereotipiziranje.

Devine:o pokazala da sudionici s izraenim i neizraenim predrasudama podjednako

poznaju rasne stereotipe.

o na ekranu je prezentirala stereotipne rijei (npr. Crn, nasilan, lijen) i neutralnerijei (npr. meutim, to, reeno) toliko kratko da su bile odmah ispod svjesnogpraga percepcije.

o Nakon kratke prezentacije rijei, sudionici su trebali proitati priu o Donaldu,ije etniko porijeklo nije bilo spomenuto te izraziti dojam o njemu. Donald je bioopisan donekle neodreeno.

o Sudionici koji su vidjeli kratko prezentirane rijei koje odraavaju stereotip oAmerikancima crncima, procijenili su Donalda znaajno negativnije, nego oni kojisu vidjeli neutralne rijei.

o traila je da navedu sve rijei kojih se mogu dosjetiti, a koje se koriste zaopisivanje afro-amerikanaca.

o studenti s izraenim predrasudama naveli su znaajno vie negativnih rijei zarazliku od studenata sa slabo izraenim predrasudama.

Promjena stereotipa- Dakle, usprkos trajnosti stereotipi se ipak mogu mijenjati. Ali kako?- Vodi li postepena akumulacija kontrastereotipnih informacija do primjene vjerovanja

o nekoj drugoj socijalnoj grupi ili je to dramatini dogaaj koji dovodi do veepromjene, kao npr. rat ili doneen zakon koji govori protiv diskriminacije?

- To je upravo pitanje kojeg su htjeli provjeriti Weber i Crocker (1983).- Tri mogua modela o tome kako se stereotipna uvjerenja mogumijenjati.

1. Model knjigovodstva

Inf. nesukladne stereotipu rezultiraju potpunim mijenjanjem stereotipa to je vei broj kontra-stereotipnih informacija to e biti i vea promjena. Primjer: vjerovanje o krtosti kota e se smanjivati zbog postepenogakumuliranja razliitih infromacija da koti nisu krti, i na kraju e se

promjeniti stereotipno vjerovanje o krtim kotima.2. Model obrata

promjena stereotipa javlja se putem nekog dramatinog i istaknutog dogaajakoji nije u skladu sa stereotipnim uvjerenjima.

Primjer: Prema tom modelu vjerovanje o krtosti kota e se radikalnorevidirati ako npr. vidimo da je neki kot poklonio mnogo novaca udobrotvorne svrhe.


22/92

22

3. Model podtipova

informacije nesukladne stereotipu vode stvaranju novih podstereotipa kako bise prilagodilo informacijama bez mijenjanja poetnog stereotipa.

Primjer: ako vidimo velikodunost nekog kota, to moe dovesti dodiferencijacije kota u veina kota, koja u sadraju stereotipa sadri krtost

i subtip velikoduan kot.- Webber i Crocker (1983)

o Prezentirale inform. koje su opovrgavale stereotipe o pripadnicima 2zanimanja: knjiniari i odvjetnici

1. uvjetjedna po jedna opovrgavajua inform. (knjigovodstvo) 2. uvjetsnano pobijanje stereotipa (obrat) 3. uvjetinform. koja omoguuje stvaranje podtipa njihovog stereotipa.

- Inform. knjigovodstva i podtipa oslabile stereotip, dok inform. obrata nisu.- Kada je inform. nesukladna stereotipu rasprena opovrgavajuu osobinu pokazuju

mnogi lanovi strategija knjigovodstva.

- Kada su opovrgavajue osobine bile ograniene na samo nekolicinu pojedinaca izgrupemodel podtipova.

to to konkretno znai? Na primjer, stereotip ena e se efikasnije promjeniti tako to e sve vie ena

sudjelovati u netradicionalnim ulogama, a posebno ako su te ene sagledavane kaoreprezentanti ene (tipina ena)

Meutim, ako se te ene vide kao nereprezentativna manjinska skupina ena tada ese razvijati subtipovi, kao npr ena od karijere, znanstvenica, ena-oficir, bez da sepromjeni i stereotipno vienje ena openito.


23/92

23

TEORIJE I UZROCI PREDRASUDA

to uzrokuje predrasude?1. individualne razlike i predrasude

AUTORITARNA LINOSTo Ispitivanja devijantnih linosti ili struktura linosti koje su bile odgovorne za

genocid.

o Adorno i Frenkel-Brunswick (1950) ekstremne predrasude su povezane sautoritarnom linosti koju karakterizira pretjerano pokoravanje autoritetu iiskazivanje otvorene agresije prema onima koji nisu lanovi vlastite grupe.

o Skala antisemitizma (stavovi prema idovima), Skalaetnocentrizma (glorifikacijain-grupe, hostilnost prema lanovima out- grupa), Skala politikog i ekonomskogkonzervatizma (ekstremne predrasude su povezane s visoko konzervativnim

politikim i ekonomskim vjerovanjima).o F-skala (Fascism)

1. Netolerancija na slabosti drugih2. Preokupacija statusom i moi3. Konformiranje kult. normama4. Rigidno miljenje5. Zanimanje za seks. ivot drugih6. Pretjerana elja za

podinjavanjem i identifikacijomsa strogim autoritetom.

o Uzrok: obiteljska dinamika roditelji autoritarnih osoba su pretjerano nastojalida se dijete konformira konvencionalnim moralnim normama, posebice to se

seksualnosti tie posljedica: prirodna agresivnost djeteta prema roditeljima sepomie na druge objekte (sigurne objekte koji se ne mogu osvetiti manjinskegrupe, socijalno nemone grupe).

o KRITIKE Pitanja na skali (F-skali) konstruirana tako da je uvijek afirmativni odgovor

(DA, ili pozitivni broj na skali) upuivao na autoritarne odgovore. Nije jasno odraavaju li odgovori ispitanika autoritarnost ili opu

tendenciju odgovaranja s da.

Zanemarivanje sociokulturalnih imbenika (Pettingrew, 1958). Nemogunost objanjenja rasprostranjene uniformnosti predrasuda. Povijesna specifinost predrasuda. estice na F skali imale su vrlo nisku pouzdanost.

o Zbog toga se veliki broj istraivanja usredotoio na metodoloka pitanja, a netoliko na teorijske implikacije autoritarnosti.

o Rezultat ovih nerazrijeenih teorijskih imetodolokih problema je smanjenje interesa zaindividualne razlike


24/92

24

DESNIARSKA AUTORITARNOSTo 80-tih godina je ponovo dolo do buenja zanimanja za autoritarnost.o Altmeyer (1981, 1988) je razvio novu mjeru autoritarnosti tzv. right wing

authoritarianism scale (RWA ili skalu desniarske autoritarnosti).o nema psihometrijskih problema koji prate izvornu F-skalu.o 3 faktora: autoritarna submisivnost (poslunost legitimnom autoritetu),

autoritarna agresija (agresija prema razliitim ljudima), konvencionalizam(pridravanje socijalnim konvencijama).

o Osobe koje postiu visok rezultat na RWA skali (Altemeyer, 1994):o Favoriziraju konzervativne politike stranke u svojoj zemlji.o Zalau se za stroe kazne za prijestupnike.o Odobravaju tradicionalnije spolne uloge.o Protiv abortusa su.o Imaju ortodoksnija religiozna vjerovanja.o Prikladna pouzdanost i valjanost. Dostupnost pouzdane i valjane skale moe

olakati istraivanja prirode autoritarne linosti.o Altemeyer za razliku od Adorna prihvaa teoriju socijalnog uenja za objanjenje

desniarske autoritarnosti roditelji kao modeli.o Autoritarnost stabilna osobina linosti u razliitim kulturama (Kanada, Afrika,

Rusija) (Duckitt i Farre, 1994; McFarland i sur., 1996).

OSOBNA POTREBA ZA STRUKTUROM(Neuberg i Newsom, 1993)o Pojedinci se meusobno razlikuju u mjeri u kojoj imaju potrebu simplificirati,

strukturirati okolinu.

o Osobe koje imaju visoku potrebu za strukturom preferiraju poznate socijalnesituacije i rutine, ako je drugaije osjeaju se ugroeno.

o koritenje stereotipa u razumijevanju ponaanja drugih ljudi (Neuberg i Newsom,1993).

o Kruglanski i sur. (1996) predlau slian konstrukt potrebu za zatvaranjem (theneed for closure)potreba za snanim, nepokolebljivim odgovorom na pitanje teaverzija prema nejasnoama brzo odgovaraju na pitanja u bilo kojoj nejasnojsituaciji koristei se stereotipima

o Potreba za strukturom i za zatvaranjemmjere jednu kognitivnu dimenziju koja je

navodno povezana s autoritarnou:netolerancija na dvosmislenost.

o Potreba za strukturom/zatvaranjem je vanadeterminanta naina na koji su socijalnegrupe percipirane i evaluirane.


25/92

25

SOCIJALNO DOMINIRAJUA ORIJENTACIJAo mjera u kojoj osoba eli da njezina in-grupa dominira i bude superiorna u odnosu

na druge grupe (opi stav pojedinca prema grupnoj dominaciji) npr. osobe kojepostiu visok rezultat na SDO-u vjeruju da su hijerarhijski odnosi prirodni ipotrebni u odreenoj grupi (obino njihovoj vlastitoj) kako bi ona bila monija i

privilegiranija.o Pozitivna korelacija SDO-a s mjerama rasizma, seksizma, politikog

konzervatizma i vjerovanja u zakon i red, a negativna s odobravanjem pravahomoseksualcima, afirmativnom akcijom, meurasnim brakovima i programimasocijalne pomoi (Pratto i sur., 1994).

o Mukarci postiu vie rezultate na SDO, kao i ameriki bijelci (npr. u odnosu nacrnu rasu) te heteroseksualci (npr. u odnosu na homo i bi) (Pratto i sur., 1997).

o Prisutna u svim drutvima (npr. Kanada, Tajvan. Kina, Izrael,) (Pratto i sur., 1998).o SDO je intergrupni stav koji se razvija tijekom socijalizacije djeteta.o SDO i RWA su konceptualno i empirijski razliiti konstrukti (RWA i predrasude

prema homoseksualcima; SDO i predrasude prema drugim socijalnim grupama).

Kritike pristupa usmjerenog na osobine linosti- Podcjenjivanje vanosti situacijskih imbenikakoji mogu oblikovati pojedineve

stavove.

- Kako predrasude mogujaati ovisno o odreenim okolnostima izvan opsega osobinalinosti? Nemogunost objanjenja odreenih grupnih fenomena.

- Nemogunost razlikovanja opisa od objanjenjao intergrupni procesi i predrasude

o Nain na koji mislimo: SOCIJALNA SPOZNAJA Jedno od objanjenja - predrasude su nuan usputni produkt naeg naina

procesiranja i organiziranja informacija.

Primjeri mentalnih procesa ukljuuje kategorizaciju, koritenje schema iheuristika, procesa u dosjeanju i procesa percepcije (kao to su iluzornakorelacija).

Sve ono to smo govorili o socijalnoj kategorizaciji, socijalnoj identifikaciji injihovim implikacijama na unutar-grupno favoriziranje oslikava raireni uinaknavedenih procesa.

Oni dovode do inherentnog ljudskog potencijala za predrasude. Propusti u logici- Dva su razloga zbog kojih je gotovo nemogue promjeniti miljenje osobe

koja ima duboko ukorijenjene predrasude.

1.upravo je emocionalni aspektstavova ono to ini da je s takvomosobom teko razgovarati.2.Informacije sukladne pojedinevom miljenju privui e vie panje,bit e ee obnavljane (ee e ih se prisjetiti) i prema tome bit ebolje zapamene nego informacije koje nisu sukladne potojeimmiljenjima (Bodenhausen, 1988; Dovidio i sur., 1986; Wyer, 1988).

- Zbog toga koritenje logike u raspravi ne smanjuje predrasude


26/92

26

Patricia Devine (1989) - kako streotipna i predrasudna vjerovanja djeluju nainformacijsko procesiranje? Automatska i kontrolirana obrada informacija

Ova se teorija temelji na razlikovanju izmeuautomatskog i kontroliranogprocesiranja informacija.

Prema teoriji - kada procesiramo informacije o drugim ljudima1. Prvo se automatski okidaju stereotipi koje poznajemo, a nakon toga

2. kontroliranim procesiranjem odluujemo hoemo li prihvatiti taj stereotip. Meutim, ako smo preoptereeni, umorni, u guvi, nedovoljno koncentrirani

moemo ne zapoeti tu kontroliranu razinu obrade, to znai da je shema stereotipaktivirana autom. putem i dalje u naoj svijesti i da nije odbaena.

Fazio i suradnici (1995) nalaze tri vrste reakcija ljudi prema ciljnim negativnostereotipiziranim grupama:

1. ne postoji automatska negativna reakcija na lanove odreene grupe,2. postoji automatska negativna reakcija, ali ljudima ne smeta da je izraze i3. postoji automatska negativna reakcija, ali je ele potisnuti.

John Bargh je ideju o automatskoj predrasudi razvio korak dalje, pokazujui daona moe biti aktivirana kada se osvijeste odreenemisli o ciljnoj grupi (Bargh i sur., 1995).

Stereotipi se mogu aktivirati bez da smo svijesnisubliminalnog priminga (podraaja kojih nismosvijesni) i mogu se koristiti bez da smo svijesni da ih

koristimo.

o npr: priming rijeju crn siromaan robovski- efekti slijedeih procjena ciljnih osoba crne rase

koje ispitanici nisu poznali bili su u smjeru rasnih stereotipa.


27/92

27

Smjetanjem uzroka predrasuda i meugrupnih pristranosti u obinekognitivne i motivacijske procese pomae objanjenju zato su predrasude idiskriminacija tako rairen i gotovo univerzalan fenomen.

Meutim, ta perspektiva ne moe sama za sebe objasniti sve aspektepredrasuda

o Nain na koji pripisujemo znaenje: PRISTRANOSTI U ATRIBUCIJI Stara je rasprava postoje li rasne razlike u inteligenciji. Pitanje je jesu li razlozi za naene razlike dispozicijski ili situacijski. Fundamentalna atribucijska greka Thomas Pettigrew (1979)krajnja atribucijska greka - sklonost dispozicijskim

atribucijama za itavu grupu ljudi. Steele i Aronson (1995) - stereotipna prijetnjanelagoda koju osjeaju lanovi

manjinske grupe da e njihovo ponaanje potvrditi kulturalni (socijalni)stereotip.

Afro-amerikanci (testovi inteligencije), ene (test iz matematike). Kada se lanovi van-grupe ponaaju tako da opovrgavaju stereotip, postoji

tendencija da to ponaanje atribuiramo situacijskim razlozima, na taj nainostavljajui stereotip intaktnim.

Optuivanje rtve sklonost okrivljavanja pojedinaca za viktimizaciju; ironijaje u tome to ta greka proizlazi iz elje da se svijet percipira pravednimmjestom u kojem ljudi dobivaju ono to zasluuju (vjerovanje u pravedansvijet).

Samoispunjavajue proroanstvo -(a) postoji oekivanje o tome kakva je

neka osoba.(b) to oekivanje djeluje na ponaanjeprema osobi.

(c) uzrok ponaanjaosobe konzistetnopripisujemo stereotipu

o Nain na koji rasporeujemo resurse: TEORIJA REALNOG SUKOBA Teorija realistinog konflikta- ogranieni resursi dovode do koflikta izmeu

grupa i rezultiraju u poveanju predrasuda i diskriminaciji. Nekoliko povijesnih istraivanja pokazuje da su predrasude, diskriminacija i

nasilje prema lanovima van-grupe pozitivno povezani s nedostatkom radnihmjesta i nekih drugih resursa.

Korelacijski i eksperimentalni rezultati potvruju teoriju grupnog konflikta(Hovland i Sears, 1940; Sherif i sur., 1961).

Sherif i sur. (1954)The Robbers Cave Experiment - 22 djeaka podijeljeniu dvije grupe.

3 faze eksperimenta:1. Formiranje grupe i razvoj grupnog identiteta.2. Poticanje meugrupnog natjecanja.3. Smanjenje meugrupnog sukoba (nadreeni ciljevi).


28/92

28

Teorija realistinog konflikta sugerira da je izravna kompeticija izmeu grupadovoljna za nastanak predrasuda i intergrupnog konflikta.

Ovom teorijom mogue je objasniti drastine promjene u intergrupnimstavovima tijekom vremena i razliitih situacija

o TEORIJA RTVENOG JARCA: predrasude kao rezultat frustracije poseban oblik teorije realnog sukoba; kada su frustrirani ili nesretni, ljudi

imaju tendenciju da agresiju pomiu na grupe koje ne vole, koje su uoljive irelativno nemone.

Hovland i Sears (1940)frustracija koja prati stresne dogaaje poveavaagresivne impulse koji su usmjereni na ranjivu metu, npr. manjinske grupe.

1882. - 1930. god. - oko 500 prijavljenih sluajeva linovanja crnaca u junimdravama SAD-a.

Hovland i Sears (1940) - oigledno slaganje izmeu godinjih varijacijalinovanja i razliitih ekonomskih indikatora na farmama na kojima su radililinovani crnci (npr, urod pamuka)

to je ekonomska situacija na farmama bila tea to je vie bilo linovanja.


29/92

29

Potekoe koje se doivljavaju u posrnulom gospodarskom sustavu podiu kodljudi razinu frustriranosti koja onda vodi k poveanoj agresivnosti.

Prema teoriji frustracija-agresija, agresija se esto ne usmjerava na pravi izvorfrustracije, kao to je u ovom primjeru kapitalistiki sistem koji je bio uzrokomekonomske recesije, ve se preusmjerava na ranjive i lagano dostupne ciljeve

kao to su to npr. manjinske grupertvene jarce Stvarnost grupnih natjecanja (borba za

zemlju, posao, mo) doprinosi u velikojmjeri predrasudama u dananjem svijetu.

Meutim, analize pokazuju da se teorijarealistinog konflikta ne moe primijenitiu svim sluajevima, jer se ponekad nemogu odrediti faktori koji su uzronicimeugrupnih stavova i negativnihosjeaja.

o TEORIJA RELATIVNE DEPRIVACIJE Relativna deprivacija nastaje iz percipiranog nesklada izmeu onoga to netko

ima i onoga to misli da mu pripada. Nesklad moe nastati zbog:

1. Usporedbe s vlastitom grupom u prolosti, usporedba izmeu lanovain-grupe.

2. Usporedbe s drugim grupama Kada takve usporedbe prue uvid u nesklad izmeu postignua i aspiracija

osnova za nastanak predrasuda.

Usporedbe na grupnoj razini ee. Vanneman i Pettigrew (1972)1000 bijelih glasaa u 4 grada. Pitali ispitanike da li ekonomski stoje bolje ili loije od ostalih bijelih radnika,

ispitanike pitali da li stoje ekonomski bolje od crnih radnika.

Rezultati: ispitanici koji su se usporeivali s drugim grupama i oni koji su biliizloeni duploj usporedbi iskazivali su najvie predrasuda vanost usporedbes drugim grupama.

Teorija potvrena na uzorcima kanadskih ispitanika (Guimond i Dube-Simard,1983), indijskih muslimanima (Tripathi i Srivastava, 1981).

Osjeaj pravednosti oblikuje ljudske stavove prema drugim grupama (Tyler iSmith, 1998).

o Nain na koji se konformiramo: NORMATIVNA PRAVILA Normesu vjerovanja drutva o tome to je prikladno,

prihvatljivo i doputeno. Norme kulture uimo putem eksplicitne i implicitne

socijalizacije.


30/92

30

Stereotipini i predrasudni stavovi su dio ovog normativnog paketa. Institucionalizirani rasizam -rasni stavovi koje ima velika veina ljudi jer ive u

kulturi u kojoj su stereotipi i diskriminacija norme.

Institucionalizirani seksizam -stavovi prema spolovima koje ima velika veinaljudi zbog istog razloga.

U drutvima u kojima je rasizam i seksizam institucionaliziran, normativnakonformnost dovodi do tendencije prihvaanjagrupnih normi kako bi seispunila oekivanja i zadobilo prihvaanje.

Suvremeni rasizam (moderne predrasude)- predrasuda koja se otkriva nasuptilne neizravne naine jer su ljudi nauili sakrivati svoje predrasudnestavove kako bi izbjegli etiketu rasiste.

Odnosi na izvanjsko ponaanje koje nije predrasudno, dok su privatni stavovipredrasudni.

Suvemeni rasizam se nalazi u mnogim zemljama (npr. zemljama zapadneEurope)

o EVOLUCIJSKA PERSPEKTIVA Sviaju nam se ljudi koje percipiramo:

1. slinijima2. da e nam pomoi3. benignijima

Stigmatiziramo i izbjegavamo one:1. za koje smatramo da e biti loi partneri2. bolesne3. koji ugroavaju vrijednosti nae grupe (Collins i sur., 2006; Maner i sur.,

2005) Homoseksualnost: roditelji ne profitiraju od uzdravanja djeteta koje se ne

moe (ne eli) reproducirati smanjenje roditeljskog ulaganja uhomoseksualno dijete.


31/92

31

SMANJENJE PREDRASUDA

Individualna razina

korijen predrasuda je u nainu na koji pojedinac misli, osjea i ponaa se premalanovima odreene grupe; intervencije se oslanjaju na strategije koje smanjujuvjerojatnost koritenja stereotipa u prosuivanju drugih (supresija stereotipa isamoregulacija predrasuda)

Supresija stereotipa- pojedinci koji su dovoljno motivirani mogu supresirati stereotipne misli- kratkorona uinkovitost kad pojedinci usmjere panju na drugi zadatak,

proces supresije je sprijeen- povratni efekt stereotipnih misli jai utjecaj stereotipa nego prije supresije- istraivanje stereotipnog povratnog efekta (Macrae i sur., 1994) - studentima pokazana fotografija skinheada- u pet minuta opisati tipian dan u njegovom ivotu- supresijska (uputa da izbjegavaju misliti na stereotipan

nain dokpiu opis) i kontrolna skupina- nakon opisa pokazana je fotografija drugog skinheada- napisati drugi sastavak u kojem e ga opisati- Rezultati:

ispitanici koji su zamoljeni da supresiraju stereotipne misli dok su pisaliprvi sastavak, to su i uinili

u drugom zadatku gdje je isputena uputa o izbjegavanju stereotipa,supresijska grupa napisala je sastavke s vie stereotipnih elemenatanego kontrolna grupa

- Wegnerov model supresije misli pokuaj svjesne kontrole stereotipa vodi ka

preplavljivanju misli pojedinca stereotipom

jednom kad inhibicija popusti

povratni efekt se javlja jer dva kognitivnaprocesa moraju funkcionirati simultano

automatski proces trai neeljene misli, dokkontrolirani zamjenjuje locirane misli distraktorima

kad se zavri proces supresije, automatski proces i dalje pronalazineeljene misli, ali kontrolirani ne stvara distraktore

stereotip postaje dostupniji i utjecajniji nego to je bio prije supresije- Monteith i sur. (1998) hoe li supresija stereotipa dovesti do povratnog

efekta prvenstveno ovisi o osobnom stavu osobe koja supresira

- ako pojedinci imaju dobro internalizirana osobna uvjerenja protiv stereotipa(nisko predrasudni pojedinci), supresija stereotipa nee imati negativneneeljene posljedice

- replikacija eksperimenta Macrae i sur. (1994) koristei kao ciljnu stereotipnugrupu homoseksualce, pokazali da se kod nisko predrasudnih pojedinaca

povratni efekt ne javlja, dok je kod pojedinaca s negativnim stavovima prema

homoseksualcima supresija stereotipa poveala njegovu dostupnost

- razlike u iskustvu supresije


32/92

32

Samoregulacija predrasuda- Devine i Monteith (1993) pojedinci mogu izbjei predrasudno ponaanje

ako su dovoljno motivirani i sposobni za to

- mnogi pojedinci zagovaraju vrijednost jednakosti koja je u konfliktu sinicijalnim stereotipnim razmiljanjem

- diskrepanca izmeu spontanog stereotipnog razmiljanja i nepredrasudnihstandarda izaziva osjeaj krivnje koji motivira pojedinca izbjegavati naknadnestereotipe

Grupna razina

intergrupni konflikt esto proizlazi iz socijalne kategorizacije, tj. tendencije da sebe idruge dijelimo u socijalne grupe; intervencije naglaavaju kako se lanovi razliitihgrupa mogu povezati kako bi kooperativno i meuzavisno ostvarili zajedniki cilj

Hipoteza kontakta- Dovoenje lanova razliitih grupa u

meusobni kontakt smanjuje predrasude.- Allport (1954) - Predrasude se mogu smanjiti

ravnopravnim kontaktom izmeu veinskih imanjinskih grupa u ostvarenju zajednikihciljeva. Uinak je znatno olakan ako tajkontakt podravaju institucije (zakoni, obiaji) i ako je organiziran tako da vodiopaanju zajednikih interesa i ope humanosti izmeu lanova dviju grupa.

- Kada kontakt smanjuje predrasude? - Allport (1954) predlae est uvjetapotrebnih za smanjivanje predrasuda izmeu grupa:

1. Meusobna ovisnost2. Zajedniki cilj3. Jednak status meu lanovima grupe4. Neformalni osobni kontakti5. Viestruki kontakti s razliitim lanovima van-grupe6. Socijalne norme koje promoviraju jednakost

- Primjena hipoteze kontakta:1.Desegregacija u kolama Segregacija u kolama nisko samopotovanje crne djece Rezultati: nekonsistentni rezultati; neka istraivanja pokazuju da

desegregacija poveava predrasude prema crnoj djeci.

Znai li to da kontakt hipoteza nije uspjena? Desegregacija se esto radi na nain koji nije u skladu s

pretpostavkama hipoteze kontakta (nametnuta od strane

autoriteta, djeca nisu jednakog statusa, atmosfera u razredima

kompetitivna, a ne kooperativna) (Cook, 1985).

2.Kooperativno uenje Suradnja i meusobna zavisnost -

Metoda slagalice

Pokret za suradnikim uenjempostao je vaan u podruju

edukacije, i mono je oruje u borbi protiv predrasuda.


33/92

33

Meutim, irenje takvog suradnikog uenja vrlo je postepeno. Razlog efektivnosti ove metode je smanjenje percepcija na u-

grupne i van-grupne lanove. Ovakva okolina stavlja ljude usituaciju uini nekome uslugu i dovodi so toga da im se sviajuljudi kojima pomau. Dodatno, ova metoda potie empatiju.

Namjera je smanjiti predrasude i podii samopotovanje djecesmjetavajui ih u male desegregirane grupe, stvarajui zavisnostsvakog djeteta u grupi kada se radi o uenju nastavnog sadraja.

- Kako kontakt mijenja grupne stavove?- Pettingrew (1998):

1. Dobivanje novih i tonijih informacija o lanovima van-grupe.2. Smanjenje disonancepromijena ponaanja radi promijene stavova.3. Emocionalne veze (prijateljstvo).4. Vea prihvaenost lanova van grupe.

- Modeli meugrupnog kontakta: Sva tri modela pod odreenim prikladnim uvjetima mogu dovesti do

smanjenja predrasuda i diskriminacije.

Pettigrew (1998)meugrupni kontakt se javlja u tri faze:dekategorizacija, diferencijacija grupa, rekategorizacija

1. Personalizirani model: dekategorizacija Brewer i Miller (1984)kontakt je efikasniji kada razlike izmeu in i

out grupe nisu istaknute.

Osoba vs osobamogunost meusobnog upoznavanja pojedinaca. Kontakt e biti uspjean ako se sastoji od visoko personaliziranih

interakcija (a ne baziranih na kategorijama)smanjenje predrasuda

na nain da se ljude potie da lanove van grupe vide kao pojedince,to moe dovesti do dekategorizacije, odnosno smanjiti tendencijukoritenja socijalnih kategorija vezanih uz lanstvo u nekoj grupi kaoosnova za buduu interakciju.

Kritika: pozitivan stav prema pojedincu, ali ne i prema cijeloj grupi,pogotovo ako se ta osoba ne doivljava kao tipian lan grupe.

2. Model diferencijacije: Odravanje razliitih socijalnih identiteta Kontakt treba biti doivljen kao meugrupna interakcija, a ne osobna. Pozitivni meugrupni kontakt lanstvo u grupi ostaje istaknuto,

grupama se daju razliite, ali komplementarne uloge kako bi se ostvarli

zajedniki ciljevi. lanovi grupe se vide kao reprezentanti te grupe, a ne kao iznimka,

upoznavanje lanova druge grupe (iskustava, ekspertize) dovodi dopotivanja njihovog doprinosa.

3. Model zajednikog grupnog identiteta: rekategorizacija (Gaertner i sur.,1989, 1999)

Kontakt e biti efikasan ako percepcija lanova dvije odvojene grupe(nas i vas) postane jedna zajednika kategorija (mi).

Pojedineve reprezentacije grupe su rekategorizirane kreiranjemnadreenog identiteta (jedna grupa) mogunost generalizacije na

sve lanove te grupe koji nisu bili ukljueni u neposrednu situaciju.


34/92

34

Model potvren u razliitim terenskim i laboratorijskim istraivanjima(dijeljenje pozitivnog raspoloenja, slinog stila odijevanja, suradnjakako bi se postigli zajedniki ciljevi i sl).

Hewstone (1996)primjenjivost modela na grupe meu kojima postojiviegodinji konflikt?

Drutvena razina obuhvaa iri sociopolitiki kontekst, a kao strategije smanjivanja predrasuda navodi

asimilaciju i multikulturalizam.

Afirmativna akcija ili pozitivna diskriminacija - organizacije troe jako puno energijekako bi bile sigurne da nema diskriminacije u zapoljavanju ili educiranju

Klasina afirmativna akcija i nova afirmativna akcija Kritike: potkrepljivanje negativnih stereotipa (manjinska grupa inferiorna i potrebna

joj je pomo da uspije nekompetentnost). Tu si zbog toga jer moramo popunitikvotu, a ne zbog toga to si stvarno kvalificiran nisko samopotovanje.

Suvremeni modeli

1. Upravljanje impresijama: iluzorna promjena

- Amerikanci uspjeno eliminirali izravne, otvorene diskriminacijske tretmanetemeljene na rasi.

- Nema vie odvojenih centara prehrane ili soba za odmor za crnce i bijelce,- Od crnaca se ne zahtijeva da se voze u odvojenim autobusima ili u posebnim

odjeljcima itd.

- ini se da su se javile i neke promjene na individualnoj razini.

- Neka eksperimentalnia istraivanja - postojanje suptilnijih indikatora kojipokazuju negativni tretman crnaca od strane onih koji navode da nemaju

predrasude.

- Pretpostavka - promjena je povrna, a ne stvarna.


35/92

35

- Istraivai koji prihvaaju tu perspektivu pokuavaju razviti sve suptilnije mjerekoje e otkriti prave stavove (Dovidio i Fazio, 1992; Gaertner i Dovidio, 1986).

- Za razliku od toga, svaki od slijedeih navedenih modela razvijen je s ciljemrazumijevanja konfliktnih reakcija bijelaca prema crncima.

2. Suvremeni ili simboliki rasizam- Staromodni rasizam rijedak ili zamijenjen suvremenim simbolinim oblikom

rasizma(Kinder i Sears, 1981: McConahay i Hough, 1976; Sears i McConahay,

1973)

- Moderni rasist odbacuje tradicionalno rasistika vjerovanja (npr. da crnci nisuinteligentni kao bijelci) i prihvaaju naela pravednosti i fer tretman. Meutim,oni su ambivalentni u svojim reakcijama prema crncima zbog svojih negativnih

osjeaja prema njima, a koji su razvijeni tijekom procesa socijalizacije i ostaju uodrasloj dobi.

- Kinder i Sears (1981): Smjesa protiv crnakog osjeaja i vrste tradiconalnihamerikih vrijedosti utjelovljenih u amerikoj protestantskoj radnoj etici.

- Simboliki rasizam reprezentira oblik otpora promjeni u rasnom status quo-u kojise temelji na moralnim osjeajima da Crnci naruavaju tradicionalne amerikevrijednosti kao to je npr. individualizam, oslanjanje na samoga sebe, radnuetiku, poslunost i disciplinu.

- Nedostatak osjeaja suvremenog rasiste prema crncima izraen indirektno isimbolino (npr. otpor mjeanju s crncima i zajednikom ivljenju, premaafirmativnim i drugim politikim akcijama koje promoviraju rasnu jednakost,podrka segregaciji).

- Simboliki rasisti - racionaliziraju negativne osjeaje u terminima apstraktnihpolitikih i socijalnih tema

- U anketama se npr. slau s tvrdnjama: Crnci ekonomski bolje stoje nego to tozasluuju i Crnci se ne bi trebali gurati tamo gdje ih ljudi ne ele.

3. Dvosmislenost: konfliktna vrijednost i strukture stava

- Teorija pojaavanja ponaanja indukcijom dvosmislenosti (Katz, 1981; Katz iHass, 1988; Katz, Wackenhaut i Hass, 1986).

- Bijeli Amerikanci istovremeno imaju dva seta sukobljenih vrijednosti koje imajuizravne implikacije na njihove reakcije na Crnce.

1. Egalitarizam

- podrava demokratske i humanitarne principe.- podravaju iskrene procrnake osjeaje (npr. razumijevanje i pozitivnestereotipe o ciljanoj grupi)

2. Individualizam

- utemeljen na principima protestantske etike, kao npr. osobna sloboda,samopozdanje, predanost poslu i postignue.

- podie kontracrnake osjeaje (vjerovanja da su negativni dogaaji iishodi kao npr. nezaposlenost, ovisnost o drogama, kriminalno

ponaanje ukorijenjeni u osobne slabosti crnaca kao to su nedostatakambicije, a to ne pripisuju situacijskim faktorimaF.A.G.

- Podvojenost stava dovodi do dvosmislenosti (ambivalentnosti)


36/92

36

- Katz i Hass (1988) nalaze i empirijsku podrku postojanju tih strukturavrijednosnih stavova u odnosu na reakcije bijelaca prema crncima.

- Istovremeno postojanje nezavisnih negativnih i pozitivnih kognitivnih struktura -implikacije na odgovore ljudi prema ciljanoj grupi.

- Katz i sur.dvosmisleni stavovi dovode do psiholoke nelagode i ponaajnenestabilnosti. Odgovori su ili pozitivni ili negativni, ovisno o tome koja

komponenta dvosmislenog stava je aktivirana u odreenoj situaciji.- I pozitivne i negativne reakcije mogu ugroziti samopotovanje ovjeka koji ima

dvosmislene stavove

- Naime, svaka reakcija diskreditira oponirajuu komponentu dvosmislenog stava.- Kako bi se smanjila prijetnja, pojaava se ili pozitivna ili negativna komponenta

(Katz, Glass & Cohen, 1973; Katz, Glass, Lucido, & Farber, 1979).

- Ekstremne procjene crnaca koje ini ovjek s dvosmislenim stavom teorijski sesagledavaju kao pokuaj ponitavanja kontradiktornog stava i ponovnoguspostavljanja samopotovanja (Katz, Wackenhaut i Hass, 1986, str. 54.) -

teorija pojaavanja ponaanja indukcijom dvosmislenosti

4.Averzivni rasizam: sukob izmeu egalitarnih vrijednosti i predrasudnih vjerovanja iosjeaja

- Gaertner i Dovidio (1986) - najvei je broj Amerikanaca jako privrenegalitarnim vrijednostima - zato ele zadrati svoj image osoba koje su fer,pravedne i bez predrasuda - uzrok iskazivanja nepredrasudnih stavova.

- Meutim, averzivni rasisti imaju i negativne osjeaje i ponaanja prema crncima -rezultat odgoja u povijesno rasistikoj kulturi emu se jo dodaju i kognitivne imotivacijske greke koje dovode do unutargrupnog favoritizma.

- Averzivni rasisti variraju izmeupozitivnih i negativnih ponaanjaprema lanovima rasne grupe. Koji ese tip odgovora iskazati ovisi o:

1.Normativnoj strukturi u odreenojsituaciji

2.Mogunosti generiranja nerasnogopravdanja za predrasudni

odgovor u situaciji kada se

ponaaju predrasudno.

- Ako situacija jasno ne zahtjeva predrasudno ponaanje ili ako se ne moe stvoritiracionalizacija i opravdanje za ponaanje puno predrasuda, odgovor - pozitivan(nee se iskazati predrasude).

- Ako su normativne preskripcije slabije ili dvosmislenije ili kada je opravdanjedostupno - negativne tendencije

- Iskrivljene odgovore oni sami nee primjetiti, tako da njihov egalitarni diosamopoimanja nee biti ugroen.

- Iako su predrasudni osjeaji i vjerovanja averzivnih rasista u sukobu s njihovimegalitarnim vrijednostima, taj sukob nije svijesno prepoznat.


37/92

37

5. Disocijacijski model: sukob izmeu stereotipno utemeljenih odgovora i osobnihvjerovanja

- Patricia Devine (1989)- Opisuje pokuaje promjene ponaanja osoba sa slabim predrasudama.- 2 vrste pohranjenih informacija: stereotipi i osobna vjerovanja (stavovi) o

lanovima odreene grupe.- Stereotipiznanje o karakteristikama koje se stereotipno povezuju s odr. grupom- Predrasudna osobna vjerovanjaodobravanje i prihvaanje sadraja negativnih

kulturalnih stereotipa.

- Automatsko i kontrolirano procesiranje1. Automatsko procesiranjespontano aktiviranje prethodno razvijenih

asocijacija u mozgu zbog ponavljanih aktivacija.

2. Kontrolirano procesiranjenamjerna aktivacija informacija pohranjenih upamenju.

- Stereotipi automatsko procesiranjeo Nisko i visoko predrasudni pojedinci jednako su osjetljivi na automatsku

aktivaciju i koritenje stereotipa zbog toga to imaju jednako znanje okulturalnim stereotipima.

- Osobna vjerovanja kontrolirano procesiranjeo Nisko predrasudni pojedinci mogu inhibirati stereotipni odgovor jedino

ako imaju vremena i kognitivnog kapaciteta za kontrolirano procesiranje

(osvijeste svoja osobna vjerovanja).

- Klinger i Beall (1992)o 1 faza: Niskim i visokim seksistima prezentirane rijei (primes) koje su

trebale aktivirati stereotipe (djevojka, ena) ili kontrolne rijei (besmislenerijei). Polovici ispitanika su rijei prezentirane subliminalno.

o 2 faza: ispitanici itaju kratku priu o osobi koja prepriava svoj dan naposlu i evaluira svoj radni uspjeh (dvosmislen-niti dobar niti lo).

- pretpostavka:i niski i visoki seksisti e automatski procesirati u uvjetusubliminalnog procesiranja (kada nisu svjesni podraaja), ali esamo visoko

seksistiki ispitanici pokazivati takvo procesiranje kada su svjesni podraaja. Kada


38/92

38

su svjesni podraaja nisko seksistiki pojedinci koristit e kontroliranoprocesiranje (donositi odluke na temelju osobnih vjerovanja).

- potvrdili model P. Devineo U subliminalnom uvjetu i visoko i nisko seksistiki ispitanici procjenjuju

uspjeh ene loijim stereotipi (automatsko procesiranje).o U svjesnom uvjetu nisko seksistiki pojedinci koriste kontrolirano

procesiranje za razliku od visoko seksistikih pojedinaca.- Zakljuci:

o Mnogi ljudi su svjesni konflikta izmeu stereotipnih reakcija (predrasudnihodgovora) i osobnih nepredrasudnih vjerovanja.

o Ljudi prepoznaju i spremni su priznati da su njihovi odgovori u razliitimsituacijama predrasudniji, nego to to njihova osobna uvjerenja nalau (da

je prihvatljivo).

- Kako nisko predrasudne pojedince nauiti kako da inhibiraju dobro nauenestereotipne odgovore i zamijeniti ih osobnim vjerovanjima to zahtijeva panju i

vrijeme?- Svjesnim se naporima potiskivanja stereotipno iskrivljenih reakcija moe, uz

dovoljno vjebe, gotovo eliminirati automatska stereotipna aktivacija na duevrijeme (Devine i Monteith, 1993; Dovidio i Gaertner, 1999).

- Zapravo, ta reakcija moe postati automatska (dakle, vie ne iziskuje napor). Utakvim okolnostima gotovo svako kognitivno optereenje usmjerava se napotiskivanje automatskog miljenja-to ostavlja malo mjesta za aktivacijustereotipa.


39/92

39

GRUPE

Definicija grupa

Velika raznovrsnost znaenja koja se povezuju s rijeju grupa Grupadvoje ili vie ljudi koji su u meusobnoj interakciji i ovise jedni o drugima, to

podrazumijeva da zbog svojih potreba i ciljeva utjeu jedni na druge (Aronson, Wilsoni Akert, 2002).

Lewin (1948)zajednika sudbina Grupuine ljudi koji su doivjeli sline ishode Uroena potreba za pripadanjem grupama. Baumeister i Leary (1995)tijekom nae evolucijske povijesti udruivanje u grupe je

predstavljalo znaajnu prednost u preivljavanju. Pogodnosti pripadanju grupi: drugi ljudi vaan izvor informacija, dio naeg identiteta,

pomau u uspostavljanju socijalnih normi, eksplicitnih i implicitnih pravila kojedefiniraju prihvatljivo ponaanje.

Vrste grupa

Strukturirane grupe ili grupe u uem smisluo male grupeo organizacijeo velike drutvene grupe

Nestrukturirane grupe ili grupe u irem smisluo publikao masa ili gomilao socijalni pokreti

Strukturirane grupe:

imaju zajedniki cilj; cilj koji ostvaruju meusobno povezanom i usklaenomaktivnou i u ijem ostvarivanju svaki lan grupe ima svoje mjestoi svoju ulogu.

Male grupe:o Strukturirane grupe s ogranienim brojem lanova (2 do 5

lanova). Organizacije:

o Sloene strukturirane skupine koje se sastoje odvie manjih strukturiranih grupa.

Velike drutvene grupe:o Velike, za drutveni ivot

posebno znaajne skupine(drutveni sloj, nacija).

Nestrukturirane grupe

Publika:o Skupina koju ine osobe okupljene na nekom prostoru, a

koje imaju djelomino slian ili isti cilj, ali ne poduzimajunikakvu zajedniku akciju u kojoj bi svaki lan imao svoje

mjesto i svoj zadatak.


40/92

40

Masa ili gomila:o Karakterizira je neorganizirana aktivnost i nepostojanje podjele na poloaje i

uloge.

Socijalni pokreti:o esto spontano nastale skupine iji lanovi

imaju neka slina uvjerenja i iste ciljeve.

to je karakteristino za sve grupe? Broj osoba(nestrukturirane grupe veliki broj

osoba, strukturirane mali ili veoma mali broj osoba)

Postojanje nekog oblika povezanosti (interes prema nekom sadraju, privremeno isticilj)

Meusobna stimulacija lanovaKarakteristike grupe:

Uzajamna ovisnost Vanost Interakcija Veliina Trajanje Permeabilnost Slinost Struktura grupe Kohezija


41/92

41

Funkcije grupe

Zato ljudi prilaze grupi: Neki najvaniji razlozi

Razlog

Zadovoljiti zajednike interese iciljeve

Dostii sigurnost protivzajednikogneprijatelja

Ispuniti socijalne potrebe Ispuniti potrebu za

samopotovanjem

Objanjenje Dijeljenje zajednikih interesa Sigurnost u grupi, zatita Grupna pripadnost pomae

stvaranju odnosa

Pripadnost grupi visokog statusaima samouzdiui feedback

lanstvo u grupi i socijalizacija Moreland i Levine (1982)Model grupne socijalizacije 5 faza:

1. Faza ispitivanja2. Faza socijalizacije3. Faza odravanja4. Faza resocijalizacije5. Faza sjeanja na grupu

Razvoj grupe

B. Tuckman (1965)Model grupnog razvoja 5 faza:

1. Formiranje (forming)2. Uspostavljanje strukture (storming)3. Normiranje (norming)4. Izvoenje (performing)5. Rasputanje (adjourning)


42/92

42

1. Formiranje (forming) - ljudi provjeravaju osjeaju li pripadnost grupi i koja su ogranienja,priroda i svrha grupa.

Socijalna ponaanja i pokuaji da se lanovi bolje upoznaju. lanovi grupe pokuavaju odrediti svoju ulogu u grupi. Zbrka i nesigurnost u vezi cilja i smjera grupe, mogua anksioznost. Entuzijazam nekih ili svih lanova grupe.

2. Uspostavljanje strukture (storming)- natjecanje za pozicije u grupi. Moe biti otvoreno iliskriveno, pa se onda teko prepozna.

Pojavljivanje konflikta i natjecanja. Neki lanovi pokazuju otpor formiranju grupe; mogu nastati kampovi. Neki lanovi mogu pokazivati prerevno ponaanje. lanovi grupe nisu sigurni u svoju ulogu i mogu pokazivati frustraciju.

3. Normiranje (norming) - pristajanje na naine funkcioniranjakoji e voditi kolektivno ponaanje lanova grupa premauspjenom izvoenju nekog zadatka ili cilja.

Grupa poinje razvijati zajedniki cilj ili duh. Raste timski rad i atmosfeta podravanja. Grupa poinje postavljati i dostizati ciljve. Raste potovanje i povjerenje meu lanovima.

4. Izvoenje (performing) -lanovi grupe sada meusobnosurauju kako bi postigli ciljeve grupe i svoje vlastite ciljeve i potrebe.

Uloge su jasne i lanovi poinju podjelu posla kada je to potrebno. lanovi grupe bolje sagledavaju potencijal grupe nego vlastiti ootencijal. Grupa se osjea snanom i rastepovjerenje. Javlja se zadovoljstvo kako grupa postie dobre rezultate.

5. Rasputanje (adjourning) - slabljenje veza meu ljudima i pokuaja utjecaja na grupu.lanovi mogu osjeati da postoje jo neki nezavreni poslovi.

Analiza interakcijskih procesa - Bales


43/92

43

SOCIJALNI UTJECAJ: UTJECAJ VEINE (KONFORMIZAM) I UTJECAJ MANJINE

Socijalni utjecaj

1. Konformizam ili utjecaj veine-

Sherif i autokinetiki efekt- Solomon Asch- Zato se ljudi konformiraju: normativni i situacijski utjecaj

2. Utjecaj manjine

- Snaga dosljedne manjine- Zato dosljednost dovodi do utjecaja: atribucijsko objanjenje- Utjecaj veine i utjecaj manjine: pokoravanje i obraanje- Utjecaj veine i utjecaj manjine: oponaanje nasuprot originalnosti

1. Konformizam ili utjecaj veine Konformizampromjena ponaanja zbog

stvarnog ili zamiljenog utjecaja drugih ljudi Informacijski socijalni utjecajutjecaj

drugih ljudi koji dovodi do konformiranja

zato to druge vidimo kao izvor informacijaza usmjeravanje svog ponaanja.Konformiramo se s drugima zato tovjerujemo da je njihovo tumaenje nejasnesituacije tonije nego nae i da e nampomoi u izboru odgovarajueg nainaponaanja.

M. Sherif (1935, 1936)autokinetiki efekto 1. fazaispitanici sami sjede u tamnoj prostoriji i trebaju gledati u svijetlu

toku na udaljenosti od oko 5 c

Documents

Grupe i Socijalni Utjecaj, Skripta, 92 Str