6
21. ljetna škola kineziologa republike hrvatske 523 Hrvoje Sivrić Tomislav Lopac Mirjana Milić UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI TJElESNE I zdRAVSTVENE kUlTURE NA PROMJENE U POkAzATElJIMA REPETITIVNE SNAGE zA STUdENTICE 1. UVOd Osnovni cilj Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) je očuvanje i unapređenje zdravlja prije svega fizičkog, ali i psiho-socijalnog. Na Veleučilištu u Slavonskom Brodu sat TZK-a osnovni je organizacijski oblik rada koji osigurava plansko i sustavno djelovanje na antropološki status učenika (Novak D., Z. Šafarić, M. Štedul, 2009). Na temelju povezivanja interesa i želje samih studentica omogućuje im se korištenje programiranog fitnes programa. Prema Trniniću S. (2006) tjelesni je fitnes sposobnost izvođenja umjerenih do snažnih tjelesnih aktivnosti bez pretjeranog umora tj. sposobnost koja se razvija vježbanjem zbog kojeg osoba može izvoditi osnovne aktivnosti svakodnevnog života, provoditi slobodno vrijeme na aktivan način i imati dovoljno energije preostale za hitne slučajeve. Repetitivna je snaga sposobnost dugotrajnog savladavanja opterećenja naizmjeničnim kontrakcijama (Trninić S., 2006). Razvijati se može kroz cijeli život u različitim materijalnim i prostornim uvjetima, obuhvaća gotovo sve mišićne skupine i ima vrlo široku mogućnost primjene u stvarnom životu, pa tako i u visoko obrazovnim institucijama. Programirani fitnes program može se provoditi u vidu kondicijskog treninga studentica. Takav trenažni sat u nastavi se razlikuje od kondicijskog treninga sportaša po svojim ciljevima, modalitetima, intenzitetu i opsegu. Ujedno omogućuje utjecaj na reguliranje nekih morfoloških obilježja studenata npr. tjelesne mase, potkožnog masnog tkiva ili estetsko oblikovanje tijela (Maršić T. i P. Paradžik, 2005). Utvrđivanje veličine efekata provedenog programa na pokazatelje repetitivne snage studentica bio je primarni cilj ovog istraživanja. 2. CIlJ RAdA Cilj je rada utvrditi i objasniti razlike koje nastaju pod djelovanjem programiranog fitnes treninga za studentice na pokazateljima repetitivne snage za razliku od efekata

UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI … · 2017-02-09 · grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05. H3: Postoje statistički

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI … · 2017-02-09 · grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05. H3: Postoje statistički

21. ljetna škola kineziologa republike hrvatske

523

Hrvoje Sivrić Tomislav LopacMirjana Milić

UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI TJElESNE I zdRAVSTVENE kUlTURE NA

PROMJENE U POkAzATElJIMA REPETITIVNE SNAGE zA STUdENTICE

1. UVOdOsnovni cilj Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) je očuvanje i unapređenje

zdravlja prije svega fizičkog, ali i psiho-socijalnog. Na Veleučilištu u Slavonskom Brodu sat TZK-a osnovni je organizacijski oblik rada koji osigurava plansko i sustavno djelovanje na antropološki status učenika (Novak D., Z. Šafarić, M. Štedul, 2009). Na temelju povezivanja interesa i želje samih studentica omogućuje im se korištenje programiranog fitnes programa.

Prema Trniniću S. (2006) tjelesni je fitnes sposobnost izvođenja umjerenih do snažnih tjelesnih aktivnosti bez pretjeranog umora tj. sposobnost koja se razvija vježbanjem zbog kojeg osoba može izvoditi osnovne aktivnosti svakodnevnog života, provoditi slobodno vrijeme na aktivan način i imati dovoljno energije preostale za hitne slučajeve. Repetitivna je snaga sposobnost dugotrajnog savladavanja opterećenja naizmjeničnim kontrakcijama (Trninić S., 2006). Razvijati se može kroz cijeli život u različitim materijalnim i prostornim uvjetima, obuhvaća gotovo sve mišićne skupine i ima vrlo široku mogućnost primjene u stvarnom životu, pa tako i u visoko obrazovnim institucijama.

Programirani fitnes program može se provoditi u vidu kondicijskog treninga studentica. Takav trenažni sat u nastavi se razlikuje od kondicijskog treninga sportaša po svojim ciljevima, modalitetima, intenzitetu i opsegu. Ujedno omogućuje utjecaj na reguliranje nekih morfoloških obilježja studenata npr. tjelesne mase, potkožnog masnog tkiva ili estetsko oblikovanje tijela (Maršić T. i P. Paradžik, 2005). Utvrđivanje veličine efekata provedenog programa na pokazatelje repetitivne snage studentica bio je primarni cilj ovog istraživanja.

2. CIlJ RAdACilj je rada utvrditi i objasniti razlike koje nastaju pod djelovanjem programiranog

fitnes treninga za studentice na pokazateljima repetitivne snage za razliku od efekata

Page 2: UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI … · 2017-02-09 · grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05. H3: Postoje statistički

stručni radovi izvan teme

524

koje ima redovni program nastave. U skladu s osnovnim ciljem i problemom ovog istraživanja, oblikovane su slijedeće hipoteze:H0: Ne postoje statistički značajne razlike u mjerenim varijablama između kontrolne

grupe u inicijalnom stanju i eksperimentalne grupe u inicijalnom stanju uz pogrešku 0,05.

H0: Ne postoje statistički značajne razlike u mjerenim varijablama između kontrolne grupe u inicijalnom stanju i kontrolne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05.

H1: Postoje statistički značajne razlike u mjerenim varijablama između eksperimentalne grupe u inicijalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05.

H2: Postoje statistički značajne razlike u mjerenim varijablama između kontrolne grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05.

H3: Postoje statistički značajne razlike u svim varijablama razlika (inicijalno-finalno) između eksperimentalne grupe i kontrolne grupe uz pogrešku 0,05.

3. METOdE RAdA

3.1. Uzorak ispitanikaUzorak ispitanika ovog istraživanja definiran je s 47 redovitih studentica 1. i 2.

godine Veleučilišta u Slavonskom Brodu, koje nisu aktivno uključene u organiziranu izvannastavnu tjelesnu aktivnost i sport te kojima je nastava TZK-a bila jedina organizirana sportska aktivnosti.

3.2. Uzorak varijabli U ovom istraživanju primijenjena su 3 testa za procjenu repetitivne snage: 1)

podizanje trupa iz ležanja (MRSPTL), 2) zakloni trupa u ležanju (MRSZTL) i 3) sklekovi (MRSSKL).

3.3. Eksperimentalni postupak Cjelokupan program proveden je u periodu od 15 tjedana (ljetni semestar,

ožujak - lipanj 2011) u fitnes centru. Napravljena su dva testiranja, inicijalno (na početku semestra) i finalno (na kraju semestra). Uzorak od 47 studentica podijeljen je u dvije grupe, eksperimentalnu i kontrolnu. Eksperimentalnu grupu (E) su činile 25 studentica, a kontrolnu grupa (K) 22 studentice. Program (K) grupe u tjednu sastojao se od 1 treninga koji se odvijao u sklopu redovne nastave, dok se kod (E) grupe sastojao od 2 treninga (1 trening–redovita nastava i 1 trening–dopunski trening).

Page 3: UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI … · 2017-02-09 · grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05. H3: Postoje statistički

21. ljetna škola kineziologa republike hrvatske

525

Bitno je reći da je kontrolna grupa provodila standardne treninge - neprogramirani trening dok je eksperimentalna grupa provodila programirani fitnes trening. Neprogramirani trening koji je provodila (K) grupa sastojao se u istom broju vježbi, ponavljanja i serija za sve studentice na treningu te proizvoljnom opterećenju. Kod (E) grupe studentice su na osnovu inicijalnog provjeravanja dobivale putem elektroničke pošte, individualno programiran pojedinačni trening.

3.4. Metode obrade podatakaMetode obrade rezultata uključile su izračunavanje deskriptivnih statističkih

parametara: aritmetičke sredine (AS), standardne devijacije (SD), minimalnog (MIN) i maksimalnog (MAX), testiranje normaliteta distribucije KS-testom (MAXD). Zatim je napravljen t-test za nezavisne uzorke inicijalnog i finalnog stanja (E) i (K) grupe, t-test razlika u svim varijablama razlika (inicijalno-finalno stanje) (E) i (K) grupe i t-test za zavisne uzorke (E) i (K) grupe po mjernim varijablama.

4. REzUlTATI I RASPRAVAIz tablica 1 i 2 vidljivo je da u inicijalnom stanju postoji značajna razlika između

aritmetičkih sredina analiziranih uzoraka kontrolne i eksperimentalne grupe samo u varijabli MRSZTL (t-test za varijablu MRSZTL iznosi 2,79 uz 45 stupnjeva slobode i nivo značajnosti p=0.007) te iz tog razloga ne prihvaćamo u potpunosti prvu H0 hipotezu. Nakon provedenog kineziološkog tretmana postoji značajna razlika između aritmetičkih sredina u mjerenim varijablama kontrolne i eksperimentalne grupe u finalnom stanju u varijablama MRSPTL (t-test=2,79 uz df=45 i nivo značajnosti p=0.000) i MRSZTL (t-test=4,74 uz df=45 i nivo značajnosti p=0.000) dok u varijabli MRSSKL (t-test=1,42 uz 45 stupnjeva slobode i nivo značajnosti p=0.162) nema značajne razlike. Iz tog razloga parcijalno prihvaćamo H2 hipotezu. Značajne razlike u varijablama MRSPTL i MRSZTL mogu se pripisati provođenju programiranih fitnes treninga koji su proizveli veće pozitivne promjene na pokazateljima repetitivne snage studentica, nego redovni program nastave. Značajna razlika nije ostvarena u varijabli MRSSKL. Djelomično objašnjenje može biti i manjak interesa studentica za jačanjem tih mišićnih skupina, ali može se vjerojatno zaključiti da istraživanje pokazuje da bi programirani fitnes trening trebao biti poboljšan jačim intenzitetom i dodatnim vježbama za razvoj repetitivne snage ruku, prsa i ramenog pojasa.

Tablica 1. Rezultati T–testa E-grupe i K-grupe u inicijalnom stanju uz pogrešku 0,05

Page 4: UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI … · 2017-02-09 · grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05. H3: Postoje statistički

stručni radovi izvan teme

526

Tablica 2. Rezultati T–testa E-grupe i K-grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05

U tablici 3. prema dobivenim rezultatima t-testa značajne razlike između aritmetičkih sredina postoje kod sve tri mjerne varijable između eksperimentalne grupe u inicijalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju, stoga u potpunosti prihvaćamo H1 hipotezu. Najveći rezultati t-testa vidljivi su u varijablama MRSZTL (t=15,29 uz df=24 i nivo značajnosti p=0.000) i MRSSKL (t=9,39 uz df=24 i nivo značajnosti p=0.000). Zatim tek slijedi rezultat u varijabli MRSPTL (t=9,14 uz df=24 i nivo značajnosti p=0.000) iako je tu ostvaren najveći prosječni napredak grupe, ali je standardna devijacija razlika inicijalnog i finalnog stanja najveća u toj varijabli. To se jasno vidi u tablici 3 gdje je aritmetička sredina razlika inicijalnog i finalnog stanja eksperimentalne grupe najveća u varijabli MRSPTL (AS=8,8).

U tablici 3 prema dobivenim rezultatima t-testa značajne razlike također postoje kod sve tri mjerne varijable između kontrolne grupe u inicijalnom stanju i kontrolne grupe u finalnom stanju, stoga ne prihvaćamo drugu H0 hipotezu. Zaključujemo da je istraživanje pokazalo da i samo kontinuirano sudjelovanje na nastavi uz obvezatan kvalitetan pristup pozitivno motivacijski angažiranih studentica te pod stručnom kontrolom nastavnika tjelesnog odgoja može imati značajan utjecaj na repetitivnu snagu kod sportski neaktivne populacije iako znatno veće efekte ima programirani fitnes trening.

Tablica 3. Rezultati T–testa između inicijalnog i finalnog stanja za E-grupu, te inicijalnog i finalnog stanja za K-grupu uz pogrešku 0,05

Page 5: UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI … · 2017-02-09 · grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05. H3: Postoje statistički

21. ljetna škola kineziologa republike hrvatske

527

U tablici 4 prema dobivenim rezultatima postoji značajna razlika između ostvarenih napredaka pod utjecajem programiranih fitnes treninga kod svih varijabli razlika i u potpunosti prihvaćamo H3 hipotezu. Najveća vrijednost t-testa je za varijablu razlika MRSPTL i iznosi 6,54 uz 45 stupnjeva slobode i nivo značajnosti p=0.00. Ovi su rezultati očekivani jer su studentice u programu najviše interesa i voljnog momenta pokazivale za vježbe jačanja trbušne muskulature. Vidljivo je i da je standardna devijacija u varijablama razlika kod kontrolne grupe manja što se može pripisati ujednačenom programu redovne nastave. Po rezultatima t-testa dalje slijede varijable razlika MRSZTL (t-test=5,35 uz df=45 i nivo značajnosti p=0.00) i MRSSKL (t-test=2,37 uz df=45 i nivo značajnosti p=0.02).

Tablica 4. Rezultati T–testa u razlikama (inicijalno-finalno stanje) između E-grupe i K-grupe uz pogrešku 0,05

5. zAklJUČAkOvim radom prikazan je primjer ciljane tjelesne aktivnosti za vrijeme nastave i

ukazuju da programirani fitnes trening može značajno utjecati na kvalitetu nastave TZK-a na visokom školstvu i značajno utjecati na poboljšanje u motoričkom prostoru za studentice. Slične rezultate su dobili i Ferhatbegović i sur. (2010) koji su istraživali efekte dodatnih sati tjelesne aktivnosti na poboljšanje motoričkih sposobnosti učenika.

Ograničenja koja se pojavljuju u provedbi programiranog fitnes treninga u nastavi TZK na Veleučilištu su sljedeća: nekontinuirana prisutnost na nastavi, upitnost stalne realizacija nastave u iznajmljenim i dislociranim sportskim objektima, veliki broj studenata u grupi i dr..

Navedeno daje za pravo autoru da traži različite modele uvođenja dodatnih sati tjelesne aktivnosti, minimalizira ograničenja u provedbi programa i poveća navedene standarde. Na taj se način se može izravno djelovati i usmjeravati studentice na vrijednost i važnost vježbanja u kontekstu podizanja kvalitete zdravog življenja, odnosno usvajanje i stvaranje navika za samoinicijativno cijelo životno redovito tjelesno vježbanje.

Može se zaključiti da se uz kvalitetan pristup i uz prilagođene nastavne planove i programe kroz povećanje tjednog opsega nastave TZK, za one studentice koje iskazuju interes, može značajno utjecati na transformaciju repetitivne snage.

Page 6: UTJECAJ PROGRAMIRANOG FITNES TRENINGA U NASTAVI … · 2017-02-09 · grupe u finalnom stanju i eksperimentalne grupe u finalnom stanju uz pogrešku 0,05. H3: Postoje statistički

stručni radovi izvan teme

528

6. lITERATURA1. Dizdar, D. (2006). Kvantitativne metode. Kineziološki fakultet u Zagrebu.

Zagreb.2. Ferhatbegović A. i sur. (2010). Utjecaj redovitog i dodatnog program nastave

tjelesne i zdravstvene kulture na promjene u pokazateljima repetitivne snage učenika, Zbornik radova, 19. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 104-111.

3. Maršić T. i P. Paradžik (2005). Kondicijski trening u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Kondicijski trening, Broj 1 Volumen 3, 7-16.

4. Novak D., Z. Šafarić, M. Štedul (2009). Intenzitet opterećenja vježbanja tijekom provedbe jednog složenijeg metodičko-organizacijskog oblika rada, Zbornik radova, 18. Ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 441 - 446.

5. Trninić S. (2006). Selekcija, priprema i vođenje košarkaša i momčadi. Sveučilište u Splitu, Split.