Grupacija javnog prijevoza putnika u FBiH · 2019-02-13 · Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3 Teme susreta su obuhvatile slje-de}a podru~ja: 1

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

U Tuzli je 18. oktobra odrànaredovna sjednica Odbora grupacijejavnog prijevoza putnika u Federa-ciji BiH na kojoj je razmatrano:

- Informacija o uskla|ivanju ci-jena usluga autobusnih stanica uFederaciji BiH (Cjenovnik uslugaautobusnih stanica - prijedlog);

- Izmjene i dopune Pravilnika okriterijima, postupku i na~inu uskla-|ivanja, registracije i ovjere redovavo`nje, te sadràju i na~inu vo|enjaregistra, i

- Zahtjev �[pedicijaturista� d.d.Bugojno, dostavljen Ministarstvukomunikacija i transporta Bosne iHercegovine.

Iako je na Cjenovniku i Pravilni-ku dugo ra|eno, konstatirano je daoba dokumenta treba jo{ doraditisukladno iznesenim mi{ljenjima iprijedlozima ~lanova Odbora, tetako dora|ene tekstove ponuditi zausvajanje na narednoj sjednici

Odbora koja bi trebala biti odrànau narednih petnaestak dana.

[to se ti~e zahtjeva �[pedicijatu-rista�, zauzet je stav da Grupacijapodrì zahtjev ove ~lanice u vezi saukidanjem linije Prozor (BiH) �Weles (Austrija), jer su se stekli svizakonom predvi|eni uslovi da re-sorno ministarstvo ukine navedenuliniju. U tom smislu Grupacija }euputiti urgenciju nadle`nom minis-tarstvu.

Na kraju sjednice, sve~ano je is-pra}en, u zasluènu mirovinu, dos-kora{nji pomo}nik federalnog mi-nistra prometa i komunikacija Sma-il [ari}, koji je, u najve}oj mjeri, za-sluàn za izvanrednu suradnjuizme|u ministarstva u kojem je ra-dio i ove grupacije, odnosno Komo-re FBiH u nekoliko proteklih godi-na.

F. \IKI]

Grupacija javnog prijevoza putnika u FBiH

Cjenovnik i Pravilniktreba doraditi

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VIII

Broj 61Oktobar/listopad 2007.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o.Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: �BIROGRAF� Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Teme susreta su obuhvatile slje-de}a podru~ja:

1. Predstoje}e aktivnosti komorau vezi sa implementacijom CEFTA2006.,

2. Aktuelna pitanja rada komora i 3.Vanjskotrgovinska razmjena u

regionu.

MemorandumSa ciljem ja~anja uloge Foruma

privrednih komora CEFTA, dogovo-reno je da se u {to kra}em roku sa~i-ni memorandum o razumijevanjuizme|u komora osniva~a Forumakoji bi predstavljao osnovu za budu-}e aktivnosti Foruma, kao i da se po-tpi{e Memorandum o saradnji Foru-ma komora i Pakta stabilnosti jugois-to~ne Evrope.

Privredne komore }e, u postupkuprovo|enja CEFTA sporazuma, svojeaktivnosti usmjeriti na proces eduka-cije na na~in da se sav stru~ni poten-cijal komora regiona uklju~i u ovajproces.

Komore }e se zalagati za usvaja-nje i provo|enje jedinstvenog siste-ma i programa edukacije.

Zajedni~ki stavIzraèno je i zadovoljstvo formi-

ranjem tri radne grupe, koje ~inepredstavnici komora (1. Carine i ku-mulacija porijekla, 2. Necarinske ba-

rijere i tehni~ki propisi i 3. Poljopri-vreda, fitosanitarna i veterinarskakontrola).

Data je i podr{ka za formiranjenovih radnih grupa, po potrebi, a saciljem kreiranja zajedni~kog stavakomora u dijelu koji se odnosi na da-lju liberalizaciju na podru~ju usluga,javnih nabavki i drugih segmenatakoje obuhvata CEFTA sporazum.

U okviru partnerskog projektaAsocijacija balkanskih komora i Aso-cijacije komora Njema~ke (DIHK), PKCrne Gore }e od 21. do 23. novem-bra 2007. godine organizovati Regi-onalnu konferenciju o implementaci-ji CEFTA 2006.

Budu}i da je ~lanstvo u EU priori-tet vlada svih dràva biv{e Jugoslavi-je, da je Republika Slovenija postala~lanica EU, a da su Republika Hrvat-ska i Makedonija kandidati za EU,privredne komore moraju biti aktivnouklju~ene i biti partner vladama, kaonezamjenjiv dio privrednog sistemasvake dràve, jedan je od zaklju~akasusreta.

Ja~anje konkurentnostiSa ciljem ja~anja konkurentnosti

pojedinih sektora privreda u regionu,predloèno je stvaranje regionalnihsektorskih organizacija koje bi dopri-nijele njihovom predstavljanju i pre-poznavanju van regiona, kao i pove-zivanju sa srodnim organizacijama iasocijacijama na nivou EU.

Zaklju~eno je da treba inicirati iformiranje regionalne finansijske in-stitucije za podr{ku stvaranja zoneslobodne trgovine i omogu}avanjenastupa privrede regiona na drugimtrì{tima.

Budu}i da je Slovenija u nare-dnom periodu predsjedavaju}a EU,prihva}en je prijedlog predsjednikaPrivredne zbornice Slovenije ZdenkaPav~eka da se sljede}i, 14. po redu,susret predsjednika privrednih ko-mora zemalja biv{e Jugoslavije odrìu Ljubljani.

Pav~ek je istakao spremnost oveasocijacije da pruì svu potrebnu po-mo} komorama u regionu, isti~u}ida je privredna i ekonomska komu-nikacija prvi korak ka realizaciji pri-vredne saradnje, koja je zajedni~kiinteres.

Susretu u Banjaluci prisustvovalisu predsjednik PK Srbije Milo{ Buga-rin, potpredsjednica Hrvatske privre-dne komore Dunja Konjevod, pred-sjednik PK Vojvodine Nikola Stoj{i},predsjednik PK Crne Gore VladimirVukmirovi}, predsjednik Privrednezbornice Slovenije Zdenko Pav~ek,direktorica Direkcije za promociju iinformisanje preduze}a PK Makedo-nije Ljubica Nuri{, potpredsjednikVanjskotrgovinske komore BiH MilanLovri}, predsjednik PK Federacije BiHAvdo Rapa i predsjednik PK RS Borko\uri}.

M. IDRIZOVI]

Sastanak privrednih komora zemalja biv{e Jugoslavije

Stvoriti uslove za primjenu CEFTA sporazuma

Privredne komore zemalja biv{e Jugoslavije nastavi}e me|uso-bnu saradnju u pravcu ja~anja dobrosusjedskih odnosa, potica-nja ekonomskog razvoja i konkurentnosti privreda u regionu, tedavati konstruktivan doprinos na ubrzanju procesa pridruìva-nja EU, zaklju~eno je na 13. susretu predsjednika i ovla{tenihpredstavnika ovih asocijacija, koji je odràn 23. 09. 2007. go-dine u Privrednoj komori Republike Srpske, u Banjaluci


Konferencija je bila organizova-na u dva panela i otvoreni forum:

Panel I - Nedovoljna iskori{tenostekonomskog potencijala BiH: {tosprije~ava rast i otvaranje novih ra-dnih mjesta?

Panel II - Smjernice za ekonomskirazvitak BiH: uticaj ekonomskih re-formi i partnerstva na dinamiku ras-ta i zapo{ljavanja.

Otvoreni forum - Koalicija za po-sao: vlasti, preduze}a i dru{tvo upartnerstvu za brì razvoj i bolje ìvo-tne uslove.

Ekonomske reforme moraju sevratiti u vrh prioriteta bh. vlasti, re~e-no je na otvaranju ove konferencije.

Konferenciju su otvorili predsje-davaju}i Vije}a ministara BiH Niko-la [piri}, visoki predstavnik i speci-jalni predstavnik EU u BiH MiroslavLaj~ak i {ef Delegacije Evropske ko-misije (EC) u BiH Dimitris Kourko-ulas.

Istaknuto je da organi vlasti razu-miju da pristup od vi{ih nivoa ka ni-ìm ne funkcioni{e u ekonomiji, te dase na taj na~in dobijaju zakoni koji sene mogu sprovesti i pravila koja se nemogu primijeniti, {to rezultira poslo-vnom klimom koja ne pogoduje in-vesticijama i uni{tava radna mjesta.

Za razliku od toga, energi~an di-jalog izme|u politi~ara i glavnihaktera, {to se ve} vidjelo u drugimtranzicijskim zemljama, rezultira za-konodavstvom u oblasti ekonomijekoje moè pratiti zahtjeve slobodnogtrì{ta koji se neprekidno mijenjaju,dovodi do propisa kojima se {tite po-tro{a~i i stimuli{e biznis i omogu}avastvaranje poslovne klime koja privla-~i investicije i promovi{e otvaranjenovih radnih mjesta.

Visoki predstavnik i specijalnipredstavnik EU u BiH Miroslav Laj~akje u uvodnom obra}anju naglasio dasu reforme, koje bi pomogle da se

skromna pobolj{anja u sferi ekono-mije pretvore u puni ekonomskiuzlet, bile najozbiljnija `rtva politi-~kog }orsokaka.

Dodao je da je evropska budu-}nost ove zemlje, vjerovatno, najva-`nije ekonomsko pitanje, te da, s ob-zirom na geografski poloàj BiH, ne-ma druge opcije nego da svoje trgo-va~ke partnere traì dominantno uokviru EU.

Ekonomske reforme koje zahtije-va EU trebaju biti dio sopstvenogekonomskog razvoja BiH. O~iglednoje te{ko dogovoriti se o ~isto politi-~kim pitanjima, ali to ne zna~i da sene moè posti}i dogovor o prakti-~nim zakonima koji bi unaprijedili ì-votni standard u zemlji, istakao jeLaj~ak. Prema njegovim rije~ima,ekonomske reforme ne smiju biti na~ekanju.

EC podràva vlasti u BiH da pro-vedu ekonomske reforme koje treba-ju doprinijeti pove}anju stranih in-vesticija, otvaranju novih radnihmjesta i smanjenju siroma{tva. EUima ogroman potencijal da u~ini re-forme efikasnim i manje bolnim, ka-zao je {ef Delegacije EC u BiH Dimi-tris Kourkoulas.

Naveo je da se u tom smislu mo-ra brzo djelovati, ali ne zato da bi sezadovoljio Brisel, nego da bi zemljaostvarila prosperitet u globalnom svi-jetu. Na posebnim panelima ras-pravljano je o ekonomskom potenci-jalu zemlje i stepenu njegove iskori-{tenosti, te preporukama u otvaranjunovih radnih mjesta i smjernicamaza ekonomski razvoj BiH u smisluutjecaja ekonomskih reformi i par-tnerstva na dinamiku rasta i zapo{-ljavanja.

Na otvorenom forumu, kojim jepredsjedavao visoki predstavnik uBiH, u~estvovali su premijeri Federa-cije BiH i Republike Srpske, kao i gra-dona~elnik Br~ko Distrikta BiH.

M. IDRIZOVI]

Konferencija u Sarajevu

Ekonomske reforme ne smiju biti na ~ekanju

U organizaciji Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), u Sa-rajevu je, 16. oktobra, odràna konferencija �Reformama ipartnerstvom do odrìvog ekonomskog razvoja u BiH�, sa ci-ljem da ekonomska pitanja stavi u centar javne debate


Komentari{u}i najnovije ekonom-ske trendove u BiH, u Izvje{taju se is-ti~e da se vanjskotrgovinski deficit ze-mlje produbljuje, tako {to rast uvozai dalje nadma{uje rast izvoza.

Iako je ove godine njegovo po-gor{anje bilo o~ekivano, dinamikauvoza i izvoza ukazuje da bi trgovin-ski deficit mogao biti ve}i od ranijepredvi|enog.

Uprkos ovakvim trendovima, de-vizne rezerve rastu i ostvaruju koristod priliva sredstava od prodaje drà-vne imovine.

Izuzetno dobra prodaja na maloje doprinijela takvom tempu uvoza, apotra`nju stanovni{tva i dalje podu-pire solidan rast plata i kredita.

Industrijska proizvodnja je stabil-na, a kona~no se, nakon konstan-tnog pada zabiljeènog u posljednjihosam mjeseci, stabilizira i u Republi-ci Srpskoj.

Prera|iva~ka industrija biljeìpad u odnosu na nedavno ostvareneuspone.

Uprkos nedavnoj globalnoj nes-ta{ici kredita, kamatne stope na krat-koro~ne kredite fizi~kim i pravnim li-cima u BiH nisu porasle.

Postoje provizorni dokazi da ka-matne stope na dugoro~ne krediterastu, mo`da ukazuju}i na ponovnoodre|ivanje cijene kreditnog rizika.

Kada su u pitanju pouke iz SAD,koje se odnose na upravljanje kredi-tnim rizikom u BiH, u izvje{taju se na-vodi da je kreditiranje iz bankarskogsektora u mnogim zemljama poslje-dnjih godina raslo ne~uvenim tem-pom, a takav trend je doveo do za-brinutosti da su standardi kreditira-

nja postali suvi{e labavi, a du`nicipreuzeli ve}i dug od onog koji moguotplatiti. Generalno, postoji bojazanu vezi negativnih efekata koje takavkreditni rast kona~no moè imati nafinansijsku stabilnost i ekonomskirast.

Neke od ovih zabrinutosti su se iostvarile u proteklih nekoliko sedmi-ca. Kako je sve vi{e postajalo o~itoda du`nici prestaju otpla}ivati stam-bene kredite u SAD-u, tako su banke{irom svijeta prestajale pozajmljivatisredstva jedna drugoj, pla{e}i se dabi jedna od njih mogla propasti. Iakosu krediti odobravani u SAD-u, ban-ke su {irom svijeta izloène istim rizi-cima. îni se da su i neke europskebanke bile izloène ovim kreditima.Doga|aji se jo{ uvijek redaju, ali le-kcije su ve} nau~ene, od kojih se ne-ke mogu odnositi i na Bosnu i Herce-govinu.

êtiri pouke za Bosnu i Hercegovinu

Ne potcjenjujte kreditni rizik. Ne-davni doga|aji pokazuju da ~ak inajuglednije banke mogu imati pote-{ko}a da pravilno procijene kreditnirizik, posebno u odsustvu potpunih ita~nih informacija o kreditnoj sposo-bnosti du`nika, kao i u situacijamakada je te{ko utvrditi budu}u vrije-dnost kolaterala. U pogledu kontinu-irane i rapidne kreditne ekspanzije uBiH (i regionu), komercijalne bankemoraju se na ispravan na~in bavitiovim rizicima. U suprotnom, poslje-dice }e osje}ati {ira ekonomija.

Efikasna supervizija banaka jevaàn elemenat. Borba za udio natrì{tu je dovela neke banke u BiHdo toga da pove}aju kreditiranje ri-zi~nijih klijenata. U takvim sredina-ma neophodno je imati snaànokvir supervizije banaka. U BiH tozna~i da bi entitetske agencije zasuperviziju trebale poo{triti standar-de za klasifikaciju kredita, pove}atikazne za banke koje ne po{tivajuprudencijalnu regulativu i pre}i namodel konsolidovane supervizije.[tavi{e, potrebno je ujediniti dvijeentitetske agencije za supervizijubanaka.

Udaljeni doga|aji mogu imatilokalni uticaj. Banke u stranom vla-sni{tvu dominiraju bankarskim siste-mom Bosne i Hercegovine. Na ovajna~in se omogu}ava da se turbu-lencije sa inotrì{ta direktno prenesuu BiH. Stoga je od esencijalnog zna-~aja postojanje otvorene komunika-cije izme|u doma}ih i stranih super-vizora. Agencije za bankarstvo uBiH trenutno nemaju takvearan`mane sa klju~nim stranim su-pervizorima. Ovakav nedostatak uregulatornom okviru BiH je svakakopotrebno ispraviti.

Prilivi kapitala se ne trebaju uzi-mati zdravo za gotovo. Zemlje po-put na{e, koje se za finansiranje de-ficita na teku}em ra~unu oslanjajuna velike prilive kapitala i kojedoìvljavaju sna`nu kreditnu ek-spanziju, trebaju pa`ljivo razmotritikako odgovoriti u slu~aju da prilivikapitala prestanu ili u slu~aju dado|e do odliva kapitala. Iako pos-toji malo dokaza da se to i stvarnode{ava, nedavno smanjenje likvi-dnosti ukazuje da se ovako velikiprilivi ne trebaju uzimati zdravo zagotovo.

Pouke i poduzimanje odgovara-ju}ih aktivnosti }e svakako pomo}ida BiH za{titi svoju finansijsku i eko-nomsku stabilnost u budu}nosti.

Izvje{taj IMF za BiH

Produbljuje se vanjskotrgovinski deficit

U oktobarskom izdanju Makroekonomskog izvje{taja Me|una-rodnog monetarnog fonda (IMF) za BiH i o najnovijim makro-ekonomskim indikatorima naglasak je stavljen na rastu}i vanj-skotrgovinski deficit BiH, snaàn rast u prodaji na malo, te ci-jene pozajmljivanja kod bankarskog sektora


Rejting za Srbiju je pao za 18, zaAlbaniju za 16 i za Crnu Goru za 11mjesta (na 86., 136. i 81., pojedina-~no), navodi se u saop}enju WB uBiH.

�Iako je BiH postigla odre|enapobolj{anja u posljednjih 12 mjeseci,druge zemlje su se jednostavno kreta-le brè u pogledu unapre|enja svogposlovnog okruènja�, rekao je {efUreda WB u BiH Marko Mantovaneli(Marco Mantovanelli). Dodao je daovo i pove}anje ukupnog broja zema-lja koje su bile predmet istraìvanjaove godine obja{njavaju ovaj pad ukomparativnom rangiranju.

Iako su neke zemlje na zapadnomBalkanu, poput Hrvatske i Makedoni-je, dokazale da su {ampioni reformi uovom periodu, tempo reformi u BiH jebio sporiji nego u susjednim zemlja-ma.

BiH je ostvarila pobolj{anja u ka-tegorijima �prekograni~na trgovina�,gdje se rejting pobolj{ao sa 56. na53. mjesto uslijed stalnog pobolj{anjau olak{avanju prekograni~nog tokarobe.

Rejting za aktivnosti licenciranjapobolj{ao se za deset mjesta, sa 160.na 150., djelomi~no uslijed stalnihnapora u oblasti reforme inspekcija iregulativne giljotine.

Izvje{taj identificira i neka pogor-{anja, kao {to je kategorija pla}anjeporeza, sa brojem pla}anja koji sesmanjio na godi{njem nivou sa 73 na51, dok se ukupno procijenjeno vrije-me koje je potrebno za obradu tihpla}anja pove}alo sa 100 na 368 sa-ti, {to sugerira ve}u i kontraprodukti-vnu kompleksnost.

�Provo|enje ugovora� je sada go-tovo dva puta skuplje.

Rejting za �dobivanje kredita� idalje je relativno dobar, no ove godi-ne je zabiljeìo pad sa sedmog na 13.mjesto, uslijed nedostatka daljeg po-jednostavljivanja propisa u finansij-skom sektoru.

Pobolj{anje poslovnog okruènjajeste kompleksan poduhvat i zahtijevastrpljenje i napore svugdje, no u BiHje to te{ko, sistem registracije predu-ze}a pri sudovima, ~iju je implemen-taciju podrào DFID, kao dio reformipodrànih u okviru kredita WB za pri-lago|avanje poslovnog okruènja(BAC) i trajao je mnogo duè nego {toje bilo predvi|eno, tek sad postajeoperativan.

To ne samo da usporava tolikopotrebno pobolj{anje u rejtingu BiHve} i nepotrebno odvra}a potencijalne

poduzetnike, smanjuju}i tako mogu-}nosti za stvaranje radnih mjesta iusporavaju}i razvoj zemlje.

WB je spremna da pruì podr{kuvlastima BiH u poduzimanju odlu~ni-jih aktivnosti usmjerenih ka pobolj{a-nju poslovnog okruènja.

Prema novom Izvje{taju WB, ovesu godine zemlje isto~ne Evrope i biv-{eg Sovjetskog Saveza postigle najve-}a pobolj{anja u pogledu propisa, {toje uticalo na ublaàvanje propisa zauvjete poslovanja.

Ostvarena pobolj{anja uklju~ujupojednostavljivanje registracije predu-ze}a, ja~anje imovinskih prava, po-bolj{anje za{tite investitora, pove}anpristup kreditnim sredstvima, ublaà-vanje poreznog optere}enja, te pove-}anje trgovine uz smanjenje tro{kova.

Reforme su bile potaknute regu-latornom konkurencijom u pro{irenojEvropskoj uniji. Neki akteri u regiji suostavili iza sebe ~ak i mnoge zapa-dnoevropske ekonomije.

Izvje{taj WB o uvjetima poslovanja

BiH sve vi{e zaostaje za regijom

Prema novom Izvje{taju o uvjetima poslovanja 2008. (DoingBusiness Report 2008), kojeg su pripremile Svjetska banka iMe|unarodna financijska korporacija, BiH se u globalnomrangiranju spustila sa 95. na 105. mjesto


Konferencija daje mogu}nost oni-ma koji u njoj u~estvuju da shvate va-`nost i izazove koji stoje pred sistemomjavnih nabavki u BiH, kao i da prihvatenajbolju praksu u EU. Glavni cilj javnihnabavki u svakoj dràvi jeste da �dobi-je vrijednost za novac�, {to garantiraefikasnost javne potro{nje.

Predstavnik Delegacije Evropskekomisije u BiH naglasio je da zakono-davstvo Evropske zajednice daje dobreprimjere i temeljit sistem nabavke koji jeve} primijenjen u dvadeset i sedamdràva ~lanica i u zemljama kandidati-ma i potencijalnim kandidatima.

Sposobnost da uredi svoje zakono-davstvo, kao i mogu}nost da ga imple-mentira predstavlja zahtjev za bilo kojuzemlju koja èli postati dio jedinstvenogekonomskog prostora i trì{ta. To je bi-tno za BiH koja bi uskoro trebala potpi-sati SAA i ratificirati CEFTA ugovor.

Nagla{eno je da BiH treba po~etiozbiljno raditi na unapre|enju postoje}egzakonskog okvira za javne nabavke je-dnostavno stoga {to }e to uvesti disciplinuu domenu javne potro{nje, {to je zadatakkoji bi trebala posti}i svaka administracija.

Profesor sa Univerziteta u Birminge-mu, Velika Britanija, objasnio je glavne

osnove evropskog zakonodavstva o ja-vnim nabavkama i razloge zbog ~egasu oni potrebni. Dao je pregled doga-|anja u domenu javnih nabavki i pre-dvi|anja u skoroj budu}nosti, uklju~uju-}i i dvije nove Direktive Evropske zaje-dnice koje se upravo primjenjuju.

Generalni direktor u rumunjskojAgenciji za javne nabavke prenio je is-kustva i nau~ene lekcije u njegovoj ze-mlji koja je uspje{no pro{la proces do-no{enja zakona o javnim nabavkama uskladu sa propisima EU.

Prezentirani su amandmani na Zakono javnim nabavkama i istaknuta dilema, sobzirom na brojne amandmane, da li i}ina novi zakon ili ostati pri predlaganju iz-mjena i dopuna postoje}eg.

M. IDRIZOVI]

U~esnici Prvog sastanka u okviruprojekta �Reforma VET sistema 3 - Ko-penha{ki proces u BiH� bili su pred-stavnici klju~nih partnera u sektorimaobrazovanja i trì{ta rada.

BiH se obavezala da pobolj{akvalitet obrazovanja u skladu sa Bo-lonjskom i Lisabonskom deklaraci-jom. Kopenha{ka deklaracija dajesmjernice za obrazovnu politiku veza-no za ja~anje evropske dimenzijeVET-a i promoviranje mobilnosti ra-dne snage sa zavr{enim stru~nimobrazovanjem i obukom. Oko 70%u~enika srednjo{kolskog obrazovanjaupisalo se na VET programe.

Ovaj dvogodi{nji projekat }e sebaviti pitanjima kao {to su: klasifikaci-ja zanimanja, obuka nastavnika, na-bavka opreme i uspostavljanje bolje

veze izme|u VET sistema, vi{eg i viso-kog obrazovanja, obrazovanja odra-slih i trì{ta rada. Projekat }e se bavitii izradom Nacionalnog kvalifikaci-onog okvira.

Reforma VET-a je po~ela 1998. iod tada su postignuti zna~ajni rezulta-ti: modernizirani nastavni planovi iprogrami za op{teobrazovne predme-te su izra|eni i primjenjuju se u goto-vo 60% stru~nih {kola; uspostavljenoje VET vije}e za BiH koje sa~injavajupredstavnici obrazovnih vlasti, sindi-kata, kompanija, {kola i biroa za za-po{ljavanje; izra|ena je i dogovorenanova nomenkaltura zanimanja izme-|u ministarstava obrazovanja koja jeumanjila broj zanimanja sa prija{njih500 na 100 zanimanja sa {iromosnovom. Nadalje, od 13 porodica

zanimanja osam je bilo uklju~eno ureformu nastavnih planova i progra-ma (NPP). Reformisani NPP za sva za-nimanja su izra|eni za pet od ovihosam porodica zanimanja. Strategijaza razvoj VET sistema u BiH do 2013.godine je dostavljena na odobravanjeVije}u ministara. U pripremi je VETstrategija za obrazovanje odraslih. Za-kon o VET-u je u proceduri odobrava-nja u Parlamentu BiH. VET baza poda-taka je napravljena i sadràva podat-ke o u~enicima, nastavnicima, NPP itd.

O~ekuje se da }e novi VET proje-kat imati pozitivan utjecaj na op{tidru{tveno-ekonomski razvoj. Savre-meni sistem inicijalnog i kontinuira-nog stru~nog obrazovanje i obuke,kako ga promovira Kopenha{ka de-klaracija, osigurava uhodanu stazuza vertikalnu i horizontalnu mobil-nost u~enika i instrumente za brzu idjelotvornu obuku i prekvalifikacijeodraslih i time direktno doprinosismanjenju siroma{tva. Takav fleksibi-lan sistem daje u~enicima, kao i oni-ma koji su zavr{ili {kolu, {iri izbor zarazvoj njihove karijere i pobolj{avamogu}nost zapo{ljavanja radne sna-ge.

M. IDRIZOVI]

Diskusija

Konferencija o javnim nabavkama

Kopenha{ki proces u BiH

Podr{ka reformi stru~nog obrazovanje i obukePrvi sastanak u okviru projekta �Reforma VET sistema 3 - Ko-penha{ki proces u BiH� odrào se 1. oktobra 2007. godine.Evropska unija pruà podr{ku reformi stru~nog obrazovanja iobuke (VET) od 1998. godine. Ukupna vrijednosti ove podr{kejeste 11 miliona eura. Moderan i kontinuiran VET sistem, kakoje to nazna~eno u Kopenha{koj deklaraciji, osigurava vertikal-nu i horizontalnu mobilnost u~enika

Agencija za javne nabavke organizirala je 25. septembra disku-siju o javnim nabavkama, koja je dobila savjetodavnu podr{kuEvropske komisije i Sigme za tu svrhu


Ovogodi{nji ZEPS otvorio je Ma-hir Hadìahmetovi}, potpredsjednikVanjskotrgovinske komore BiH, kojije ukazao na zna~aj ovih privrednihsusreta za ja~anje kapaciteta doma-}e ekonomije, te uspostavljanje me-|usobne poslovne saradnje sa pri-vrednicima iz cijelog svijeta.

U ime predsjedavaju}eg Predsje-dni{tva BiH @eljka Kom{i}a, koji jeotkazao dolazak, u~esnike i gostepozdravio je Boris Tihi, a govorio je ipremijer Zeni~ko-dobojskog kantonaMiralem Galija{evi}.

Sve~anosti otvorenja, poredpredstavnika izlaga~a i izvr{ne vlastisvih nivoa, prisustvovali su i ambasa-dori zemalja u~esnica, me|u kojimaambasadori Indonezije, Egipta, Ira-na, Hrvatske i Srbije.

Na sajmi{tu Kamberovi}a polja uZenici i ove godine izlagali su hrvat-ski obrtnici, ~iji nastup je organizira-la Hrvatska obrtni~ka komora. U pa-

viljonu B nastupilo je deset obrtnikakojima Hrvatska obrtni~ka komorasufinansira 50 odsto cijene tro{kovaizlaganja.

Hrvatska obrtni~ka komora, ina-~e, u~estvuje na ZEPS-u od 2002.godine, a ve}ina prijavljenih ove go-dine ve} je u~estvovala na zeni~komsajmu, {to pokazuje kontinuirani in-teres za {irenje poslovanja na trì{tuBiH.

Me|u izlaga~ima na{li su se i�Elektrosanitarij� iz Svete Nedjelje-Novaki, �Pongrac Trgovina� iz Zagre-ba, �Epo� iz Orosavlja, �Kup� iz Ka-{tel Luk{i}a, te �Meplikon - metalo-plastika i konstrukcije� iz Zagreba.

Tokom sajma odràn je i skup otemi �Proces evropskih integracija iposlovna zajednica�, o ~emu je govo-rio Osman Top~agi}, direktor Direkci-je za evropske integracije (DEI) BiH.

�Iako je BiH na po~etku pregova-ra~kog procesa sa Evropskom uni-

jom dobila olak{ice za izvoz svojihproizvoda, ve}ina bh. kompanija todo sada nije iskoristila, izme|u osta-log i zbog nekonkurentnosti, te od-sustva regulative na dràvnom ni-vou�, kazao je Top~agi}.

Prema njegovim rije~ima, zna~aj-nu ulogu u daljem ispunjavanju uslo-va za parafiranje i potpisivanje Spo-razuma o stabilizaciji i pridruìvanjuimaju i poslovna zajednica, instituci-je zaduène za ovaj proces, ukupnodru{tvo, ali i svi gra|ani BiH.

�Iskustva zemalja koje su do sa-da potpisale Sporazum pokazuju daje najve}i spoljnotrgovinski partnerproteklih godina svima EU, uklju~u-ju}i i BiH�, naglasio je Top~agi}.

Istakao je da su dugoro~ne koris-ti od pribliàvanja EU puno ve}e odkratkoro~nih tro{kova na tom putu.

O nekim aspektima evropskih in-tegracija govorile su i Darija Ramljaki Maja Rimac Bjelobrk, iz DEI BiH, te{ef jedinice za ekonomsku politiku zapro{irenje generalnog direktorata zaekonomske i finansijske posloveEvropske komisije (EC) Peter Gra-sman.

Tokom sajma odràni su i Poslo-vni susreti privrednika iz @upanije Is-tra u Hrvatskoj, grada Skoplja iz Ma-kedonije, te privrednika Zeni~ko-do-bojskog kantona. Govoreno je o mo-gu}nostima privredne saradnje pred-stavnika Hrvatske gospodarske ko-more, @upanijske komore Pula,predstavnika Zanatske komore Sko-plje, te Privredne komore ZDK.

Predstavljene su i aktivnosti i ulo-ga Biznis servis centra (BSC) VladeZDK u promociji privrede i me|ure-gionalne saradnje. Nakon toga suuslijedili bilateralni razgovori privre-dnika drvoprera|iva~kog, metalnog,gra|evinskog i sektora koji se odno-si na preradu plasti~nih masa i gu-ma.

A. AHMETSPAHI]-FFOÔ

14. generalni bh. sajam ZEPS

U~estvovalo 649 izlaga~a iz 36 zemalja

Na prostoru Kamberovi}a polja u Zenici odràn je 14. general-ni bh. sajam - ZEPS 2007. Od 649 izlaga~a iz 36 zemalja, 272su bila doma}a, te 377 inostrana. Izlagali su na 24.932 m2, od~ega je 17.760 kvadrata zatvorenog prostora u halama

Poslovni susreti privrednikaNa Poslovnim susretima privrednika iz Hrvatske, Makedonije, Ma|arske i

BiH, u organizaciji Biznis servis centra Vlade Zeni~ko-dobojskog kantona, go-vorilo se o dostignutom nivou razvoja privreda zemalja u~esnica. Govorili supredstavnici ambasada u BiH, privrednih, odnosno gospodarskih komora, teagencija za poduzetni{tvo.

Predsjednik @upanijske komore Sisak Antun Bobetko je istakao da je Hrvat-ska pred ulaskom u EU, a pitanje je dana kada }e to u~initi i BiH, te stoga tre-ba iskoristiti ovu {ansu i postepeno ukidati barijere na planu poslovne sara-dnje.

�I ovogodi{nji Sajam ZEPS, koji biljeì rast u svim parametrima, predstavljanovu {ansu za privrednike i nadam se da }e je iskoristiti�, kazao je Bobetko.

Savjetnica za ekonomske poslove u Ambasadi Ma|arske u BiH Erika Duda{smatra da BiH ima raznolik asortiman proizvoda interesantan za ovu zemlju.

�Prije svega, radi se o aluminiju i ~eliku, te o oblasti vo}arstva�, kazala jeDuda{.


Dodijeljeno je 16 ravnopravnih pri-znanja i to pet za proizvod, pet za ko-lekciju proizvoda, pet za promocijuproizvoda i jedno priznanje za nastupkoji je obiljeìo Sajam.

Grand Prix �Ruà ZEPS-a� dodije-ljena je Privrednoj komori Srbije za us-pje{no i zapaèno predstavljanje izvo-znih potencijala privrede Srbije na Saj-mu ZEPS.

Priznanja za proizvode dobile sukompanije �KNUT Werkzeugmaschi-nen� za ma{inu za sje~enje vodenimmlazom �Hydro-jet�, �Fis-Ambyenta�Vitez za krevet �Sale�, �Hilti Systems�BiH Sarajevo za dijamantsku bu{ilicuza èljezo i beton DD-120, �Selecti�Zenica za Kiosk �ZEPS�, te �SIKA Cro-atia� Zagreb za hidroizolaciju.

Priznanje za kolekciju proizvodadodijeljeno je firmi �Meccanica Bre-ganzese� Italija za bagersku ka{iku zadrobljenje, firmi �MetalArte� Zenica zastilski sobni namje{taj od kovanog ̀ elje-za, firmi �Hidra-Stil� Br~ko Distrikt BiHza kupaone kade od sanitarnog akrila,firmi �Libela Elsi� BiH Sarajevo za siste-me punjenja i vaganja, te firmi �UnisUsha� a.d. Vi{egrad za ~eli~nu uàd.

Priznanje za promociju osvojili su Bo-sna-Sunce osiguranje Sarajevo, SiemensSarajevo, SSAM Plast Te{anj, INA-Indus-trija nafte Zagreb, te CZECH Trade pro-motion Agency, Republika ê{ka.

Specijalna priznanja Sajma dodije-ljena su State Company For Iraq Fairsza poslovni poduhvat predstavljanjaprivrede ratnog Iraka na sajmu ZEPS uBiH, PK Crne Gore za organizovanuprezentaciju crnogorskih izvoznika,U.S. Steel Serbia Smederevo za efektnuprezentaciju programa @eljezara Sme-derevo i Ko{ice, Almy Zenica za boga-tu prezentaciju programa gra|evinskeku}e ALMY, Hrvatskoj obrtni~koj komo-ri za zapaèno vi{egodi{nje predstav-ljanje hrvatskih obrtnika, te tvornici Ni-

agara Zenica za u~e{}e na svim dosa-da{njim sajmovima i povodom 10 go-dina rada te tvornice.

U konkurenciji za priznanje �RuàZEPS-a� bili su proizvo|a~i prehrambe-nih proizvoda i pi}a, a kandidovalo se19 proizvo|a~a iz Hrvatske, Srbije,Crne Gore i BiH, sa 41 proizvodom ko-ji su bili svrstani u devet robnih grupa.

U konkurenciji meso i mesni proi-zvodi, srebrnu medalju kvaliteta �RuàZEPS-a� osvojili su Mesna industrija �Vi-mes� Visoko za pile}u mortadelu, �Ga-vrilovi}� Petrinja dvije zlatne medalje zapile}u mortadelu i pile}u extra kobasi-cu, dok je Industrija mesa �Goranovi}�iz Nik{i}a osvojila ~etiri zlatne i ~etirisrebrene medalje za svoje proizvode.

Za mlijeko i mlije~ne proizvode,Zeni~ka industrija mlijeka (ZIM) osvoji-la je pet zlatnih i jednu srebrenu meda-lju, dok je firma �No}ko Komerc� @ivi-nice osvojila ~etiri zlatne medalje.

Zlatne medalje u konkurenciji kon-ditorskih proizvoda pripale su �Zve~e-vo-Lasti� âpljina za Lasta desert, �Ja-fa� Crvenka za Munchmallow Classic,

�Euro Food Markt� Sisak za Jaffa keksnaran~a, te �Klas� Sarajevo za doma-}u baklavu.

U oblasti prera|evina od vo}a i po-vr}a srebrenu medalju dobila je kom-panija �Vega-Mix� @ivinice za �Vega-mix� za~inski dodatak.

�Vispak� Visoko dobio je dvije zla-tne medalje i to za sarajevsku ~orbu iVITA dodatak jelima s povr}em, dok je�Solana� Tuzla dobila zlatne medaljeza ~orbu od àre, krem ~orbu od glji-va, ~orbu od graha i ~orbu od para-dajza s tjesteninom, te srebrenu meda-lju za ~orbu od povr}a s tjesteninom.

U konkurenciji mineralnih voda ibezalkoholnih pi}a, �Vitinka� Kozlukdobila je zlatnu medalju za VIVIA pri-rodnu izvorsku negaziranu vodu, a�Belladona� Lakta{i zlatnu i srebrenumedalju za tur{iju, odnosno sir}e oddivljih jabuka.

U konkurenciji jakih alkoholnih pi-}a, �Mapex� Maglaj dobio je zlatnumedalju za kru{kova~u, dok je Grud-ska pivovara Grude dobila zlatnu me-dalju za Prima pivo.

Zlatnu medalju za ~aj brusnica do-bila je firma �Plantago� Lakta{i, dok jefirma �P~elica� Doboj dobila zlatnumedalju za {umski med, a �P~elicaMedina� Zenica za med od bagrema.

Medalje i priznanja

�Ruà ZEPS-a� dodijeljena je Privrednoj komori Srbije

Peto~lani ìri �ZEPS-a 2007� dodijelio je priznanja izlaga~ima udvije kategorije, i to za proizvod, kolekciju proizvoda i promoci-ju, te priznanje Grand prix �Ruà ZEPS-a�


Zastupni~ki dom Federalnog par-lamenta prihvatio je, na sjednici od26. septembra, nacrte ovih zakona,za koje predstavnici Federalne vlade,kao predlaga~a ovih zakonskih rje-{enja, isti~u da se njima èli uvestired u ovoj oblasti, eliminirati dvostru-ko oporezivanje, napuniti budètskefondove, te ujedna~iti kriterije zaoporezivanje na cijeloj teritoriji FBiH.

Vlada FBiH zaduèna je da priizradi prijedloga zakona uzme u ob-zir sve iznesene delegatske primje-dbe i sugestije. U ovoj oblasti trenu-tno se u FBiH primjenjuje vi{e od 50razli~itih poreznih stopa.

Nacrt zakona o porezu na doho-dak predvi|a dvije porezne stope nadohodak, od 10 i 15 posto, dok mje-se~ni neoporezivi dio plate ili �mjese-~ni li~ni odbitak� iznosi 200 KM.

Stopom od 10 posto oporezujuse obveznici ~ija su neto primanja uvisini do trostrukog iznosa li~nogodbitka (600 KM), a druga od 15posto primjenjuje se na mjese~na ne-

to primanja ve}a od ovog iznosa. Pored predvi|enog neoporezivog

dijela, moè se dobiti jo{ jedan ne-oporezivi dio ako obveznik ima neza-poslenog bra~nog druga, djecu, in-validnu osobu u doma}instvu ili jo{bilo kojeg drugog izdràvanog ~lana.

Za izdràvanje nezaposlenogbra~nog druga dodatna olak{ica je0,5 posto od iznosa osnovnog li~nogodbitka, kao i za prvo dijete, za drugodijete 0,7 posto, za tre}e i svako nare-dno dijete 0,9 posto, a 0,3 posto akoobveznik izdràva invalidnu osobu ilijo{ nekog ~lana u doma}instvu.

Prihodi koji se u smislu ovog za-kona ne smatraju dohotkom su onina koje je ve} pla}en porez, kao npr.dividende, mirovine, socijalne pomo-}i, dje~iji dodatak i sli~no.

Za dividende koje se transferirajuu inostranstvo stopa poreza iznosipet posto.

Me|u prihodima na koje se nepla}a porez su prihodi ostvareni za vri-jeme nezaposlenosti, invalidnine, na-

knade za tjelesna o{te}enja, prihodi poosnovu naknada {teta zaposlenicimana osnovu posljedica nesre}e na radu,prihodi po osnovu nagrada ~lanovimaAkademije nauka i umjetnosti (ANU) inagrada za tehni~ko-tehnolo{ke ino-vacije, naknade osu|enim licima zavrijeme odsluènja kazne, prihodi poosnovu stipendija u~enika i studenatana redovnom {kolovanju, kao i njihoviprihodi ostvareni preko u~eni~kih i stu-dentskih zadruga u toku jedne kalen-darske godine do iznosa ~etiri prosje-~ne plate zaposlenih u FBiH i nagradeosvojene na takmi~enjima u okviruobrazovnog sistema, te naknade plataispla}ene licima za vrijeme trajanjaprekida posla za koji zaposlenik nijekriv i prihodi po osnovu kamate na {te-dnju i na dràvne obveznice.

Nacrtom zakona o porezu na do-bit predvi|eno je smanjenje sada{njeporezne stope od 30 posto na 10 pos-to, te ukidanje sada{njih olak{ica, ali iuvo|enje novih, i to za izvozne firme iza privredne subjekte koji za pet godi-na investiraju vi{e od 20 miliona KM.

Prijedlogom izmjena Zakona o do-prinosima, tre}im zakonskim proje-ktom iz ovog seta, predvi|eno je sma-njenje zbirne stope iz plate za doprino-se sa sada{njih 32 posto na 31 posto.

Doprinos za penzijsko-invalidskoosiguranje (PIO) bi}e 17 posto, zazdravstveno osiguranje 12,5 posto, aza nezaposlene 1,5 posto.

Izmjenama i dopunama definira-na je plata svih oblika organiziranjai svih kategorija zaposlenika u privre-dnom sektoru u svrhu oporezivanja,odnosno direktnog optere}enja pla-}anjem poreza i doprinosa, i to je-dinstveno u oblasti doprinosa, do-hotka i op}ih propisa iz oblasti rada.

Definirana je plata u sistemu ob-veznika poreza na dohodak, podu-zetni~ka plata u sektoru samostalnedjelatnosti obveznika koji pla}aju po-rez na dobit, te prosje~na plata kojasluì kao osnovica za obra~un oba-veza na platu.

Dom naroda Parlamenta FBiH

Prihva}en set nacrta zakona iz oblasti fiskalne politike

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prihvatio je set nacrtazakona iz oblasti fiskalne politike, Nacrt zakona o porezu nadohodak, Nacrt zakona o porezu na dobit i Nacrt zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Srednjoro~na strategija poljoprivrednog razvoja

Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog srednjoro~ne strategije poljo-privrednog razvoja FBiH za period od 2006. do 2010. godine, koja predvi|a pove-}anje sredstava koja }e se iz federalnog budèta izdvajati za razvoj poljoprivrede.

Strategija predvi|a da izdvajanja za poljoprivredu do 2010. godine budupove}avana svake godine, a da nakon tog perioda izdvajanja ne}e iznositimanje od {est posto od ukupnog iznosa budèta. Trenutno se za poljoprivreduizdvaja ne{to manje od tri posto ukupnih budètskih sredstava.

Strategiju je na sjednici u Sarajevu delegatima predstavio resorni federalniministar Damir Ljubi}, istakav{i da razvoj poljoprivrednog sektora ima visokiprioritet u aktivnostima Vlade FBiH i da Vlada u razvoju i za{titi doma}e poljo-privredne proizvodnje vidi mogu}nost otvaranja novih radnih mjesta.

Vlada FBiH je zaduèna da redovno prati realizaciju mjera i aktivnosti ut-vr|enih u Strategiji, te da o tome jednom godi{nje izvje{tava Parlament FBiH.Vlada mora pripremiti i set provedbenih zakona iz ove oblasti. Zastupni~kidom usvojio je ovu strategiju na sjednici od 2. oktobra.


Reforme poreskog sistema uoblasti indirektnih poreza dale supozitivne finansijske rezultate. Na-kon analize postignutih rezultata ne-ophodno je razmotriti mogu}nostosloba|anja od poreza za lijekove,medicinsku opremu, hranu, dje~ijuhranu, grafi~ke usluge ili uvo|enjeniìh stopa. Analogno evidentno po-ve}anim prihodima iz PDV-a neop-hodno je sa~initi socijalne programekoji bi omogu}ili ve}e zapo{ljava-nje.

Indirektni porezi su doneseni nanivou BiH, tj. carinska politika, carin-ska tarifa i akcize su ujedna~eni zacijeli prostor BiH.

Privredna komora FBiH je zaje-dno sa kantonalnim komorama pro-vela javnu raspravu u svim kantoni-ma o izjedna~avanju uslova privre-|ivanja za cijeli prostor BiH.

Najvi{e primjedbi bilo je na visi-nu-neujedna~enost poreza i dopri-nosa vezanih za pla}e.

Sa~injeni su prijedlozi koji suupu}eni svim relevantnim institucija-ma uz obe}anja da }e se udovoljiti -rasteretiti privrednici.

Predloèni zakoni iz oblasti di-rektnih poreza su:

- Zakon o porezu na dohodak,- Zakon o porezu na dobit,- Zakon o izmjenama i dopuna-

ma Zakona o doprinosima.Oni nisu dali èljene rezultate po

zahtjevima privrednika.Najvi{e se o~ekivalo od Zakona

o doprinosima, ali predloèni �Za-kon o izmjenama i dopunama Zako-na o doprinosima� nije dao ni{ta no-vo. Nisu smanjene stope doprinosa.Izmjena Zakona se odnosi na usa-gla{avanje i prilago|avanje Zakonuo porezu na dohodak.

Zakon o porezu na dohodak kaosinteti~ki oblik oporezivanja zamije-nio bi dosada{nji neujedna~eni ce-dularni na~in oporezivanja vr{en pokantonalnim propisima.

Zakon predlaè progresivni sis-tem stopa 10% i 15%, dosada{nji5%. To je svakako ve}e optere}enje ine}e biti umanjeni prihodi. I dalje }eegzistirati rad na crno.

Zakon o porezu na dobit predlaèsmanjenje stope sa 30% na 10%, ali uki-da niz poreskih olak{ica i osloba|anjakoja su bila propisana u sada{njem za-konu.

Obrazloènje ovog Zakona: �rje{e-nja su harmonizirana sa rje{enjima kojatrenutno egzistiraju u Republici Srpskoj�.

Za{to je samo ovaj zakon harmo-niziran? Predloèna rje{enja u predlo-ènim zakonima ne ukazuju na po-bolj{anje uslova privre|ivanja. Sma-tramo da je dono{enje ovih zakonaneophodno na nivou BiH, kao i formi-ranje Poreske uprave na nivou BiH.

U okviru fiskalne politike neop-hodne su poreske reforme, ali i di-rektne poreske, kao i indirektne i tre-ba ih donijeti za cijelu BiH.

M. ]URÎ]-SSELIMOVI]

Reforme poreskog sistema

[ta donose zakoni iz oblasti direktnih poreza

Ve}a budètska sredstvaza poduzetni{tvo i obrt,

kulturu i sportVlada Federacije BiH donijela je odluke finansijske pri-

rode kojima su postoje}i budètski transferi za odre|ene na-mjene uskla|eni s rebalansom budèta FBiH za ovu godinu.

Donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Odlukeo usvajanju Programa utro{ka i kriterijima raspodjele sred-stava transfera za poticaj razvoja, poduzetni{tva i obrta,kojom su sredstva za ove namjene pove}ana sa sedam nadevet miliona KM i raspore|ena na odre|ene pozicije pre-ma utvr|enim kriterijima.

Uve}anje od dva miliona KM raspore|eno je na 1.015korisnika, od ukupno 1.646, koji su aplicirali na javni kon-kurs raspisan 13. juna ove godine.

Po istom principu, izmijenjena je i Odluka o usvajanjuPrograma utro{ka s kriterijima raspodjele sredstava teku}ihtransfera utvr|enih budètom za ovu godinu Federalnomministarstvu kulture i sporta.

Za 500.000 KM uve}ani su transferi za obnovu kultur-nog i graditeljskog naslije|a od zna~aja za FBiH i transferiza kulturu od zna~aja za FBiH.

Za 700.000 KM uve}an je transfer za sport od zna~aja zaFBiH koji }e se koristiti za sufinansiranje izgradnje, rekonstrukci-je, te opremanje sportskih rekreativnih objekata (500.000 KM),kao i za sufinansiranje me|unarodnih i tradicionalnih sportskihmanifestacija koje se organiziraju u FBiH (200.000 KM).

Zakon o poljoprivrediVlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona o poljoprivredi i

uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postup-ku. Nacrt ovog zakona Vlada je dostavila Parlamentu FBiHjo{ 2005. godine, ali je, na traènje Ureda visokog pred-stavnika i EU, povu~en iz procedure uz obrazloènje kakoje u pripremi odgovaraju}i zakon na nivou BiH.

Budu}i da jo{ nije donesen dràvni zakon, Vlada FBiHodlu~ila je ponovo pokrenuti parlamentarnu proceduru do-no{enja Zakona o poljoprivredi FBiH.

Kao op}em poljoprivrednom zakonu, cilj mu je defini-sati osnovne pojmove koji se odnose na poljoprivredu iodrediti bitne sadràje i dijelove agrarne politike, kao i in-stitucije u poljoprivredi.

Zakon utvr|uje okvir i mehanizme za ja~anje konkuren-tnosti i kvaliteta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,te primjenu standarda za ostvarivanje dinami~nijeg razvit-ka u sektoru poljoprivrede, reguli{e okvir i mehanizme zapripremu pridruìvanja Europskoj uniji.

Vlada FBiH


Privatizacija

Tek petina prihoda u ke{u

BiH je u procesu privatizacije do sada ostvarila prihodod oko 10,6 milijardi KM, od ~ega u gotovini dvije milijar-de KM ili 19 odsto, dok je ve}ina dràvnog kapitala pla}e-na u certifikatima, odnosno starom deviznom {tednjom.

U FBiH je ostvaren ukupan prihod od 8,9 milijardi KM, od~ega tek 480 miliona KM u ke{u, dok je u RS od 1,7 milijar-di KM, ~ak 1,55 stiglo u gotovini, zahvaljuju}i prvenstveno pri-vatizaciji Telekoma Srpske, te preduze}a iz naftne industrije.

Po~etkom sljede}e godine

FBiH dobija Razvojnu banku

Nakon vi{egodi{njeg ~ekanja i politi~kog otezanja Fe-deracija BiH bi od prvog januara/sije~nja 2008. godinetrebala dobiti Razvojnu banku.

Ovo je najavio Vjekoslav Bevanda, federalni minis-tar finansija. Prema njegovin rije~ima, nacrt zakona oRazvojnoj banci uskoro }e biti predloèn Vladi FBiH.Razvojna banka }e biti u potpunosti odvojena od poli-tike.

O osloba|anju od pla}anja uvo-znih da`bina na robu za projekte

obnove i rekonstrukcije

Vije}e ministara BiH donijelo je odlukuo izmjeni Odluke o postupku ostvarivanjaprava na osloba|anje od pla}anja uvoznihda`bina na robu stavljenu u slobodan pro-met za projekte obnove i rekonstrukcije, ~i-ji je predlaga~ Upravni odbor Uprave zaindirektno oporezivanje BiH.

Odlukom je, izme|u ostalog, propisanna~in i neophodna dokumentacija za os-tvarivanje prava na carinske povlastice zaprojekte obnove i rekonstrukcije, kojaizme|u ostalog treba sadràvati potvrduMinistarstva finansija i trezora BiH da seprojekt u cijelosti ili ve}im dijelom finansirasredstvima stranih donatora ili me|unaro-dnih razvojnih banaka za projekte koje jeusvojilo Vije}e ministara BiH.

Odluka o na~inu drànja sredstava na ESCROW ra~unu u

CBBiHVije}e ministara BiH donijelo je Odluku

o na~inu drànja sredstava na ESCROWra~unu u Centralnoj banci BiH (CBBiH),koju je predloìlo Ministarstvo finansija itrezora BiH.

Odlukom se ovla{}uje CBBiH da, kaobankarski i fiskalni agent Ministarstva fi-nansija i trezora BiH, izvr{i oro~avanjesredstava u iznosu od 36.421.241 USD,koja su pripala BiH po osnovu Sporazumao pitanjima sukcesije, na na~in koji }eomogu}iti najbolji prinos po osnovu kama-ta do 04. januara 2008. godine.

Vije}e ministara BiH

Usvojen Prijedlog zakona opoljoprivredi

Zastupni~ki dom ParlamentaBiH usvojio je u prvom ~itanju Prije-dlog zakona o poljoprivredi, pre-hrani i ruralnom razvoju. Zakon ut-vr|uje okvirne mehanizme za ja~a-nje konkurentnosti i kvalitete poljo-privrednih i prehrambenih proizvo-da, te primjenu standarda za dina-mi~niji razvoj u sektoru poljoprivre-de, prehrane i ruralnog razvoja. Za-kon utvr|uje i mehanizme potrebneza pripremu za ulazak u Evropsku uni-ju i ispunjavanje obaveza odre|enihme|unarodnim sporazumima.

Usvojen Prijedlog zakona o vinu

Zastupni~ki dom Parlamenta BiHusvojio je Prijedlog zakona o vinu, ra-kiji i drugim proizvodima od gro`|a ivina.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj tarifi

Zastupni~ki dom ParlamentaBiH usvojio je Prijedlog zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona ocarinskoj tarifi i Prijedlog zakona oizmjenama Zakona o carinskoj po-litici.

Usvojen Prijedlog zakona odugu, zaduìvanju i

garancijamaZastupni~ki dom Parlamenta

Federacije BiH usvojio je Prijedlogzakona o dugu, zaduìvanju i ga-rancijama koji, prema obrazloènjupredlaga~a Vlade Federacije BiH,cjelovito prati problematiku duga,zaduìvanja i naro~ito upravljanjedugom u Federaciji BiH.

Zakon je uskla|en s dràvnimzakonom o ovoj oblasti, a novina jeda limit novih zaduènja u jednojgodini na nivou Federacije BiH nemoè pre}i 18 posto prihoda ostva-renih u prethodnoj fiskalnoj godini.

Zakoni i propisi


Od susjednih zemalja zna~ajanizvoz u septembru BiH je ostvarila uSrbiju i to u vrijednosti od 77,6 mi-liona KM, {to je 14,7 odsto od uku-pnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u septembru ove go-dine najvi{e se izvozilo u EU i to uvrijednosti od 302,5 miliona KM,{to je u procentima 57,4 odsto odukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seizvozilo u Italiju i to u vrijednosti od65,5 miliona KM, {to je 12,4 odstood ukupno ostvarenog izvoza.

Za devet mjeseci ove godinenajvi{e se izvozilo u Hrvatsku i to uvrijednosti od 832,6 miliona KM,{to je 18,9 odsto od ukupno ostva-renog izvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajanizvoz u istom periodu ostvaren je uSrbiju i Crnu Goru i to u vrijednos-ti od 663,3 miliona KM, {to je 15odsto od ukupnog izvoza (od togana Srbiju otpada 487,7 milionaKM, a na Crnu Goru 101 milionKM).

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, za devet mjeseci ovegodine najvi{e se izvozilo u EU i tou vrijednosti od 2,6 milijardi KM,{to je 58,2 odsto od ukupno ostva-renog izvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seizvozilo u Italiju i to u vrijednosti od588,4 miliona KM, {to je 13,3 od-sto od ukupno ostvarenog izvoza.

U septembru 2007. godine naj-vi{e se uvozilo iz Hrvatske i to u vri-jednosti od 227 miliona KM, {to je19,3 odsto ukupnog uvoza.

Od susjednih zemalja, zna~a-jan uvoz u BiH u istom periodu os-tvaren je iz Srbije i to u vrijednostiod 121,9 miliona KM, {to je 10,4odsto od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u septembru najvi{ese uvozilo iz EU i to u vrijednosti od553,1 milion KM, {to je 47,1 odstood ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU najvi{e seuvozilo iz Njema~ke i to u vrije-dnosti od 142,7 miliona KM, {to je12,1 odsto od ukupno ostvarenoguvoza.

Za devet mjeseci ove godinenajvi{e se uvozilo iz Hrvatske i to uvrijednosti od 1,8 milijardi KM, {toje 17,7 odsto od ukupno ostvare-nog uvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajanuvoz u istom periodu ostvaren je izSrbije i Crne Gore i to u vrijednos-ti od jedne milijarde KM, {to je10,3 odsto (od toga na Srbijuotpada 918,4 miliona KM, a naCrnu Goru 17,7 miliona KM).

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, za devet mjeseci ovegodine najvi{e se uvozilo iz EU i tou vrijednosti od 4,8 milijardi KM,{to je 47,7 odsto od ukupnog uvo-za.

U okviru zemalja EU, najvi{e seuvozilo iz Njema~ke i to u vrije-dnosti od 1,2 milijarde KM, {to je12,3 odsto od ukupno ostvarenoguvoza.

Posmatrano prema glavnimtrgovinskim partnerima BiH, najve-}i porast izvoza u periodu prvih de-vet mjeseci ove godine u odnosu

na isti period prethodne godine os-tvaren je kod izvoza u Srbiju i CrnuGoru od 40,8 odsto, Hrvatsku 18,2odsto, Njema~ku 16,4 odsto, Itali-ju 10,1 odsto i Sloveniju 3,3 odsto.

U istom posmatranom periodunajve}i porast uvoza zabiljeèn jekod uvoza roba iz Srbije i Crne Go-re u iznosu od 32,2 odsto, Hrvat-ske 30,4 odsto, Italije 30,2 odsto,Njema~ke od 23,1 odsto i Sloveni-je 5,3 odsto.

�Prera|iva~kaindustrija�

izvezla 4,1 milijarde

Prema podacima Agencije zastatistiku BiH, posmatrano po po-dru~jima i odjeljcima Klasifikacijedjelatnosti, za devet mjeseci ovegodine najve}e u~e{}e u izvozu os-tvareno je u podru~ju �prera|iva-~ka industrija� i to u vrijednosti od4,1 milijarde KM, {to ~ini 92 odstood ukupnog izvoza.

U okviru ovog podru~ja, najve-}e u~e{}e u izvozu bilo je ostvarenou odjeljku �proizvodnja metala�, saukupnom vrijedno{}u od jedne mi-lijarde KM, {to iznosi 23 odsto odukupnog izvoza.

Za devet mjeseci ove godinenajve}e u~e{}e u uvozu ostvarenoje u podru~ju �prera|iva~ka indus-trija� sa ukupnom vrijedno{}u od9,2 milijarde KM, {to iznosi 91,3odsto od ukupnog uvoza.

U okviru ovog podru~ja najve}eu~e{}e u uvozu ostvareno je u odje-ljku �proizvodnja hrane i pi}a�, saukupnom vrijedno{}u od 1,1 mili-jarde KM, {to iznosi 11,1 odsto odukupnog uvoza.

Agencija za statistiku BiH

BiH najvi{e izvozi u HrvatskuPrema podacima Agencije za statistiku BiH, posmatrano pogeografskoj distribuciji robnog prometa BiH sa inostranstvom, iu septembru ove godine najvi{e se izvozilo u Hrvatsku i to u vri-jednosti od 86,2 miliona KM, odnosno 16,3 odsto od ukupno os-tvarenog izvoza


Najve}e u~e{}eu izvozu u

sektoru �obi~nimetali�

Prema podacima Agencije za sta-tistiku BiH, gledano po sektorimaHarmoniziranog sistema (HS), odno-sno Carinske tarife BiH, u septembru2007. godine najve}e u~e{}e u izvo-zu ostvareno je u sektoru �obi~ni me-tali i proizvodi od obi~nih metala�, saukupnom vrijedno{}u od 146,2 mili-ona KM, {to iznosi 27,7 odsto odukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren jeu sektoru �mineralne tvari� sa uku-pnom vrijedno{}u od 69,1 milionKM, {to iznosi 13,1 odsto ukupnogizvoza.

Za devet mjeseci najve}e u~e{}eu izvozu ostvareno je u sektoru �obi-~ni metali i proizvodi od obi~nih me-tala� sa ukupnom vrijedno{}u od 1,3milijarde KM, {to iznosi 29,2 odstoukupnog izvoza.

Zna~ajan izvoz ostvaren je u se-ktoru �ma{ine, elektrotehni~ka opre-ma� sa ukupnom vrijedno{}u od559,7 miliona KM, {to iznosi 12,7odsto od ukupnog izvoza.

U septembru najve}e u~e{}e uuvozu ostvareno je u sektoru �ma{i-ne; elektrotehni~ka oprema�, sa uku-

pnom vrijedno{}u od 188,5 milionaKM, {to iznosi 16 odsto ukupnoguvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren jeu sektoru �mineralne tvari�, sa uku-pnom vrijedno{æu od 174,5 milionaKM, {to iznosi 14,8 odsto od uku-pnog uvoza.

Za devet mjeseci ove godine naj-ve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je usektoru �ma{ine, elektrotehni~kaoprema�, sa ukupnom vrijedno{}uod 1,7 milijardi KM, {to iznosi 16,5odsto ukupnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren jeu sektoru �mineralne tvari�, sa uku-pnom vrijedno{}u od 1,5 milijardiKM, {to iznosi 14,7 odsto od uku-pnog uvoza.

Agencija za statistiku BiH

CIBONA TRUCKS traì partnerau BiH za prodaju, servis, odràvanjei doradu vozila.

CIBONA TRUCKS trenutno zas-tupa:

1. KAISER Leincheinstein - najpo-znatiji proizvo|a~ specijalnih vozilaza od{topavanje slivnika, kanala ikanalizacija, te pranje tunela,

2. ENZ - najpoznatiji svjetskiproizvo|a~ pribora/alata za probija-nje kanalizacija,

3. AMCC VEBA - najpoznatijiproizvo|a~ svih vrsta auto-kranova,

4. DOPKE - prvoklasni proizvo-|a~ plove}ih bagera za ~i{}enje u{-}a, kanala, marina,

5. IRAN KHODRO DIESEL CO -povoljan proizvo|a~ svih vrsta pri-vrednih i osobnih vozila,

6. OM MOTORI - originalni sviOM motori i rezervni dijelovi.

Pored redovnih poslova uvoza iizvoza, prete`no rabljenih vozila iopreme, CIBONA TRUCKS zastupastrane firme i ima koncesiju zaHrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbi-ju, Crnu Goru, Makedoniju i Albani-ju.

CIBONA TRUCKS traì partnereili firme k}eri, u glavnim i regional-nim sredi{tima drugih zemalja (Ba-nja Luka, Sarajevo, Mostar...).

Potkoncesiju bi ustupili uz nakna-du koja bi mogla biti predmet na-knadnog ugovora, u skladu sa obi-mom posla i okolnostima u kojimaradi potkoncesionar.

Vozila i oprema su ve} sadaaktuelni, a to su:

- specijalna vozila za probijanje iodràvanje kanalizacija, septi~kihjama, tunela,

- razne ~istilice ulica i puteva,- alati / pribor / dodaci za probi-

janje i odràvanje kanalizacija,- plove}i bageri za ~i{}enje u{}a,

marina, jezera, crpljenje {ljunka itd,- autobusi: gradski, prigradski,

turisti~ki, novi i po najpovoljnijim ci-jenama,

- dostavna vozila: kamioni, fur-goni, kiperi, teglja~i,

- motori, novi OM - svi,- rezervni dijelovi za motore OM,

original,- osobni automobili, novi, iz li-

cencnog programa.Firma koja preuzme potkoncesi-

ju mora na svom pripadaju}em po-dru~ju organizirati: nu|enje indivi-dualnim kupcima, nadmetanje najavnoj nabavi, servis i odràvanje,realizaciju garancija, svu mogu}uprodaju i zastupanje, profesionalanodnos prema kupcima po eurostan-dardima, odnosno kooperaciju/za-

jedni~ku proizvodnju kada za to sa-zriju uslovi.

Zainteresirani vi{e detalja mogudobiti uz kontakt:

CIBONA TRUCKSVo}arska cesta 11310000 ZagrebHrvatskaTelefoni: 00385 1 46 80 802

00385 1 46 80 804Faks: 00385 1 46 80 803E-mail: [email protected]

*****Italijanska kompanija zaintere-

sovana je za uvoz svjeìh ili su{enihgljivaiz Bosne i Hercegovine (vrga-nja i drugih).

Kontakt: Mr. Antonio Freserda,Intercompro Srl, Palermo, Italy.

Telefon: 0039-335-5754478,e-mail: [email protected]

Ponuda potra`nja

15

Robni promet sainostranstvom 1,7

milijardi KMU septembru 2007. godine BiH

je ostvarila robni promet sa inostran-stvom u vrijednosti 1,7 milijardi KM,od ~ega se na izvoz odnosi 527,4miliona KM ili 31 odsto, a na uvoz1,2 milijarde KM ili 69 odsto.

U okviru ukupno ostvarenogvanjskotrgovinskog prometa BiH uovom mjesecu procenat pokrivenostiuvoza izvozom iznosio je 44,9 odsto.

Za devet mjeseci ostvaren je izvozu vrijednosti 4,4 milijarde KM, {to jeza 16,3 odsto vi{e u odnosu na istiperiod prethodne godine.

Uvoz je u istom posmatranomperiodu ostvaren u vrijednosti od10,1 milijarde KM, {to je za 24,1 od-sto vi{e u odnosu na isti period pret-hodne godine.

U istom periodu procenat pokri-venosti uvoza izvozom iznosio je43,7 odsto.

Za devet mjeseci BiH je u robnomprometu sa inostranstvom ostvarilaukupan trgovinski deficit u vrijednos-ti od 5,7 milijardi KM.U septembru

Industrijska proizvodnja ve}a za

12,4 odstoIndustrijska proizvodnja u Fede-

raciji BiH u septembru, u odnosu naprosje~nu mjese~nu proizvodnju izpro{le godine, ve}a je za 12,4 odsto,a u odnosu na proizvodnju iz istogmjeseca pro{le godine ve}a je za de-vet odsto, dok je u odnosu na avgustove godine manja za dva odsto.

Posmatrano po podru~jima in-dustrijskih djelatnosti u septembruove godine, u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju iz pro{le godi-ne, industrijska proizvodnja u podru-~ju �Prera|iva~ke industrije� ve}a jeza 18,1 odsto.

Industrijska proizvodnja u podru-~ju �Rudarstva� ve}a je za 17,7 od-sto, a u podru~ju �Snabdijevanje

elektri~nom energijom, plinom i vo-dom� manja je za 8,6 odsto�.

Posmatrano po glavnim industrij-skim grupacijama industrijskih proi-zvoda u periodu januar-septembar2007, u odnosu na isti period 2006.godine, proizvodnja biljeì pove}a-nje kapitalnih proizvoda za 41,7 od-sto, trajnih proizvoda za {iroku po-tro{nju za 35 odsto, netrajnih proi-zvoda za {iroku potro{nju za 24 od-sto, intermedijarnih proizvoda (osimenergije) za 10,2 odsto, dok je zabi-ljeèno smanjenje proizvodnje ener-gije za 3,7 odsto.

Prosje~na neto plata 668 KM

Prema podacima Federalnog za-voda za statistiku, prosje~na mjese-~na ispla}ena neto plata po zaposle-nom za avgust u FBiH iznosi 668,16KM. U toku mjeseca do{lo je do po-ve}anja prosje~ne mjese~ne ispla}e-ne neto plate za 1,22 odsto.

U periodu juni - avgust prosje~namjese~na ispla}ena neto plata iznosi661,68 KM.

U odnosu na isti period pretho-dne godine, do{lo je do porasta pro-sje~ne mjese~ne ispla}ene neto plateza 9,80 odsto.

Najvi{a prosje~na ispla}ena netoplata u avgustu zabiljeèna je u Kan-tonu Sarajevo (KS) i iznosi 837,36KM, zatim u Hercegova~ko-nere-tvanskom kantonu (HNK) 744,25KM, a najnià prosje~na ispla}enaneto plata zabiljeèna je u Srednjo-bosanskom kantonu (SBK) i onaiznosi 522,88 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}enabruto plata po zaposlenom za avgustiznosi 982,59 KM.

Potro{a~ka korpa516 KM

Izdaci za prehranu i pi}e, premakorpi koju objavljuje Federalni zavodza statistiku, u septembru ove godineiznosili su 516,85 KM, {to je za16,67 KM ili 3,3 odsto vi{e u odnosuna avgust, kada su iznosili 500,18KM.

Posmatrano prema sjedi{timakantona, za potro{a~ku korpu je useptembru najvi{e trebalo izdvojiti u[irokom Brijegu, i to 560,63 KM, za-tim u Mostaru (553,21), Livnu(548,76), a najjeftinija potro{a~kakorpa bila je u Gora`du i iznosila je478,82 KM.

Tro{kovi ìvota vi{iza 1,2 odsto

Prema podacima Federalnog za-voda za statistiku, ukupni tro{kovi ì-vota u septembru 2007. godine vi{isu za 1,2 odsto u odnosu na pretho-dni mjesec, s tim da su tro{kovi zarobe vi{i za 1,4 odsto, a za usluge za0,1 odsto.

Tro{kovi ìvota za prehranu vi{isu za tri odsto, obrazovanje i kulturuza 1,1 odsto, prevozne i telekomuni-kacijske usluge za 0,4 odsto, duhan ipi}e za 0,2 odsto, te ogrijev i osvje-tljenje za 0,1 odsto.

Tro{kovi ìvota za opremu stana ihigijenu i njegu zdravlja niì su za0,2 odsto, a za stanovanje za 0,1odsto.

Tro{kovi za stan se nisu mijenjaliu odnosu na pro{li mjesec.

Ukupni tro{kovi ìvota u septem-bru 2007. godine vi{i su za 0,6 od-sto u odnosu na prosje~ne tro{kove iz2006. godine, a za 1,5 odsto uodnosu na isti mjesec lani.

Za devet mjeseci ove, u odnosuna isti period prethodne godine, tro-{kovi ìvota su vi{i za 0,8 odsto.

U FBiH pove}anbroj turista

Federaciju BiH u avgustu su po-sjetila 34.244 turista, {to je vi{e za12 posto u odnosu na isti mjesec2006. godine.

Prema podacima federalnog Za-voda za statistiku, ostvarena su93.054 no}enja. Doma}i turisti os-tvarili su 30,6 posto no}enja, a stra-ni 69,4 posto. Kapaciteti u turizmuiznosili su 13.588 leàja, {to je uodnosu na isti mjesec prethodne go-dine vi{e za 14 posto.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Federalni zavod za statistiku

16

Predsjedavaju}i UO UIO Piter Nikol(Peter Nicholl) dao je nalog Upravi daod idu}eg ponedjeljka ova institucijaumanji raspodjelu prihoda FBiH, a u ko-rist RS i Distrikta, kako bi se implementi-rala Odluka o kona~nom poravnanjuraspodjele prihoda u 2005. godini.

Uprava }e ovu instrukciju vr{iti nadnevnoj osnovi do 30. novembra2007. godine.

U skladu s Odlukom UO UIO od26. juna 2007. godine, zasnovanojna Izvje{taju o raspodjeli prihoda u2005. godini, a koji je uradila neovi-sna revizorska ku}a Deloitte, FBiH jedu`na vratiti 29.016.932 KM, RS-u26.879.832 KM, a Distriktu Br~ko2.137.101 KM.

Ovi }e iznosi u budète RS i Dis-trikta biti dozna~eni do 30. novem-bra 2007. godine, ~ime }e kona~nobiti rije{eno pitanje raspodjele priho-da u 2005. godini.

UO }e na idu}oj sjednici, koja jezakazana za 30. oktobar u Banjalu-ci, raspravljati o uspostavi trajne me-todologije za raspodjelu prihoda odindirektnih poreza prema entitetima.

Kao rok za rje{enje trajne meto-dologije raspodjele prihoda od indi-rektnih poreza odre|en je 20. de-cembar 2007. godine.

UO UIO je donio i Odluku o investi-ranju pet miliona KM u grani~ne prelaze.

Tako }e za rje{avanje problemagrani~nog prelaza Bosanska Gradi-

{ka Uprava u narednom periodu in-vestirati 4,6 miliona KM, te po200.000 KM u grani~ne prelaze Go-rica i U`ljebi}.

Upravni odbor odobrio je i prijedlogmogu}ih carinskih koncesija u okvirupregovora za pristupanje BiH Svjetskojtrgovinskoj organizaciji (WTO).

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Raspodjela prihoda

Koeficijenti za novembar i decembar ostaju isti

Upravni odbor (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO)BiH donio je Odluku o raspodjeli prihoda od indirektnih pore-za s Jedinstvenog ra~una za novembar i decembar 2007. godi-ne prema kojoj }e koeficijenti za raspodjelu prihoda prema en-titetima i Br~ko Distriktu BiH ostati isti kao i u prethodna ~eti-ri mjeseca, odnosno za FBiH 64,58 odsto, RS 31,87 odsto i Br~koDistrikt 3,55 odsto

Radio sam u firmi xy. Kako moguprovjeriti posjedujem li njihove di-onice? Nemam izvoda iz registravrijednosnih papira. Kako da do-|em do njega? Koliko vrijedi dioni-ca xy?

Ovo su samo neka od brojnihpitanja gra|ana koji su se pozivomna broj telefona SASE Info Line(033/702-330) èljeli informisati ovrijednosti njihovih dionica, broker-skim ku}ama i institucijama tr{i`takapitala, te svem ostalom vezanomza trgovanje na Sarajevskoj berzi.

Osnovna djelatnost ovog kontaktcentra jeste da korisnicima svojih

usluga omogu}e efikasan odnos saklijentima, podràvaju}i prodaju,marketing i korisni~ku slu`bu. Prekoovog pozivnog centra svim firmamastoji na raspolaganju: korisni~ki ser-vis, istraìvanje, telemarketing, SMScentar i nagradna igra SMS-om.

O tome {ta za jednu firmu moguprakti~no zna~iti usluge jednog ko-risni~kog servisa koji nudi telekon-takt jeste pobolj{anje ne~ijeg proi-zvoda ili usluge, servis vam omogu-}ava da se svaka prijava evidentirakroz zahtjev (àlbe, sugestije) takoda korisnik usluge u svakom mo-mentu moè dobiti informaciju u ko-

jem je stadiju njegov predmet, kao ipovratnu informaciju kada bude ri-je{en problem. Svim korisnicimausluga i poslovnim partnerima nudise unos podataka sakupljenih tokomkontakata kroz razli~ite medije (tele-fon, faks, e-mail, SMS), te sa razli~i-tih formulara, sajamskih letaka,pristupnica, upitnika i ostalih marke-tin{kih akcija. Sve s ciljem stvaranjai odràvanja njihove baze podatakaod koje firme imaju velike koristi.

Za sve dodatne informacije na:e-mail: [email protected] ili telefon: 033/702-318.

M. I.

SASE Info Line

Kontakt centar za gra|ane i firme

U septembru

Raiffeisen Brokers najbolji

Raiffeisen Brokers Sarajevo naj-bolje je rangirana brokerska ku}a useptembru na Sarajevskoj berzi sa17,1 milion KM prometa.

Druga na listi najboljih od 17 bro-kerskih ku}a koliko ih djeluje na Berzi jeAW Broker Sarajevo sa 15,6 milionaKM prometa, a tre}i je Eurohaus Sara-jevo sa prometom od 13,1 milion KM.

Po broju sklopljenih transakcijaprednja~i brokerska kuæa Raiffe-isen Brokers sa 197 i 122.


Prirodne boje hraneTrì{te za arome, boje i sredstva za

zgu{njavanje hrane, od kojih ve}inadolazi iz zemalja u razvoju, trenutnomiruje jer su se evropski potro{a~iokrenuli ka autenti~nim i ~istim boja-ma i okusima.

Evropljani u svojoj hrani èle ma-nje sinteti~kih sastojaka, a vi{e priro-dnih. Kao rezultat toga, proizvo|a~ihrane sve vi{e traè alternativu vje{ta-~kim bojama i dodacima za hranu. Uostale faktore koji podsti~u trend pri-rodnih sastojaka spadaju briga potro-{a~a o okoli{u i sigurnosti hrane, po-ve}ana potro{nja raspoloìve hrane ipove}an interes za �etno� hranom.

Ve}ina sirovina za izradu boja iaroma sve vi{e traì uvjete koje je la-k{e ispuniti izvan nego unutar Evrop-ske unije. Ono {to Evropa me|utimima jeste visokorazvijena prera|iva-~ka industrija za proizvodnju finalnihprera|evina. Ova industrija, koja je uporastu, pruà dobre mogu}nostiizvoznicima sirovina iz zemalja u ra-zvoju.

Izme|u 2001. i 2003. godineukupan uvoz u EU u ovom sektoru jeporastao. Trì{te se oporavilo i poka-zalo ve}i rast izme|u 2003. i 2005.godine. Tri vode}a uvoznika prirodnih

boja i aroma su Njema~ka, Francus-ka i Velika Britanija. Ra~una se dauvoz iz zemalja u razvoju zauzima36% ukupnog uvoza u EU.

Vode}i uvoznici su Indija, Kina, In-donezija, Argentina, Filipini, Brazil,Maroko i Peru. Uvoze se najvi{e eteri-~na ulja, alga agar-agar, biljna sluz,sredstva za zgu{njavanje i njihov uvozje porastao u znatnoj mjeri.

Cijevi i procesna opremaO~ekuje se da }e ukupna indus-

trijska potra`nja za cijevima i proce-snom opremom narednih godina po-rasti u cijeloj Evropi, zajedno sa po-tra`njom energije i vode. S izuzetkommetalnih cijevi, industrija cijevi i pro-cesne opreme pokazuje skroman rastod 2001. do 2005. godine. Prilika zazemlje u razvoju ima mnogo.

Pretpostavlja se da }e potra`nja zaenergijom dosti}i pove}anje od 50% uidu}ih 25 godina, {to zna~i da je in-frastrukturi potreban novi zamah ka-ko bi transport te dodatne energijebio ve}i i bolji. U zapadnoj Evropi tozna~i bolje mjere odràvanja. U isto-~noj Evropi to zna~i pro{irenje infras-trukture. O~ekivana oskudica ~iste vo-de tako|e }e podsta}i potra`nju za

odre|enom vrstom cijevi i procesneopreme.

Pritisak na cijene uzrokovan glo-balizacijom i pove}anje cijena sirovi-na i energije vodi evropske proizvo|a-~e ka premje{tanju proizvodnje u dru-ge zemlje, naro~ito kad su u pitanjustandardne i velike koli~ine robe.Ukupna proizvodnja EU je porasla uzadnjih pet godina. Firme iz zapa-dnog dijela Evropske unije po~ele su,a o~ekuje se da ih slijedi i isto~ni dioEvrope, da se vi{e fokusiraju na viso-kovrijedne proizvode.

Ukupni uvoz cijevi i procesneopreme EU iznosi 88 milijardi eura u2005. godini, {to je pove}anje od22% u pore|enju s 2001. godinom.To jest, odgovaraju}a koli~ina je po-ve}ana za 18%, na vi{e od 18 milionatona. Najve}i uvoznik iz EU bila jeNjema~ka, zatim slijede Francuska iVelika Britanija. Udio zemalja u razvo-ju porastao je samo umjereno (2,4%do 8%) u periodu od 2001. do 2005.,ali uvoz u EU iz zemalja u razvoju jegeneralno brè rastao nego ukupanuvoz u EU. Prosje~an godi{nji rast vri-jednosti uvoza iz ovih zemalja od2001. do 2005. iznosio je 15%. Uku-pno pove}anje vrijednosti uvoza je74%. Najva`niji uvoznici ovih proizvo-da iz zemalja u razvoju su Kina, Ju`naAfrika, Turska i Indija.

Velika potra`nja za industrijskim ventilima

O~ekuje se da }e potra`nja za ~e-li~nim i èljeznim industrijskim ventili-ma u Evropskoj uniji porasti za 3 do4% godi{nje u periodu izme|u 2005.i 2009. godine. U centralnoj i isto~nojEvropi godi{nji porast mogao bi ~akdosti}i i 5%. U ovom sektoru, izmje-{tanje (relokacija) proizvodnje u ze-mlje s niìm tro{kovima je u porastu.

Procjenjuje se da su sektori vodo-voda i kanalizacije, zatim nafte, gasai rafinerijske industrije predstavljali40% od trì{ta industrijskih ventila u2005. godini. Evropska proizvodnjapokazala je dobre rezultate, ali se

O~ekivana potra`njaEvropska unija


Definicija projekta?

Projekat predstavlja niz komple-mentarnih aktivnosti ~iji je cilj ostvari-vanje jednog ili vi{e ciljeva u odre|e-nom vremenskom okviru.

Program je niz komplementarnihprojekata ~iji je cilj rje{avanje odre-|enog razvojnog problema u datomsektoru u okviru jednog finansijskogsporazuma.

Upravljanje projektom predstavljasveukupnu odgovaraju}u kombinaci-ju aktivnosti, sposobnosti, ljudskih re-sursa i opreme, neophodnih za vo|e-nje projekta do njegovog zavr{etka.

Projektni ciklus uop{te predstavljakontinuirani razvoj projekta, od po-~etne faze kada se formuli{e ideja,preko zavr{avanja projekta, do ocje-njivanja rezultata. Projektni ciklus sezasniva na {est razli~itih faza i nabrojnim instrumentima koji se koristeza izradu i upravljanje projektima.

Upravljanje projektnim ciklusomje proces sistematskog upravljanja ipra}enja razli~itih faza projekta.Upravljanje pokriva {est faza projek-tnog ciklusa, {to podrazumijeva ana-lizu najva`nijih ~inilaca svake faze ikriterija za koheziju i odrìvost, kojise primjenjuju u projektnom ciklusu, ikori{tenje integralnog pristupa i ma-trice logi~kog okvira.

[est faza projektnog ciklusa EK

1. ProgramiranjeZadatak predstavljanja vi{ego-

di{njih prioriteta, ~iji je cilj da seidentifikovane potrebe poveù sapostoje}im resursima u partnerstvuizme|u donatora i zemlje partnera.U ovoj fazi identifikuju se dugoro~nirazvojni problemi koje treba rje{ava-

ti, utvr|uju se principi i uslovi podkojima }e se voditi pomo} Ekn iobezbje|uje se koordinacija sa dru-gim donatorima.

2. Identifikacija projektaPrva identifikacija ideja za budu-

}e i potencijalne projekte na osnovuidentifikovanih potreba. Potencijalnineposredni korisnici projekta se kon-sultuju kako bi se obezbijedila pot-vrda procijenjene potrebe i njihovapodr{ka ideji projekta.

Svaki program ili projekat trebada se razvija uz razgovore i saradnjusa korisnicima i drugim zaintereso-vanim stranama. Svi koji su uklju~e-ni treba da se sloè oko problema,ciljeva projekta i o~ekivanih rezulta-ta. Bez u~e{}a zainteresovanih stranau fazi identifikacije, bilo bi te{ko po-di}i svijest o �vlasni{tvu� i prednosti obudu}em projektu. Iskustvo je poka-zalo da programi i projekti razvijenina bazi partnerstva sa zainteresova-nim stranama imaju vi{e {ansi dapostignu svoje ciljeve i daju dobre re-zultate.

3. Procjena projektaOvo je nastavak prethodne faze.

Projektne ideje identifikovane u pret-hodnoj fazi dalje se istraùju i pro-cjenjuju. Nacrte opisa projekta izra-|uju primaoci pomo}i ili se izradavr{i nakon konsultacija sa njima.

4. Programiranje i finansiranjeNa osnovu pregovora u vezi sa

projektima koji su uklju~eni u pro-gram, donator odlu~uje da li èli dafinansira predloèni program.

5. Provo|enje i pra}enje projektaProjekat se provodi u dogovoru

sa donatorom, a vr{e se i redovneprovjere da li se sve odvija po planu.

Upravljanje projektima

o~ekuje da mnoge kompanije izmjestesvoju proizvodnju na lokacije sa jeftini-jom radnom snagom u toku narednihpet godina. Proces izmje{tanja tek po-~inje i vjerovatno }e se pove}avati to-kom sljede}ih nekoliko godina. Uku-pna vrijednost EU uvoza u ovom sekto-ru pove}ana je za 21% izme|u 2001. i2005. godine, na 2,9 milijardi eura.Najve}i rast zabiljeèn je u novim ~la-nicama EU. Udio u uvozu iz zemalja urazvoju pove}an je sa 5% na 9% u vri-jednosti, odnosno 13% do 28% u koli-~ini. Kina (+118%) je bila najva`nijisnabdjeva~. Najbrì rast me|u zemlja-ma u razvoju zabiljeìle su Gruzija,Azerbejdàn, Bosna i Hercegovina, Ka-zahstan, île, Maroko i Egipat.

Novim zemljama EU potreban lim

Potra`nja za limom i drugim proi-zvodima od metala rapidno }e porastiu novim zemljama Evropske unije to-kom nekoliko narednih godina. Uku-pna potra`nja EU na ovom trì{tu, ko-ja ovisi uglavnom o ekonomskoj situ-aciji u svakoj zemlji pojedina~no, bilaje izuzetno visoka u 2005. i 2006. go-dini, uz godi{nji rast od 10%. Zemlja-ma u razvoju nude se dobre {anse.

Proizvodnja limova u Evropskojuniji pove}ana je izmje{tanjem proi-zvodnje na lokacije s jeftinijom radnomsnagom, naro~ito standardizovanihproizvoda. EU proizvo|a~i namjerava-ju se fokusirati na proizvode visoke vri-jednosti. Izazovi s kojima se suo~avajuizvoznici iz zemalja u razvoju uklju~ujutro{kove transporta i evropsku potra`-nju za visokokvalitetnom robom. Udiozemalja u razvoju u ukupnom uvozu uEU pove}an je sa 5% u 2001. godinina 9% u 2005. godini. Gledano po ko-li~ini, rast je jo{ ve}i, od 8% u 2001.godini do 18% u 2005. godini. Naj-zna~ajnije ciljne grupe razlikuju se pre-ma grupama proizvoda. Me|u partne-re EU spadaju proizvo|a~i elektri~nihkabineta i rezervoara za te~nost, te gri-ja~a. Njema~ka je dosad najve}e trì-{te. Potra`nja za elektri~nim kabineti-ma je najve}a (70%), zatim slijede gri-ja~i (25%) i rezervoari (5%).

M. I.

Evropska unija


6. OcjenaPo zavr{etku, rezultate projekta

ocjenjuju nezavisni stru~njaci kako biutvrdili da je projekat postigao pre-dvi|ene ciljeve.

Upravljanje projektnim ciklusomje ciklus koji se odvija kru`no: ocje-njivanje na kraju ciklusa daje poti-

caj novim projektnim idejama dapostanu dio nove faze identifikacijeu nekom drugom ciklusu.

Upravljanje projektnim ciklusomje postala uobi~ajena tehnika kojuprimjenjuju sve multilateralne agen-cije, kao i rastu}i broj bilateralnihprograma saradnje. [est faza nika-

da se ne mijenja, a instrumenti suvrlo sli~ni. Me|utim, terminologijase ponekad razlikuje od jedne insti-tucije do druge, zbog razli~itih unu-tra{njih procesa i institucionalnihposebnosti.

M. IDRIZOVI]

www.kfbih.com

Documents

Grupacija javnog prijevoza putnika u FBiH · 2019-02-13 · Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3 Teme susreta su obuhvatile slje-de}a podru~ja: 1